Dugotrajnim napornim radom ekipe stručnjaka iz raznih grana znanosti i tehnike postupno su rješavale mnogobrojne probleme vezane za let u svemir.

Svemirska era u pravom smislu riječi započela je 4.10.1957. kada je s kozmodroma Bajkonur uspješno lansiran prvi umjetni Zemljin satelit Sputnik-1.

Sputnik-2 ponio je u svemir i prvo živo biće - psa Lajku.

Konačno, u svemir je krenuo i čovjek. U kapsuli svemirskog broda Vostok, 12. travnja 1961., Jurij Gagarin uspješno je obletio Zemlju i nakon 108 minuta leta sretno prizemljio.

Ipak, najveće dostignuće na ovom području (ne zaboravljajući spajanje dvaju svemirskih brodova u orbiti, izlazak astronauta u otvoreni svemirski prostor, prijelaz astronauta iz jednog svemirskog broda u drugi...) bio je let na Mjesec.

Tom velikom poduhvatu prethodile su velike pripreme na Zemlji i u svemiru (na primjer: letovi oko Mjeseca bez spuštanja na njegovu površinu), a 21. srpnja 1969. američki astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek koji je stupio na neko drugo nebesko tijelo.

U Tehničkom muzeju izloženi su modeli najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji zorno prikazuju početke razvoja astronautike.

Najatraktivniji je svakako planetarij u kojem se pomoću specijalno konstruiranog projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba od sjevernoga pola do ekvatora, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba.