#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Hrvatsko muzejsko društvo – dodijeljene Godišnje nagrade

Foto: HINA / Dario Grzelj

Svečana dodjela Godišnjih nagrada Hrvatskog muzejskog društva (HMD) kojima su nagrađena izvanredna ostvarenja muzejskih djelatnika i institucija u 2016. godini, u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja, održala se u ponedjeljak 18. prosinca u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Na natječaj je ove godine pristiglo 49 prijava, a o nagradama je odlučivao ocjenjivački žiri u kojemu su ove godine bili Dora Bošković kao predsjednica, te kao članovi Damir Doračić, Kristina Mihovilić, Lidija Nikočević i Snježana Pintarić.

Nagradu za životno djelo u muzejskoj struci ove je godine dobila umirovljena kustosica Muzeja grada Iloka Ružica Černi. Ružica Černi autorica je više od 50 tematskih i dokumentarnih izložaba koje prate razne aspekte života Iloka i njegovih stanovnika, te više od 30 stručnih radova i članaka; koautorica je i suradnica brojnih objavljenih knjiga, stručnih publikacija i novinskih članaka. Kolegica Černi je, uz zahvale na nagradi koja je, kako je rekla, za nju došla neočekivano, napomenula da ju doživljava "i kao nagradu Muzeja grada Iloka, jer ja i muzej smo vršnjaci - on ove godine obilježava 65 godina svoga postojanja".

Uz Godišnje nagrade HMD-a dodijeljeno i šest posebnih priznanja

Pored nagrade za životno djelo, na svečanosti u Mimari dodijeljene su Godišnje nagrade HMD-a za 2016. i to u osam kategorija. U kategoriji za realiziranu izložbu u 2016., nagradu je dobila Valentina Radoš, autorica stručne koncepcije izložbe "Granice vidljivosti – 25. Slavonski biennale". U kategoriji za realizirani stalni postav, ocjenjivački sud nagradu je dodijelio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka za stalni postav Memorijalnog centra Lipa pamti.

Najboljim realiziranim izdavačkim projektom proglašena je monografija "Arheološki muzej u Zagrebu – život od 19. do 21. stoljeća" autorice Ane Solter. Godišnju nagradu HMD-a za 2016. u kategoriji istraživačkoga rada koji je rezultirao izložbom dobio je rad autorice Nele Tarbuk na izložbi "Figura i ornament / Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug" Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba. U kategoriji provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom u 2016. godini najboljim je ocijenjen rad Iris Biškupić Bašić koji je rezultirao katalogom "Zbirka dječjih igračaka i igara".

Petočlani ocjenjivački sud donio je odluku i o dodjeli Posebnih priznanja HMD-a - za najbolji realizirani izdavački projekt nagrađen je urednik Daniel Zec (Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku) za monografiju "Oscar Nemon: memoari, eseji, osvrti i zapisi". Posebno priznanje za restauraciju muzejske građe ocjenjivački je sud dodijelio višoj restauratorici Arheološkog muzeja Istre Moniki Petrović, za restauraciju jedinstvene slike od kose na staklu.

Za istraživački rad koji je rezultirao izložbom posebno priznanje dobio je Gradski muzej Karlovac za realizaciju izložbe "Put u prošlost prirodoslovlja i obrazovanja, 250 godina Gimnazije Karlovac". Ivana Gržina i Indira Šamec Flaschar iz Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu dobile su posebno priznanje za dokumentacijsko-informacijski program izložbe "Tragom baštine: Schneiderov fotografski arhiv".

Više informacija o dobitnicima nagrada i nagrađenim projektima pogledajte na stranicama Hrvatskog muzejskog društva. (HINA)


 

EMYA 2018. – Vučedol i Betina nominirani za muzejskog Oscara

Stručni žiri Europskog muzejskog foruma objavio je listu europskih muzeja koji će se iduće godine boriti za nagradu Europski muzej godine (EMYA 2018), a među 40 nominiranih kandidata našla su se i dva hrvatska muzeja: Muzej vučedolske kulture i Muzej betinske drvene brodogradnje.

Riječ je o najstarijoj i najuglednijoj europskoj muzejskoj nagradi koja je pod pokroviteljstvom Vijeća Europe ustanovljena 1977. godine osnivanjem Europskog muzejskog foruma. Projekt je pokrenuo 1977. godine muzealac i novinar Kenneth Hudson s namjerom prepoznavanja izvrsnosti u muzejskoj djelatnosti diljem Europe i poticanja inovativnih procesa na muzejskoj sceni kako bi muzeji osim brige o zbirkama vodili računa i društvenoj ulozi muzeja.

Nagrada se dodjeljuje najboljem muzeju prema jasno utvrđenim kriterijima –privlačenje novih publika, kreiranje korisničkog doživljaja jedinstvenom atmosferom, maštovitom interpretacijom i prezentacijom te kreativni pristup edukaciji i socijalnoj odgovornosti. Nominirani mogu biti novi muzeji otvoreni za publiku u posljednje dvije godine, ali i postojeći koji su u protekle dvije godine obnovljeni i prošireni.

Među kandidatima se našao i jedan muzej iz našeg susjedstva – Muzej ratnog djetinstva iz Sarajeva, koji je Muzejski dokumentacijski centar predstavio u 16. broju newslettera Vijesti iz svijeta muzeja, projekt koji, za razliku od drugih ratnih muzeja, ima isključivi fokus na dokumentiranju ratnih iskustava djece. Ovaj je muzej upravo proglašen dobitnikom Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu kao održiv model civilne inicijative koji može poslužiti kao primjer za druge konfliktne i postkonfliktne zone u svijetu.

U dosadašnjih 40 izbora niti jedna hrvatska muzejska kuća nije dobila nagradu za Europski muzej godine, a najveći uspjeh do sada postigao je Gradski muzej Vukovar kojem je Europski muzejski forum 2016. godine u San Sebastianu dodijelio Nagradu Silletto, nagradu za najbolju suradnju s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove.

Dobitnik ovogodišnje nagrade bit će objavljen na ceremoniji u sklopu održavanja godišnje skupštine Europskog muzejskog foruma, koja će se održati od 9. – 12. svibnja iduće godine u Varšavi, u muzeju Polin - Muzeju povijesti poljskih Židova koji je 2016. bio proglašen europskim muzejem godine.

Listu svih nominiranih muzeja možete pogledati ovdje. (MDC)


 

Europski kulturni forum – proglašena Europska godina kulturne baštine

Europska godina kulturne baštine 2018. usmjerena na istraživanje bogatstva europske kulturne baštine i jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkom europskom prostoru službeno je proglašena na svečanosti održanoj na Europskom kulturnom forumu koji je u Milanu 7. i 8. prosinca 2017. organizirala Europska komisija.

Tijekom Europske godine kulturne baštine tisuće inicijativa i događanja diljem Europe provodit će se pod sloganom „Naša baština: spoj prošlosti i budućnosti” s ciljem podizanja razine osviještenosti građana o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine. Programi su oblikovani s posebnom pažnjom prema djeci, mladima, lokalnim zajednicama i onima koji su tek rijetko u doticaju s kulturom.

O važnosti ovog velikog projekta čiji je cilj jačanje zajedničkog osjećaja identiteta u izgradnji budućnosti Europe, govorio je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, Tibor Navracsics. Službeno proglasivši Europsku godinu kulturne baštine, istaknuo je kako je kulturna baština u središtu europskog načina života.

“Ona nas određuje i stvara osjećaj pripadnosti. Kulturna baština ne obuhvaća samo književnost, umjetnost i predmete, nego i obrte koje učimo, priče koje pričamo, hranu koju jedemo i filmove koje gledamo. Moramo cijeniti i čuvati svoju kulturnu baštinu za buduće naraštaje. Ova godina puna proslava bit će divna prilika da potaknemo sve građane, a posebno mlade, da se upoznaju s kulturnom raznolikošću Europe te razmisle o mjestu kulturne baštine u našem životu. Ona nam omogućuje da razumijemo prošlost i da na njoj izgradimo budućnost”, poručio je Tibor Navracsics na događaju kojem su još nazočili predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, talijanski ministar kulture Dario Franceschini, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Petra Kammerevert te 800 predstavnika kulturnog sektora i civilnog društva iz EU-a.

Prema najsvježijem istraživanju Eurobarometra, osamdeset posto Europljana smatra da kulturna baština nije važna samo za njih osobno, nego i za njihovu zajednicu, regiju, državu i Europsku uniju u cjelini. Velika većina ponosna je na kulturnu baštinu, bilo da se nalazi u njihovoj regiji ili zemlji ili u drugoj europskoj zemlji. Više od 70 posto Europljana složno je u procjeni da im kulturna baština može poboljšati kvalitetu života, a čak 90 posto ispitanika smatra kako bi se o kulturnoj baštini trebalo poučavati u školama. Tri četvrtine Europljana smatra da bi ponajprije države članice i EU trebali izdvajati više sredstava za zaštitu kulturne baštine Europe. U Europskoj uniji 7,8 milijuna radnih mjesta neizravno je povezano s baštinom (npr. u sektorima turizma, usmenog prevođenja i sigurnosti). U sektoru kulturne baštine u EU-u zaposleno je više od 300 000 ljudi, a s 453 registrirane lokacije u Europi kao regiji nalazi se gotovo pola stavki s UNESCO-ova Popisa svjetske baštine.

Tijekom Europske godine kulturne baštine Ministarstvo kulture RH kao koordinacijsko tijelo organizirat će i podupirati mnogobrojna događanja kojima se želi prezentirati bogatstvo i raznolikost hrvatske kulturne baštine kao dijela mozaika zajedničke europske baštine. Promidžbom zaštite, očuvanja i vrijednosti kulturne baštine za zajednicu u cjelini naglasit će se važnost aktivnog uključivanja što većeg broja pojedinaca, udruženja građana, institucija i ustanova u svim procesima vezanima uz kulturnu baštinu.

Na nacionalnoj razini organizirat će se desetak važnijih događanja, primjerice Međunarodna konferencija Podvodna kulturna baština u Europi danas, kojom se žele identificirati ključni izazovi i pitanja vezana uz zaštitu podvodne kulturne baštine, ili globalno pozicionirana Međunarodna konferencija The Best in Heritage, kojom se predstavljaju jedinstveni utjecajni projekti u kulturnom sektoru. Uz ova medijski popraćena događanja, priredit će se i velik broj manjih, ali jednakovrijednih aktivnosti, poput radionica, prezentacija, stručnih obilazaka, promocija, koje će biti uvrštene u kalendar događanja Dana europske baštine koji su u potpunoj sinergiji s obilježavanjem Europske godine kulturne baštine. Kalendar svih događanja bit će dostupan na mrežnim stranica Ministarstva kulture. (Ministarstvo kulture RH)


 

Etnografski muzej Zagreb – Perje, jabuke i zrno soli

U nizu izložbi koje se krajem svake godine otvaraju u muzejima redovito je nekoliko koje su usko vezane uz Božić. Ova, otvorena u zagrebačkom Etnografskom muzeju predmetima iz svojeg fundusa vraća nas u neko davno „bolje“ djetinjstvo, kada je božićno ukrašavanje doma bio intimni, obiteljski događaj.

Na izložbi "Perje, jabuke i zrno soli-božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja” saznat ćemo da je običaj unosa zelenila-jelke u domove i njihovo ukrašavanje u božićno doba relativno nov običaj , “uvezen" iz Austrije u kontinentalnu Hrvatsku tek krajem 19. i početkom 20. stoljeća, te da se polako širio na cijelo područje Hrvatske, prvotno u gradskim sredinama, a onda i po manjim mjestima.

Posebnost ove izložbe svakako su ukrasi. Većinu, ako smo dovoljno stari, možemo „prizvati u sjećanje“ jer smo se s njima susretali na božićnim jelkama našeg djetinjstva. Predstavljeni su osnovni ukrasi - svjećice, jestivi ukrasi i ukrasi od papira. Ukrasi od najdostupnijeg materijala-papira, od kojeg su izrađeni lančići, ružice, cvjetići, zvjezdice i ostali mnogobrojni oblici ukrašavali su božićni dom u prošlosti, ali i dan danas.

Druga tema su orašasti plodovi i voće-orasi, bademi, božićne jabuke i kruške kojima su se jelke ukrašavale krajem 19. stoljeća, ali kao motiv do danas postoje u obliku staklenih ukrasa. Na ukrase od voća nadovezuju se jestivi ukrasi od tijesta i šećera ili meda. Medeni kolači su vjerojatno licitari koje su medičari izrađivali u Hrvatskoj i prije pojave božićnog drvca, a koji, kao jedan od omiljenih načina ukrašavanja jelke i danas, često možemo vidjeti u domovima naših obitelji i prijatelja.

Posebna tema su kuglice od stakla, danas dostupne u svim bojama i oblicima u bilo kojem dućanu, ali ipak sasvim drugačije od onih ptičica i roda od stakla ili kugli s kojima smo morali postupati s izrazitom pažnjom jer su bile „dragocjene“ i “čuvane su od vremena bakinog djetinjstva“.

Izložba Perje, jabuke i zrno soli-božićni nakit iz fundusa zagrebačkog Etnografskog muzeja sa svojih pet ukrašenih božićnih drvca podsjetit će vas na Božić kakav je nekad bio, a edukativne radionice će vas naučiti kako da od krep papira i ostalog dostupnog materijala sami originalno ukrasite svoj dom baš onako kako su to, s puno ljubavi, radile naše bake.

Izložba ostaje otvorena do 28.1.2018. (Iva Validžija)

 

Foto: Etnografski muzej Zagreb


 

Donacija Yuresha – balet i strast u MUO-u

Nakon prošlogodišnje izložbene uspješnice posvećene jednom od najizvođenijih baleta na svijetu „Orašaru“, Muzej za umjetnost i obrt (MUO) ponovno je za adventsko razdoblje pripremio izložbu posvećenu toj plesnoj formi – „Balet i strast- Donacija Jelka Yureshe“, koja je svečano otvorena u ponedjeljak 4. prosinca 2017.

Prošlogodišnji “Orašar” Muzeju za umjetnosti i obrt donio je i donaciju od više od 500 predmeta. Mnoštvo raskošnih baletnih kostima, vrijednih fotografija, slika, plakata, knjiga i baletnih špica donose priču o dječaku Željku Jureši, kasnije Jelko Yuresha, koji je svoje prve baletne korake napravio 1943. godine u ulozi patuljka na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u dječjoj predstavi „U carstvu patuljaka“, a nepuna dva desetljeća kasnije postao jedan od najistaknutijih britanskih baletnih umjetnika i zvijezdom svjetskih baletnih pozornica.

Yuresha, inače rođeni Zagrepčanin, prva znanja o baletu stekao je u studiju koreografa i šefa Zagrebačkog baleta Mile Jovanovića. Po završetku rata odlazi u Internacionalnu baletnu školu Ane Roje i Oskara Harmoša u Split gdje njegova nadarenost brzo dolazi do izražaja, nakon čega dobiva sve veće uloge i postaje solist. Prekretnica u Yureshinu životu je 1958. godina kad odlazi u Englesku u Legatovu školu u Tunbridge Wellsu gdje ga podučava Nadina Nikolajeva Legat, udovica znamenitog ruskog baletnog pedagoga Nikolaja Legata. Nakon nekoliko nastupa u Velikoj Britaniji, sudjelovao je na Festivalu u Baselu na kojemu dolazi do sudbonosnog susreta s velikom baletnom umjetnicom i zvijezdom Belindom Wright, koja mu postaje baletna i životna družica. Bio je član nekih od najprestižnijih baletnih kuća, između ostalih i The Royal Balleta, a sa suprugom postaje i ambasador baleta British Councila te zajedno nastupaju na najvećim svjetskim kazališnim pozornicama.

Zbirka predstavlja i radove vrhunskih baletnih kostimografa, poput Olivera Messela i Normana McDowella, koji svjedoče o vrhunskim produkcijama kazališnih pozornica Londona, New Yorka, Moskve i Pariza, među kostima je i onaj rađen za Maju Pliseckaju u ulozi crne labudice, a posjetitelji izložbe imaju prilike vidjeti i kostime, osobne predmete, crteže i potpisane fotografije nekih od najistaknutijih protagonista svjetske baletne scene 20. stoljeća - Rudolfa Nurejeva, Olge Spesivceve, Margot Fonteyn, Mihaila Barišnjikova i Ane Pavlove.

„Donacija Jelka Yureshe sastoji se od triju cjelina koje čine kostimi i baletni dodaci, fotografije i slike o baletu. Svaka od zbirki jedinstvena je i izuzetno bogata, pogotovo ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj usprkos dugoj baletnoj tradiciji i značajnim uspjesima još uvijek nema baletne akademije ili odgovarajuće krovne institucije koja se ovom tematikom sustavno bavi. Yureshine zbirke su logično i dosljedno formirane oko baleta i raznovrsnih sastavnica koje čine čaroliju scenske umjetnosti te publici donose čaroban vrtlog baleta, putovanja, susreta, prijateljstava i novih gradova. Donacija Jelka Yureshe dolazi u pravi čas, rekao bih i na pravo mjesto, kao poticaj da se ovoj izuzetno važnoj temi konačno pristupi na mnogo ozbiljniji i konkretniji način nego do sada. Njome MUO postaje jedno od referentnih mjesta za svako buduće proučavanje svjetske povijesti baleta, u vremenskom rasponu od pedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas“, pojašnjava u predgovoru kataloga ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović.

Kustosi izložbe su Miroslav Gašparović i Adriana Prlić, autori koncepta izložbe su Mladen Mordej Vučković i Davor Schopf, a autori postava su Sanja i Mario Bachrach Krištofić. (I.G.)

 

Foto: Muzej za umjetnost i obrt


 

Švedski muzej dizajna – priča o bezvremenskom dizajnu po mjeri čovjeka

Švedski muzej dizajna, virtualna platforma posvećena švedskom dizajnu, arhitekturi i modi, otvorio je prošli mjesec svoja vrata milijunima korisnika diljem svijeta. Posebnost ovog muzeja je što nema muzejske predmete kao dijelove zbirke budući da su kustosi muzeja odlučili najhrabrije i najinovativnije projekte koji predstavljaju suštinu „švedskog duha“ predstaviti slikama, tekstovima, video klipovima i prijenosom u živo.

Dizajn je dio svakodnevice u Švedskoj, on je odraz progresivnih vrijednosti švedskog društva i vođen je idejom jednakosti za sve. Švedski dizajn korijene traži u prirodi, ekologiji, nenametljivosti i funkcionalnosti, čistim linijama i minimalizmu, a cilj mu je rješavanje svakodnevnih problema i stvaranje boljeg života za sve građane, ne samo za privilegiranu manjinu.

Ideja autora koji stoje iza ovog inovativnog muzejskog koncepta je dati dizajnu humanu dimenziju stavljajući ga u kontekst svakodnevne upotrebe te pokazati ljudima diljem svijeta kako švedski dizajn nije samo oblikovan švedskom kulturom, nego je i švedska kultura uvelike oblikovana svojim dizajnom.

Izložba Live from Sweden odraz je vrijednosti švedskog društva

Prva virtualna izložba nazvana Live from Sweden nudi pogled u svakodnevni život „običnih“ Šveđana, njihove vrijednosti i način života koji odlikuje jednostavnost, otvorenost, povezanost s prirodom, održiva arhitektura te tolerantnost prema različitosti ljudi i kultura. Tako je svoje mjesto na inauguralnoj izložbi našao stambeni kompleks Strandparken koji je u potpunosti neškodljiv za okoliš – sagrađen je u potpunosti od drva i drugih obnovljivih materijala koji se mogu reciklirati, koji za razliku od betona ili kamena ne reflektiraju zvukove i pri čijoj proizvodnji se ne otpušta ugljični dioksid u atmosferu. Funkcionalne vikendice Kaggeboda također govore o povezanosti prirode i Skandinavaca – nenametljivog dizajna lako se uklapaju u okoliš, nude svojim korisnicima maksimum doživljaja kroz sva četiri godišnja doba, a sam koncept gradnje ne zahtijeva građevinsku dozvolu čime je omogućen boravak u prirodi svima.

Posebnu pozornost plijeni i Thule Glide dječja kolica visokih performansi i aerodinamičnog namijenjena za aktivne sportaše i outdoors entuzijaste, a švedsku ideju jednakosti i jednakih prava za sve u sebi utjelovljuje uniseks kolekcija odjeće Changes, čiji dizajneri poručuju da svaki građanin Švedske bez obzira na etničnost, spol, vjersku ili seksualnu orijentaciju ima pravo voljeti koga želi voljeti i nositi što želi nositi.

„Cijela ideja švedskog dizajna je inkluzivnost – a ne ekskluzivnost i zato je važno pokazati njegovu primjenu u svakodnevici među običnim ljudima. Ovaj virtualni muzej je utjelovljene te demokratične ideje jer ga može posjetiti svatko tko ima pristup internetu. Švedska je tek manji kutak planeta, ali kutak s jakom reputacijom i ugledom što se dizajna i arhitekture tiče i zato nas jako veseli što sad naše koncepte možemo pokazati i pojasniti raznovrsnoj publici diljem svijeta u nadi da ćemo šireći naše ideje učiniti svijet boljim mjestom. Htjeli smo pokazati proizvode koji imaju dublji smisao od atraktivne estetike i izlaganja iza zaštitnih stakala. Želimo imati pozitivan utjecaj na ljude i planet štedeći energiju i prirodne resurse, minimalizirajući otpad i promovirajući zdravi način života. Izložba Live from Sweden pokazuje upravo to - vrijednosti koje su nadrasle estetsku komponentu produkt dizajna i postale način življenja“, rekao je jedan od autora izložbe Eero Koivisto.

Koje su sve predmete kustosi izložbe odabrali da reprezentiraju švedski dizajn možete pogledati ovdje. (Ivan Guberina)

 

Foto: Švedski muzej dizajna


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina
Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr