Zajedničko mjesto. Pogled u Likovnu zbirku Gradske galerije Striegl

<p> Od 12. veljače do 4. travnja 2026. u Gradskoj galeriji Striegl može se razgledati izložba pod nazivom: &bdquo;Zajedničko mjesto. Pogled u Likovnu zbirku Gradske galerije Striegl&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Izložba &bdquo;Zajedničko mjesto&ldquo; polazi od pitanja koje je u sredi&scaron;tu suvremenog kustoskog i institucionalnog promi&scaron;ljanja: &scaron;to znači zbirka danas i kome ona zapravo pripada? Umjesto da se predstavi kao stabilan, zatvoren i reprezentativan korpus, Likovna zbirka Gradske galerije Striegl ovdje se čita kao proces u nastajanju, rezultat niza odluka, odnosa, povjerenja i dugotrajnih razmjena između umjetnika, privatnih vlasnika umjetnina i institucije.</i></p> <p> <i><i>U tom smislu, ova izložba se svjesno udaljava od klasične muzeolo&scaron;ke logike kanona i hijerarhije. Ona ne nudi povijest zbirke kao dovr&scaron;enu naraciju, nego kao otvorenu strukturu.</i></i></p> <p> <i><i>Likovna zbirka se oblikovala i oblikuje se kroz otkupe i donacije, ali prije svega kroz institucionalnu pažnju, kontinuitet i spremnost da se s umjetnicima gradi dugoročan odnos. Odluke o ulasku djela u zbirku ovdje se ne prikazuju kao neutralni administrativni akti, nego kao kulturne i političke geste koje odražavaju vrijednosti, prioritete i odgovornost javne institucije.</i></i></p> <p> <i><i>U primarnom konceptu ove izložbe vodili smo postulatima institucije kako je Hans Ulrich Obrist opisuje: kao &bdquo;mjesta mogućnosti&ldquo;, a ne autoritativnog aparata. &bdquo;Zajedničko mjesto&ldquo; oblikuje prostor galerije kao prostor slu&scaron;anja, pregovaranja i brige. Zbirka u tom smislu nije arhiv pro&scaron;losti, nego živi organizam koji se mijenja zajedno s kontekstom u kojem djeluje, dru&scaron;tvenim, urbanim, ekonomskim i simboličkim. Sisak se pritom ne pojavljuje samo kao geografska odrednica, nego kao složeni referentni okvir: grad rada i tranzicije, sjećanja i prekida, privatnih i kolektivnih biografija.</i></i></p> <p> <i><i>Radovi izloženi na ovoj izložbi povezuju umjetnike koji djeluju u Sisku i izvan njega, ali koje sa Siskom vežu trajne relacije, radne, tematske, afektivne ili institucionalne. Ta mreža odnosa čini temelj zbirke. Dakle, ne sličnost poetika, nego zajedničko iskustvo mjesta, shvaćenog kao prostor susreta, razmjene i upisa značenja. Upravo tu zbirka prestaje biti reprezentacija, a postaje infrastruktura kulturnog pamćenja.</i></i></p> <p> <i><i>Izložba time implicitno ulazi u polje institucionalne kritike. Ona ne tematizira samo umjetnička djela, nego i same uvjete njihova čuvanja, vrednovanja i izlaganja. Pokazuje da institucija nije neutralni okvir, nego aktivni sudionik u proizvodnji značenja. Kustoski izbor ovdje ne pretendira na konačnost, nego na svjesnu privremenost i na pogled koji zna da će biti nadopunjen, revidiran i osporen budućim akvizicijama, novim čitanjima i novim generacijama.</i></i></p> <p> <i><i>&bdquo;Zajedničko mjesto&ldquo; stoga nije retrospektiva zbirke, nego njezin presjek u vremenu. Izložba ne zatvara zbirku, nego je otvara prema javnosti, prema umjetnicima i prema budućim mogućnostima. Ona predlaže razumijevanje galerije kao prostora u kojem se umjetnost ne samo pohranjuje, nego i aktivno proizvodi kroz odnose, kroz dugotrajno ulaganje u lokalni kontekst i kroz uvjerenje u to da institucija može biti mjesto koje ne nameće i ne proizvodi konačna značenja, već omogućuje susrete, eksperimente i otvara puteve vi&scaron;estrukih budućnosti.</i></i></p> <p> <i>&nbsp;</i></p> <p> <i><i>Umjetnice i umjetnici čije radove predstavljamo na ovoj izložbi su: Ivana Tkalčić, Katarina Fabijanić, Kristina Mareković, Vesna Mačković, Marko Tadić, Ivica Mareković, Stjepko Rupčić, Ivan Novak, Marijan Glavnik, Alem Biočić, Branko Čačić, Marijan Crtalić, Zoran Pavelić, Darko Bavoljak, Ivan Posavec i Slaven Kosanović [Lunar].</i></i></p> <p> <i>&nbsp;</i></p>

„Mašta u letu“ – Zmajići stvaraju

<p> Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe <i>&bdquo;Ma&scaron;ta u letu&ldquo; &ndash; Zmajići stvaraju</i>, koje će se održati u utorak&nbsp;10. veljače 2026. u 18:00 sati, u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.</p> <p> Na izložbi će se predstaviti likovni radovi odgojno obrazovne skupine &bdquo;Zmajići&ldquo; iz DV &bdquo;RADOST&ldquo; PO &bdquo;Vruljica&ldquo;.</p>

Odore i oružje Bokeljske mornarice

<p> Bokeljska mornarica je jedna od najstarijih bratov&scaron;tina na istočnoj obali Jadrana koja djeluje kao bratov&scaron;tina vjerskog tipa. Ima posebno mjesto u održavanju identiteta bokeljskih Hrvata. Izvor&nbsp; tradicije je u Kotoru, dok Hrvatske bratov&scaron;tine Bokeljske mornarice 809, nastale kao podružnice Bokeljske mornarice Kotor, djeluju u Rijeci, Splitu, Puli i Zagrebu. Osim u Kotoru, proslave sv. Tripuna se preko 150 godina organiziraju u Hrvatskoj. Proslava sv. Tripuna prepoznata je i uvr&scaron;tenjem Bokeljske mornarice na Unesco listu nematerijalne ba&scaron;tine, te uvr&scaron;tenjem Proslave sv. Tripuna i Kola sv. Tripuna kao tradicije bokeljskih Hrvata na istu listu kao nematerijalne ba&scaron;tine Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bokeljska mornarica je prema legendi nastala u 9. stoljeću. Nastanak se vezuje uz dolazak relikvije sv. Tripuna u Kotor 809. godine. Prve pisane isprave u kojima se spominje Bokeljska mornarica potječu iz 12. stoljeća, a prvi sačuvan Statut je iz 1463. godine. Isprva se radilo o cehu pomoraca koji je &scaron;irio utjecaj, a s vremenom je dobio ulogu vojne postrojbe. U razdoblju turbulentne povijesti i izmjena političkih vlasti nakon nestanka Mletačke Republike, Mornarici je često zabranjivan rad.&nbsp; No, kad je obnovljena, na temelju primjera iz 1833., kada se za Tripundanske svečanosti dozvolilo da se postroji vojnički i pod oružjem, nastala je i praksa da se pod oružjem Mornarica postrojava isključivo na dane proslave sv. Tripuna. Tu se radilo i o vidu djelovanja &bdquo;Narodne vojske&ldquo;, po zakonu Kraljevine Dalmacije, o vojnoj spremi odraslih mu&scaron;karaca. Spremnost se podrazumijevala i brodskim posadama bokeljskih jedrenjaka u borbi s gusarima do sredine 19. stoljeća.&nbsp; Mornarica je 1859. reorganizirana i obnovljena, a odore i oružje su postali važan dio proslave. Članovi nastupaju u svečanim povorkama u tradicionalnim odorama i pod oružjem. Ono nije tek ukras, već nositelj kolektivne memorije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba odora i oružja Bokeljske mornarice uključuje odore Odora časnika i mornara Bokeljske mornarice, njihovo oružje (pu&scaron;ke džeferdari, tančice i nabojnjače, pi&scaron;tolj ledenica i bokeljska sablja).</p> <p> Iako danas isključivo ceremonijalno, oružje je nekada bilo simbol vojne spremnosti i čuvar autonomije bratov&scaron;tine. Njegova nazočnost u povorkama označava čast, pripadnost, povijesnu odgovornost i kontinuitet identiteta Bokelja. U doba Mletačke Republike, bratov&scaron;tina je preuzimala simboličku vlast nad gradom tijekom Tripundanskih svečanosti, primajući sablju, &scaron;tap i ključeve grada &ndash; simbole autoriteta i povjerenja. Nakon pada Venecije, usprkos političkim zabranama i ograničenjima, tradicija no&scaron;enja oružja ostala je sačuvana, prilagođavajući se novim okolnostima, ali ne gubeći svoju simboličku snagu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se organizira suradnjom Muzeja grada Rijeke, Hrvatske bratov&scaron;tine Bokeljska mornarica 809 Rijeka i Matice iseljenika, Ispostava Rijeka. Otvara se u Palači &scaron;ećera, 10. veljače, s početkom u 18 sati.</p>

Nenad Marinac: Prividi

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Prividi&ldquo; autora Nenada Marinca u Muzeju Grada Đurđevca održat će se u petak, 6. veljače s početkom u 19:00 sati.</p>

Maske

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Maske.jpg" style="width: 459px; height: 328px;" /></p>

Iz profesorskih ateljea 3

<p> U petak, 6. veljače 2026. godine, u 19.30, u Kneževoj palači otvorit će se izložba nastavnika &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar &bdquo;Iz profesorskih ateljea 3&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom nastavnika &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru &bdquo;Iz profesorskih ateljea 3&ldquo; nastavlja se bijenalni ciklus započet 2021. godine, s ciljem predstavljanja umjetničkog rada nastavnika stručnih predmeta izvan nastavnog procesa.</p> <p> 19 nastavnika predstavlja svoje novije radove, potvrđujući kontinuitet osobnih umjetničkih praksi paralelno s pedago&scaron;kim radom. Izložba donosi presjek raznolikih formi umjetničkog izražavanja &ndash; od slikarstva i crteža do grafike i fotografije te umjetničkog obrta i modnog dizajna kao i digitalnih i hibridnih umjetničkih tehnika - koje se susreću u zajedničkoj potrebi za mapiranjem prostora, identiteta, prirode, memorije i dru&scaron;tva.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlagači:</p> <p> Lidija Biočić, Bojana Vukojević, Katarina &Scaron;okčević, Josip &Scaron;valjek, Tomislav Grzunov, Marija Tomić, Nikolina Ćuk, Zita Rončević-&Scaron;valjek, Matea Radobuljac, Inga Budimir, Mirna O&scaron;tarić Kerr, Adam Maru&scaron;ić, Mijat Radas, Mirko Maru&scaron;ić, Boris Lukić, Veronika Magdić, Tania Jurlina, Marijana Vukić-Perović, Kate Prskalo</p>

Katalog elektro-entiteta K/3

<p> U petak, 6. veljače u 18 sati, u Galeriji Koprivnica otvara se izložba kolektiva Radiona.org pod nazivom &bdquo;Katalog elektro-entiteta K/3&ldquo;.</p> <p> Izložba okuplja radove promatrajući tehnologiju ne kao neutralni alat, već kao aktivni sustav koji sudjeluje u oblikovanju odnosa između objekata, prostora, percepcije, igre i značenja, uz istovremeno kritičko promi&scaron;ljanje njezinih dru&scaron;tvenih, kulturnih i materijalnih okolnosti.</p> <p> U sredi&scaron;tu izložbe nalaze se odnosi koje tehnolo&scaron;ki procesi stvaraju: fokus nije isključivo&nbsp; na pojedinačnim artefaktima, već na odnosima koji se uspostavljaju između materijalnog i nematerijalnog, signala i strukture, strojeva i ljudi, okoline i podražaja. Značenje ne proizlazi iz unaprijed zadane forme ili funkcije, već nastaje kroz interakciju, očekivanje, pogre&scaron;ku i interpretaciju, pri čemu se tehnonostalgija pojavljuje kao metoda - povratak starijim tehnologijama, formatima i estetikama kako bi se propitali suvremeni tehnolo&scaron;ki narativi.</p> <p> Radovi predstavljeni na izložbi rezultat su timskog rada Radione, u kojem se istraživački, inženjerski i umjetnički procesi isprepliću kroz eksperiment, igru i otvorene metode rada, s nagla&scaron;enom edukativnom komponentom. Pravo na pogre&scaron;ku pritom zauzima važno mjesto: pogre&scaron;ka se ne promatra kao neuspjeh, već kao sastavni i produktivan dio procesa stvaranja, neovisno o tome je li artefakt digitalan, interaktivan ili klasičan.</p> <p> Artefakti funkcioniraju kao prostori susreta - apstraktni ili konkretni, ali uvijek utjelovljeni kroz zvuk, sliku, pokret, elektromagnetske pojave ili su-igru. Publika ne promatra samo gotov rezultat, već ima mogućnost ulaska u proces, postajući aktivni sudionik sustava koji se neprestano iznova uspostavlja. Izložba se time oblikuje kao dinamična cjelina u stalnoj promjeni.</p> <p> Projekt &bdquo;Elektroni, frekvencije i druge čestice koje smo sreli po putu&ldquo; zami&scaron;ljen je kao izložbeni program koji kroz tri izložbe istražuje hardverske i softverske fenomene suvremene tehnologije u kontekstu suvremenih umjetničkih i eksperimentalnih praksi. U njegovu se sredi&scaron;tu nalaze nevidljivi procesi - elektronički tokovi, impulsi, senzorski sustavi i mehaničke geste - koji se kroz humorom prožet rad Radione prevode u vidljive prostorne, zvučne i strojne participativne forme.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Izlažu:</strong> Igor Brkić, Zvonimir Domazet, Deborah Hustić, Emard, Lea Kuna, Sandra Maglov, Goran Mahovlić, Marvin, Paula Bučar, Mario Pavlić, Damir Prizmić, Aleksandar Vojnić.<br /> <strong>Gosti:</strong> Agnes Cameron, Davor Cihlar, Marc Dusseiller, Invader, Hrvoje Spudić, Monika Pocrnjić, Constanza Pina, John Richards (Dirty Electronics), Paul Tas, Alwin Weber.<br /> <strong>Autorica izložbe: </strong>Deborah Hustić<br /> <strong>Dizajn: </strong>Paula Bučar<br /> <strong>Izdavač:</strong> Radiona.org</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>UKRATKO O RADIONI</strong></p> <p> Radiona.org je neprofitna organizacija i građanski laboratorij koji se sastoji od makerspacea/hackerspacea, laboratorija za medijsku umjetnost &ndash; media lab, Repair Cafe-a i rezidencijalnog programa (A-I-R) osnovana 2011. godine. Organizacija se bavi DIY (uradi-sam), DIWO (uradi-s-drugima) i DITO (uradimo-zajedno) kulturama, STEAM konceptima, interdisciplinarnim i međugeneracijskim neformalnim obrazovanjem i hibridnim aktivnosti. Lab razvija inovativne projekte s naglaskom na izgradnju zajednice, građansku participaciju, koheziju i socijalnu uključenost, prijenos znanja i sukreaciju. Radionu čini raznolika i međugeneracijska zajednica različitih profesija koje djeluju zajedno. Svoje aktivnosti usmjerava na obrazovanje, inovacije, istraživačke procese, umjetničku produkciju, kustoske prakse, rezidencije, međunarodnu i domaću međusektorsku suradnju, samoodržive sustave, aktivnosti u zajednici za popravljačke aktivnosti, građansku znanost i aktivnosti povezane s dru&scaron;tvenom svijesti.</p> <p> &nbsp;</p>

Osijek kao susret: Lica grada / Domagoj i Marin Topić

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/MLU_Osijek%20kao%20susret.jpg" style="width: 372px; height: 186px;" /></p> <p> Muzej likovnih umjetnosti u suradnji sa Akademijom za umjetnost i kulturu Sveučili&scaron;ta J.J. Strossmayera u Osijeku otvara izložbu &bdquo;Osijek kao susret &ndash;&nbsp; lica grada&ldquo;. Otvorenje će se održati 5. veljače 2026. godine s početkom u&nbsp; 19 sati&nbsp; u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku na adresi Europska avenija 9.</p> <p> Autori izložbe, Domagoj i Marin Topić, bilježe kroz svoj fotoobjektiv lica grada, fragmente svakodnevnice kroz susrete, istražujući identitet grada Osijeka tematiziranjem urbanog prostora koji je oblikovan ljudima, vremenom i prostorom. Kustos izložbe Ivan Roth kao temeljne točke promi&scaron;ljanja grada fotografirana lica povezuje u cjelinu kroz koncept susreta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><u>O autorima izložbe:</u></strong></p> <p> <strong>DOMAGOJ TOPIĆ</strong></p> <p> Domagoj Topić rođen je 1979. godine u Osijeku, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu i Prvu gimnaziju. Godine 1998. upisao je Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, smjer filmsko i televizijsko snimanje, gdje je stekao diplomu akademskog snimatelja (magistar kamere). Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama fotografije te je autor samostalne fotomonografije Osijek (2014.) i koautor vi&scaron;e zapaženih fotomonografija, među kojima se ističu Kopački rit, Osijek &ndash; grad za dugu ljubav i Novigrad &ndash; samozatajan grad. Samostalno je izlagao u Osijeku i Zagrebu, a na skupnim izložbama vi&scaron;estruko je nagrađivan, uključujući prve nagrade na Salonu fotografije Osijek i izložbi autora Osječko-baranjske županije, kao i drugu nagradu na međunarodnoj manifestaciji Foto Ex tempore u Novigradu. Uz fotografiju, intenzivno se bavi video produkcijom, realizirajući brojne dokumentarne i namjenske filmove te televizijske reklame. Ostvario je suradnje s nizom renomiranih institucija i tvrtki, među kojima su Auto Zubak, Žito grupa, Grad Zagreb, Croatia osiguranje, Kra&scaron; i druge. Njegov rad karakterizira spoj snažnog vizualnog izraza, tehničke preciznosti i dugogodi&scaron;njeg profesionalnog iskustva u području fotografije i audiovizualne produkcije</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>MARIN TOPIĆ</strong></p> <p> Marin Topić rođen je 12. rujna 1956. godine u Osijeku. Fotografijom se počeo baviti već u osnovno&scaron;kolskim danima, kao učenik Osnovne &scaron;kole August &Scaron;enoa u Osijeku. Zavr&scaron;io je Rolleyevu &scaron;kolu fotografije u Braunschweigu te 1987. godine stekao zvanje majstora fotografije. Iste godine primljen je u ULUPUH, sekciju za fotografiju. Od 1982. do 1991. djelovao je kao instruktor fotografije u Narodnoj tehnici u Osijeku, a od 1991. radi u statusu slobodnog umjetnika. Član je HDLU-a Osijek od 1994. godine. Tijekom karijere ostvario je zapažen opus u području umjetničke i primijenjene fotografije, &scaron;to potvrđuje niz domaćih i međunarodnih nagrada. Među njima se ističe Plaketa To&scaron;o Dabac za postignute uspjehe na polju izlagačke djelatnosti i najbolju ratnu fotografiju na izložbi u Klovićevim dvorima (1992.), vi&scaron;estruke nagrade Kristalno, Brončano i Zlatno zvono, nagrade Communication Arts Design Annual i Print International Business Graphics Competition za godi&scaron;nja izvje&scaron;ća Podravke d.d., kao i Pečat Grada Osijeka (2003.). Dobitnik je druge nagrade na International Design Awards (2007.), Nagrade Osječko-baranjske županije (2010.) te vi&scaron;e priznanja i finalnih plasmana na međunarodnim fotografskim manifestacijama. Rad Marina Topića odlikuju visoki profesionalni standardi i značajan doprinos razvoju fotografije i vizualne kulture u Hrvatskoj.</p> <p> &nbsp;</p>

Gohar Martirosyan: Being with Time – Bivanje s vremenom

<p> Izložbeni program Likovnog centra u 2026. donosi novi kustoski koncept naziva <i>Sedimenti vremena &ndash; Mikrotemporalne ekologije</i> a otvara ga armenska multimedijalna umjetnica&nbsp;Gohar Martirosyan izložbom&nbsp;<i>Being with Time</i>, 5. veljače 2026. u 19 sati.</p> <p> <i>Sedimenti vremena &ndash; Mikrotemporalne ekologije</i>&nbsp;kustoski je program koji je osmislila nezavisna kustosica Sabina Oroshi, a okuplja pet izložbi umjetnica i umjetnika. Polazeći od pretpostavke da vrijeme nije neutralna pozadina događaja, već aktivna sila koja oblikuje percepciju, odnose i načine postojanja, umjetnici se kroz program, na različite načine bave složenim odnosima vremena, prostora i ekologije.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložba&nbsp;Gohar Martirosyan</strong>&nbsp;<strong><i>Being with Time &ndash;</i>&nbsp;Bivanje s vremenom</strong>&nbsp;imenuje specifičan način pažnje. Umjesto da se vremenu pristupa kao nečemu &scaron;to treba mjeriti, čime treba upravljati ili &scaron;to treba prevladati, radovi u izložbi oblikuju prostorna i osjetilna okruženja u kojima se vrijeme očituje kroz povratke, zastoje i suspenzije, izmičući linearnom pripovijedanju. Kako sama umjetnica ističe, radovi u izložbi stvaraju uvjete za gledanje i zadržavanje u trajanju, s vrstom strpljenja koje se može ponovno naučiti, pa se izložba stoga odvija kao svojevrsni ritual pažnje.<br /> Umjetnička praksa&nbsp;<strong>Gohar Martirosyan&nbsp;</strong>bavi se&nbsp;geografijama obilježenim brisanjem, raseljavanjem i ekolo&scaron;kim nestankom.&nbsp;Krajolicima koji metaboliziraju traumu, sedimentno sjećanje i koji opstaju kao agenti povijesti. Radi u mediju pokretne slike, pro&scaron;irenog filma i instalacije te istražuje prostore koji vi&scaron;e nisu dostupni. Oslanjajući se na arhivsku građu, usmena svjedočanstva, zvuk, fotogrametriju i satelitske snimke, njezini radovi oblikuju prostorna okruženja u kojima se isprepliću sjećanje, odsutnost i geolo&scaron;ko trajanje.<br /> &nbsp;</p> <p> Martirosyan je rođena u Gyumriju u Armeniji, a &scaron;kolovala se na Le Fresnoy &ndash; National Studio for Contemporary Arts (FR). Sudjelovala je u rezidencijalnim programima u Cit&eacute; des Arts, Fondation Fiminco i Fondation Carr&eacute; sur Seine u Parizu. Dobitnica je vi&scaron;e nagrada, među kojima su Art &Eacute;co-Conception Prize u Palais de Tokyo (2025), Studio Collector Prize (2022), Enowe&ndash;Artagon Prize (2023) te In View Prize Zaklade Calouste Gulbenkian (2024).<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;Gohar Martirosyan može se pogledati do 26. veljače radnim danima od 16 do 20 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Kustoski tekst možete pročitati <strong><a href="https://czlogz.us18.list-manage.com/track/click?u=a7c88b7743e6407cbadcabf81&amp;id=d5897b8d19&amp;e=09b02f1b4c" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a></strong><br /> &nbsp;</p>

Vilim Svečnjak – 120. godišnjica rođenja

<p> Povodom 120. godi&scaron;njice rođenja Vilima Svečnjaka, u Galeriji Vladimir Bužančić u četvrtak, 5. veljače 2026. u 19 sati, otvara se izložba djela Vilima Svečnjaka iz obiteljske ostav&scaron;tine u vlasni&scaron;tvu Vi&scaron;nje Stopar-Poljančić.</p> <p> U postavu izložbe bit će predstavljena djela iz različitih ciklusa nastalih od 1940-ih do 1980-ih godina, uključujući radove iz vremena grupe Zemlja, aktova, portreta i krajolika. Kustosica izložbe je Vesna &Scaron;antak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vilim Svečnjak</strong> bio je umjetnik iznimno bogatog opusa, virtuoz brojnih tehnika i jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Njegov snažan ekspresionistički izraz obuhvaćao je socijalno angažiranu umjetnost, grotesku i satiru, ali i lirsku introspekciju, ti&scaron;inu i meditativna stanja. Otvoren novim idejama i istraživanjima, djelovao je i kao scenograf, likovni kritičar, pedagog te profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu.</p> <p> Izlagao je na vi&scaron;e od 50 samostalnih i 300 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a za svoj je rad vi&scaron;estruko nagrađivan, među ostalim Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo. Preminuo je u Zagrebu 1993. godine, ostaviv&scaron;i iza sebe iznimno bogatu umjetničku ostav&scaron;tinu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 27. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Darko Bavoljak: Portreti umjetnika 1990. – 1995.

<p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 5. veljače do 1. ožujka u Galeriji Josip Račić predstavlja fotografsku izložbu Darka Bavoljaka&nbsp;<i>Portreti umjetnika 1990. &ndash; 1995.&nbsp;</i>u kustoskoj koncepciji muzejskog savjetnika Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Željka Marciu&scaron;a. Likovni postav, koji zajednički potpisuju Darko Bavoljak i Željko Marciu&scaron;, prikazat će crno-bijele portrete Edite Schubert, Duje Jurića, Peru&scaron;ka Bogdanića, Ede Murtića, Gorana Fruka, Đure Sedera, Ferdinanda Kulmera, Ivana Kožarića, Milene Lah, &Scaron;ime Perića, Mire Vuce, Željka Kipkea, Ivana Lesiaka, Zlatana Vrkljana, Slavomira Drinkovića, Lovre Artukovića, Dalibora Martinisa, Sanje Iveković, Brede Beban, Hrvoja Horvatića, Ksenije Turčić, Tomislava Gotovca i Slavka &Scaron;ohaja. O njima u tekstu pratećeg kataloga Željko Marciu&scaron; između ostalog pi&scaron;e: (...)&nbsp;<i>Autorove, u pravom smislu, fotografske slike ujedno su fotografije kao predodžbe imaga: pomoću sjećanja svijet prvotno doživljavamo kroz slike, a tek im naknadno pridajemo tjelesnu dimenziju. Posjeduju rafiniranu i nenametljivu, čak suzdržanu psiholo&scaron;ku estetiku stanja i vječnog viđenja umjetnika uhvaćenog, približenog i objektivom izdvojenog, božanskog djelića i iskre života koja se krije iza mimezisa viđenog. Darko Bavoljak je fotograf koji snima umjetnike. Autorov pogled je pogled iskosa &ndash; blago pomaknut, ruban &ndash; onaj koji čini vidljivim ono &scaron;to inače ostaje skriveno, točnije neviđeno. U ubrzanoj virtualizaciji stvarnosti ionako je sve jednako sklono nestajanju u nevidljivom.</i></p> <p> Izložba se otvara u četvrtak, 5. veljače u 19 sati.</p>

Matija Mesić – prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/matija_mesi_-_pozivnica.jpg" style="width: 420px; height: 236px;" /></p>

KAŠTEL NA VRHUNCU: oglašavanje i ambalaža lijekova tvornice Kaštel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih

<p> Otvaranje izložbe<strong> KA&Scaron;TEL NA VRHUNCU: ogla&scaron;avanje i ambalaža lijekova tvornice Ka&scaron;tel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih</strong> održat će s u Holandskoj kući, u četvrtak, 5. velječe 2026., u 19 h.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na ovoj studijskoj izložbi predstavlja se građa iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU:&nbsp;reklamne razglednice, ambalaža lijekova, liječnički dnevnici, kao i stručni časopisi i arhivska građa iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Riječ je o vrijednoj građi koja je za povijest hrvatske farmacije važna kao svjedočanstvo o visokoj razini promotivnih aktivnosti jedne od prvih hrvatskih tvornica lijekova &ndash; tvornice &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo;, koja je kasnije preimenovana u &bdquo;Plivu&ldquo;. Predstavlja se njihovo ogla&scaron;avanje u stručnim časopisima, ambalaža lijekova, produkcija promidžbenih rokovnika za liječnike te serija reklamnih razglednica koje je za &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo; grafički oblikovao istaknuti hrvatski dizajner Pavao Gavranić.</p> <p> Autorica koncepcije izložbe je Silvija Brkić Midžić, a autorice tekstova na izložbi su Stella Fatović &ndash; Ferenčić i Silvija Brkić Midžić. Izložba je organizirana povodom 105 obljetnice osnutka tvornice ljekova &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo; (preteče &bdquo;Plive&ldquo;), a trajat će do 27. veljače 2026. godine.</p>