|
Mato Benković, slikar, kaligraf i profesor rodio se u Ostrošincima kraj Našica 1914. god., a umro 1981. u Zagrebu.
Izučio je brijački zanat u Osijeku i paralelno uz posao počeo je crtati. Njegov rad zapaža Andrija Krbavac, vlasnik Štamparskog zavoda koji mu postaje mecena i od kojega dobiva prostor za rad i sav neophodan crtaći pribor. On mu još kao amateru priređuje i prvu samostalnu izložbu. Godine 1948. diplomirao je slikarstvo i grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Benković je bio jedan od najboljih europskih kaligrafa, a poznat je kao dugogodišnji profesor pisma na zagrebačkoj Školi primijenjenih umjetnosti. Njegovo se stručno zanimanje sastojalo od proučavanja i izgrađivanja pisma, pronalaženja metoda i primjene pisma na brojne suvremene praktične zadatke. Rezultat njegova pedagoškog rada je priručnik "Pismo historija, estetika i metodika" 1., 1963. god. Pored likovnog i pedagoškog rada Benković se bavio kaligrafiranjem povelja, diploma i priznanja, kao i grafičkom opremom knjiga i plakata. Asistirao je Ljubi Babiću na izradi panoa za Svjetsku izložbu u Parizu 1937. godine, a 1939. ispisuje veliki pano za Svjetsku izložbu u New Yorku. Likovnoj publici nedovoljno poznat slikarski opus sadrži stotine skica, crteža i slika. Najčešće teme njegova slikarstva su čovjek i zavičaj: ambijenti i ljudi kojima je okružen. Slikao je pejzaže Slavonije i Mediterana, brojne portrete i autoportrete, starce, slavonske seljanke, kosce, djecu, interijere. Benkovićeva posebno omiljena tema bio je akt. Ciklus crteža perom nastao između 1934. i 1938., dokumentiranjem socijalne situacije zagrebačkih predgrađa, oslanja se na poetiku grupe "Zemlja". |
Spomen soba sadrži dokumente i predmete vezane za Benkovićev život i rad te njegove slike i crteže.