izložba
Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu
Muzej grada Pazina
MJESTO
<p>
U četvrtak, 11. prosinca u 18 sati, u Muzeju grada pazina otvorit će se izložba <i>Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu</i>.</p>
<p>
Drugi svjetski rat u povijesnim je pregledima zapisan kao najveći i najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva. </p>
<p>
U njemu je sudjelovala većina država svijeta, podijeljenih između Saveznika (predvođenih Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom) i sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan). Rat je započeo 1. rujna 1939. godine napadom nacističke Njemačke na Poljsku, ali se vrlo brzo proširio cijelom Europom, a potom i svijetom.</p>
<p>
Procjenjuje se da je u ratu poginulo više od 60 milijuna ljudi, uključujući veliki broj civila. </p>
<p>
Šest je ratnih godina ostavilo duboke političke, društvene, kulturne i gospodarske posljedice te preoblikovalo prostor i pamćenje – od razorene infrastrukture do obiteljskih tragedija i kolektivnih trauma. </p>
<p>
Drugi svjetski rat postao je tema brojnih rasprava, knjiga, filmova i povijesnih pregleda – motivirajući pitanja o ljudskosti, pravdi i pravima.<br />
<br />
Ipak, kao da ništa nismo naučili...<br />
<br />
Izložbom <i>Frmalo se je sve </i>obilježavamo 80 godina kraja ovog neljudskog sukoba. </p>
<p>
Iako tema pokriva razdoblje Drugog svjetskog rata na području središnje Istre i teško je zanemariti ratne nedaće i strahote, u izložbi smo naglasak stavili na one koji svaki rat – i život u sjeni rata – nose: <i>male ljude</i>.</p>
<p>
(<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/MGP_Frmalo%20se%20je%20sve%20letak%20HR.pdf"><span style="color:#009ee3;">letak</span></a>)</p>
<p>
<i>Oni koji se ne sjećaju prošlosti, osuđeni su ponoviti ju.</i> George Santayana (1863. - 1952.)</p>
<p>
</p>
Trg Istarskog razvoda 1, Pazin
Trg Istarskog razvoda 1, Pazin
VRIJEME
11.12.2025. / 11.10.2026.
izložba
GEFF 63 – 69
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
Retrospektivna izložba posvećena <i>Genre Film Festivalu</i> (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u bivšoj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i širih avangardnih tendencija 1960-ih. GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja – filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: <strong>Dušan Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Saša Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vaništa, Vjenceslav Richter</strong> i mnogi drugi. Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Umjetnica <strong>Katalin Ladik</strong> na otvorenju će izvesti multimedijalni performans <i>Strano tijelo / Foreign Substance</i> u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća. </p>
<p>
Više: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69/1847.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
11.12.2025. / 15.02.2026.
izložba
Atlantida. Mali svjetovi
Etnografski muzej Split
MJESTO
<p>
U Etnografskom muzeju Split, u četvrtak, 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba „Atlantida. Mali svjetovi“, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog društvenih, političkih ili ekonomskih razloga.<br />
</p>
<p>
Međunarodni projekt „Atlantida”, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napuštenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.<br />
</p>
<p>
Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s više od 500 stanovnika i središte uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih teškoća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutrašnjost stanovnici napuštaju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Završja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovništva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napuštena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.<br />
</p>
<p>
U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za društvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti.</p>
<p>
Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip Škiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.</p>
Severova 1 (izložbeni prostor), Iza Vestibula 4 (sjedište),, Split
Severova 1 (izložbeni prostor), Iza Vestibula 4 (sjedište),, Split
VRIJEME
11.12.2025. / 11.12.2025.
izložba
Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.
Hrvatski pomorski muzej Split
MJESTO
<p>
U četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe <i>Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.</i> u organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru.</p>
<p>
</p>
<p>
Kada su 1967. godine započela sustavna arheološka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse. Od tada do danas prošlo je gotovo šezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spašen izvanredan korpus predmeta, ali i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.</p>
<p>
</p>
<p>
Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnološki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U iščekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.</p>
<p>
</p>
<p>
U tom duhu organizira se izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Klišmanić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige „Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta“, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske „tišine“ omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Glagoljaša 18, Tvrđava Gripe, Split
Glagoljaša 18, Tvrđava Gripe, Split
VRIJEME
11.12.2025. / 11.02.2026.
izložba
Iva Stanko: Stay wild & live free
Gradski muzej Bjelovar
MJESTO
<p>
Otvorenje samostalne izložbe koprivničke umjetnice Ive Stanko održat će se u četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18 sati u Maloj galeriji Gradskog muzeja Bjelovar.<br />
<br />
Izložba predstavlja recentni ciklus od tridesetak radova nastalih tijekom posljednje četiri godine. Riječ je o zaokruženom i izrazito osobnom stvaralačkom razdoblju u kojem autorica vješto spaja suvremeni trenutak s duhom sredine 20. stoljeća – kroz glazbu, modu i likovni izraz. Njezina dugogodišnja ljubav prema stripu jasno se očituje u karakterističnom stripovskom oblikovanju, živosti kompozicija i snažnim grafizmima.<br />
<br />
Ciklus karakteriziraju mekoća, fluidnost i zaigranost, ali iza njihove prividne lakoće stoji snažna poruka o samosvjesnoj ženi. Autorica kroz blagu provokaciju i humor propituje rodne uloge, odnose među spolovima i položaj žena u društvu. Pogled koji njezine protagonisticе upućuju promatraču smion je, miran i nepokolebljiv – simbol žene koja poznaje vlastitu snagu i ne pristaje na ograničenja nametnuta očekivanjima okoline.<br />
<br />
Izložba ostaje otvorena do 3. siječnja 2026. godine.</p>
Trg Eugena Kvaternika 1, Bjelovar
Trg Eugena Kvaternika 1, Bjelovar
VRIJEME
11.12.2025. / 03.01.2026.
izložba
Tomisav Zovko: Transgressus
Muzej grada Kaštela
MJESTO
<p>
Muzej grada Kaštela poziva na otvaranje izložbe Tomisava Zovko – <i>Transgressus </i>u četvrtak 11. prosinca 2025. u 20 sati u Muzeju grada Kaštela u kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću.</p>
<p>
Tomislav Zovko vizualni je umjetnik koji živi i stvara u Širokom Brijegu. Završio je Opću gimnaziju fra Dominika Mandića 2005., a 2012. magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu u klasi profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na tridesetak likovnih kolonija i simpozija te izlagao na više od stotinu skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Do sada je priredio osamnaest samostalnih izložbi, među kojima se posebno ističu ciklusi <i>Globalna silikonizacija</i>, <i>Transgressus</i> i <i>Silikonologija</i>. Autor je likovnih rješenja za šest poštanskih markica HP Mostar.</p>
<p>
Član je nekoliko strukovnih udruženja: Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH (od 2012.), Udruženja likovnih umjetnika BiH (od 2013.) te Udruge Vrba (od 2021.). Od 2015. predaje na Visokoj školi “Logos centar” u Mostaru, gdje od 2018. vodi Studijski program Dizajn, a 2020. stječe trajno zvanje profesora.</p>
<p>
Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, uključujući kolekciju Luciano Benetton – Imago Mundi, Franjevački muzej i galeriju u Širokom Brijegu, Galeriju kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i druge institucije u regiji.</p>
<p>
Dobitnik je niza strukovnih priznanja. Godine 2016. osvojio je Prvu nagradu za djelo <strong>„Težina promjene“</strong> na žiriranoj izložbi Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH u Mostaru. Na Prvom međunarodnom bijenalu minijature <strong>Mini MO</strong> 2019. dobio je <strong>Posebno priznanje žirija</strong>. Slijedi <strong>Prva nagrada za slikarstvo</strong> na 22. Sremskokarlovačkom novogodišnjem likovnom salonu u Srbiji 2020., kao i <strong>Priznanje za najaktivnijeg člana</strong> Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH iste godine. Najnovije priznanje je <strong>Godišnja nagrada za slikarstvo</strong> koju mu je 2023. dodijelila Ars Akademija iz Novog Sada za izložbu <i>Silikonologija</i>.</p>
<p>
U Muzeju grada Kaštela predstavit će se publici s narativnim ciklusom <i>Transgressus</i> s kojim otvara temeljno pitanje što je bilo prije i odakle sve započinje. Svemirska juha i božanska arhitektura istražuju prostor u kojem se tjelesno i apstraktno susreću statikom koja je svemiru zapravo atipična, ali se u Zovkinu imaginariju pretvara u čvrstu osnovu za daljnje likovno razlaganje. Još su stari Rimljani razlikovali prostore preko Alpa i prije Alpa nazivajući ih Transalpinska i Cisalpinska Galija. Ti nazivi pojašnjavali su odnos između poznatog prostora s ove strane i nepoznatog prostora s one strane, prostora koji se uvijek pokušavalo osvojiti i demistificirati. Nepoznati prostori neprestano privlače obećanjem nečega boljeg, višeg ili smislenijeg stoga su idealna podloga za Zovkin slikarski istraživački impuls. Ciklus <i>Transgressus</i> predstavlja umjetnikov povratak vlastitim počecima, ali i istovremeno njegovo najsmjelije udaljavanje od njih. Zovko se kreće između poznatog i nepoznatog prostora, između vlastite Cis i Transalpinske Galije te uvijek bira put koji vodi prema novom iskustvu. Njegova djela djeluju kao vizualne sonde usmjerene prema neistraženim dijelovima unutarnjeg i vanjskog svemira. Svaki rad otvara mogućnost prijelaza, bilo formalnog, simboličkog ili ontološkog, a upravo u toj mogućnosti leži snaga njegova ciklusa. <i>Transgressus</i> ne predstavlja samo prelazak iz jedne forme u drugu nego i prelazak iz jedne svijesti u sljedeću, iz jednog pogleda u drugi. Zovkina umjetnost time postaje proces trajnog istraživanja u kojem se granice ne ruše izravno nego se lagano rastvaraju. Promatrač u tom procesu prepoznaje vlastiti impuls traganja i zato se ovaj ciklus čita kao otvoreni prostor, ali i kao osobna karta unutarnjeg putovanja.</p>
<p>
</p>
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
VRIJEME
11.12.2025. / 11.01.2026.
izložba
Medicina u Turopolju
Muzej Turopolja
MJESTO
<p>
U četvrtak 11. prosinca s početkom u 18 sati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja otvorit će se dokumentarna izložba „Medicina u Turopolju“. Autor izložbe je viši kustos povjesničar Josip Popovčić.</p>
<p>
Izložba obuhvaća šest tematskih cjelina: „Asanacija u Mraclinu“, „Apoteka i rodilište“, „Javna bolnica“, „Crveni križ“, „Ratna bolnica“ te „Dom zdravlja i Veterinarska stanica“.</p>
Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica
Interpretacijski centar Muzeja Turopolja, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica
VRIJEME
11.12.2025. / 11.12.2025.
izložba
Inspiracija u pokretu
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U Galeriji Most, Dječja kuća, u petak 11. prosinca u 18 sati otvara se izložba „Inspiracija u pokretu“ u organizaciji MMSU-a i Muzeja grada Rijeke.</p>
<p>
Izložba „Inspiracija u pokretu“ rezultat je istoimenog muzejsko-školskog projekta nastalog u suradnji riječkih muzeja, srednjih škola i lokalnih umjetnika.</p>
<p>
Radove su stvarali učenici Prve riječke hrvatske gimnazije, Građevinsko tehničke škole Rijeka, Škole za trgovinu i modni dizajn Rijeka te Škole za primijenjenu umjetnost Rijeka, pod mentorstvom umjetnika Jadranke Lacković, Tanje Blašković, Emanuele Santini i Alena Šimokovića.</p>
<p>
Oslikani kišobrani i torbe bit će dio humanitarne akcije – sav prihod od njihove prodaje donira se Udruzi Svjetionik.</p>
<p>
Izložbu se može razgledati do 20. prosinca 2025.</p>
<p>
Ulaz slobodan.</p>
Galerija Most, Dječja kuća
Galerija Most, Dječja kuća
VRIJEME
11.12.2025. / 20.12.2025.
izložba
„Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist
Tiflološki muzej
MJESTO
<p>
Izložba „Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist</p>
<p>
Autorice izložbe: Nevenka Ćosić i Lucija Tomašić</p>
<p>
11. 12. 2025. u 18h otvorenje izložbe „Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist</p>
<p>
Trajanje: Od 11. 12. 2025. do 16. 03. 2026.</p>
<p>
U Tiflološkom muzeju čuva se ostavština hrvatskog oftalmologa akademika Zvonimira Pavišića, redovitog profesora Medicinskoga fakulteta i predstojnika Klinike za očne bolesti u Zagrebu. Građa je postala dijelom fundusa Tiflološkog muzeja zahvaljujući darovanju njegove kćeri, dr. sc. Dubravke Pavišić-Strache koja je Tiflološkom muzeju darovala predmete iz ostavštine svoga oca. Riječ je o brojnim medicinskim uređajima i kirurškim instrumentima iz Pavišićeve privatne ordinacije, raznim ispravama, fotografijama, diplomama, poveljama, medaljama i plaketama, rukopisima i publicističkim tekstovima.</p>
<p>
Izložbom je predstavljen samo jedan dio darovane građe koja zorno svjedoči o profesionalnom putu prof. dr. Zvonimira Pavišića. Njome je obuhvaćen Pavišićev istraživački i liječnički rad posvećen zaštiti zdravlja u našoj zemlji, ali i njegov doprinos oftalmologiji kao znanstvenoj disciplini.</p>
<p>
Zahvaljujući ovoj vrijednoj materijalnoj građi možemo pratiti razvoj suvremene medicinske znanosti i oftalmološke prakse u Hrvatskoj od njenih početaka do postignuća koja su je postavila uz bok europske oftalmologije.</p>
<p>
Uz izraze zahvalnost njegovoj kćeri Dubravki Pavišić-Strache, Tiflološki muzej ovo izložbom odaje počast plemenitom čovjeku, samozatajnom liječniku i humanistu Zvonimiru Pavišiću.</p>
<p>
Fotografije: Iz fundusa Tiflološkog muzeja, Zagreb</p>
Draškovićeva 80/II - posjetitelji; Augusta Šenoe 34/III - uprava, Zagreb
Draškovićeva 80/II - posjetitelji; Augusta Šenoe 34/III - uprava, Zagreb
VRIJEME
11.12.2025. / 16.03.2026.
izložba
Stephan Lupino: Drugi svijet
Lošinjski muzej - Muzej Apoksiomena
MJESTO
<p>
U sklopu programa <i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i> u Muzeju Apoksiomena u 18.30 sati predstavit će se svestrani umjetnik Stephan Lupino sa skulpturom <i>Drugi svijet/ Another World </i>nastalom isključivo za ovu priliku. Neposredno nakon svečanog otvorenja izložbe bit će upriličena projekcija filma posvećenog stvaralačkom putu umjetnika.</p>
<p>
</p>
<p>
Stephan Lupino (1952.), pravim imenom Ivan Lepen, hrvatski je fotograf poznat po osebujnom stilu i međunarodnoj karijeri. Lupino je majstor erotske fotografije i svestrani umjetnik čije su fotografije objavljivane u vodećim svjetskim modnim i umjetničkim časopisima poput Voguea, Zooma, Kinga, Maxa, Photoa i Playboya. Njegov rad uključuje i kiparstvo, slikanje, režiranje reklamnih i glazbenih spotova te art filmova. Izdao je nekoliko knjiga svojih fotografija, a njegove skulpture izložene su u muzejima i galerijama diljem svijeta. Prepoznatljiv je po svojoj avangardnoj i inovativnoj umjetnosti, koju naziva „lupinizmom“.</p>
<p>
Lupino ne prestaje inspirirati – ne samo kao umjetnik, već i kao humanitarac. Njegov najnoviji humanitarni angažman na lošinjskom Adventu još jednom potvrđuje da umjetnost može biti snažan alat dobrote i solidarnosti. Društvu Naša Djeca Mali Lošinj donirao je pet umjetničkih fotografija za humanitarnu aukciju koja će se održati 23. prosinca 2025. Svečana primopredaja doniranih radova izvršit će se na otvorenju izložbe.</p>
<p>
</p>
<p>
Program <i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i> ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutrašnji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se može razgledati do 10. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. prema radnom vremenu Muzeja Apoksiomena od utorka do nedjelje od 9 do 17 sati (ponedjeljkom zatvoreno).</p>
<p>
</p>
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
VRIJEME
10.12.2025. / 11.01.2025.
izložba
Bilo jednom... hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću
Hrvatski školski muzej
MJESTO
<p>
Hrvatski školski muzej poziva na otvorenje izložbe „Bilo jednom… hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću“, u srijedu, 10. prosinca 2025. u 19 sati, koje će se održati u galeriji muzeja „Školica za 5“ u Hebrangovoj 5 u Zagrebu.</p>
<p>
Izložba donosi pregled razvoja domaće industrije igračaka, s posebnim osvrtom na tvornice Biserka, UZOR, Jugoplastika, 25. maj – Labin, TIK-TIK Krapina, koje su tijekom druge polovice 20. stoljeća oblikovale svijet igre generacija djece. Posebno će biti izložen i manji dio bogate i jedinstvene zbirke igračaka Saveza društava „Naša djeca“.</p>
<p>
Također, izložba prikazuje povijesni razvoj didaktičkih i asistivnih igračaka, koje su pripremili profesori s Odsjeka za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i projekt Izrada didaktičkih materijala za djecu s teškoćama u razvoju uključenu u tretman intervencije pomoću konja, koji su osmislili profesori i studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba.</p>
<p>
Posjetitelji će imati priliku razgledati originalne igračke, uključujući i one nastale nakon što je tvornica Biserka dobila Disney licencu, čime su njezini proizvodi postali prava senzacija. Također, moći će doznati više o asistivnim i didaktičkim igračkama. Izložba otkriva kako su industrijski proizvedene igračke odražavale društvene promjene, poticale maštu i kreativnost te postale vrijedan dio hrvatske kulturne i pedagoške baštine. Uz izložbu će biti dostupan audiovodič namijenjen slijepim i slabovidnim osobama.</p>
<p>
Ova izložba predstavlja i svojevrsno podsjećanje na danas nestale hrvatske tvornice igračaka, ali i na važnost igre kao univerzalnog jezika djetinjstva. Izložba ostaje otvorena do 10. rujna 2026.</p>
„Školica za 5“, galerija Hrvatskog školskog muzeja, Hebrangova 5, Zagreb
„Školica za 5“, galerija Hrvatskog školskog muzeja, Hebrangova 5, Zagreb
VRIJEME
10.12.2025. / 10.09.2026.
izložba
Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U utorak, 9. prosinca 2025. godine, s početkom u 12 sati, u Arheološkom muzeju u zagrebu održat će se otvorenje izložbe izložbe <strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje.</strong> Izložba ostaje otvorena do 6. veljače 2026. godine.<br />
<br />
Svako je arheološko iskopavanje tek početak uzbudljive istraživačke priče, pa tako i zapis u dnevniku iskopavanja u Vukovaru na položaju Lijeva bara od 17. kolovoza 1953. godine, u kojem je navedeno da je očišćen grob Ž75. Groblje je otkriveno početkom 20. stoljeća, a od 1951. do 1953. godine sustavno ga je istraživao tim Arheološkoga muzeja u Zagrebu na čelu sa Zdenkom Vinskim, Marcelom Gorencom i Ksenijom Vinski-Gasparini. Istraženo je ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture s 438 kosturnih grobova te pretpovijesno groblje daljske grupe s ukupno 101 paljevinskim i 9 kosturnih grobova iz vremena kasnoga brončanog i početka starijega željeznog doba.<br />
<br />
Sedamdeset godina kasnije, u depou Pretpovijesne zbirke Arheološkog muzeja, u potrazi za posudama za dohranu djece iz kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, otkrivene su spaljene kosti pokojnika iz groba Ž75 te metalni nalazi pronađeni u istom grobu.<br />
<br />
Autori Ivan Drnić i Slađana Latinović iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Darija Ložnjak Dizdar iz Instituta za arheologiju , na izložbi predstavljaju nove spoznaje o dataciji, dobi i spolu pokojnika te predmetima iz pretpovijesnog groblja na položaju Vukovar–Lijeva Bara dobivenih zahvaljujući mogućnostima apsolutnog datiranja, provedenim antropološkim analizama, novim metodama konzervacije i restauracije te arheometalurških analiza. Tako će posjetitelji moći vidjeti pet paljevinskih grobova (Ž27, Ž75, Ž79, Ž80 i Ž92), uz koje su sačuvani i spaljeni ostaci pokojnika koji su antropološki analizirani i datirani metodom <sup>14</sup>C i dva kosturna pretpovijesna groba (202 i 269).<br />
<br />
Izložbom <strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara.</strong> <strong>Stara istraživanja i nove spoznaje</strong> obilježavamo važnost ovih otkrića, a novim se spoznajama odaje počast istraživačima nalazišta Vukovar–Lijeva Bara, bez čijega rada Arheološki muzej u Zagrebu ne bi baštinio jedno od najvažnijih istraženih groblja iz mlađe faze kasnoga brončanog i početka starijega željeznog doba u srednjem Podunavlju.<br />
<br />
Izložba <strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje </strong>i popratni program financirani su sredstvima Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Arheološkog muzeja u Zagrebu.</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
09.12.2025. / 06.02.2026.
izložba
Umjetnici Karmelu na dar
Muzej grada Splita
MJESTO
<p>
Svečano otvorenje izložbe „Umjetnici Karmelu na dar“, koja se održava povodom 50. obljetnice dolaska karmelićanske zajednice na splitski Kamen, održat će se u utorak, 9. prosinca, u 18 sati u Maloj galeriji Muzeja grada Splita, uz prigodni program koji uključuje i glazbeni nastup Pučkih pivača župe Kamen. Izložbu će otvoriti nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Zdenko Križić.</p>
<p>
Riječ je o izložbi koja okuplja djela petnaest istaknutih umjetnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, darovanih Karmelu kao temelji buduće umjetničke zbirke samostana Gospe od Karmela.</p>
Mala galerija Muzeja grada Splita
Mala galerija Muzeja grada Splita
VRIJEME
09.12.2025. / 09.12.2025.
izložba
Izložba radova s kreativnih likovnih radionica XI: Artmap/Šumski šegrt
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Artmap.jpg" style="width: 247px; height: 350px;" /></p>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
09.12.2025. / 15.12.2025.
izložba
Sva lica MUO
Muzej za umjetnost i obrt
MJESTO
<p>
U utorak, 9. prosinca 2025. u 19 sati u MUO Galerija održat će se otvorenje izložbe „Sva lica MUO”, posljednje u ovogodišnjem izložbenom ciklusu.</p>
<p>
Izložba donosi pregled povijesti vizualnih identiteta Muzeja za umjetnost i obrt koji svjedoče o vremenu u kojem su nastali: od prvih pečata s kraja 19. stoljeća, prvih omotnica,</p>
<p>
pozivnica, vizualnih komunikacija 1960-ih, prvog službenog logotipa koji je 1980. godine, povodom 100. obljetnice, dizajnirao Ivan Picelj,</p>
<p>
vizualni identitet iz 1995. godine Borisa Ljubičića povodom 115. obljetnice i otvorenja stalnog postava, sve do aktualnog vizualnog identiteta</p>
<p>
kojeg je oblikovao 2020. godine studio Šesnić & Turković povodom 140. rođendana Muzeja za umjetnost i obrt.</p>
MUO Galerija - Ilica 163a, Zagreb
MUO Galerija - Ilica 163a, Zagreb
VRIJEME
09.12.2025. / 09.12.2025.
izložba
Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine
Arheološki muzej u Splitu
MJESTO
<p>
Povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, u Arheološkom muzeju u Splitu u utorak 9. prosinca 2025., u 19 sati, otvorit će se se izložba „Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine”, na kojoj predstavlja najvrjedniju arheološku, sakralnu i arhivsku baštinu od kasne antike do 12. stoljeća.</p>
<p>
Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedištem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata.</p>
<p>
Split je, dakle, prije 1100 godina bio središte presudnih susreta Crkve i Kraljevstva – Ecclesia et Regnum, a današnja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodištu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu.</p>
<p>
Izložba okuplja više od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova. Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne baštine. </p>
<p>
Autori izložbe: dr. sc. Ante Jurčević (Arheološki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli).<br />
Kustosica izložbe: Ivana Banovac iz Arheološkog muzeja u Splitu.</p>
<p>
Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.</p>
<p>
Suorganizatori izložbe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrovački muzeji.</p>
<p>
Grafički identitet izložbe potpisuju Igor Čaljkušić i Oleg Šuran, dok dizajn postava potpisuje Studio Clinica.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena ožujka 2026.</p>
Zrinsko-Frankopanska 25, Split
Zrinsko-Frankopanska 25, Split
VRIJEME
09.12.2025. / 01.03.2026.
izložba
Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<p>
Tko je Antonija Krasnik? Antonija (Tonka, Antoinette) Krasnik Sommaruga bila je pionirska dizajnerica prijelaza 19. i 20. stoljeća, školovana i aktivna između Zagreba, Beča, Pariza, Londona, Berlina, St. Louisa, Torina i drugih europskih metropola. Kao snažna i samosvjesna umjetnica otvorila je prostor profesionalnog djelovanja ženama u vrijeme kada im on gotovo nije bio dostupan.</p>
<p>
Još za studija na bečkoj Kunstgewerbeschule oblikovala je prepoznatljiv vizualni jezik dekorativne umjetnosti i modernog dizajna te se istaknula radovima koji spajaju simboličko i funkcionalno. Bila je među prvima koje su vlastiti dom i atelijer koristile kao izložbene prostore, istražujući granice privatnog i javnog te autoreferencijalni pristup.</p>
<p>
Unatoč internacionalnom uspjehu, poput mnogih žena svojega vremena, s vremenom je potisnuta na margine povijesti umjetnosti. Danas je prepoznajemo kao ključnu, ranu, autoricu modernog dizajna s ovih prostora i važnu figuru medijskih prijelaza (iz „čiste“ u „primijenjenu“ umjetnost). Vrlo slojevita i opsežna studija prof. dr.sc. Jasne Galjer poslužila je kao znanstvena podloga za ovu izložbu, koja atmosferu i narativ oblikuje selekcijom predmeta i motiva iz opusa same autorice, kroz total dizajn izložbenog postava kolektiva Oaza i oblikovanje zvuka Andre Giunia. Izložba se odvija u prostoru Oktogona, koji je nastao u vremenu djelovanja same autorice što dodatno doprinosi kontekstualizaciji njezina opusa i pojačava interpretativni potencijal.</p>
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
VRIJEME
06.12.2025. / 17.01.2026.
izložba
Stručno vodstvo izložbom „Arheologija i popularna kultura“
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
<strong>U subotu, 6. prosinca 2025., u Arheološkom muzeju u Zagrebu, u 11 sati uz kupljenu ulaznicu, darujemo vam besplatno stručno vodstvo izložbom <em>Arheologija i popularna kultura</em>!</strong><br />
<br />
Vodstvo će održati Ema Kosnica, kustosica izložbe, koja će vas povesti kroz uzbudljivo putovanje ispreplitanja arheoloških tema i popularne kulture – od samih početaka do danas.<br />
<br />
Multimedijalna izložba <strong>Arheologija i popularna kultura</strong> pruža jedinstveno iskustvo koje spaja znanost, baštinu i kreativnu zabavu, otkrivajući nove perspektive o tome kako arheologija oblikuje popularnu kulturu, ali i kako popularna kultura utječe na našu predodžbu prošlosti.<br />
Izložba je otvorena do 1. veljače 2026. godine.<br />
</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
06.12.2025. / 06.12.2025.
izložba
Andrej Rehak: Rehak Rani Radovi
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U petak, 5. prosinca 2025. godine s početkom u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Andreja Rehaka: <i>Rehak Rani Radovi</i>. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2025. godine.<br />
<br />
<a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&id=b1669655bc&e=45443df848" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe Andreja Rehaka: Rehak Rani Radovi (pdf)</span></a><br />
<br />
Feđa Gavrilović, iz kataloga izložbe <i>Rehak Rani Radovi</i>:<br />
<br />
"U svome je dnevniku Paul Klee, godine 1915., napisao: „Što svijet (ovih dana) postaje užasniji, umjetnost postaje apstraktnija; mirna doba proizvode realističnu umjetnost.“ Time je obrazložen put apstrakcije kao dominante dvadesetostoljetne umjetnosti. Ne samo kao emancipacije forme, što je bilo temeljno učenje drugog velikog slikara te epohe, Vasilija Kandinskog, nego također kao emancipacije ljudske unutrašnjosti, odnosno zatomljene istine: uplašene, nesigurne i krhke, ali istovremeno i nevjerojatno snažne i izdržljive ljudske psihe (odnosno – duše, štogod pojedinom čitatelju ta riječ značila). Stoljeće je balansiralo između potpunog ništavila, koje je u jednom trenutku postalo salonsko pomodarstvo, i divlje ekspresije, koja se znala preliti u vlastitu neumjerenost. Upravo na vrhu jednog takvog vala neumjerenosti, na kraju jednog vremena i jedne kulture (mislim tu na socijalistički projekt dvadesetog stoljeća i njegov jugoslavenski specifikum) našao se jedan mladić, gimnazijalac, te potom student kiparstva u Zagrebu, Andrej Rehak.<br />
<br />
Možda nije (svjesno) slutio da se svijet kakav je poznavao bliži kraju, ali u njegovim ranim i akademskim radovima vidimo neke simptome svršetka. Tu je, za 1980-te tipično, prenaglašavanje ekspresije, kao i snažno oslanjanje na ranomodernističke uzore koje se može nazvati citiranjem (što je, u to vrijeme, bio popularan postupak u umjetnosti). Međutim, krajem desetljeća, Rehak pronalazi svoj put u kleovskom apstrahiranju, u svojevrsnom zatišju dotadašnjih energičnih oblika koji se međusobno prožimaju kako bi stvorili asocijacije lica. Na ovoj izložbi njegovih ranih radova možemo pratiti to pojednostavljivanje. Guste teksture postaju sve jednostavnije plohe s asocijacijama ljudskih tijela (vrlo u duhu dizajna i street-arta toga vremena) da bi se, krajem osamdesetih, preobrazile u linearnu suptilnost i izraz koji se sve više bliži čistom znaku. Kao da je umjetnik, brišući naslage angsta, tjeskobe, nemira i psihičkih tenzija, težio postupno otkriti primarni govor, glas sklada i mira. To je izraz u pastelnim bojama u kojemu se figure tek naziru i tiho otkrivaju iza nježnih naslaga pigmenta. U jednom se trenutku upustio i u posve apstraktni likovni izričaj, brišući sve naznake figura u poljima naznačene geometrije, to jest u linearno razigranim rasterima s kolorističkim akcentuacijama, u kojima je tražio vlastitu ravnotežu slike.<br />
<br />
No, nakon tog smiraja nastupio je krvavi finale – rat koji je obilježio prvu polovinu devedesetih u Hrvatskoj, u kojemu je Rehak iz prve ruke svjedočio krhkosti svih ljudskih duhovnih i društvenih konstrukcija i uzusa. Ipak, njegovo kleovsko naukovanje nije bilo uzaludno, niti je palo žrtvom rata. Preživjelo je u njegovoj svijesti kao jedini mogući način osmišljavanja kaosa u kojemu se našao, opstalo je kao (ipak) jedina konkretna činjenica u svijetu neprekidnih nasilnih promjena, kao osnova njegove senzibilne ličnosti. Tome svjedoči jedna Rehakova slika iz 1995. u kojoj, ponovno, u kleovskim, suptilnim, preklopljenim oblicima pastelnih boja, prikazuje siluetu američkog Indijanca, ili člana neke izvaneuropske kulture. To je lik označen kao Drugi, kao romantični društveni autsajder. Onaj kojega je vrijeme pregazilo, ali koji posjeduje mudrost prošlosti, te je može, ako znamo razumjeti njegov jezik, prenijeti nama. S druge strane, Indijanac je i simbol vječnog sukoba, ciklički ponavljajućeg rata, odnosno jedne mitologije koja se prikazuje kao vestern film koji nam se neprestano iznova projicira u zaključanom kinu, iz kojega očajnički želimo izaći. No, ako činjenice koje su nam dane, odnosno u koje smo ubačeni bez svoje volje, razložimo na njihove oblikovne elemente, te ih, još k tome, nekako estetski artikuliramo, možda im čak i uspijemo dati neki smisao."</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
05.12.2025. / 17.12.2025.
izložba
Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
Izložba “Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik” postavljena je na drugom katu Galerije Dulčić Masle Pulitika i može se pogledati od petka 5.12. 2025. Predstavlja se dvadeset i pet antologijskih fotografija Mladena Tudora u vremenskom rasponu od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Fotografije su došle u zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik u dva navrata, 2007. i 2012. godine zahvaljujući plemenitoj gesti samog umjetnika. Na izložbi se također može pogledati kratki film o Mladenu Tudoru iz serijala “Fotografija u Hrvatskoj” u produkciji Hrvatske radiotelevizije.</p>
<p>
Poetika Mladena Tudora bliska je autorima fotografske agencije <i>Magnum</i>, osobito stvaralaštvu Henria Cartier Bressona koji u fotografiju uvodi pojam “odlučujućeg trenutka”, traganje za posebnim, zgusnutim trenutkom koji u sebi sažima srž prizora, informaciju i individualnu priču. Mladen Tudor u svojim antologijski fotografijama empatično bilježi ljude u najrazličitijim situacijama bilo da je riječ o socijalno osviještenim, melankoličnim prizorima poput kratkog predaha radnika u tvornici, ljudi na biciklama na putu za posao, povratku gastarbajtera na željezničkoj stanici ili o poetičnim prizorima kojima malomišćansku ili seosku svakodnevicu oživljava začudnim, dirljivim, a ponekad i smiješnim trenutkom. Oštrom oku fotografa koji spretnim kadriranjem i dubokom empatijom stvara ljudskog „anđela“ od starog seljaka i dvije guske u pozadini, u pojedinim fotografijama neće izbjeći ni ljudska hipokrizija i nadmenost. Neprestano zainteresiran za čovjeka i osobito senzibiliziran za prikaze staraca i djece, Mladen Tudor na svojim fotografijama prikazuje život u svoj njegovoj punini i njegovu često tragičnu ljepotu. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena od kraja veljače 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
Biografija:</p>
<p>
Hrvatski fotograf Mladen Tudor (Split, 1935. – Zagreb, 2022.) radio je kao fotoreporter za razne novine i časopise u Zagrebu, te je s terena donosio uratke koji su bili slojeviti dokumenti vremena i koji su daleko nadilazili zahtjeve novinske ilustracije.</p>
<p>
Rođen je u Splitu 1935. godine, a 1942. godine obitelj Tudor dolazi u Zagreb. Školu primijenjene umjetnosti upisao je 1951. i diplomirao na Foto-odsjeku 1955. Od 1957. stalno je zaposlen u <i>Vjesniku</i>. U redakciji <i>Vjesnika u srijedu</i>, <i>Globusa</i> i kasnije u <i>Startu</i> radi fotoreportaže. Stalno zaposlenje napušta 1974. i prelazi u slobodnu profesiju. Nadahnut na početku svoje karijere aktualnim vrijednostima talijanskog neorealizma, izložbom <i>Edwarda Steichena - Family of Man</i>, foto-žurnalizmom agencije <i>Magnum</i>, posebno djelom <i>Henria Cartier-Bressona, </i>Tudor je ostvario izuzetan autorski opus s djelima antologijskog značaja.</p>
<p>
</p>
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
VRIJEME
05.12.2025. / 05.12.2025.
izložba
Izložba i okrugli stol „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
Izložba je utemeljena na Zbirci Derk, u vlasništvu publicista Denisa Derka, koja sadrži oko trideset likovnih radova Vesne Parun, a dodatno i na potrebi prisjećanja na njihovu prvu čakovečku prezentaciju iz studenoga 1995. godine. Tada je izložba tih radova bila održana u maloj Galeriji Kavran, popraćena skromnim presavitkom i novinskim zapisima. Ovoga puta, iako se ne radi o rekonstrukciji, nego o suvremenoj interpretaciji te izložbe, radovi iz Zbirke Derk dopunjeni su najvrjednijim djelima iz Zbirke Vesna Parun Muzeja Prigorja te ulaze u reprezentativan prostor Riznice Međimurja Muzeja Međimurja Čakovec.</p>
<p>
Slike pružaju uvid u širok stvaralački raspon Vesne Parun: od najranijih dokaza njezine likovnosti, poput Ljuljačke izvedene vezom 1931. godine ili pastela Lorelaj iz 1950., do snažnih ekspresionističkih pejzaža Dalmacije i mjesta koja su je nadahnjivala tijekom devedesetih godina 20. stoljeća. Radovi su kronološki i tematski grupirani te dodatno pojašnjeni citatima iz njezinih autobiografskih zapisa ili odabranim stihovima. Za Vesnu Parun slikarstvo je bilo „poezija u boji“: jedno bi nadopunjavalo drugo, rijetko nastajalo u istom dahu, ali uvijek proizlazilo iz iste unutarnje imaginacije.</p>
<p>
Središnja nit izložbe jest motiv povratka – povratka velike književnice i umjetnice međimurskom prostoru koji je utkala u svoju biografiju, povratka njezinih slika gledateljima, povratka jednog osebujnog stvaralačkog koralja moru oko međimurskog otoka, ali i čitave Hrvatske.</p>
<p>
Nakon otvorenja, održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati Denis Derk, organizator istoimene izložbe iz 1995., te prof. dr. sc. Andrijana Kos Lajtman, koja će se osvrnuti na neobjavljeni esej što ga je Vesna Parun pročitala na otvorenju te izložbe prije trideset godina.</p>
Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
VRIJEME
05.12.2025. / 25.01.2026.
izložba
Mentally, I am here (Mentalno sam ovdje)
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U petak, 5. prosinca u 20 sati, otvara se međunarodna grupna izložba <i>Mentally, I am here </i>(<i>Mentalno sam ovdje) </i>koja okuplja radove Susanne Flock, Gabrielea Henschea, Petre Mrše i kolektiva Total Refusal (u suradnji s Giselom Carbajal Rodríguez i Felixom Kleeom). Otvorenju će prethoditi razgovor s umjetnicima i dizajnerom postava izložbe Simonom Stanislawskim.</p>
<p>
Međunarodna grupna izložba <i>Mentally, I am here</i> (<i>Mentalno sam ovdje</i>) donosi četiri videoinstalacije koje polazeći od digitalnog okruženja i videoigara progovaraju o isprepletenosti tehnologije i kapitalizma, klimatskoj prijetnji budućnosti, utjecaju virtualnih svjetova na tijelo i mentalno zdravlje, emocionalnoj dimenziji <i>gaminga</i> i <i>online datinga</i>, ali i mogućnostima kreativnog otpora u digitalno doba.</p>
<p>
</p>
<p>
Više: <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&id=6579d076c0&e=82c8168153" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
POPRATNI PROGRAM:</p>
<p>
5. prosinca u 19 sati: Razgovor s umjetnicima</p>
<p>
6. prosinca u 12 sati: Radionica „Što se događa s umjetnom inteligencijom?“, voditelj Marek Tuszynski (Tactical Tech, Berlin)</p>
<p>
7. prosinca u 11 sati: Predstavljanje online izložbe Mentally, I am here. Online verzija poziva sudionike da besplatno pristupe i istraže izložbu na interaktivan način. Kustosica online izložbe Ashlee Conery i nekoliko umjetnika bit će prisutni na virtualnom događanju.</p>
<p>
Online izložbi moći će se pristupiti od 5. prosinca</p>
<p>
Online izložbu podržava cubecommons.ca</p>
<p>
Dizajn postava: Simon Stanislawski</p>
<p>
Autori koncepcije izložbe: Petra Mrša, Gabriel Hensche, Susanna Flock, Leonhard Müllner</p>
<p>
Kustosica: Kora Girin</p>
<p>
Stručna suradnica: Ana Žarković</p>
<p>
Grafički dizajn: Ivan Klisurić / ivanklis.studio</p>
<p>
Edukacija: Ana Žarković, Ivana Golob Mihić, Petra Mrša i Gabriel Hensche</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
05.12.2025. / 20.02.2026.
izložba
Izložba Nikole Vrljića 2025. – 2004., samostalna izložba i Izložba studentskih radova u sklopu XV. Memorijala Ive Kerdića
Muzej likovnih umjetnosti
MJESTO
<p>
Izložba Nikole Vrljića 2025. – 2004., samostalna izložba i Izložba studentskih radova u sklopu XV. Memorijala Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike otvara se 4. prosinca 2025. godine (četvrtak) u 19 sati u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36. Kustosice izložbe su Anja Kindl i Mateja Moser Horvat (MLU).</p>
<p>
Nikola Vrljić zreo je umjetnik i na hrvatskoj likovnoj sceni etablirani kipar akademski kipar mlađe generacije. Vrljić je svoje radove već izlagao na nekoliko triennala pa iako se uglavnom ostvaruje u području monumnetalnog kiparstva, svakako su vrijedni i nadasve zanimljivi njegovi kiparski oblici u proporcijama male plastike.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong><u>O izložbi:</u></strong></p>
<p>
Memorijal Ive Kerdića – triennale hrvatskog medaljerstva i male plastike održava se ove godine u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku petnaesti put, čime se zaokružuje 45 godina tradicije te izložbene manifestacije. Više od četiri desetljeća ta trijenalna izložba okuplja brojne umjetnike na području Hrvatske koji se ostvaruju u kiparskim podvrstama medaljerstva i male plastike. Izložba ne samo da predstavlja recentna ostvarenja domaćih autora nego i otvara prostor za dijalog između prošlosti i sadašnjosti.</p>
<p>
„Ovo je, ujedno, i cjelovit uvid u radove s kojima je Vrljić sudjelovao u selekciji male plastike na Memorijalu Ive Kerdića – triennalu hrvatskog medaljerstva i male plastike. Od samih početaka svoje izlagačke aktivnosti tako je, kroz ovu izložbu specifičnoga formata i nacionalne važnosti, uvršten među umjetnike koji djeluju u području jedne posebne kiparske podvrste, a kontinuiranim sudjelovanjem i potvrđen kao jedan od rijetkih koji joj se sustavno posvećuju. Istaknuti je predstavnik generacije umjetnika formiranih na usmjerenju Mala plastika i medaljerstvo pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji su se, pod vodstvom profesora Damira Mataušića, harno predavali istraživanju plastičkih fenomena maloga formata. Vrljić, ipak, izlazi iz uskih okvira specijalizacije, uspijevajući pronaći sponu između dviju različitih mogućnosti kiparskoga izraza. Stoga treba odmah na početku naglasiti: Nikola je Vrljić kipar „velike plastike“, pa i autor izvedenih monumentalnih javnih skulptura, no on se istovremeno ostvaruje u intimističkom žanru male plastike. Nema, međutim, isključivog odgovora na pitanje koja je od tih dviju kiparskih dionica u njegovu stvaralačkom radu važnija, niti je to, uostalom, presudno. On sam ne zamara se pitanjima o prioritetu. Oba ta područja skulpture za Vrljića su podjednako važna, dapače, u komplementarnom su odnosu, isprepliću se i nadopunjuju, u trajnom su suživotu i simbiozi, a povezuje ih kiparova ljubav i strast za oblikovanjem volumena, za stvaranjem forme. Mala plastika u Vrljićevu opusu nije tek inferiorni nadomjestak u trenucima relaksacije od „ozbiljnog rada“, ili uzgredan, ornamentalan dodatak glavnim kiparskim ostvarenjima. Nije ni servilni posrednik u procesu skiciranja velike plastike ili njezina provjeravanja u drugom formatu. Ona je, najčešće, autonomno ostvarenje. Štoviše, mala plastika pod Vrljićevim prstima ponekad nastaje kao umanjenje skulpture velikih dimenzija – kao njezin komprimirani dokument i zgusnuto svjedočanstvo, svojevrsna inventura i sentimentalno podsjećanje. U toj kondenzaciji krije se njezina posebna vrijednost: u malom formatu otvara se prostor intimnosti, neposrednosti i taktilne bliskosti – onoga što golema plastika ne može posve prenijeti.</p>
<p>
Vrljićeve skulpture, odabrane za ovu izložbu, nemoguće je kritički promatrati a da se u obzir ne uzmu njihove dimenzije. One su male, i većina ih ne prelazi visinu od 20 centimetara. Barem po tom kriteriju one pripadaju zasebnom kiparskom žanru male plastike. No što je to što ih kao malu plastiku uistinu određuje? Je li jedini element distinkcije metrički, onaj kojim se kvantitativno iskazuju različite dimenzije? Što to mala plastika uopće jest – i što je kao takvu određuje i distancira u odnosu na njezinu veliku sestru u opusu jednoga umjetnika? Gdje su im, unutar toga istog opusa, dodirne točke, a u čemu su razlike – nije li, zapravo, riječ o istovjetnom stilsko-morfološkom habitusu i imaginaciji, istoj poetici i identičnome umjetničkom izričaju, pri čemu su samo veličine različite? Treba li uopće dionicu male plastike – koja sama po sebi predstavlja tako specifičan i osebujan plastički fenomen – sagledati odvojeno od cjelokupnog opusa jednoga umjetnika, bez unutarnjih poveznica i komparacija, bez integralnog sagledavanja? S jedne strane, pred nama je konkretan presjek jednoga originalnoga i vrijednoga autorskog opusa, a s druge ta nas kiparska djela, još jednom iznova, nukaju na promišljanja o mediju i navode na propitivanja njegove biti i karaktera.“</p>
<p>
Iz teksta kataloga: doc. dr. sc. Danijel Zec</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će biti otvorena od 4. prosinca do 8. siječnja 2025., a moći će se pogledati radnim danom u vremenu od 10 – 20 sati te subotom u vremenu od 10 – 13 sati u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36.</p>
<p>
</p>
Kapucinska ulica 36, Osijek
Kapucinska ulica 36, Osijek
VRIJEME
04.12.2025. / 08.01.2026.
izložba
Četvrtkom u muzeju / radionica izrade božićnih jaslica
Etnografski muzej Istre - Museo etnografico dell'' Istria
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/radionica%20izrade%20bo%C5%BEi%C4%87nih%20jaslica.jpg" style="width: 650px; height: 363px;" /></p>
Trg istarskog razvoda 1275. br. 1, Pazin
Trg istarskog razvoda 1275. br. 1, Pazin
VRIJEME
04.12.2025. / 04.12.2025.
izložba
Nina Annabelle Märkl: Propusne skulpture
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<p>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Galerija umjetnina iz Splita pozivaju na otvorenje izložbe <strong>Nina Annabelle Märkl – Propusne skulpture</strong> koje će se održati u četvrtak, 4. prosinca 2025. u 19 sati u Galeriji Josip Račić – NMMU.</p>
<p>
Kustosica: Jasminka Babić</p>
<p>
Nakon što se ljetos prvi put predstavila hrvatskoj publici u Galeriji umjetnina u Splitu, vizualna umjetnica Nina Annabelle Märkl svoj rad prikazat će i pred zagrebačkom javnosti. Na izložbi u Galeriji Josip Račić umjetnica istražuje crtež kao prošireni medij, brišući njegove granice između skulpture i instalacije. Kroz metalne konstrukcije, napete konope i tuš na platnima organskog oblika, stvara hibridne forme koje promatrača uvlače u prostor između figuracije i apstrakcije, stvarnog i imaginarnog, mehaničkog i živog. „Propusnost“, kako sugerira i sam naziv izložbe, označava otvoren sustav značenja u kojem granice nisu fiksne već fleksibilne, promjenjive i interaktivne. Märkl svoj rad gradi poput slojevite mape našeg postojanja, koja poziva na aktivnu percepciju i razotkrivanje nevidljivih dimenzija suvremenog života. Uz prostornu instalaciju „Propusne skulpture“, umjetnica će u postavu izložbe koji potpisuje, predstaviti i odabrane radove iz serije „Trostruki prijeklopi“, nastale 2021. Primjer je to radova kojima također istražuje prostornu aktivaciju crteža no kao početnu poziciju ovoga puta uzima kontrolirani, tehnički crtež. Krećući od jednostavne linije na dvodimenzionalnoj plohi, autorica ju razvija u perspektivni elaborirani crtež koji naposljetku svoje prostorno opredmećenje dobiva u skulpturalnoj formi produciranoj od papira i metala. Kako je već spomenuto, izvorište ovakve prakse je tehnički crtež, no umjetničin proces otkriva puno više od njegove doslovne prostorne implementacije. Preciznost, ali i istovremena zaigranost linije preklapanja papira ili metala stvara novu dinamiku u relaciji s crtežima prikazanim na papirima. Refleksivna površina aluminija, nove perspektive koje se stvaraju kroz izrezane dijelove metalnih ploča, tvore uistinu čudesnu kombinaciju konstruiranog prostora i samog prostora koji ga okružuje. Zaobljenost vitrina u koje Nina smješta ove reljefe kreira određenu distorziju forme koja je u njih smještena, što zajedno s refleksijama same površine stvara u ovim radovima dodatni dinamični element koji namjerno destabilizira percepciju promatrača. A sve, kao i kod „Propusnih skulptura“, da bi se mi kao promatrači aktivno preispitali o nestalnoj i nepouzdanoj prirodi percepcije svijeta koji nas okružuje. Jasminka Babić, iz teksta u pratećem katalogu. </p>
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
VRIJEME
04.12.2025. / 04.01.2026.