HT muzej osnovan je 1953. godine Odlukom Upravnog odbora Direkcije pošta u Zagrebu, kao PTT muzej Zagreb, sa zadatkom da skuplja, obrađuje, čuva, izlaže i publicira građu i predmete koji prikazuju povijesni razvoj poštanskog i telekomunikacijskog prometa.   Poštansko-brzojavna palača, Jurišićeva 13, Zagreb; izvorni izgled Od svojega osnutka Muzej je smješten u zgradi koja je namjenski izgrađena 1904. godine , kao prva poštansko-brzojavna palača u Hrvatskoj. Dvokatnica izgrađena u tzv. mađarskom stilu od crvene cigle završavala je sa četiri tornja. Zgrada je imala glavni ulaz i po dva za svaku dvoranu: jednu za listovnu poštu, drugu za paketsku. Vrata su bila od kovana željeza izrađena u secesijskom stilu. Na pročelju zgrade bio je mađarsko-hrvatski grb koji je skinut 01.11.1918. po nalogu Narodnog vijeća Države SHS. Stavljen je novi natpis: Kraljevska državna pošta - Hrvatska. Ovaj natpis nalazio se na zgradi do 3. lipnja 1922. Kada je skinut po nalogu ondašnjih vlasti. Do danas je to mjesto nepopunjeno. Treći kat na Jurišićevu ulicu dograđuje se 1930. god. kada se uklanjaju i tornjevi na krovu. zgrada je doživjela najveće promjene 1958. kada su zazidana vrata za ulaz u lijevu i desnu dvoranu, te ostao samo središnji ulaz koji je također doživio promjene. Unutrašnjost dvorana također je preuređena u modernom stilu. Ovi zahvati završeni su prema projektu biroa "Haberle" iz Zagreba. Godine 1930. dograđen je treći kat, a ugaoni tornjevi uklonjeni. Zgrada je doživjela najveće promjene 1958. god. kada su zazidani bočni ulazi, a unutrašnjost modernizirana. Zgrada HPT danas   Prvi kustos Muzeja bio je dr. Vuk Simić Vakanović, poznati filatelist i poznavatelj povijesti pošte. U prvoj godini postojanja Muzej formira temeljne zbirke: poštansku, telekomunikacijsku i filatelističku te dokumentacijske zbirke: kartografsku, arhiv, fototeku, hemeroteku i knjižnicu. Iste godine priređuje i prvu izložbu prikupljenog materijala u izložbenoj dvorani koja se do preuređenja, 1958. god., nalazila u Glavnoj pošti. No još je 1954. god. Generalna direkcija pošta tadašnje zajedničke države sa sjedištem u Beogradu donijela odluku da se osnuje jedinstveni PTT muzej za cijelu državu sa sjedištem u Beogradu. U tom se muzeju i danas nalaze muzejski eksponati s područja Hrvatske: mnogobrojni telekomunikacijski predmeti, te najvrijedniji eksponat, poštanska kola koja su prometovala na području Istre krajem 19. stoljeća. Unatoč izrazito neprikladnim uvjetima, PTT muzej u Zagrebu nastavlja prikupljati građu. Priređuje prigodne izložbe iz povijesti pošte i telekomunikacija, filatelističke izložbe, te izložbe u povodu obljetnica. Izložbe se održavaju najčešće u prostorima pošta diljem Hrvatske. Od 1965. god. voditeljica PTT muzeja, Ljerka Sokol, nastavlja izložbenu djelatnost i organizira znanstveno -istraživački rad. Izdaju se monografije, prigodne publikacije, zbornici i knjige o povijesti ptt-a u Hrvatskoj. (Lj. Sokol: 120-godišnjica osnivanja poštanske uprave u Zagrebu 1848.-1968., dr. Velimir Sokol: 450 godina pošte u Zagrebu 1529.-1979., dr. V. Sokol: 100 godina telefonije u Hrvatskoj 1881.-1981., Zbornik:120 godina telegrafije u Hrvatskoj, 1974.) U PTT novinama kustosi Muzeja objavljuju popularne članke iz ptt povijesti (Povijest poštanske štednje u Hrvatskoj, Prvi hrvatski povjerenik za poštu i brzojav - Cezar Akačić, Povijesni kontinuitet hrvatskih poštanskih društava, Borba za hrvatske poštanske marke, Sto godina ujedinjenja pošte i telegrafa 1887.-1987.) S Muzejom najuže surađuje dr. Velimir Sokol, jedan od inicijatora osnivanja Muzeja, koji je 1970. god. postavljen za savjetnika. Osamdesetih godina muzej je i dalje zatvoren za javnost, no građani ga mogu posjetiti uz najavu. Od osamostaljenja Hrvatske, Muzej nalazi se u sastavu javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije. Otvoren je za javnost u prosincu 1997. obilježavajući 110 godina javne telefonske mreže u Hrvatskoj.   copyright (c) , HT & MDC design i izrada: NOVENA d.o.o., Zagreb