Kompozicija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima

<p> U četvrtak, 12. ožujka u 19 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda otvorit će se izložba &bdquo;Kompozicija &ndash; Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima&ldquo;.</p> <p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti muzej je likovnih umjetnosti s područjem djelovanja koje obuhvaća razvoj tradicionalnih likovnih disciplina od sredine 19. stoljeća do danas. Kroz deset slika odabranih umjetnika, od Julija Knifera, preko Ede Murtića, Zoltana Novaka, Nine &Scaron;imunović&hellip; do Stipana Tadića, autor izložbe, muzejski savjetnik Željko Marciu&scaron; prikazuje oblikovanje odnosa između sadržaja i forme slike u hrvatskoj umjetnosti od visoke moderne do aktualne postmoderne s nagnućem prema formi.</p> <p> Izložba tematizira formalne elemente, odnosno ističe odnose između dijelova i cjeline kojima slikar traži sklad kompozicije. Riječ je o metodi svođenja likovnog sadržaja prema čistoj slici i čistom slikarstvu.</p> <p> Izložbom se fokusiramo na elemente kompozicije: kontrakcije, smirenja, akcije, neugodu, estetiku i antiestetiku koje su samo neke od odrednica koje definiraju formu slike.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 9. travnja 2026.</p>

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 12. ožujka u 19 sati otvara se izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo;.</p> <p> Autorice i kustosice izložbe su Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, vi&scaron;a kustosica Galerije Klovićevi dvori. Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo; predstavlja 68 vrhunskih umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasni&scaron;tvo Galerije Klovićevi dvori. Zbirka sadrži kanonska djela u stilskom kontinuitetu od realizma, simbolizma i plenerizma (Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević. Vidović, Rački), M&uuml;nchenske četvorice (Kraljević, Becić, Račić, Herman), zatim stilskog pluralizma međuraća poput ekspresionističkih primjera Proljetnog salona i umjetnika Pra&scaron;ke grupe (Uzelac, Gecan, Trep&scaron;e), euklidovskog oblikovnog pristupa i magijskog realizma sve do specifičnog korpusa mediteranskih tema intenzivne kromatike i senzualne morfologije (Job, Plančić, Babić, Uzelac). Sadrži djela Becića, Mi&scaron;ea i Uzelca trećeg desetljeća, te zavr&scaron;ava razdobljem Drugog svjetskog rata do sedmog desetljeća u rasponu od Vidovićeva i &Scaron;ulentićeva intimističkog pristupa, te značajne dionice fantastičnog slikarstva Miljenka Stančića.</p> <p> Dva su djela Bukovčevih &bdquo;Pet ćutila&ldquo;, 1898. i Račićev &bdquo;Autoportret&ldquo;, 1906. pojedinačno za&scaron;tićena kulturna dobra, a sva su djela prisutna u relevantnoj literaturi o razdoblju i umjetnicima, te se provenijencija sakupljenih umjetnina može pratiti od njihova nastanka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajati do 17. svibnja 2026.</p>

Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca

<p> U četvrtak 12. ožujka 2026. godine u Narodnom muzeju Labin bit će otvorena izložba <strong>&bdquo;Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca&ldquo;</strong>. Izložba je posvećena jednom od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, teologu, humanistu i jednom od najznačajnijih protagonista protestantske reformacije.</p> <p> Izložba je prvi put predstavljena u studenom 2025. godine u Galeriji C8 u Puli povodom obilježavanja 505. obljetnice rođenja i 450. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika, a realizirana je u suradnji Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell&acute;Istria, Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Sveučili&scaron;ne knjižnice u Puli. Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, a dizajn postava te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Vjeran Juhas.</p> <p> Matija Vlačić Ilirik jedan je od najistaknutijih mislilaca reformacijskog razdoblja. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je među najutjecajnijim i najborbenijim protagonistima protestantske reformacije koja je u 16. stoljeću snažno uzdrmala autoritet Katoličke Crkve i trajno promijenila europsku vjersku, političku i kulturnu povijest.</p> <p> Reformacija započinje 1517. godine kada Martin Luther u Wittenbergu objavljuje svojih devedeset i pet teza, kritizirajući prodaju oprosta grijeha i zagovarajući temeljna načela poput opravdanja vjerom i autoriteta Svetog pisma. Ideje reformacije brzo su se &scaron;irile zahvaljujući razvoju tiskarstva nakon izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga, &scaron;to je omogućilo brži prijenos informacija, rast pismenosti i objavljivanje knjiga na narodnim jezicima. Upravo u takvom intelektualnom i izdavačkom okruženju nastajali su i Vlačićevi brojni tekstovi. Tijekom života djelovao je u nizu europskih gradova (Veneciji, Baselu, T&uuml;bingenu, Wittenbergu, Magdeburgu, Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i Frankfurtu na Majni) te je kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar, ostavio iznimno bogat opus s vi&scaron;e od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.</p> <p> Izložba donosi pregled njegova života, djelovanja i vremena u kojem je živio, nagla&scaron;avajući njegovu važnu ulogu u europskoj intelektualnoj i religijskoj povijesti.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak,&nbsp;<strong>12. ožujka 2026.&nbsp;</strong>godine u&nbsp;<strong>13 sati&nbsp;</strong>u izložbenoj prostoriji Narodnog muzeja Labin.</p> <p> Izložba će biti dostupna za razgled u radnom vremenu Muzeja: pon&ndash;pet 10-14 sati (uz prethodnu najavu) do 20. svibnja 2026. godine. Posjete izvan navedenog termina moguće su prema dogovoru. Grupne posjete uz stručno vodstvo potrebno najaviti najmanje pet dana ranije.</p> <p> &nbsp;</p>

Koherencija u Kristocentričnom svemiru

<p> U srijedu, 11. ožujka u 19:00 sati u Galeriji Vjekoslav Karas održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Koherencija u Kristocentričnom svemiru&ldquo; Ane Guberine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>&bdquo;Za karlovačku izložbu umjetnica je odabrala djela u kojima su motivski povezani Adam i Eva koji simboliziraju čovječanstvo te prizore muka i Uskrsnuća - &scaron;to nam je konačni cilj - a unutar toga su razne metamorfoze kroz koje prolaze čovjek i priroda. Apstraktni prizori Adama i Eve, Puta u Emaus, Uskrsnuća pripadaju među najbolja djela tog žanra u suvremenom hrvatskom sakralnom prostoru.&ldquo;</i> &ndash; istaknula je u predgovoru kataloga likovna kritičarka Iva K&ouml;rbler.&nbsp;</p>

Frane Paro – čovjek izvan vremena

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Frane%20Paro.jpg" style="width: 359px; height: 508px;" /></p>

Krešimir Urlić: Postanak

<p> U&nbsp;utorak, 10. ožujka 2026. u 20 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica otvorit će se izložba &bdquo;Kre&scaron;imir Urlić: Postanak&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>&bdquo;Slikarstvo Kre&scaron;imira Urlića u znatnoj mjeri obilježavaju teme morskog krajolika i bogatog podmorskog svijeta. Zaokupljenost morskim motivima ne čudi jer u slikarevom rodnom kraju more za život čovjeka mnogo znači. </i></p> <p> <i>U ranijim radovima fokus je na raznovrsnosti podmorja odnosno prikazima jata riba koje u lučnim kompozicijama simboliziraju kontinuitet i neprestano obnavljanje života. Serija novih izloženih radova izmiče figuraciji. U tom odmaku, Urlić se približava vitalističkoj apstrakciji s obzirom da su radovi simboli dubljih značenja. Čitav izložbeni postav postaje slikarevom osobnom mitologijom. Prema strukturalistu Levi-Straussu, elementi mitskog mi&scaron;ljenja uvijek se nalaze na pola puta između konkretnog opažanja svijeta i apstraktnog mi&scaron;ljenja. Iako mit čine fantastične, alegorijske i arhetipske naracije, njegova bit, između ostalog, nije u iskazivanju nadnaravnog već u promi&scaron;ljanju o prirodnim i duhovnim pojavama. Slično tome, Urlićeva individualna mitologija predstavlja njegova osobna promi&scaron;ljanja i vrijednosti. U radovima suprotstavlja materijalno i duhovno, realno i imaginarno propitivajući ljudsku egzistenciju te sinergiju čovjeka i prirode. U konačnici, prodori svjetlosti predstavljaju prevlast duhovnog dok platno postaje mjesto od egzistencijalne važnosti, ishodi&scaron;te u potrazi za samoostvarenjem.&ldquo;</i> Iz teksta predgovora Josipa Balajić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje do 12. travnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kre&scaron;imir Urlić</strong> rođen je 1981. godine u Makarskoj. Nakon zavr&scaron;ene Zagrebačke &scaron;kole za modu i dizajn (1999. godine) započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, gdje je u klasi profesora Carla Di Raco-a diplomirao 2005. godine. Osim slikarstvom bavi se i ilustracijom. Imao je tri samostalne izložbe te je sudjelovao na vi&scaron;e skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.</p> <p> <strong>Izložbe:</strong></p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Opstanak&ldquo;, galerija &bdquo;Idealni grad&ldquo;, Zagreb, 2009. g.</p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Put&ldquo;, Gradska galerija Antuna Gojaka, Makarska, 2011. g.</p> <p> Samostalna izložba fotografija u organizaciji udruge Foton, Makarska, 2022. g.</p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Postanak&ldquo; Gradska galerija Antuna Gojaka, Makarska, 2025. g.</p> <p> Sudjelovao na vi&scaron;e skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mail: <a href="mailto:kresimirurlic@gmail.com"><span style="color:#009ee3;">kresimirurlic@gmail.com</span></a></p>

Hrvatske jedinice na sočanskoj fronti

<p> U Muzeju grada Zagreba u ponedjeljak, 9. ožujka 2026. godine, u 17 sati, otvara se gostujuća izložba Kobari&scaron;kog muzeja Prvog svjetskog rata<strong><i>&nbsp;Hrvatske jedinice na sočanskoj fronti</i></strong>.</p> <p> Izložba predstavlja hrvatske pukovnije koje su se tijekom Prvog svjetskog rata borile i na Soči, kao dio XV. i XVI. korpusa. Raspored i kretanje postrojbi prikazani su na preglednoj karti. Izložba, također, nudi kronolo&scaron;ki pregled događanja na sočanskom boji&scaron;tu. Pojedine bitke popraćene su ulomcima zapisa hrvatskih vojnika, &scaron;to pruža uvid u zbivanja iz prve ruke. Prilike na boji&scaron;tu i prisutnost hrvatskih postrojbi prikazuju i brojne arhivske fotografije. Izložba zavr&scaron;ava prikazom groblja na kojima i danas počivaju pripadnici hrvatskih jedinica te spomenika koji svjedoče o njihovoj prisutnosti na boji&scaron;tu.</p> <p> Prilike u ratnom dnevniku koji čuva Kobari&scaron;ki muzej opisuje Ivo Brlić, sin književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Dana 24. kolovoza 1916. nalazio se u Krnskom pogorju i zabilježio je sljedeće:&nbsp;<i>Jučer sam vidio tako čudne stvari kao nikada do sada. Slike su mi se urezale u sjećanje toliko da sam ih sanjao cijelu noć. U jedan sat poslije podne krenuo sam na visoravan pred nama [op.&nbsp;&ndash;&nbsp;Batognica] u streljački rov, gdje su rovovi jedan nasuprot drugoga udaljeni samo 40 koraka, gdje se vode vječne bitke i pokolji. Nakon dva sata obilaženja i skrivanja stigao sam tamo. Ta visoravan stoji usamljena kao kocka i strmo se spu&scaron;ta na sve četiri strane. Popeo sam se strmim serpentinama, a kad sam stigao na ravnicu&nbsp;&ndash;&nbsp;preorana, iskopana, razru&scaron;ena, ružna, sva u neredu, potpuno sam se zbunio. Nisam se sna&scaron;ao. Do&scaron;ao sam u ukleti dvorac.</i></p> <p> Kustosi izložbe su: Jaka Fili i Mojca Dobravec (Kobari&scaron;ki muzej Prvog svjetskog rata)</p>

Hrvatske ikone

<p> Uoči Dana žena, u subotu, 7. ožujka 2026. u 19:00 sati u Kantunu kulture u Trogiru otvara se izložba ilustracija <i>Hrvatske ikone</i>. Izložba je u Trogir stigla zahvaljujući suradnji izdavačke kuće <a href="https://irisillyrica.com/"><span style="color:#009ee3;">Iris Illyrica</span></a>, Muzeja grada Trogira i <a href="https://kantun-kulture.hr/"><span style="color:#009ee3;">Kantuna kulture</span>,</a> a posjetitelji je mogu razgledati do 11. travnja 2026. Ulaz je slobodan!</p> <p> &nbsp;</p> <p> U mjesecu posvećenom ženama, njihovoj snazi i mogućnostima, ova izložba donosi vizualnu priču o ženama koje su svojim djelovanjem ostavile snažan trag u hrvatskom dru&scaron;tvu. Izložba okuplja 100 ilustracija nastalih za dvije knjige &ndash; <i>Priče o neustra&scaron;ivim hrvatskim ženama</i> autorice Tatjane Barat te <i>Ikone: Neustra&scaron;ive žene koje su promijenile Hrvatsku</i> autorice Rosie Kugli.</p> <p> Ilustracije su izradile 23 istaknute hrvatske likovne umjetnice: Nina Iris Be&scaron;lić, Vanda Čižmek, Sonja Ga&scaron;perov, Ivana Gulja&scaron;ević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Hollingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Per&scaron;ić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nata&scaron;a Ra&scaron;ović Bodi&scaron;, Sanja Re&scaron;ček Ramljak, Irena Sophia, Sanja &Scaron;antak i Manuela Vladić Ma&scaron;truko.</p> <p> Ove su se umjetnice istaknule u različitim poljima likovnog izričaja &ndash; dječjoj ilustraciji, stripu, skulpturi, slikarstvu, grafici, lutkarstvu, karikaturi, animaciji, a neke od njih su i sveučili&scaron;ne profesorice koje podučavaju nove generacije hrvatskih likovnjaka. Zbog raznolikosti autorskih pristupa, tehnika i stilova, ilustracije predstavljaju zanimljiv presjek suvremene hrvatske ženske likovne scene istovremeno slaveći kreativnost, snagu i nasljeđe žena koje su oblikovale hrvatsku povijest.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2026/03/04/hrvatske-ikone-izlozba-trogir/"><span style="color:#009ee3;">muzej-grada-trogira.hr</span></a></p>

MILAN VULPE: Retrospektiva

<p> Galerija umjetnina, Split i Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb pozivaju na otvorenje izložbe&nbsp;<em>MILAN VULPE: Retrospektiva</em> koje će se održati u subotu, 7. ožujka 2026. u 12 sati.</p> <p> Kustosica izložbe: Koraljka Vlajo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>&bdquo;Retrospektivna izložba Milana Vulpea iznimno je opsežna - predstavlja vi&scaron;e od 800 Vulpeovih radova - i istovremeno nedovoljno velika da obuhvati cjelokupni opus ovog izuzetno plodnog dizajnera. Naime, Muzej za umjetnost i obrt otkupio je 2014. godine oko 3000 radova te bogatu arhivsku dokumentaciju u kojoj je Vulpe pažljivo čuvao stotine skica, nacrta, fotografija svojih radova, ali i dokumente poput poslovnih knjižica i dopisa. Zahvaljujući velikom broju klijenata za koje je radio u svojoj četrdesetogodi&scaron;njoj karijeri (na izložbi je u većoj ili manjoj mjeri predstavljeno stotinjak od oko 350 poduzeća i institucija s kojima je Vulpe surađivao), ova izložba je i svojevrsno putovanje kroz pro&scaron;lost hrvatske i jugoslavenske industrije. Ujedno, bogata popratna arhiva omogućila nam je jedinstveni uvid u Vulpeove metode rada, ali i svjež pogled na danas zaboravljene, &bdquo;analogne&ldquo; dizajnerske tehnike.&ldquo; </em>(iz teksta Koraljke Vlajo)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&amp;id=48fd58417b&amp;e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">MILAN VULPE : Retrospektiva Galerija umjetnina Split</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u Galeriji umjetnina ostaje otvorena do 27. travnja 2026. godine.</p>

Historija zaborava – Paralelni svjetovi zagrebačkih i osječkih muzeja

<p> Nakon velikog uspjeha u Zagrebu, izložba <i>Historija zaborava</i> stiže u Osijek, otvarajući novo poglavlje istraživanja o ženama koje su oblikovale hrvatsku muzejsku struku. Otvorenje izložbe <i>Historija zaborava &ndash; Paralelni svjetovi zagrebačkih i osječkih muzealki</i>&nbsp;održat će se u subotu, 7. ožujka 2026. godine u 12 sati. u Muzeju Slavonije. Izložba ostaje otvorena do 16. svibnja 2026. godine.<br /> <br /> Projekt je započeo u Zagrebu, gdje je bio posvećen prvim kustosicama zaposlenima u zagrebačkim muzejima između dva svjetska rata. Istraživanje je pokazalo kako su žene, unatoč dru&scaron;tvenim ograničenjima i profesionalnim preprekama, već u međuratnom razdoblju aktivno sudjelovale u oblikovanju muzejske profesije i institucionalnog života. Zagrebačka dionica nastala je suradnjom četiri velika zagrebačka muzeja &ndash; Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski &scaron;kolski muzej i Muzej za umjetnost i obrt &ndash; koji su zajednički predstavili pionirke muzejske struke i njihove često zanemarene doprinose razvoju hrvatskih muzeja.<br /> <br /> Sljedeća postaja izložbe, ona u Osijeku, otvara drukčiji povijesni horizont. Za razliku od Zagreba, osječke muzejske institucije nemaju kontinuitet ženskog kustoskog rada u međuratnom razdoblju. Prve kustosice u Osijeku pojavljuju se tek u vremenu Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju, u drugačijim dru&scaron;tvenim, institucionalnim i profesionalnim okolnostima. Time se mijenja i sama struktura priče: umjesto o kontinuitetu, ovdje svjedočimo o postepenom ulasku žena u muzejsku profesiju.<br /> <br /> Polazeći od tih razlika, izložba se iz zagrebačke u osječku sredinu ne prenosi tek kao model, nego kao otvorena istraživačka platforma, pri čemu je muzej pozvan razviti vlastitu interpretaciju, utemeljenu na specifičnom povijesnom iskustvu svoje sredine. Zagreb je tako bio početna točka sa svojim metodolo&scaron;kim okvirom, dok osječka dionica donosi novu perspektivu, drugačije izvore i drugačije rezultate.<br /> <br /> U Osijeku se projektu pridružuje Muzej Slavonije, koji uz zagrebačke pionirke predstavlja i prve osječke muzealke. Time Historija zaborava postaje prostor usporedbe, dijaloga i nadogradnje &mdash; mreža lokalnih priča koje zajedno oblikuju &scaron;iru sliku prisutnosti žena u muzejima i kulturnim institucijama.<br /> <br /> Izložba <i>Historija zaborava </i>donosi priliku za upoznavanje inspirativnih žena koje su, često izvan fokusa službene povijesti, gradile temelje hrvatske muzeologije.<br /> <br /> Organizatori: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski &scaron;kolski muzej, Muzej Slavonije, Muzej za umjetnost i obrt<br /> <br /> Autori izložbe (Osijek): Mihael Sučić, Andreja &Scaron;imičić, Marina &Scaron;utalo (Muzej Slavonije)<br /> <br /> Autorice izložbe (Zagreb): &Scaron;tefka Batinić (Hrvatski &scaron;kolski muzej), Aida Brenko (Etnografski muzej), Andrea Klobučar (Muzej za umjetnost i obrt), Ana Solter (Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu), Aleksandra Vlatković (Etnografski muzej)</p>

Martina Mezak: Arhivi budućnosti: Salon svjesnosti

<p> U svom novom projektu <i>Arhivi budućnosti: Salon svjesnosti</i>, Martina Mezak pita se &scaron;to znači biti svjestan u vremenu ubrzanog tehnolo&scaron;kog razvoja, kada granice između uma, tehnologije i dru&scaron;tva postaju sve poroznije. Polazeći od pretpostavke da tehnologija uskoro vi&scaron;e neće oblikovati samo na&scaron;e navike nego i samu svijest, stvara pulsirajući zvučno-svjetlosni ambijent koji istodobno priziva wellness salon i futuristički laboratorij.</p> <p> Izložba se otvara u petak, 6. ožujka 2026., u 19 sati, u Black Boxu MSU-a.</p> <p> Kustosica izložbe: Radmila Iva Janković.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/martina-mezak-arhivi-buducnosti-salon-svjesnosti/1884/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Supermaraton Zagreb – Čazma. 50 priča za 50 godina

<p> U petak 6. ožujka 2026. u 18 sati&nbsp;u Kulturnom centru Čazma otvorit će se izložba &bdquo;Supermaraton Zagreb &ndash; Čazma. 50 priča za 50 godina&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Prvi supermaraton Zagreb &ndash; Čazma održan je 1976. godine povodom obilježavanja jubilarne obljetnice grada Čazme. Od samih početaka zami&scaron;ljen kao izniman sportski pothvat, ova je utrka tijekom proteklih pedeset godina prerasla u jedinstveni simbol ustrajnosti, zajedni&scaron;tva i povezanosti dvaju gradova. Na dionici dugoj 61,35 kilometara, supermaraton Zagreb &ndash; Čazma do danas je ostao najduža cestovna utrka u Hrvatskoj, zauzimajući posebno mjesto u povijesti hrvatske atletike.</p> <p> Tijekom pola stoljeća supermaratona sudjelovao je niz trkača, organizatora, volontera i pratitelja, čije su osobne priče, uspjesi i izazovi obilježili pojedine utrke. Upravo su te priče temelj ove izložbe. Kroz&nbsp;50 priča za 50 godina, izložba donosi svjedočanstva pojedinaca u različitim službenim i neslužbenim ulogama, ispričana iz osobne perspektive, često prožete emocijama, sjećanjima i doživljajima koji nadilaze samu sportsku dimenziju događaja. Na taj se način otkriva prava bit supermaratona &mdash; priča o sportu, upornosti i zajedni&scaron;tvu koje traje već&nbsp;pet&nbsp;desetljeća.</p>

Priče o ženama

<p> U petak, 6. ožujka u 12 sati, povodom Međunarodnog dana žena otvorit će se u Galeriji C8 Arheolo&scaron;kog muzeja Istre izložba &bdquo;Priče o ženama&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba donosi 12 snažnih i nadahnjujućih priča o ženama &ndash; ženi kao majci, supruzi, robinji, kraljici, ljubavnici, radnici, putnici i mornarki &ndash; svjedočeći o njihovim ulogama, sudbinama i doprinosima kroz stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Najstarija predstavljena žena je kneginja iz Kapiteljske njive u Novom Mestu iz druge polovice 7. stoljeća pr. Kr. Pronađena u sredi&scaron;njem grobu velike gomile s čak 40 ukopa, a po nakitu, starosti i položaju procijenjeno je da je bila začetnica loze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Najmlađe protagonisticе izložbe su pomorkinje Sava Kaluža i Jolanda Gruden Mažer. Zanimanje pomorca ženama je postalo dostupno tek nakon Drugog svjetskog rata, stoga s ponosom ističemo da su slovensku pomorsku poslijeratnu povijest pomogle graditi i dvije žene iznimne hrabrosti i mudrosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Centralni motiv zajedničke izložbe je drvo kurike koje je raslo na grobu književnice, novinarke, svjetske putnice i poliglotkinje Alma Karlin.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U subotu, 7. ožujka u 11 sati, kroz izložbu će posjetitelje voditi njezine koautorice Aleksandra Nestorović i dr. Ma&scaron;a Saccara, a slovenskim će se ženama simbolično pridružiti i jedna pulska, Salvija Postuma, naručiteljica gradnje Slavoluk Sergijevaca.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U stvaranju ovog jedinstvenog muzejskog projekta sudjelovalo je čak deset slovenskih muzeja: Dolenjski muzej Novo Mesto, Pomorski muzej &ndash; Museo del mare &raquo;Sergej Ma&scaron;era&laquo; Piran - Pirano, Pokrajinski muzej Koper, Gorenjski muzej Kranj, Posavski muzej Brežice, Pokrajinski muzej Celje, Koro&scaron;ki pokrajinski muzej, Muzej Ravne na Koro&scaron;kem, Pokrajinski muzej Ptuj &ndash; Ormož i Lo&scaron;ki muzej &Scaron;kofja Loka.&nbsp;</p>

1626…na području Labina i četiri milje uokolo…

<p> Povodom obilježavanja Dana Labinske republike, Narodni muzej Labin otvara izložbu pod nazivom &bdquo;1626&hellip;nel territorio d&rsquo; Albona, et miglia quatrro d&rsquo; intorno&hellip; / 1626&hellip;na području Labina i četiri milje uokolo&hellip;&ldquo;. Otvorenje izložbe održat će se u petak, 6. ožujka 2026. godine u 19 sati u atriju Narodnog muzeja Labin.</p> <p> Naziv izložbe preuzet je iz citata prve poznate koncesije za iskopavanje rudnog bogatstva na području Labin&scaron;tine, izdane za lokalitet dana&scaron;njeg naselja Krapan. Dana 5. ožujka 1626. godine koncesija je dodijeljena Mlečaninu Filippu Veranziju, čime započinje dokumentirana povijest rudarske djelatnosti na ovome području. Izložba otvara pogled na najranije faze iskori&scaron;tavanja rudnog bogatstva Labin&scaron;tine te nas vraća u mjesto gdje je sve započelo, u Krapan, čime se simbolično povezuje s rudarskom tradicijom i povijesnim nasljeđem koje obilježava identitet Labina i Labin&scaron;tine. Kroz arhivsko gradivo, povijesne izvore, interpretativne tekstove i vizualne elemente izložba kontekstualizira početke rudarenja te se simboličnim povratkom na ishodi&scaron;nu točku, prvu zabilježenu koncesiju, nadovezuje na obilježavanje Dana Labinske republike, podsjećajući na duboko ukorijenjenu tradiciju rada, solidarnosti i borbe za dostojanstvo rudara koja je ostavila neizbrisiv trag u povijesti ovoga kraja.</p> <p> Autorica izložbe je kustosica i voditeljica Narodnog muzeja Labin Olja Vi&scaron;ković, dok su kustosi izložbe kustosi vježbenici Deni Vlačić i Manuela Zupan. Za vizualni identitet, oblikovanje postava i grafičko oblikovanje izložbe zaslužan je grafički dizajner Oleg Morović.</p> <p> Izložba će biti dostupna za razgled u radnom vremenu Muzeja: pon&ndash;pet 10-14 sati (uz prethodnu najavu). Posjete izvan navedenog termina moguće su prema dogovoru. Grupne posjete uz stručno vodstvo potrebno najaviti najmanje pet dana ranije.</p>

Ljudi od stakla

<p> U četvrtak, 5. ožujka u 19 sati, u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca otvorit će se izložba suvremenog umjetničkog stakla iz Zbirke donacija Muzeja antičkog stakla u Zadru &bdquo;Ljudi od stakla&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je rezultat dugogodi&scaron;njeg rada Muzej antičkog stakla u Zadru, specijalističkog arheolo&scaron;kog muzeja za antičko staklo, koji je od otvorenja 2009. godine izrastao u referentnu ustanovu za izučavanje antičkog stakla, ali i stakla kasnijih povijesnih razdoblja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na tom je tragu uz postojanje muzejskih radionica za izradu staklenih predmeta, prvenstveno antičkih replika, ali i suvremenih oblika, Muzej postao mjesto susreta umjetnika koji stvaraju u mediju stakla. Izuzetne izložbe, na kojima su se predstavili brojni domaći i inozemni umjetnici, visoka razina organizacije te kvalitete postava i izdavačke djelatnosti, rezultirali su prihvaćanjem Muzeja kao važne reference za izlaganje, ali i za doniranje radova. Na 56 izložbi te tematike, u Muzeju antičkog stakla u Zadru od otvorenja 2009. godine predstavilo se mno&scaron;tvo hrvatskih i stranih umjetnika na samostalnim ili velikim skupnim izložbama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> S protokom vremena formirala se i Zbirka donacija suvremenog umjetničkog stakla, koja se svakom novom izložbom te željom umjetnika koji izlažu obogaćuje novim akvizicijama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej antičkog stakla u Zadru godinama njeguje partnerski odnos s Arheolo&scaron;kim muzejom Istre u Puli. Razmjena izložbi važan je aspekt muzejskog rada te su brojne izložbe obaju muzeja postavljane u Zadru i u Puli tijekom godina. Četvrto izdanje izložbe &bdquo;Ljudi od stakla&ldquo; koje se otvara u Puli, najbogatije je do sada. Donosi gotovo 17 godina rada Muzeja antičkog stakla s prikazom 56 plakata svih održanih izložbi suvremenog umjetničkog stakla te selektiranih 89 umjetnina 60 autora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Selektiranje ovako značajne količine radova bilo je vođeno željom da Muzej predstavi bogatstvo ove zbirke, a koja se u ovoj količini uistinu može kvalitetno postaviti u ovom galerijskom prostoru. Umjetnine su odabrane po dosada&scaron;njem kriteriju &ndash; da su to upravo radovi s održanih izložbi u prostoru Muzeja. &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovaj izložbeni projekt poseban je jer se s protokom vremena nadopunjuje novim akvizicijama te pokazuje aktivan rad Muzeja antičkog stakla na ovom polju. Za gostovanje u Puli, izložba &bdquo;Ljudi od stakla&ldquo; donosi i 34 nove akvizicije koje nisu nikad izlagane u ovakvom postavu. Izložba je važan prilog predstavljanju suvremenog umjetničkog stakla prvenstveno hrvatskih umjetnika, ali i umjetnika iz inozemstva, uz koncept približavanja stakla kao vrijednog umjetničkog medija &scaron;iroj javnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe je Jadranka Belevski, muzejska savjetnica dokumentaristica, voditeljica Zbirke donacija suvremenog umjetničkog stakla Muzeja antičkog stakla u Zadru.</p>

Sjećanje na Kviskoteku

<p> U Muzeju Moslavine Kutina u četvrtak, 5. ožujka u 18 sati otvara se gostujuća izložba Hrvatskoga &scaron;kolskog muzeja &bdquo;Sjećanje na Kviskoteku&ldquo;.</p> <p> Izložba će trajati do 10. travnja 2026.</p>

Antolčić – iz ateljea

<p> U četvrtak, 5. ožujka 2026. u 19 sati u prostoru Holandske kuće, otvorit će se studijska izložba &bdquo;Antolčić &ndash; iz ateljea&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja dio donacije radova, slikarske opreme i osobnih predmeta Ivana Antolčića Gradskom muzeju Sisak koje su donirali Vladimir Straža i obitelj Banke iz Zagreba. Izložba prikazuje samo mali dio Zbirke Antolčić predstavljenih u ambijentu umjetnikova ateljea. Osim slika, grafika i plakata prepoznatljiva Antolčićeva izričaja i poznate tematike, izložba prikazuje i dio malih skica i crteža &bdquo;iz ruke&ldquo; koje je autor stvarao u ti&scaron;ini svog ateljea svakodnevno, usput i za svoj gu&scaron;t.&nbsp;</p>

Gosti u grlu

<p> U četvrtak, 5. ožujka 2026. u 19 sati u Etnografskome muzeju otvorit će se izložba &bdquo;Gosti u grlu&ldquo; autorice i socijalno angažirane te klimatski i dru&scaron;tveno osvije&scaron;tene umjetnice Nikoline Butorac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Gosti u grlu&ldquo; Nikoline Butorac prikazuje žene iz različitih dijelova svijeta koje su, bilo svojim aktivizmom ili jednostavno načinom života, djelovale u smjeru i s ciljem za&scaron;tite tla od sustavnog iskori&scaron;tavanja i invazije kapitalističkog režima. Istovremeno, ove su žene braniteljice prirodnog i bioraznolikog okoli&scaron;a, nastojale dati glas manjim lokalnim zajednicama koje su željele zadržati svoje kulturolo&scaron;ke, povijesne i tradicijske vrijednosti. Svjesne činjenice da zemlja/tlo nije samo resurs i pozadina već ekosustav o kojem ovise ljudski, životinjski i biljni svjetovi, borile su se za ljudska prava, ali i za život Zemlje u njezinoj cjelokupnosti, pod cijenu gubljenja vlastitog života.<br /> Izložba je dio izložbenog projekta &bdquo;Z/zemlja&ldquo;.&nbsp;</p>

Nevenka Arbanas: Linorez

<p> U četvrtak, 5. ožujka 2026. u 19 sati u Galeriji Josip Račić otvorit će se izložba &bdquo;Nevenka Arbanas: Linorez&ldquo;&nbsp;u kustoskoj koncepciji muzejske savjetnice Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti dr. sc. Ivane Rončević Elezović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (&hellip;) Odabirom analognog prizvuka naslova najnovije izložbe <i>Linorez</i>, Arbanas promovira klasične grafičke tehnike te otvara goruću temu suvremene civilizacije u srazu s digitalnim, nagla&scaron;avajući potrebu za duboko ljudski <i>opipljivim </i>u galopirajućoj preplavljenosti virtualizacijom života i sadržaja do prestravljenosti novoga <i>munchovskog </i>krika pred izazovom kakvoga, primjerice, postavlja recentni i nagli uspon umjetne inteligencije. Umjetničin rad na ovome ciklusu i njezin izlazak pred publiku možemo shvatiti i kao podsjetnik na disonancije u lomu velikoga prijelaza &scaron;to nadilazi narav tehnolo&scaron;koga te kao tihi protest jedne male izložbe u suočavanju s neumoljivim. Gotovo kao neki vapaj, i nostalgija, i prisjećanje, i konstatiranje stanja. (&hellip;)&nbsp;</p> <p> dr. sc. Ivana Rončević Elezović,&nbsp;iz teksta u pratećem katalogu izložbe&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nevenka Arbanas&nbsp;(1950.) rođena je u Batini u Baranji. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1975. godine u klasi profesora Alberta Kinerta, a 1977. magistrirala grafičke izraze kod istog mentora. Usavr&scaron;avala se u grafičkim tehnikama u pari&scaron;kom Atelijeru 17 Stanleya Williama Haytera (1986.) te na Likovnoj akademiji u Pragu u klasi Ladislava Čepel&aacute;ka (1988.).<br /> Izražava se monokromnim i kolorističkim kompozicijama, kombinirajući različite grafičke tehnike i postižući izražene slikarske efekte. Njezin se opus često tumači kao brisanje granica između grafike i slike, premda njezini grafički listovi u tehničkom i medijskom smislu ostaju dosljedno grafički. Sudjelovala je na vi&scaron;e od 200 skupnih i 60 samostalnih izložbi te na brojnim međunarodnim grafičkim izložbama, bijenalima i trijenalima kao predstavnica hrvatske grafičke umjetnosti. Objavila je niz grafičkih mapa i bibliofilskih izdanja te je autorica knjiga Grafičke tehnike (1999.) i Grafičke tehnike dubokog tiska (2015.).<br /> Predavala je u &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a potom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je od 2012. do umirovljenja 2017. djelovala kao redovita profesorica u trajnom zvanju. Godine 2017. stekla je akademski stupanj doktorice umjetnosti. Za svoj je umjetnički rad nagrađena brojnim priznanjima, među kojima se ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2018.) i Nagrada HDLU-a za životno djelo (2024.). Njezini se radovi nalaze u muzejskim, galerijskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, a 2018. godine priređena joj je velika retrospektivna izložba u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.</p>