HR | EN
fraza ključna riječ
autor ISBN / ISSN medij jezici
godina izdavač grad
naslov predmetnice vrsta publikacije
 
fraza ključna riječ
autor naslov pregledavanje prinova
izdavači medij
vrste teme
 
Zbirke, fondovi Knjižnica

Rezultati pretraživanja Prinova knjižnice MDC-a (68)

Sve prinove 19 (2) 2012

Muzeologija

Sv. 48/49 (2011.-2012.)
Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Dvobroj muzeološkog časopisa Muzejskoga dokumentacijskog centra „Muzeologija“ (sv. 48/49) objavljen je kao zbornik radova sa simpozija „Knjiga u muzeju - KUM“. Simpozij je održan uz 30. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u Muzeju Mimara 5. i 6. listopada 2011., u organizaciji MDC-a, a u središte zanimanja stavio je knjigu u muzeju te pokušao odgovoriti na niz problemskih pitanja, među kojima su i ona o ulozi knjige u muzeju, o funkciji knjige kao muzejskog predmeta, o tome kako knjigu izložiti, čuvati i obraditi te omogućiti njezinu pristupačnost u muzejskome, ne-knjižničnom okruženju. Zbornik radova donosi 35 izlaganja renomiranih stručnjaka iz muzeja, knjižnica i znanstvenih ustanova, koja su održana unutar pet tematskih skupina. Autori radova u prvoj tematskoj skupini - „Knjiga kao kulturno dobro“ - nastojali su definirati kriterije za određivanje knjige kao kulturnog dobra (S. Harni) te proceduru upisa takvih knjiga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (R. Saračević-Würth). Definirana je muzealna vrijednost knjiga i zbirki knjižnične građe (Ž. Vujić i H. Stublić), sagledani teorijski okviri knjige kao izložbenog predmeta (A. Horić) te na primjerima prikazani neki aspekti zbog kojih se pojedine knjižnične jedinice mogu izdvojiti u kategoriju kulturne baštine (T. Ilić-Olujić, A. Škrtić). Drugi tematski blok pod naslovom „Stručna obrada, zaštita i prezentacija knjižne građe kao muzejskog predmeta“ bavio se problematikom nabave i čuvanja knjižne građe u muzejima te njihove svrhovite muzeološke funkcije (A. Duplančić), kao i pitanjima otpisa i pohrane knjižnih zbirki (D. Dujmović), problemima stručne obrade i primjene knjižničarskih odnosno muzejskih standarda u katalogizaciji knjižničnih jedinica (V. Vlašić Jurić). Upozoreno je na problematiku prečestog izlaganja vrijedne i stare knjižne građe (V. Magić) te neadekvatnih načina njezina izlaganja (S. Kočevar). Ponuđeni su i konkretni odgovori na pitanja preventivne zaštite knjižne građe (Ž. Laszlo). Nakon preglednog izlaganja o muzejskim zbirkama knjiga u hrvatskim muzejima, utemeljenoga na istraživanju podataka iz Registra muzeja, galerija i zbirki Republike Hrvatske (S. Radovanlija Mileusnić i M. Franulić), u trećem su tematskom bloku („Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju“) izlagači predstavili iznimno bogate muzejske knjižnice i zbirke starih i raritetnih knjiga poput knjižnica obitelji Prandau-Normann (M. Vinaj), obitelji Pejačević (R. Bošnjaković) i obitelji Bombelles (Ž. Lazar) te iznimno vrijedne zbirke starih knjiga Zavičajnog muzeja Ozalj (B. Stergar). Opisana je uloga tehničke knjige u izložbenoj djelatnosti Tehničkog muzeja u Zagrebu (K. Kalanj), kao i knjižna građa umjetničkih časopisa na povremenim i stalnim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (J. Vinterhalter). Objavljen je i prikaz recentne muzejske izložbe Galerije Klovićevi dvori na kojoj je knjiga bila tema i sredstvo prezentacije (K. Jurčec Kos), kao i izložba o Jozi Kljakoviću kao ilustratoru knjige „Smrt Smail-age Čengijića“ (Ž. Zdelar). U četvrtome tematskom bloku - „Muzejske knjižnice kao ishodišta muzejskih zbirki knjižne građe“ - u kojima su predstavljene vrijedne zbirke knjiga pohranjene u muzejskim knjižnicama Muzeja grada Trogira (D. Radić), knjižnici Strossmayerove galerije starih majstora HAZU (I. Šamec Flaschar), Hrvatskoga školskog muzeja (Š. Batinić), Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja (D. Ćaleta), Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci (T. Mataija), Muzeja Slavonije u Osijeku (I. Knežević), u Memorijalnoj zbirci Petra Šegedina u osnutku (S. Sardelić) i u Muzeju otoka Brača u Škripu (A. Matoković). Posljednji tematski blok („Digitalizacija i web prezentacija knjižne građe“) bavi se elektroničkom knjigom u muzeju (D. Živković, M. Tot, B. Šalamon-Cindori) i mogućnostima što ih donosi suvremena tehnologija u zaštiti i prezentaciji knjižnoga kulturnog dobra u muzejima (J. Jakšić). Dobri primjeri knjižnice HAZU (V. Juričić i K. Crnković) i Knjižnice grada Zagreba (Ž. Vegh i I. Meić) postavili su visoke standarde izgradnje digitaliziranih repozitorija te postavljanja virtualnih izložaba knjižne građe. Radovi u zborniku popraćeni su sažecima na engleskom jeziku te ilustracijama u boji.

Muzeum

Vol. 58, no. 1, 2, 3, 4 (2012.)
Bratislava, Slovenske Narodne Muzeum, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Slovački nacionalni muzej od 1953. godine objavljuje stručni muzejski časopis „Muzeum“ kojemu je cilj obavještavanje stručne, ali i šire javnosti o radu Muzeja. To je ujedno prostor za razmjenu iskustava i znanja o muzejskoj djelatnosti u cijeloj Slovačkoj. Tijekom 2012. godine unutar 58. godišta časopisa objavljena su tri sveščića. Njihov je sadržaj koncipiran u nekoliko rubrika, od koji je prva uvijek posvećena nekoj od aktualnih muzeoloških tema. Prvi broj obrađuje temu tehničkih zbirki i donosi tri teksta: Zuzana Šullová, „Tehnički muzeji i njihove zbirke“ („Múzeum techniky a jeho zbierky“); Elena Kurincová, „Analiza tehničkoga fundusa Gradskog muzeja u Bratislavi“ („Analýza fondu techniky Múzea mesta Bratislavy“); Ján Chovanec i Mária Parihuzová, „Tehničke zbirke Zavičajnoga muzeja u Trebišovu“ („Technické zbierky vo Vlastivednom múzeu v Trebišove“). Drugi je broj časopisa posvećen temi digitalizacije muzejskih zbirki. Uz uvodni tekst uredništva („Digitalizacija u muzejima i digitalni muzeji“ - „Digitalizácia v múzeách a Digitálne múzeum“), časopis donosi i ove priloge: Mária Bohumelová, Jana Bahurinská, Michal Čudrnák, „Slovačka nacionalna umjetnička galerija pokretač projekta digitalne umjetničke galerije“ („Slovenská národná galéria spúšťa projekt Digitálna galéria“); Michal Janiš, „Središnja evidencija muzejskih zbirki u Češkoj i njezin elektronički sustav“ („Centrální evidence sbírek muzejní povahy České republiky a její elektronický systém“); Ján Kautman, „Digitalizacija prirodoslovnih zbirki“ („Digitalizácia prírodovedných zbierok“). U trećem svesku prirodoslovne su zbirke predstavljene u tekstovima: Dana Šubová, Iveta Korenková, Monika Orvošová, Alena Benová, Kristína Urbanová „Prirodoslovna zbirka Slovačkog muzeja zaštite prirode i speleologije“ („Prírodovedná zbierka Slovenského múzea ochrany prírody a jaskyniarstva“); Ladislav Hlôška, Viktória Urbanová „55 godina rada na prirodoslovlju u Považské muzeju“ („Päťdesiatpäť rokov činnosti v oblasti prírodovedných disciplín v Považskom múzeu v Žiline“) te Andrej Bendík, „Mineraloška zbirka u Muzeju Andreja Kmeťa u Martinu“ („Mineralogické zbierky v SNM-Múzeu Andreja Kmeťa v Martine“). Tekstovi su ilustrirani te popraćeni sažecima na engleskom jeziku.
Narodni muzej Slovenije (Ljubljana)

Narodni muzej Slovenije

Ljubljana, Narodni muzej Slovenije, 2011

Prinova br.: 19 (2) 2012
U devetoj knjizi bibliografskog niza Narodnog muzeja Slovenije „Viri: gradivo za materialno kulturo Slovencev“ predstavljen je stalni postav povijesnih i umjetničkih zbirki tog muzeja. Stalni se postav prostire na oko tisuću četvornih metara, na dvije etaže i obuhvaća oko 2 500 muzejskih predmeta. Za javnost je otvoren u prosincu 2008. godine. Katalog zbirki donosi uvodne tekstove o povijesti Narodnog muzeja (Barbara Ravnik), o skupljanju građe povijesnih i umjetničkih zbirki te o promjenama njihova stalnog postava kroz povijest (M. Lozar Štamcar). Predstavljene su zbirke Crkveni tekstil (G. Pajagič Bregar), Devocionalije (D. Knez), Glazbala i glazbeni automati (D. Knez), Igračke i dječja oprema (T. Lazar), Keramika (M. Kos), Metal (M. Lozar Štamcar), Oružje i oprema (T. Lazar), Namještaj (M. Lozar Štamcar), Slike (M. Kos), Staklo (M. Kos), Svijećnjaci (M. Lozar Štamcar), Sport (R. Cvetko i B. Gregorka) i Satovi (M. Lozar Štamcar). Svaka je zbirka zastupljena kraćim uvodnim tekstom, a pojedini su izloženi predmeti popraćeni kvalitetnom reprodukcijom u boji, kataloškim podacima te kraćim opisom. U prilozima je popis literature i tlocrt izložbenog prostora.

Numizmatički priručnik i rječnik

Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu, 2011

Prinova br.: 19 (2) 2012
U biblioteci „Sabrani radovi Arheološkoga muzeja u Zagrebu“ (knjiga 2.) objavljen je prvotisak rukopisnog izdanja u redakciji Antuna Bauera iz 1983. godine. Rukopis je priređen početkom 1960-ih godina (danas se, u dva sveska, čuva u Zbirci rukopisa knjižnice MDC-a), a rezultat je rada inicijatora projekta i vrsnih numizmatičara Antuna Bauera, Kamila Dočkala, Vladimira Liščića, Günthera Probszta, Ivana Rengjea i Bartola Zmajića, no, nažalost, nije objavljen. Antun Bauer je 1961. napisao: „Potreba jednog i to iscrpnijeg priručnika osjeća se u svakoj naučnoj struci pa taklo i u numizmatici. Ovo je za naše numizmatičare tim većeg značaja, jer u nas gotovo da ne postoji nikakova stručna numizmatička literatura širega informativnog značenja, koja bi mogla davati našim numizmatičarima i muzealcima potrebne upute u širu i opću nauku o novcu.“ Objavljivanjem rukopisa pedesetak godina kasnije Arheološki je muzej iskazao počast pionirskim naporima, rezultatima i inicijativi hrvatskih numizmatičkih doajena. Prvi dio donosi tekstove spomenutih autora, a drugi dio sadržava rječnik. Osim tekstova izvornika, u knjizi je objavljen „Predgovor“ Ante Rendića-Miočevića, „Uvodna riječ“ Ivana Mirnika, „Prilog numizmatičkoj terminologiji Hrvatskoj“ Ferde Ž. Milera i „Odabrana bibliografija“ Ivana Mirnika.
Mesarić, Marija; Zamljačanec, Maša; Vresk, Sonja

Od šusteraja do butika

Koprivnica, Muzej grada Koprivnice, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
U Trgovačkom centru Koprivnica Muzej grada Koprivnice priredio je izložbu „Od šusteraja do butika“ s ciljem prezentiranja obućarske djelatnosti u Koprivnici. Naslovom izložbe sugerirana je tema kojom je dan pregled razvoja obućarstva od obrta do industrijske proizvodnje i modno dizajnirane obuće. Izložba je popraćena katalogom koji donosi tekstove autorica izložbe: etnologinje Marije Mesarić, povjesničarke Sonje Vresk i povjesničarke umjetnosti Maše Zamljačanec. Autorice su svojim tekstovima omogućile interdisciplinaran pristup tematici opisavši povijesni razvoj obućarstva u Koprivnici, etnografska obilježja obuće i obućarstva u Koprivnici i okolici te razvoj modnog dizajna obuće. Tekstovi su ilustrirani fotografijama muzejskih izložaka, dokumentarnim fotografijama te preslikama reklamnih plakata, a popraćeni su bilješkama i literaturom. Nažalost, katalog ne donosi cjelovit kataloški popis izložaka.

Osječki zbornik

Sv. 30
Osijek, Muzej Slavonije, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
U 2012. godini Muzej Slavonije u Osijeku objavio je svoj 30., obljetnički svezak časopisa „Osječki zbornik“. Časopis je počeo izlaziti 1942. godine pod uredništvom dr. Josipa Bösendorfera i tijekom 70 godina izlaženja kontinuirano je objavljivao radove djelatnika Muzeja Slavonije, no i brojnih istaknutih znanstvenika Osijeka i Hrvatske, a sve češće i stručnjaka izvan naših granica, čiji su radovi vezani za Osijek i Slavoniju. Svojim međunarodnim uredništvom i recenziranim tekstovima Zbornik se približio statusu međunarodno priznatog časopisa, istaknuo je ravnatelj Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivanković u predgovoru jubilarnog sveska. Ugledu časopisa pridonosi i 19 najnovijih priloga iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, kulturne povijesti, tiskarstva, knjižničarstva, prirodoslovlja, konzervacije i restauracije te muzejske pedagogije, među kojima su izvorni znanstveni radovi (Dragane Rajković, Marine Kovač, Zvonka Bojčića, Mladena Radića, Filipa Škiljana, Dragana Damjanovića, Jasminke Najcer Sabljak, Daniela Zeca, Željke Miklošević, Marije Kretić Nađ, Ivane Knežević) te stručni i pregledni radovi (Marine Vinaj, Marijane Špoljarić, Denisa Detlinga, Anđelka Kovačevića, Sanje Vidović i Andree Vändor). Svi su prilozi popraćeni bibliografskim bilješkama, sažecima na engleskom jeziku i ilustracijama u boji.