galerijaopci podaciaktivnostipovijestknjiznica

odjeli

arheoloskietnografskipovijesniprirodoslovni

kulturno-povijesni odjel

Povijesni i kulturni razvoj Karlovca i bliže mu okolice u razdoblju od 14. do kraja 19. stoljeća predstavljen je u tematski organiziranim segmentima koji monografski obrađuju urbanu prošlost grada. Vremenski slijed započinje prikazom kasnoga srednjeg vijeka prije navale Turaka na sjeverozapadno područje Hrvatske predočujući tipološki stare utvrđene gradove.

naš izbor...

Važnost gradnje nove tvrđave - prve potpuno pravilne utvrde u nas - naglašena je planom iz 1579., te oružjem, topovskim kuglama, knjigom vojničkih pravila, dok je vjerski život predočen drvenim kipovima.

U stalnom muzejskom postavu mjesto su našle i škole, bolnice i ljekarne s originalnim svjedodžbama, učilima, ljekarničkim instrumentima. Građansko stanovanje predstavljeno je ambijentalnom sobom s reprezentativnim primjerima namještaja i primijenjene umjetnosti stilskog raspona od baroka, bidermajera do secesije.

Izuzetna važnost trgovine i obrta od početka 18. stoljeća za razvoj Karlovca ilustrirana je zbirkom cehalija u kojoj se ističu "cimeri" i proizvodi ključara, bravara, kovača, cehovska tablica krojača iz 17. stoljeća, povelje i diplome, putne obrtničke isprave i cehovske škrinje. Posebno se ističe i karlovačko tiskarstvo, te osnivanje Ilirske čitaonice.

Društveni život građana u 19. stoljeću također je prikazan karakterističnim predmetima što nam predočuju vatrogastvo, streljaštvo, biciklizam i planinarstvo, značajan prilog karlovačkih forografa, a osobito se ističe uloga "Prvog hrvatskoga društva Zora".

Nezaobilazna je, dakako, stranica što su je ispisale istraživačke ekspedicije koje su poduzimali Karlovčani braća Seljan, Janko Mikić i Napoleon Lukšić, kao i nešto prije njih Jakov Schaschel u svojim pohodima Afrikom i Južnom Amerikom.

Obradom predmeta kulturne povijesti započeo je 1952. godine stručan i sistematičan pristup muzejskoj djelatnosti, što ga je do 1973. obavljala direktorica Ivana Vrbanić čiji rad je nastavila kustos Marinka Mužar. Unutar odjela s vremenom su se formirale sljedeće cjeline: zbirke namještaja, primijenjene umjetnosti, oružja (hladnog i vatrenog), cehalije, arhivalije, zbirka fotografija. Muzeološki obrađenih predmeta ima preko pet stotina.

Voditelj: Igor Čulig


copyright , CARNet & MDC
design i izrada: NOVENA d.o.o., Zagreb