|
|
|
|
|
|
Etnografski muzej nalazi se u reprezentativnoj secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtnog doma, izgrađenoj 1903. godine. Osnovan je 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, porijeklom iz Slovačke, koji je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirki narodnih nošnji i tekstila.
Zbirka Berger, zbirke Hrvatskog narodnog muzeja i etnografske zbirke Muzeja za umjetnost i obrt činile su prvotni fundus Muzeja, koji danas posjeduje oko 80 tisuća predmeta.
Obuhvaćena je uglav nom etnografska baština Hrvatske, predstavljena u dvije glavne teme: Narodne nošnje Hrvatske i odabrani predmeti narodne umjetnosti i rukotvorstva, te Osnovne grane gospodarstva i narodnog rukotvorstva.
Građa vezana uz Hrvatsku podijeljena je u tri kulturne zone – panonsku, dinaridsku i jadransku. U odjelu izvaneuropskih kultura izloženi su predmeti tradicijskih kultura naroda Afrike, Azije, Latinske Amerike, Australije i Oceanije. Taj je materijal vezan ponajprije uz istraživački rad Dragutina Lermana, te Mirka i Stjepana Seljana, s prijeloma stoljeća, a i dalje se obogaćuje donacijama umjetnika, istraživača i misionara.
Od osnutka, u Muzeju su radi le ili njime rukovodile istaknute ličnosti hrvatske etnologije i muzeologije, kao što su Vladimir Tkalčić, Milovan Gavazzi i Jelka Radauš-Ribarić.
Stalni postav Muzeja potječe iz 1972. godine, a u njemu je izloženo 2750 predmeta. |
|
