Sjaj u tami

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/sjaj%20u%20tami.jpg" style="width: 450px; height: 257px;" /></p>

Tragom arhivskoga gradiva – dubrovački opus arhitekata Mladena Kauzlarića i Stjepana Gomboša (1931. – 1941.)

<p> U suradnji Muzeja grada Zagreba i Državnog arhiva u Dubrovniku, 10. listopada 2025. godine u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba bit će otvorena izložba<i>&nbsp;Tragom arhivskoga gradiva &ndash; dubrovački opus arhitekata Mladena Kauzlarića i Stjepana Gombo&scaron;a (1931.&nbsp;</i><i>&ndash;&nbsp;</i><i>1941.).</i></p> <p> Izložba će prezentirati projekte i realizacije koje su u desetljeću pred izbijanje Drugog svjetskog rata dvojica zagrebačkih arhitekata izveli za Dubrovnik i koji su za dubrovačku sredinu svog vremena predstavljali prekretnicu u percepciji moderne arhitekture.</p> <p> Dubrovački opus Mladena Kauzlarića i Stjepana Gombo&scaron;a broji &scaron;esnaest projekata, od kojih je sedam i realizirano. Riječ je o &scaron;irokom spektru zahvata; od urbanističkih regulacija, interpolacija i rekonstrukcija javnih zgrada, novogradnji i adaptacija stambenih građevina, do preuređenja interijera i obnove spomenika.</p> <p> Osim kvantitativno, dubrovačka ostvarenja Kauzlarića i Gombo&scaron;a, uz djela Nikole Dobrovića, predstavljaju najvažniji doprinos afirmaciji moderne arhitekture na jugu Hrvatske, kao i uspje&scaron;an primjer njene integracije u okruženja povijesnih gradova. Zahvaljujući međuinstitucijskoj suradnji Državnog arhiva u Dubrovniku i Muzeja grada Zagreba, na izložbi će biti prezentiran izbor arhivskoga gradiva koji je omogućio rekonstrukciju djelovanja dvaju arhitekata, a koji osim dokumentarne vrijednosti za poznavanje njihova iznimnog arhitektonskog opusa, nerijetko ima i visoku likovnu vrijednost.</p> <p> Autori izložbe:&nbsp;dr. sc. Antun Baće, povjesničar umjetnosti i konzervator; Sanja Curić i Nik&scaron;a Selmani, vi&scaron;i arhivisti Državnog arhiva u Dubrovniku</p>

Lucija Šubić: Protuletje nam dohaja

<p> Otvorenje izložbe slika pod nazivom &bdquo;Protuletje nam dohaja&ldquo; akademske umjetnice&nbsp;Lucije &Scaron;ubić&nbsp;iz &Scaron;enkovca održat će se u&nbsp;petak,&nbsp;10. listopada 2025. godine u 18 sati&nbsp;u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja&nbsp;. U tom ciklusu akvarela autorica se nadahnjuje međimurskim popevkama i njihovim motivima ljubavi, gubitka i cikličnosti života, snažnim osjećajima koje svi prepoznajemo.</p> <p> &nbsp;LUCIJA &Scaron;UBIĆ rođena je 2000. u Čakovcu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2023. godine. Članica je Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika Varaždin (HDLU Varaždin) i Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika Međimurja (HDLUM). Od 2019. godine sudjeluje na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te nekoliko samostalnih izložbi.</p> <p> &nbsp;</p>

Tjedan svemira u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

<p> Početkom listopada svake se godine održava Međunarodni tjedan svemira u spomen na 4. listopada 1957. kad je lansiran Sputnik 1, prvi satelit u povijesti čime je simbolično započela svemirska era čovječanstva.</p> <p> Program obilježavanja&nbsp;Međunarodnog&nbsp;tjedna svemira&nbsp;u Tehničkom muzeju Nikola Tesla uključuje sljedeća događanja:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Četvrtak, 9.listopada u 18 sati, kinodvorana TMNT</strong><br /> <strong>PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA ASTEROIDI&nbsp;</strong></p> <p> U četvrtak, 9. listopada 2025. u 18 sati u Kinodvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla&nbsp;održati će se projekcija dokumentarnog filma ASTEROIDI. Film vas vodi na putovanje kroz tajanstveni svijet svemirskih stijena koje mogu uni&scaron;titi planet, ali i spasiti čovječanstvo. Renomirani astronom i astrofizičar Mario Jurić, čiji je rad bio ključan za otkriće vi&scaron;e od 2000 novih asteroida otkad je Rubin Observatory započeo s radom, razotkriva fascinantne priče o tim nebeskim tijelima &ndash; od njihovog dramatičnog nastanka do potencijalne uloge u budućnosti na&scaron;e civilizacije.</p> <p> Kroz povijest, asteroidi su oblikovali tijek života na Zemlji &ndash; od kataklizmičkog udara koji je zauvijek izbrisao dinosaure, do suvremenih događaja poput incidenta u Čeljabinsku, kada je 2013. eksplozija svemirskog objekta ozlijedila vi&scaron;e od tisuću ljudi. Danas, u eri tehnolo&scaron;kog napretka, čovječanstvo se po prvi put aktivno suočava s ovom kozmičkom prijetnjom &ndash; primjerice kroz spektakularnu NASA-inu DART misiju, kojom je po prvi puta uspje&scaron;no promijenjena putanja jednog asteroida.</p> <p> Film otkriva kako znanstvenici danas prate i analiziraju orbite tisuća asteroida, razvijaju obrambene strategije i istražuju mogu li upravo asteroidi postati nova granica iskori&scaron;tavanja svemirskih resursa. Ključnu ulogu u tom naporu ima i revolucionarni Rubin Observatory, teleskop nove generacije koji omogućuje rano otkrivanje tisuća dosad nepoznatih svemirskih objekata &ndash; prije nego &scaron;to postanu opasnost.<br /> Otkrijte sve to &ndash; i jo&scaron; mnogo vi&scaron;e &ndash; u ovom uzbudljivom znanstvenom istraživanju koje mijenja na&scaron; pogled na Svemir, pro&scaron;lost i budućnost čovječanstva.<br /> Režiju filma potpisuje Matija Tom&scaron;ić, vizualni dizajner</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Četvrtak, 9. listopada u 19 sati, planetarij TMNT&nbsp;<br /> UPOZNAJMO SVEMIR</strong></p> <p> Predavač je Zvonimir Drvar, vi&scaron;i kustos u planetariju<br /> Glazbena pratnja na gitari je Matija Opačak.</p> <p> U četvrtak, 9. listopada 2025. u 19 sati u planetariju Tehničkog muzeja Nikola Tesla održati će se popularno-znanstveno predavanje o svemiru. U kupoli planetarija potražit ćemo poznatija i sjajnija nebeska tijela. Započet&nbsp;ćemo putovanje od najbližih tijela Sunčevog sustava preko obližnjih zvijezda i Mliječne staze do drugih galaksija i ruba vidljivog svemira. Govorit ćemo o istraživanju Sunčevog sustava i ostalih dijelova svemira. Upoznat ćemo se i s razvojem spoznaja o svemiru koja su nas dovela do dana&scaron;njih saznanja o univerzumu kojeg smo i mi sastavni dio.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ulaz na projekciju filma i predavanje je besplatan. Broj mjesta je ograničen. Besplatne ulaznice mogu se nabaviti na blagajni muzeja u radno vrijeme i prije početka predavanja ili rezervirati radnim danom na telefonski broj 01 /4844 050 u vremenu od 9 do 17 sati. U slučaju rezervacije, ulaznice se moraju podignuti najkasnije 20 minuta prije početka predavanja ili projekcije.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Virtualna izložba / OTVORENE OČI UMA: Povijest obrazovanja slijepe djece u Hrvatskoj

<p> Povodom 130. obljetnice osnutka prve &scaron;kole za slijepu djecu u Hrvatskoj i 90. obljetnice smrti Vinka Beka, Tiflolo&scaron;ki muzej je napravio virtualnu izložbu &bdquo;OTVORENE OČI UMA: Povijest obrazovanja slijepe djece u Hrvatskoj&rdquo;.</p> <p> Autorica izložbe je kustosica Magda Karavanić.</p> <p> Izložba je dostupna na: <a href="https://view.genially.com/68b58f21b7265eb528bba95c/interactive-content-otvorene-oci-uma"><span style="color:#009ee3;">https://view.genially.com/68b58f21b7265eb528bba95c/interactive-content-otvorene-oci-uma</span></a></p>

ET POST MORTEM VITA. Život i smrt u kasnoantičkoj Dalmaciji

<p> U srijedu, 8. listopada 2025. u 20 sati u Kninskom muzeju, održat će se svečano otvorenje izložbe &bdquo;ET POST MORTEM VITA. Život i smrt u kasnoantičkoj Dalmaciji&ldquo;.</p> <p> Izložba je ostvarena u suradnji Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika &ndash; Split, Kninskog muzeja i Hrvatskog arheolo&scaron;kog dru&scaron;tva. Autori izložbe su kustosi Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika &ndash; Split, Nikolina Uroda, Branka Milo&scaron;ević Zakić i Ante Alajbeg.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi će biti predstavljeni nalazi pronađeni u grobovima 6. stoljeća na lokalitetu Greblje, smje&scaron;tenom na terasama sjeveroistočne padine brda Spas iznad Knina. Potaknuto slučajnim pronalaskom triju grobova prilikom izgradnje stambenog objekta 1964. godine, pokrenuto je istraživanje groblja autohtonog stanovni&scaron;tva i germanskih do&scaron;ljaka iz vremena Velike seobe naroda.</p> <p> Istraženo je ukupno 218 grobova s 231 pokojnikom. Zabilježeni su nalazi dijelova no&scaron;nje (pojasne kopče, pređice, fibule, igle) i nakita (ogrlice, narukvice, nau&scaron;nice). Na izložbi ćete moći, među mno&scaron;tvom zanimljivih nalaza, vidjeti i pozlaćene pojasne kopče germanskog stila, jedinstvene na području Hrvatske.</p> <p> Ova izložba nam nedvojbeno ukazuje na etičku i kulturnu &scaron;arolikost kasnoantičkog Knina i čitave Dalmacije, a sama činjenica da uz pomoć ovih nalaza možemo pratiti značajne kulturne, dru&scaron;tvene i etničke promjene neposredno prije nestajanja rimskog sustava u Dalmaciji, svrstava arheolo&scaron;ki lokalitet Knin&ndash;Greblje među najznačajnija kasnoantička groblja u ovom dijelu Europe.</p>

Srijeda u Muzeju / Ženi je mjesto... / Između šutnje i glasa

<p> <i>Srijeda u Muzeju</i>&nbsp;koja je na rasporedu 8. listopada, održava se izvan muzejskog prostora, u Dvorcu&nbsp;Opeka u Vinici, gdje se u 19 sati otvara izložba pod nazivom <strong><i>Ženi je mjesto... / Između &scaron;utnje i glasa</i></strong>. Riječ je o izložbi Gradskog muzeja Varaždin, realiziranoj u sklopu projekta &bdquo;Arboretum Opeka &ndash; održiva zelena destinacija&ldquo;, koja tematizira ženski identitet i ulogu žene u tradicijskoj kulturi te promjene koje su nastupile u njezinu dru&scaron;tvenom statusu. Naglasak je stavljen na tradicionalnu, spolnu raspodjelu poslova vezanih uz rad na zemlji i rodnu ulogu žene, pri čemu se istražuje konvencionalna ideja o &bdquo;ženskom mjestu&ldquo; i &bdquo;ženskim poslovima&ldquo; tijekom vremena.</p> <p> U pro&scaron;losti je identitet žene prvenstveno bio određen spolom. Sukladno dru&scaron;tvenim normama i očekivanjima, žene su imale jasno definirano mjesto i ulogu &ndash; njihov svijet afirmacije bili su obitelj i dom. Uobičajeni životni put žena iz svih dru&scaron;tvenih slojeva bila je udaja, majčinstvo te briga o djeci i kućanstvu. Žene su bile temelj obitelji i svakodnevnog života, no njihov rad često je bio nevidljiv. Osim &scaron;to su nosile golem teret kućanstva i odgoja djece, seoske žene svakodnevno su aktivno sudjelovale i u brojnim gospodarskim poslovima, no ostajale su u podređenom položaju, s brojnim dru&scaron;tvenim, zakonskim, političkim i obrazovnim ograničenjima.</p> <p> Tijekom povijesti mijenjali su se percepcija i shvaćanje ženskog identiteta, kao i uloga žene u zajednici i dru&scaron;tvu. Ono &scaron;to je nekada bilo prihvaćeno kao prirodni poredak, danas se prepoznaje kao oblik dru&scaron;tvene nepravde i neravnopravnosti. Procesom emancipacije žena u svakodnevici se počinju uvoditi postupne, ali značajne promjene. Iako spore, otvorile su put novim mogućnostima za obrazovanje, zaposlenje i afirmaciju izvan obitelji te veću dru&scaron;tvenu uključenost žena.</p> <p> Autorica koncepcije izložbe je Nata&scaron;a Mihinjač, vi&scaron;a kustosica na Etnografskom odjelu GMV-a.</p> <p> Za sve koji na otvorenje neće doći u vlastitom aranžmanu osiguran je prijevoz autobusom. Vrijeme polaska je u 18.30 na autobusnom ugibali&scaron;tu na Trgu bana J. Jelačića, gdje je i povratak nakon zavr&scaron;etka programa.</p> <p> Izložba je otvorena do 30. studenoga, a zbog ograničenja, s obzirom na to da je postavljena u &scaron;kolskom prostoru, razgled se omogućuje isključivo grupnim posjetima, uz prethodnu najavu na tel. 091 8856 732.</p>

Na mrkjenti života – tradicijska kultura otoka Mljeta

<p> Dubrovački muzeji, u srijedu, 8. listopada 2025., organiziraju otvorenje izložbe &bdquo;Na mrkjenti života &ndash; tradicijska kultura otoka Mljeta&ldquo;, autorice Branke Hajdić s početkom u 18 sati u Etnografskom muzeju u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo;.</p> <p> Riječ je o prvoj izložbi koja na cjelovit i muzeolo&scaron;ki promi&scaron;ljen način tematizira materijalnu i nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu otoka Mljeta, kao i pitanje zavičajnog identiteta. Kroz brojne izlo&scaron;ke, audio, video i fotografsku građu, izložba donosi sintezu do sada poznatih činjenica o kulturi otoka Mljeta, kao i nove prinose iz područja etnologije, koji će zasigurno zaokupiti pažnju posjetitelja, a osobito samih stanovnika otoka. Izložba je ujedno vrijedan prilog proslavi 65. obljetnice osnutka Nacionalnog parka Mljet, koja se obilježava upravo ove godine.</p> <p> Poseban naglasak stavljen je na povijesni razvoj tekstilnog rukotvorstva otoka Mljeta, odnosno tradicijsko odijevanje koje do sada nije bilo obrađivano u &scaron;irem vremenskom presjeku. Uz tekstil, rasko&scaron;ne narodne no&scaron;nje, bit će prikazan i bogat fundus tradicijskog zavjetnog nakita, kao i upotrebni predmeti vezani uz tradicijsko gospodarstvo, ribarstvo, stočarstvo i zemljoradnju, stanovanje i arhitekturu. Sadržaji iz područja duhovne kulture, poput životnih&nbsp; običaja, obreda, vjerovanja i molitvi, običaja kroz godinu, tradicijske gastronomije te tradicijske glazbe i plesa bit će uz panele predstavljeni i kroz multimediju. Morski krajolici, obalni prostor otoka i &scaron;koja, svjedoče o dugoj povijesti ljudskog suživota s prirodom i života uz nju, a mljetski ribari te su prostore posebno pamtili i nazivali, čineći ih dijelom vlastite, intimne kulturne geografije.</p> <p> Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 23. studenoga 2025., a prate je i novi prigodni suveniri inspirirani Mljetom.</p> <p> &nbsp;</p>

60. ZAGREBAČKI SALON / KOREOGRAFIJA ZA ZAVRŠNU LINIJU

<p> <strong>Zagrebački salon vizualnih umjetnosti</strong>, jedna od najvažnijih i najdugovječnijih&nbsp;<strong>manifestacija suvremene umjetnosti</strong>&nbsp;u Hrvatskoj, ove jeseni slavi svoje&nbsp;<strong>60. izdanje.</strong>&nbsp;U organizaciji&nbsp;<strong>Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika (HDLU),</strong>&nbsp;jubilarno izdanje predstavlja se konceptom&nbsp;<strong><i>Koreografija za zavr&scaron;nu liniju</i></strong>&nbsp;kustoskog kolektiva&nbsp;&nbsp;<strong>KUĆĆA.</strong><br /> <br /> Zbog cjelovite obnove Me&scaron;trovićevog paviljona, netipično za ovu manifestaciju, novo izdanje pojavljuje se u decentraliziranom obliku, a realizira u suradnji s nizom partnerskih institucija i organizacija predstavljajući preko 25 umjetničkih radova, intervencija u javnom prostoru, predavanja, te performansa na vi&scaron;e od&nbsp;<strong>20 lokacija.</strong>&nbsp;<br /> <br /> <strong>Svečano otvorenje je 7. listopada u 19 sati</strong>&nbsp;u&nbsp;<strong>NMMU Oktogonu</strong>&nbsp;(Ilica 5) nakon čega se izložba nastavlja od&nbsp;<strong>20 sati u</strong>&nbsp;<strong>SKD Prosvjeta</strong>&nbsp;(Preradovićeva 21), a potom i na brojnim drugim lokacijama u gradu. Time se Salon upisuje u samu živu strukturu Zagreba, koristeći različite gradske točke za nove umjetničke susrete i interpretacije. Manifestacija ostaje&nbsp;<strong>otvorena do 31. listopada 2025.</strong><br /> <br /> Osim u Oktogonu i SKD Prosvjeti, posjetitelji će djela moći razgledati i na dodatnim lokacijama &scaron;irom grada:&nbsp;<strong>pročelju Me&scaron;trovićevog paviljona, Zrinjevcu, Dolcu 9, Učiteljskom fakultetu, ZG Forumu,</strong>&nbsp;<strong>TEŽ-u</strong>, te na digitalnim zaslonima u vozilima&nbsp;<strong>ZET-a</strong>. Na dodatnim lokacijama odvijat će se izvedbe, performansi i&nbsp;<i>site-specific</i>&nbsp;intervencije, primjerice u&nbsp;<strong>Tunelu Grič</strong>,&nbsp;<strong>Akademiji likovnih umjetnosti</strong>,&nbsp;<strong>Kazali&scaron;tu Gavella</strong>,&nbsp;<strong>Kapeli svetog Jurja</strong>,&nbsp;<strong>Bloku Badel</strong>,&nbsp;<strong>Planet Zagrebu</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>KUĆĆI</strong>&hellip;<br /> <br /> Zagrebački salon istražuje kako rizik i igra oblikuju na&scaron;e iskustvo stvarnosti, od algoritmiziranih mreža i digitalnih posredovanja do dru&scaron;tvenih i ekonomskih neizvjesnosti. Konceptualno, Salon počinje prijelazom u 2000. godinom kada je svijet obi&scaron;ao strah pred računalnim kolapsom. Inspiriran događajem koji se danas naziva&nbsp;<i>Y2K scare,&nbsp;</i>a koji je zahvatio svijet prije dva i pol desetljeća, Salon istražuje kako se rizici ublažavaju, izbjegavaju i optimiziraju u dana&scaron;njem algoritamskom dru&scaron;tvu koje nalikuje igri. Okupljajući hrvatske umjetnike različitih generacija, zagrebačka manifestacija predstavlja perspektive o &bdquo;dru&scaron;tvu rizika&ldquo;, otkrivajući lokalna i globalna iskustva stalnog balansiranja uloga i profita.<br /> <br /> Uz centralne izložbe, 60. zagrebački salon donosi i snažan&nbsp;<strong>međunarodni program</strong>. U suradnji s autorima, kustosima i urednicima iz&nbsp;<strong>Norve&scaron;ke, Austrije, Luksemburga, Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, &Scaron;vicarske, Če&scaron;ke&nbsp;</strong>održavat će se kustoska vodstva, posjeti ateljeima i inovativni formati povezivanja umjetnika i profesionalaca. Popratni program uključuje i diskurzivne i edukativne sadržaje &ndash; od predavanja renomirane teoretičarke&nbsp;<strong>McKenzie Wark</strong>&nbsp;do radionica i umjetničkih eksperimenata s queer i fluidnim perspektivama koje razvijaju&nbsp;<strong>Katy Pyle</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Maja Milutin Čule</strong>. Ovi programi dodatno otvaraju Salon prema globalnoj sceni i aktualnim pitanjima suvremene umjetničke prakse, dok se izvedbene i glazbene intervencije ostvaruju u suradnji&nbsp;<strong>Teje Stražičić</strong>&nbsp;s međunarodnim umjetnicima poput&nbsp;<strong>Jeremyja Coubrougha</strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Katy Pyle</strong>.<br /> <br /> Zagrebački salon pokrenut je 1965. godine na inicijativu&nbsp;<strong>Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske</strong>, a vi&scaron;e od pola stoljeća predstavlja pregled aktualnih tendencija u vizualnim umjetnostima. U trijenalnom ritmu izmjenjuju se vizualna umjetnost, arhitektura te primijenjena umjetnost i dizajn, &scaron;to manifestaciju čini jedinstvenom platformom za razmjenu ideja i prezentaciju recentne umjetničke produkcije u Hrvatskoj i &scaron;ire.<br /> <br /> Za oblikovanje kustoskog koncepta 60. izdanja Zagrebačkog salona pozvan je mladi kustoski kolektiv KUĆĆA čiji je rad posvećen radu s novom generacijom domaćih i regionalnih umjetnika. Dosad su realizirali niz nacionalnih izložbi poput 36. salona mladih te 63. porečkog annala, te pokrenuli projektni prostor KUĆĆA u Zagrebu. Sudjeluju u međunarodnim projektima, a njihov rad predstavljen je i u inozemnim publikacijama poput KUNSTFORUM, Fluid materialities te časopis ETC.&nbsp;&nbsp;<br /> <br /> <strong>Oktogon (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Ilica 5):</strong>&nbsp;Andrej Be&scaron;tak i Anja Leko, Valentina Butumović, Maja Milutin Čule i Katy Pyle, Petra Mr&scaron;a, Tea Stražičić, Silvio Vujičić, Mario Mu, Luka Mahmuljin Udovičić te Lea Vidaković.&nbsp;<br /> <strong>Galerija SKD Prosvjeta (Preradovićeva ul. 21):</strong>&nbsp;Andrej Be&scaron;tak i Anja Leko, Jiao Guo te Rebecca Merlić.<br /> <br /> <strong>Javne intervencije, performansi, diskurzivni programi:</strong>&nbsp;Nina Kurtela, Kristian Kožul, Andrej Be&scaron;tak i Anja Leko, Nora Turato, Niko Mihaljević, Antonija Balić i Marijana Županić Benić, Grupa 10 autora, Ivica Malčić, Vladimir Novak, Karlo &Scaron;tefanek, Iva Supić Janković, Hugo Baranger te Pavle Mijuca.&nbsp;<br /> <br /> 60. zagrebački salon odvija se uz potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba, Turističke zajednice grada Zagreba, EU projekta CreArt, partnerskih organizacija, sponzora Kargo, Belina i donatora te medijskog pokrovitelja Večernji list.</p> <p> <br /> <a href="https://www.zagrebacki-salon.hdlu.hr/"><span style="color:#009ee3;">zagrebacki-salon.hdlu.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Martina Moon Zelenika: Titranje u kaosu

<p> U utorak, 7. listopada 2025. u 20 sati u Galeriji Josip Račić NMMU-a otvorit će se izložba &bdquo;Martina Moon Zelenika: Titranje u kaosu&ldquo;.</p> <p> Kustos izložbe je Željko Marciu&scaron;.</p> <p> (...) Žudeći red iz kaosa, Martina priželjkuje, kako sama navodi: nadu, ljubav, istinu; žudeći zapravo Boga u sebi i po sebi. Je li to vrhunaravni simbol kr&scaron;ćanstva ili antički logos prirode vi&scaron;eznačno je, i može se promatrati iz različitih paralela, a u ovome spektru svega moguće je različito tumačenje između vjernika i nevjernika. Ali rezultat je isti: ljubav, odnosno njezin pokretački nagon &ndash; eros &ndash; koji pokreće svijet. Uslojavanjem pak motiva dobiven je svojevrsni mikrouniverzum u kojem sve iskače, kreće se i giba isko&scaron;enim putanjama koje kao da proizlaze iz teorije svega. Sve se tu povija, savija i ubrzano kreće. Stvoriv&scaron;i vlastiti slikovni univerzum, Martina se odražava ujedno i u fizikalnom i božanskom.&nbsp;- Željko Marciu&scaron;, iz teksta u pratećem katalogu izložbe.</p>

Izložba fotografija Gorana Vranića „Oluja ponosnih ratnika“

<p> Povodom obilježavanja 34. obljetnice zračnog napada na Banske dvore, u suorganizaciji Muzeja grada Zagreba i Udruge veterana Domovinskog rata 150. brigade Hrvatske vojske, 7. listopada 2025. godine u 12 sati, u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991. / 1995. bit će otvorena izložba fotografija Gorana Vranića&nbsp;&bdquo;Oluja ponosnih ratnika&ldquo;.</p> <p> Suorganizatori izložbe su&nbsp;Udruga veterana Domovinskog rata 150. brigade Hrvatske vojske i Muzej grada Zagreba.</p> <p> Kustos izložbe je&nbsp;Juraj Sekula.&nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 22. prosinca 2025. godine.</p>

Alma Čače: Deskripcije duhovnog krajolika

<p> U utorak, 7. listopada 2025. u 19 sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se izložba Alme Čače &bdquo;Deskripcije duhovnog krajolika&ldquo;.</p> <p> Kustosica izložbe je Marija Stipi&scaron;ić Vuković.</p> <p> Tijekom gotovo trideset godina umjetničkog rada Alma Čače strpljivo, ali veoma svestrano, gradi vlastito umjetničko postojanje, oku&scaron;avajući se u mnogim likovnim tehnikama i izričajima koje ipak povezuje jedinstveno umjetničko i intelektualno promi&scaron;ljanje. U podlozi njezinog recentnog stvarala&scaron;tva otkrivaju se priroda kao inspiracija i krajolik kao motiv, minimalistički proči&scaron;ćen i krajnje reduciran te sveden na simbol i na znak, koji se uvijek jasno može vezati uz konkretni krajolik &ndash; krajolik otoka Visa. Nije tu riječ samo o himnizaciji prirode, već prije svega o umjetničkoj moći transformacije opažaja i doživljaja u strukturalno uvjerljive cjeline. Kad govorimo o osnovnim karakteristikama osobnog stila, onda u svakom djeliću, kao i cjelini, govorimo o introspekciji. Zagledana u arhetipove, u kulturolo&scaron;ku ba&scaron;tinu, zaronjena u prostor zavičaja, Alma nadilazi zadani prostor slike, stvarajući beskonačne pa i bezvremene transcendirajuće prostore. Balansirajući na granici predmetnog i apstraktnog, njezini pejzaži ne teže dočarati stvarne krajolike, nego njihovu intimnu interpretaciju. Iako je često polazi&scaron;te konkretan prostor, onaj pravi kojeg vidimo dok promatramo sliku autoričin je duhovni prostor, svijet nastao kombinacijom njezinih perceptivnih, duhovnih i emotivnih iskustava.</p> <p> Alma Čače, rođena i odrasla u Komiži na otoku Visu, svoj umjetnički izraz pronalazi u povezanosti s prirodom, obalom i morem. Zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu likovnih umjetnosti u Splitu i diplomirala na UMAS-u (odsjek likovna kultura i restauracija) 2001. godine. Od 2013. ima status slobodnog umjetnika i član je HZSU, HULU-Split, a kao partner Geoparka Vi&scaron;ki arhipelag surađuje na raznim projektima povezanim sa ekologijom i umjetno&scaron;ću. Kroz povremeni rad u nekoliko institucija, gdje vodi likovne radionice, u sinergiji sa djecom i odraslima, kontinuirano stječe nova znanja i iskustva koja primjenjuje u svom umjetničkom izražavanju. Aktivno izlaže svoje radove. Živi i radi u Splitu i Komiži.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 2. studenoga 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://galum.hr/izlozbe/detalj/alma-cace-deskripcije-duhovnog-krajolika"><span style="color:#009ee3;">galum.hr</span></a></p>

Branko Gulin: Lice rata

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Lice rata&ldquo; autora Branka Gulina održat će se u&nbsp;ponedjeljak, 6. listopada 2025. u 18 sati u Galeriji Oranžerija.</p> <p> Izložba &bdquo;Lice rata&ldquo; donosi snažnu i introspektivnu vizualnu naraciju o temi sukoba, ranjivosti i ljudske izdržljivosti, kroz autentičan autorski pogled Branka Gulina.</p> <p> U sklopu otvorenja izložbe, bit će izveden performans &bdquo;Bijeli kvadrat&ldquo;, u izvedbi dramatur&scaron;kih pedagoga Sanje Lađarević i Milana Medaka iz Rovinja.</p> <p> Scenografiju i odabir glazbe za performans potpisuje autor izložbe, Branko Gulin.</p>

Mateo Perasović: Büyük Menderes – 50 godina izlaganja

<p> Muzej grad Splita poziva na otvorenje izložbe &bdquo;B&uuml;y&uuml;k Menderes&ldquo; istaknutog splitskog umjetnika Matea Perasovića povodom pedesete obljetnice njegove izdavačke djelatnosti.</p> <p> Otvorenje izložba održat će se u subotu, 4. listopada 2025., u 12 sati, u Galeriji Emanuel Vidović.&nbsp;</p>

Karin Ferrari - Simfonija Paranjolly. Kako su kule naučile plesati

<p> Muzej-Museo Lapidarium poziva na otvorenje izložbe <strong>Karin Ferrari -&nbsp;<i>Simfonija Paranjolly</i>. Kako su kule naučile plesati</strong>, koje će se održati u Galeriji Rigo,u &nbsp;subotu&nbsp;4. listopada 2025. u 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Predstavljamo&nbsp;<i>Simfoniju Paranjolly</i>, nastavak istraživanja Karin Ferrari o pseudosakralnoj arhitekturi &ndash; sekularnim građevinama poput banaka, hotela i trgovačkih centara koje opona&scaron;aju oblike i simbole sakralnih tradicija.&nbsp;Nakon ranijih projekata koji su uključivali proučavanje hramova na krovovima New Yorka i kultnih mjesta u&nbsp;<i>wellness</i>&nbsp;hotelima u jugoistočnoj Aziji, Ferrari je otkrila jo&scaron; jednu intrigantnu temu na području Istre: povijesne osmatračnice koje su s vremenom prenamijenjene u crkvene zvonike. Istraživanje je započela tijekom svoje rezidencije u Kubertonu 2023. godine, koju je organizirala Galerija Krinzinger u suradnji s Muzejem Lapidarium.</p> <p> <i>Simfonija Paranjolly</i>&nbsp;istražuje dodirne točke između obrambenih i duhovnih prostora. Kule postaju lećom kroz koju se promi&scaron;lja vertikalnost i njezina dvoznačna simbolika. Kako uspravna forma može istovremeno utjelovljivati nadzor i vezu s božanskim? Na koji način arhetip vertikalnosti odjekuje u svijetu dana&scaron;njice: među neboderima, antenskim stupovima, satelitskim tornjevima, pa čak i u beskonačnom&nbsp;<i>skrolanju</i>&nbsp;na dru&scaron;tvenim mrežama?<br /> Na koncu, Ferrari promi&scaron;lja kako se vojne i duhovne sile isprepliću u kolektivnoj kulturi i individualnoj svijesti. Kule se pojavljuju kao oblici koji osciliraju između kontrole i transcendencije, svjetovne moći i unutarnjeg rituala &ndash; pozivajući promatrača da preispita strukture &ndash; vanjske i unutarnje &ndash; koje oblikuju način na koji vjerujemo, percipiramo i nastanjujemo svijet.</p> <p> Za potrebe ove izložbe, u suradnji s Juniper Foam, izrađena je nova zvučna instalacija popraćena govornim zapisom. Uz izložbu će biti objavljen katalog s tekstovima Jerice Ziherl, Paula-Henrija Campbella i Karin Ferrari.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 26. listopada 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba Karin Ferrari podržana je od: Austrijski kulturni forum Zagreb, Savezno ministarstvo za umjetnost, kulturu, državnu službu i sport Republike Austrije te Odjel za njemačku kulturu Autonomne pokrajine Bolzano &ndash; Južni Tirol. Prikaz na izložbenom plakatu nastao je u okviru potpore BMK&Ouml;S-a &#39;Reaserch grand AI in the Arts&#39;.</p> <p> Izložba i katalog ostvareni su uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Istarske županije &ndash; Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, Grada Novigrada-Cittanova.</p>