Izaberi pregled

Pregled tjedna


<rujan 2013>
pusčpsn
2627282930311
2345678
9101112131415
16171819202122
23242526272829
30123456

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

Oj rumena ružo moja: narodne nošnje i glazbena baština Krapja, Plesma, Puske i Drenovog Boka

Muzej Moslavine Kutina

mjesto održavanja: Galerija Muzeja Moslavine, Trg kralja Tomislava 8, Kutina
datum početka/završetka: 05.09.2013. / 05.09.2013.
otvorenje: u 19 sati
organizator: Muzej Moslavine Kutina

Izložba sadržava 25 panoa s tekstovima i fotografijama o glazbenoj ostavštini i narodnim nošnjama Krapja, Puske, Plesma i Drenovog Boka, desetak izvornih narodnih nošnji kraplanskog kraja, te drugih tekstilija: peča, vizera, koperti, plahti, jastuka s jastučnicama, ručnika...


Specifičnost kraplanskog tkanja je u šafranju. Tj. u trgovinama se kupovao končec – tirpuk koji se prije tkanja šafrao tj. bojio žutom bojom. Listići za šafranje bi se razmutili u hladnoj vodi, a onda bi se zalilo kipućom vodom, te kuhalo neko vrijeme. Smatrali su ako platno zažute, da će se manje prljati.Osim kupone šafre, vješti pojedinci su spravljali šafru iskuhavajući johininu koru. Izbljeđene i oštećene nošnje su i flebali u plavo da im djelomično vrate izgubljeni sjaj i boju.
Upotrebljavali su i miješana platna i to: pamuk po pređi (osnova-konoplja, potka –pamuk; svilno platno (od svile i končeca); dugalija (od končeca i tirpuka -deblja pamučna nit).
Za izradu ornamentalnog ukrasa koristila se bijela pamučna nit, crveni pamuk – pismo, bijela i raznobojna svila, te vunena nit pretežno žarko zelene i crvene boje. Vunenu nit su sredinom 20. stoljeća kupovali u trgovinama, dok su je krajem 19. i početkom 20. stoljeća sami proizvodili. Nošnju našivanu svilom nosile su djevojke i tek udate žene, a natlevače žene  kad požene i udaju djecu, tj. žene u zrelijoj dobi, te starice. Pojedine dijelove nošnje nazivali su ruho, ruvo, a cjelovitu nošnju garnitura ili par. Bogatije žene imale su i do 20 garnitura, kompleta nošnji.



Prema tehnikama ukrašavanja ruha nošnje kraplanskog kraja dijele se na:
•    potkrpane (uglavnom su našivave vunom ili vunicom)
•    prebirane na prst
•    prebirane u zev
•    prebirane na utlevač (vutlevač), najčešće su bile bijele ili šafrane (žute), sa rupicama (vutlima), zvane još i šupljika
•    na deščicu (prilikom tkanja umetala se tanka daščica tako da su se dobivale uske pruge).

Ženska nošnja kraplanskog kraja, svrstava se u tip tzv. posavske nošnje, koju karakterizira bijela platnena odjeća s vertikalnim naborima. Ukras je izveden na rukavima oplećka, te rubnim dijelovima odjeće, tkanim ili vezenim, bijelim ili raznobojnim ornamentalnim motivom, izveden lanenom niti, pamukom, vunom ili svilom.


Starijem tipu pripada suknja s poramenicama zvana rubača s pendelom uz koju se nosilo opleće širokih rukava i platnena pregača.Rubača tada visi na uzicama-poramenicama, a ravni komad platna, pendel, širok od prsa do pojasa, obavija tijelo, te se u struku sastaje s donjim, nabranim dijelom rubače. Uz nju se nosilo opleće koje ima prednji stan dugačak, a stražnji veoma kratak, tek toliko da pokriva samo pleća, pa otuda i porijeklo naziva opleće. Veoma široki rukavi stegnuti u zapešću sežu sve do vrata gdje su skupljeni te zajedno s prednjim i stražnjim stanom opleće tvore ovalni vratni izrez.
Tijekom prošlih stoljeća uvriježilo se ruho sastavljeno od košulje sa širokim, bogato ukrašenim rukavima – (j)opleće, suknja – rubača, ukrašena odostraga okomitim naborima te pregača zvana fertun, zaslon, zastor. Rubače su se mogle zadizati, potpregnuti, tako da se vide ukrašeni dijelovi podsuknje – unteroci, rubačke, podsukljenjke, kurte. Žene su prema ukusu sredine i mode određenoga razdoblja, da bi postigle određenu širinu i izgled, ispod suknje oblačile više raznih podsuknji. Iz istog razloga nošen je i umetak – torba, kušak, šunderci, u obliku kratke, gusto nabrane suknjice koja se opasivala oko struka.


Sredinom XIX. stoljeća počela se nositi bluza uskih rukava, krojena po građanskim uzorima, zvana švabica, bluza. Ta je bluza bila prikladnija za nošenje i obavljanje svakodnevnih poslova. U hladnija vremena na gornji dio tijela oblače se  zobuni bez rukava te  kraći i duži kaputići: benke, bunde i vunene marame.  

U glazbenom programu nastupaju članovi Udruge Kraplani iz Krapja.