P(e)C(e)B(e) – alternativna povijest elektronike

NA_CM_zv

Bajka o Orašaru

<p> U&nbsp;petak&nbsp;12. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Brodskog Posavlja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Bajka o Ora&scaron;aru&ldquo;.</p>

Tragovima arheološke baštine Baćine

<p> U petak, 12. prosinca u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju Narona otvara se izložba &bdquo;Tragovima arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine Baćine&ldquo;, koja donosi pregled najznačajnijih arheolo&scaron;kih nalaza prikupljenih na području naselja Baćina (Grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija).</p> <p> Tijekom proteklih godina u fundus muzeja pohranom i poklonima dospjeli su brojni nalazi s područja Baćine. Na izložbi se predstavlja oko stotinu artefakata s četiri nalazi&scaron;ta: Sv. Jure, Sv. Andrija, Portina i Poljuća. Nalazi&scaron;ta Sv. Jure i Sv. Andrija istraživao je Arheolo&scaron;ki muzej Narona 2022. i 2023. godine, dok je podvodno nalazi&scaron;te Portina istražio Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu 2017. godine. Voditelji istraživanja bili su mr. sc. Toni Glučina i Mario Radaljac. Nalazi&scaron;te Sv. Andrija prvi put je istraživano jo&scaron; prilikom gradnje Jadranske magistrale. Tri nalazi&scaron;ta &ndash; Sv. Andrija, Sv. Jure i Portina &ndash; registrirana su kao za&scaron;tićena kulturna dobra, dok je Poljuća neistraženo nalazi&scaron;te.</p> <p> Dio nalaza iz Portine muzeju je darovao gospodin Goran Zolnaić, a nalaze iz Poljuće gospodin Dominko Marinović.</p> <p> Nalazi predstavljeni na izložbi svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Baćine od srednjeg neolitika do novog vijeka, otkrivajući vrijedne tragove materijalne kulture i povijesnog razvoja ovog područja.</p> <p> Autorica izložbe je vi&scaron;a kustosica Konstanta Bukovac. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2026. godine.</p>

Vlado Martek: Efemerije

<p> U petak, 12. prosinca 2025. u 19 h otvorit će se izložba Vlade Marteka.&nbsp;</p> <p> Vlado Martek je pjesnik, likovni umjetnik i pisac. Sredinom sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća osnivač je i član Grupe &scaron;estorice, zajedno s Mladenom i Svenom Stilinovićem, Fedorom Vučemilovićem, Borisom Demurom i Željkom Jermanom. Njegovo stvarala&scaron;tvo povezuje jezik i likovnu umjetnost u crtežima, fotografijama, objektima, akcijama i instalacijama. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima a 2024. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.&nbsp;</p> <p> U Likovnom centru predstavlja se izložbom <i>Efemerije</i> koja se može pogledati do 20. siječnja 2026.</p>

Godišnja izložba Foto kluba Lošinj / Fiat lux

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Fiat%20lux.jpg" style="width: 300px; height: 650px;" /></p>

Mi Hrvati

<p> Otvorenje samostalne izložbe &quot;MI HRVATI&quot; jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista Nika Titanika održat će se u petak 12. prosinca 2025. u 19 sati u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice. Ovo je posljednja ovogodi&scaron;nja stanica putujuće izložbe &quot;MI HRVATI&quot;, a izložba će nastaviti svoje putovanje po Hrvatskoj i u 2026. godini! Izložba se otvara u sklopu manifestacije &quot;Advent u Na&scaron;icama&quot;, suorganizator je Gradska knjižnica Na&scaron;ice, a izložbu će predstaviti nezavisna vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.</p> <p> ​</p> <p> Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom &quot;MI HRVATI&quot;. Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali &quot;zadovoljstvo&quot; svjedočiti zadnjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portretne karikature biv&scaron;e predsjednice, te biv&scaron;ih predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Dodu&scaron;e, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: &quot;... jer i veliki narodi se znaju &scaron;aliti na vlastiti račun.&quot;</p> <p> ​</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 17. siječnja 2026. u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice, a može se razgledati od utorka do subote od 10 do 16 sati.<br /> &nbsp;</p>

Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu

<p> U četvrtak, 11. prosinca u 18 sati, u Muzeju grada pazina otvorit će se izložba <i>Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazin&scaron;tina u Drugom svjetskom ratu</i>.</p> <p> Drugi svjetski rat u povijesnim je pregledima zapisan kao najveći i najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva.&nbsp;</p> <p> U njemu je sudjelovala većina država svijeta, podijeljenih između Saveznika (predvođenih Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom,&nbsp;Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom)&nbsp;i sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan).&nbsp;Rat je započeo 1. rujna 1939. godine napadom nacističke Njemačke na Poljsku, ali se vrlo brzo pro&scaron;irio cijelom Europom, a potom i svijetom.</p> <p> Procjenjuje se da je u ratu poginulo vi&scaron;e od 60 milijuna ljudi, uključujući veliki broj civila.&nbsp;</p> <p> &Scaron;est je ratnih godina ostavilo duboke političke, dru&scaron;tvene, kulturne i gospodarske posljedice te preoblikovalo prostor i pamćenje &ndash; od razorene infrastrukture do obiteljskih tragedija i kolektivnih trauma.&nbsp;</p> <p> Drugi svjetski rat postao je tema brojnih rasprava, knjiga, filmova i povijesnih pregleda &ndash; motivirajući pitanja o ljudskosti, pravdi i pravima.<br /> <br /> Ipak, kao da ni&scaron;ta nismo naučili...<br /> <br /> Izložbom <i>Frmalo&nbsp;se je sve </i>obilježavamo 80 godina kraja ovog neljudskog sukoba.&nbsp;</p> <p> Iako tema pokriva razdoblje Drugog svjetskog rata na području sredi&scaron;nje Istre i te&scaron;ko je zanemariti ratne nedaće i strahote, u izložbi smo naglasak stavili na one koji svaki rat &ndash; i život u sjeni rata &ndash; nose: <i>male ljude</i>.</p> <p> (<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/MGP_Frmalo%20se%20je%20sve%20letak%20HR.pdf"><span style="color:#009ee3;">letak</span></a>)</p> <p> <i>Oni koji se ne sjećaju pro&scaron;losti, osuđeni su ponoviti ju.</i> George Santayana (1863. - 1952.)</p> <p> &nbsp;</p>

GEFF 63 – 69

<p> Retrospektivna izložba posvećena <i>Genre Film Festivalu</i> (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u biv&scaron;oj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i &scaron;irih avangardnih tendencija 1960-ih.&nbsp;GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja &ndash; filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: <strong>Du&scaron;an Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Sa&scaron;a Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vani&scaron;ta, Vjenceslav Richter</strong> i mnogi drugi.&nbsp;Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Umjetnica <strong>Katalin Ladik</strong> na otvorenju će izvesti multimedijalni performans <i>Strano tijelo /&nbsp;Foreign Substance</i>&nbsp;u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69/1847.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Atlantida. Mali svjetovi

<p> U Etnografskom muzeju Split, u četvrtak, 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba &bdquo;Atlantida. Mali svjetovi&ldquo;, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog dru&scaron;tvenih, političkih ili ekonomskih razloga.<br /> &nbsp;</p> <p> Međunarodni projekt &bdquo;Atlantida&rdquo;, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napu&scaron;tenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.<br /> &nbsp;</p> <p> Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s vi&scaron;e od 500 stanovnika i sredi&scaron;te uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih te&scaron;koća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutra&scaron;njost stanovnici napu&scaron;taju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Zavr&scaron;ja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovni&scaron;tva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napu&scaron;tena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.<br /> &nbsp;</p> <p> U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za dru&scaron;tvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti.</p> <p> Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip &Scaron;kiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.</p>

Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.

<p> U četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe <i>Renesansa pod morem &ndash; brodolom velike &bdquo;Gagliane&ldquo; kod maloga&nbsp;Gnalića&nbsp;1583.</i> u organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kada su 1967. godine započela sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse. Od tada do danas pro&scaron;lo je gotovo &scaron;ezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spa&scaron;en izvanredan korpus predmeta, ali i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnolo&scaron;ki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U i&scaron;čekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U tom duhu organizira se izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Kli&scaron;manić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige &bdquo;Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta&ldquo;, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske &bdquo;ti&scaron;ine&ldquo; omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Iva Stanko: Stay wild & live free

<p> Otvorenje samostalne izložbe koprivničke umjetnice Ive Stanko održat će se u četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18 sati u Maloj galeriji Gradskog muzeja Bjelovar.<br /> <br /> Izložba predstavlja recentni ciklus od tridesetak radova nastalih tijekom posljednje četiri godine. Riječ je o zaokruženom i izrazito osobnom stvaralačkom razdoblju u kojem autorica vje&scaron;to spaja suvremeni trenutak s duhom sredine 20. stoljeća &ndash; kroz glazbu, modu i likovni izraz. Njezina dugogodi&scaron;nja ljubav prema stripu jasno se očituje u karakterističnom stripovskom oblikovanju, živosti kompozicija i snažnim grafizmima.<br /> <br /> Ciklus karakteriziraju mekoća, fluidnost i zaigranost, ali iza njihove prividne lakoće stoji snažna poruka o samosvjesnoj ženi. Autorica kroz blagu provokaciju i humor propituje rodne uloge, odnose među spolovima i položaj žena u dru&scaron;tvu. Pogled koji njezine protagonisticе upućuju promatraču smion je, miran i nepokolebljiv &ndash; simbol žene koja poznaje vlastitu snagu i ne pristaje na ograničenja nametnuta očekivanjima okoline.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 3. siječnja 2026. godine.</p>

Tomisav Zovko: Transgressus

<p> Muzej grada Ka&scaron;tela poziva na otvaranje izložbe Tomisava Zovko &ndash; <i>Transgressus </i>u četvrtak 11. prosinca 2025. u 20 sati u Muzeju grada Ka&scaron;tela u ka&scaron;telu Vitturi u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću.</p> <p> Tomislav Zovko vizualni je umjetnik koji živi i stvara u &Scaron;irokom Brijegu. Zavr&scaron;io je Opću gimnaziju fra Dominika Mandića 2005., a 2012. magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu u klasi profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na tridesetak likovnih kolonija i simpozija te izlagao na vi&scaron;e od stotinu skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Do sada je priredio osamnaest samostalnih izložbi, među kojima se posebno ističu ciklusi <i>Globalna silikonizacija</i>, <i>Transgressus</i> i <i>Silikonologija</i>. Autor je likovnih rje&scaron;enja za &scaron;est po&scaron;tanskih markica HP Mostar.</p> <p> Član je nekoliko strukovnih udruženja: Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH (od 2012.), Udruženja likovnih umjetnika BiH (od 2013.) te Udruge Vrba (od 2021.). Od 2015. predaje na Visokoj &scaron;koli &ldquo;Logos centar&rdquo; u Mostaru, gdje od 2018. vodi Studijski program Dizajn, a 2020. stječe trajno zvanje profesora.</p> <p> Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, uključujući kolekciju Luciano Benetton &ndash; Imago Mundi, Franjevački muzej i galeriju u &Scaron;irokom Brijegu, Galeriju kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i druge institucije u regiji.</p> <p> Dobitnik je niza strukovnih priznanja. Godine 2016. osvojio je Prvu nagradu za djelo <strong>&bdquo;Težina promjene&ldquo;</strong> na žiriranoj izložbi Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH u Mostaru. Na Prvom međunarodnom bijenalu minijature <strong>Mini MO</strong> 2019. dobio je <strong>Posebno priznanje žirija</strong>. Slijedi <strong>Prva nagrada za slikarstvo</strong> na 22. Sremskokarlovačkom novogodi&scaron;njem likovnom salonu u Srbiji 2020., kao i <strong>Priznanje za najaktivnijeg člana</strong> Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH iste godine. Najnovije priznanje je <strong>Godi&scaron;nja nagrada za slikarstvo</strong> koju mu je 2023. dodijelila Ars Akademija iz Novog Sada za izložbu <i>Silikonologija</i>.</p> <p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela predstavit će se publici s narativnim ciklusom <i>Transgressus</i> s kojim otvara temeljno pitanje &scaron;to je bilo prije i odakle sve započinje. Svemirska juha i božanska arhitektura istražuju prostor u kojem se tjelesno i apstraktno susreću statikom koja je svemiru zapravo atipična, ali se u Zovkinu imaginariju pretvara u čvrstu osnovu za daljnje likovno razlaganje. Jo&scaron; su stari Rimljani razlikovali prostore preko Alpa i prije Alpa nazivajući ih Transalpinska i Cisalpinska Galija. Ti nazivi poja&scaron;njavali su odnos između poznatog prostora s ove strane i nepoznatog prostora s one strane, prostora koji se uvijek poku&scaron;avalo osvojiti i demistificirati. Nepoznati prostori neprestano privlače obećanjem nečega boljeg, vi&scaron;eg ili smislenijeg stoga su idealna podloga za Zovkin slikarski istraživački impuls. Ciklus <i>Transgressus</i> predstavlja umjetnikov povratak vlastitim počecima, ali i istovremeno njegovo najsmjelije udaljavanje od njih. Zovko se kreće između poznatog i nepoznatog prostora, između vlastite Cis i Transalpinske Galije te uvijek bira put koji vodi prema novom iskustvu. Njegova djela djeluju kao vizualne sonde usmjerene prema neistraženim dijelovima unutarnjeg i vanjskog svemira. Svaki rad otvara mogućnost prijelaza, bilo formalnog, simboličkog ili ontolo&scaron;kog, a upravo u toj mogućnosti leži snaga njegova ciklusa. <i>Transgressus</i> ne predstavlja samo prelazak iz jedne forme u drugu nego i prelazak iz jedne svijesti u sljedeću, iz jednog pogleda u drugi. Zovkina umjetnost time postaje proces trajnog istraživanja u kojem se granice ne ru&scaron;e izravno nego se lagano rastvaraju. Promatrač u tom procesu prepoznaje vlastiti impuls traganja i zato se ovaj ciklus čita kao otvoreni prostor, ali i kao osobna karta unutarnjeg putovanja.</p> <p> &nbsp;</p>

Medicina u Turopolju

<p> U četvrtak 11. prosinca s početkom u 18 sati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja otvorit će se dokumentarna izložba &bdquo;Medicina u Turopolju&ldquo;. Autor izložbe je vi&scaron;i kustos povjesničar Josip Popovčić.</p> <p> Izložba obuhvaća &scaron;est tematskih cjelina: &bdquo;Asanacija u Mraclinu&ldquo;, &bdquo;Apoteka i rodili&scaron;te&ldquo;, &bdquo;Javna bolnica&ldquo;, &bdquo;Crveni križ&ldquo;, &bdquo;Ratna bolnica&ldquo; te &bdquo;Dom zdravlja i Veterinarska stanica&ldquo;.</p>

„Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist

<p> Izložba &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Autorice izložbe: Nevenka Ćosić i Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> 11. 12. 2025. u 18h otvorenje izložbe &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Trajanje: Od 11. 12. 2025. do 16. 03. 2026.</p> <p> U Tiflolo&scaron;kom muzeju čuva se ostav&scaron;tina hrvatskog oftalmologa akademika Zvonimira Pavi&scaron;ića, redovitog profesora Medicinskoga fakulteta i predstojnika Klinike za očne bolesti u Zagrebu. Građa je postala dijelom fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja zahvaljujući darovanju njegove kćeri, dr. sc. Dubravke Pavi&scaron;ić-Strache koja je Tiflolo&scaron;kom muzeju darovala predmete iz ostav&scaron;tine svoga oca. Riječ je o brojnim medicinskim uređajima i kirur&scaron;kim instrumentima iz Pavi&scaron;ićeve privatne ordinacije, raznim ispravama, fotografijama, diplomama, poveljama, medaljama i plaketama, rukopisima i publicističkim tekstovima.</p> <p> Izložbom je predstavljen samo jedan dio darovane građe koja zorno svjedoči o profesionalnom putu prof. dr. Zvonimira Pavi&scaron;ića. Njome je obuhvaćen Pavi&scaron;ićev istraživački i liječnički rad posvećen za&scaron;titi zdravlja u na&scaron;oj zemlji, ali i njegov doprinos oftalmologiji kao znanstvenoj disciplini.</p> <p> Zahvaljujući ovoj vrijednoj materijalnoj građi možemo pratiti razvoj suvremene medicinske znanosti i oftalmolo&scaron;ke prakse u Hrvatskoj od njenih početaka do postignuća koja su je postavila uz bok europske oftalmologije.</p> <p> Uz izraze zahvalnost njegovoj kćeri Dubravki Pavi&scaron;ić-Strache, Tiflolo&scaron;ki muzej ovo izložbom odaje počast plemenitom čovjeku, samozatajnom liječniku i humanistu Zvonimiru Pavi&scaron;iću.</p> <p> Fotografije: Iz fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja, Zagreb</p>

Stephan Lupino: Drugi svijet

<p> U sklopu programa&nbsp;<i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i>&nbsp;u Muzeju Apoksiomena u 18.30 sati predstavit će se svestrani umjetnik Stephan Lupino sa skulpturom&nbsp;<i>Drugi svijet/ Another World&nbsp;</i>nastalom isključivo za ovu priliku. Neposredno nakon svečanog otvorenja izložbe bit će upriličena projekcija filma posvećenog stvaralačkom putu umjetnika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stephan Lupino (1952.), pravim imenom Ivan Lepen, hrvatski je fotograf poznat po osebujnom stilu i međunarodnoj karijeri. Lupino je majstor erotske fotografije i svestrani umjetnik čije su fotografije objavljivane u vodećim svjetskim modnim i umjetničkim časopisima poput Voguea, Zooma, Kinga, Maxa, Photoa i Playboya. Njegov rad uključuje i kiparstvo, slikanje, režiranje reklamnih i glazbenih spotova te art filmova. Izdao je nekoliko knjiga svojih fotografija, a njegove skulpture izložene su u muzejima i galerijama diljem svijeta. Prepoznatljiv je po svojoj avangardnoj i inovativnoj umjetnosti, koju naziva &bdquo;lupinizmom&ldquo;.</p> <p> Lupino ne prestaje inspirirati &ndash; ne samo kao umjetnik, već i kao humanitarac. Njegov najnoviji humanitarni angažman na lo&scaron;injskom Adventu jo&scaron; jednom potvrđuje da umjetnost može biti snažan alat dobrote i solidarnosti. Dru&scaron;tvu Na&scaron;a Djeca Mali Lo&scaron;inj donirao je&nbsp;pet&nbsp;umjetničkih fotografija za humanitarnu aukciju koja će se održati 23. prosinca 2025. Svečana primopredaja doniranih radova izvr&scaron;it će se na otvorenju izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program&nbsp;&nbsp;<i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i>&nbsp;ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutra&scaron;nji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može razgledati do 10. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. prema radnom vremenu Muzeja Apoksiomena od utorka do nedjelje&nbsp;od 9 do 17 sati (ponedjeljkom zatvoreno).</p> <p> &nbsp;</p>

Bilo jednom... hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću

<p> Hrvatski &scaron;kolski muzej poziva na otvorenje izložbe &bdquo;Bilo jednom&hellip; hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću&ldquo;, u srijedu, 10. prosinca 2025. u 19 sati, koje će se održati u galeriji muzeja &bdquo;&Scaron;kolica za 5&ldquo; u Hebrangovoj 5 u Zagrebu.</p> <p> Izložba donosi pregled razvoja domaće industrije igračaka, s posebnim osvrtom na tvornice Biserka, UZOR, Jugoplastika, 25. maj &ndash; Labin, TIK-TIK Krapina, koje su tijekom druge polovice 20. stoljeća oblikovale svijet igre generacija djece. Posebno će biti izložen i manji dio bogate i jedinstvene zbirke igračaka Saveza dru&scaron;tava &bdquo;Na&scaron;a djeca&ldquo;.</p> <p> Također, izložba prikazuje povijesni razvoj didaktičkih i asistivnih igračaka, koje su pripremili profesori s Odsjeka za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, kao i projekt Izrada didaktičkih materijala za djecu s te&scaron;koćama u razvoju uključenu u tretman intervencije pomoću konja, koji su osmislili profesori i studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba.</p> <p> Posjetitelji će imati priliku razgledati originalne igračke, uključujući i one nastale nakon &scaron;to je tvornica Biserka dobila Disney licencu, čime su njezini proizvodi postali prava senzacija. Također, moći će doznati vi&scaron;e o asistivnim i didaktičkim igračkama. Izložba otkriva kako su industrijski proizvedene igračke odražavale dru&scaron;tvene promjene, poticale ma&scaron;tu i kreativnost te postale vrijedan dio hrvatske kulturne i pedago&scaron;ke ba&scaron;tine. Uz izložbu će biti dostupan audiovodič namijenjen slijepim i slabovidnim osobama.</p> <p> Ova izložba predstavlja i svojevrsno podsjećanje na danas nestale hrvatske tvornice igračaka, ali i na važnost igre kao univerzalnog jezika djetinjstva. Izložba ostaje otvorena do 10. rujna 2026.</p>

Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje

<p> U utorak, 9. prosinca 2025. godine, s početkom u 12 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju u zagrebu održat će se otvorenje izložbe izložbe <strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje.</strong> Izložba ostaje otvorena do 6. veljače 2026. godine.<br /> <br /> Svako je arheolo&scaron;ko iskopavanje tek početak uzbudljive istraživačke priče, pa tako i zapis u dnevniku iskopavanja u Vukovaru na položaju Lijeva bara od 17. kolovoza 1953. godine, u kojem je navedeno da je oči&scaron;ćen grob Ž75. Groblje je otkriveno početkom 20. stoljeća, a od 1951. do 1953. godine sustavno ga je istraživao tim Arheolo&scaron;koga muzeja u Zagrebu na čelu sa Zdenkom Vinskim, Marcelom Gorencom i Ksenijom Vinski-Gasparini. Istraženo je ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdske kulture s 438 kosturnih grobova te pretpovijesno&nbsp;groblje daljske grupe s ukupno 101 paljevinskim i 9 kosturnih grobova iz vremena kasnoga brončanog i početka starijega željeznog doba.<br /> <br /> Sedamdeset godina kasnije, u depou Pretpovijesne zbirke Arheolo&scaron;kog muzeja, u potrazi za posudama za dohranu djece iz kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, otkrivene su spaljene kosti pokojnika iz groba Ž75 te metalni nalazi pronađeni u istom grobu.<br /> <br /> Autori Ivan Drnić i Slađana Latinović iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu i Darija Ložnjak Dizdar iz Instituta za arheologiju , na izložbi predstavljaju nove spoznaje o dataciji, dobi i spolu pokojnika te predmetima iz pretpovijesnog groblja na položaju Vukovar&ndash;Lijeva Bara dobivenih zahvaljujući mogućnostima apsolutnog datiranja, provedenim antropolo&scaron;kim analizama, novim metodama konzervacije i restauracije te arheometalur&scaron;kih analiza. Tako će posjetitelji moći vidjeti pet paljevinskih grobova (Ž27, Ž75, Ž79, Ž80 i Ž92), uz koje su sačuvani i spaljeni ostaci pokojnika koji su antropolo&scaron;ki analizirani i datirani metodom ¹⁴C i dva kosturna pretpovijesna groba (202 i 269).<br /> <br /> Izložbom <strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara.</strong> <strong>Stara istraživanja i nove spoznaje</strong> obilježavamo važnost ovih otkrića, a novim se spoznajama odaje počast istraživačima nalazi&scaron;ta Vukovar&ndash;Lijeva Bara, bez čijega rada Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu ne bi ba&scaron;tinio jedno od najvažnijih istraženih groblja iz mlađe faze kasnoga brončanog i početka starijega željeznog doba u srednjem Podunavlju.<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Pretpovijesno groblje Vukovar - Lijeva bara. Stara istraživanja i nove spoznaje&nbsp;</strong>i popratni program financirani su sredstvima Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i &nbsp;Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu.</p>

Umjetnici Karmelu na dar

<p> Svečano otvorenje izložbe &bdquo;Umjetnici Karmelu na dar&ldquo;, koja se održava povodom 50. obljetnice dolaska karmelićanske zajednice na splitski Kamen, održat će se u utorak, 9. prosinca, u 18 sati u Maloj galeriji Muzeja grada Splita, uz prigodni program koji uključuje i glazbeni nastup Pučkih pivača župe Kamen. Izložbu će otvoriti nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Zdenko Križić.</p> <p> Riječ je o izložbi koja okuplja djela petnaest istaknutih umjetnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, darovanih Karmelu kao temelji buduće umjetničke zbirke samostana Gospe od Karmela.</p>

Izložba radova s kreativnih likovnih radionica XI: Artmap/Šumski šegrt

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Artmap.jpg" style="width: 247px; height: 350px;" /></p>

Sva lica MUO

<p> U utorak, 9. prosinca 2025. u 19 sati u MUO Galerija održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Sva lica MUO&rdquo;, posljednje u ovogodi&scaron;njem izložbenom ciklusu.</p> <p> Izložba donosi pregled povijesti vizualnih identiteta Muzeja za umjetnost i obrt koji svjedoče o vremenu u kojem su nastali: od prvih pečata s kraja 19. stoljeća, prvih omotnica,</p> <p> pozivnica, vizualnih komunikacija 1960-ih, prvog službenog logotipa koji je 1980. godine, povodom 100. obljetnice, dizajnirao Ivan Picelj,</p> <p> vizualni identitet iz 1995. godine Borisa Ljubičića povodom 115. obljetnice i otvorenja stalnog postava, sve do aktualnog vizualnog identiteta</p> <p> kojeg je oblikovao 2020. godine studio &Scaron;esnić &amp; Turković povodom 140. rođendana Muzeja za umjetnost i obrt.</p>

Ecclesia et Regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine

<p> Povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva te 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora, u Arheolo&scaron;kom muzeju u Splitu u utorak 9. prosinca 2025., u 19 sati, otvorit će se se izložba &bdquo;Ecclesia et Regnum &ndash; Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine&rdquo;, na kojoj predstavlja najvrjedniju arheolo&scaron;ku, sakralnu i arhivsku ba&scaron;tinu od kasne antike do 12. stoljeća.</p> <p> Crkveni sabori održani u splitskoj katedrali 925. i 928. godine predstavljaju ključnu prekretnicu u oblikovanju kako crkvenog ustroja, tako i srednjovjekovne hrvatske države. Njihovim zaključcima dalmatinski i hrvatski gradovi objedinjeni su u jedinstvenu crkvenu pokrajinu sa sjedi&scaron;tem, metropolijom, u Splitu. Time je potvrđen primat splitskog nadbiskupa, utemeljen na povijesnoj važnosti salonitanske biskupije, te postavljen temelj za kasnije povezivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom u političkom i kulturnom smislu. Zanimljivo je istaknuti da upravo iz 925. godine potječe pismo pape Ivana X., u kojem se hrvatski vladar Tomislav prvi put u povijesti spominje kao kralj Hrvata.</p> <p> Split je, dakle, prije 1100 godina bio sredi&scaron;te presudnih susreta Crkve i Kraljevstva &ndash; Ecclesia et Regnum, a dana&scaron;nja obljetnica pruža prigodu da se, upravo na tom ishodi&scaron;tu, ponovno sagleda povijesni trenutak u kojem su oblikovani crkveni i politički odnosi koji su obilježili srednjovjekovnu hrvatsku državu.</p> <p> Izložba okuplja vi&scaron;e od 250 izuzetnih spomenika i prikaza kulturno-povijesnog naslijeđa iz preko 30 hrvatskih, bosanskohercegovačkih i crnogorskih institucija, od crkvenih riznica i muzeja do arhiva i znanstvenih ustanova. Po prvi put na jednom mjestu predstavljaju se epigrafski natpisi, liturgijski predmeti, rukopisi, relikvijari i arhitektonski fragmenti ranosrednjovjekovne ba&scaron;tine.&nbsp;</p> <p> Autori izložbe: dr. sc. Ante Jurčević (Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu), dr. sc. Maja Petrinec (Muzej hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika), dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za dru&scaron;tvene znanosti Ivo Pilar), dr. sc. Jakov Vučić (Arheolo&scaron;ki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Kre&scaron;imir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Vi&scaron;njić (Filozofski fakultet u Puli).<br /> Kustosica izložbe: Ivana Banovac iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu.</p> <p> Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatske biskupske konferencije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.</p> <p> Suorganizatori izložbe su Riznica splitske katedrale, Muzej hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika, Hrvatski restauratorski zavod, Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Arheolo&scaron;ki muzej Zadar, Institut dru&scaron;tvenih znanosti Ivo Pilar i Dubrovački muzeji.</p> <p> Grafički identitet izložbe potpisuju Igor Čaljku&scaron;ić i Oleg &Scaron;uran, dok dizajn postava potpisuje Studio Clinica.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena ožujka 2026.</p>

‘Crtice iz povijesti’ / Izložba nova djela autora – Zbirka fotografija fundusa Centra za kulturu Novi Zagreb i Galerije Vladimir Bužančić

<p> Galerija Vladimir Bužančić<br /> Mario Rozić<br /> <i>&lsquo;Crtice iz povijesti&rsquo;</i><br /> <i>Izložba nova djela autora &ndash; Zbirka fotografija fundusa Centra za kulturu Novi Zagreb i Galerije Vladimir Bužančić</i></p> <p> Otvaranje izložbe 8. prosinca 2025. u 19 sati.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 23. prosinca 2025.</p> <p> Iz predgovora voditeljice i kustosice Galerije Vladmir Bužančić Vesne &Scaron;antak:</p> <p> Izložbom Crtice iz povijesti Mario Rozić predstavlja se novim ciklusom crno-bijelih analognih fotografija. Prema riječima autora: &bdquo;fotografije prikazuju bljeskove na&scaron;e povijesti, takve kakva je bila &ndash; sa svim svojim slojevima, svjetlima i sjenama&rdquo;, a &bdquo;nažalost, povijest ne možemo mijenjati, ali je možemo razumjeti i učiti iz nje&rdquo;. Koncept ciklusa fotografija jest putovanje kroz vrijeme, &scaron;to prepoznajemo po nazivima fotografija &ndash; putujemo od vremena prije Krista pa do budućnosti u godinu 6152.</p> <p> U dana&scaron;njem vremenu ubrzanog razvoja tehnologije i sve veće digitalizacije, analogna crno-bijela fotografija ima posebno značenje i vrijednost. Mario Rozić, veliki zaljubljenik u analognu fotografiju, ovim ciklusom prikazuje bogatstvo crno-bijelog svijeta &ndash; otkrivanje svjetlosti uhvaćene na negativu. Vje&scaron;to se koristi različitim perspektivama, rakursima, gradacijama sive boje, kao i dubinom i dinamikom kontrasta crne i bijele u kompozicijama fotografija. U odabiru motiva prepoznajemo premisu putovanja kroz vrijeme i proživljeni trenutak, koji je duboko intiman &ndash; nije samo puko dokumentiranje stvarnosti.<br /> Na nekim fotografijama kadrovi prikazuju detalje koji nagla&scaron;avaju karakter motiva, ili pak krajolike u kojima pronalazi vizualne elemente kontrasta &ndash; svjetlosti i sjene. Autor bilježi i trenutke različitih dru&scaron;tveno-političkih promjena istražujući njihov kontekst. Fotografijom zaustavlja trenutke povijesnih događaja i dru&scaron;tvenih struktura. U putovanju imaginarnim vremeplovom autor također bilježi i prizore iz svakodnevnog života ili pak urbane detalje (street art) koje ma&scaron;tovito povezuje s davnom pro&scaron;lo&scaron;ću. Autor doživljava sebe i fotoaparat kao &bdquo;vremenske putnike&rdquo;, koji putuju kroz fotografski objektiv. Poput vremeplova, fotografije povezuju pro&scaron;lost i sada&scaron;njost otvarajući vrata budućnosti.</p> <p> Mario Rozić rođen je 1977. u Konjicu (BiH). Početkom studija u Zagrebu susreće se s analognom crno-bijelom fotografijom. Aktivno se počinje baviti fotografijom 1997., snimajući analognim fotoaparatom na crno-bijelom filmu, te u fotolaboratoriju obrađuje negative i pozitive klasičnim fotolaboratorijskim postupcima. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Njegove se fotografije nalaze u fundusu Galerije Vladimir Bužančić i u privatnim zbirkama u Hrvatskoj i Europi. Član je fotografske udruge KADAR 36 i Fotokluba Zagreb. Živi i radi kao slobodni fotograf i inženjer građevinarstva u Dugom Selu u Hrvatskoj.<br /> E-po&scaron;ta: m_rozic@hotmail.com</p> <p> Impresum<br /> Galerija Vladimir Bužančić<br /> Mario Rozić<br /> &lsquo;Crtice iz povijesti&rsquo;<br /> Izložba nova djela autora &ndash; Zbirka fotografija fundusa Centra za kulturu Novi Zagreb i Galerije Vladimir Bužančić<br /> 8. &ndash; 23. prosinca 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Voditeljica i kustosica Galerije Vladimir Bužančić: Vesna &Scaron;antak<br /> Predgovor: Vesna &Scaron;antak<br /> Likovni postav: Mario Rozić, Vesna &Scaron;antak<br /> Grafički dizajn: Kristina Babić<br /> Foto i videodokumentacija: Jasenko Rasol, Stjepan Kolobarić<br /> Tehnički postav: Tomislav Ku&scaron;ević<br /> Lektura i korektura: Dunja Aleraj Lončarić<br /> Prijevod na engleski: Mirta Jurilj</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 23. prosinca 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

Antonija Krasnik, prva hrvatska dizajnerica: skica za portret

<p> Tko je Antonija Krasnik? Antonija (Tonka, Antoinette) Krasnik Sommaruga bila je pionirska dizajnerica prijelaza 19. i 20. stoljeća, &scaron;kolovana i aktivna između Zagreba, Beča, Pariza, Londona, Berlina, St. Louisa, Torina i drugih europskih metropola. Kao snažna i samosvjesna umjetnica otvorila je prostor profesionalnog djelovanja ženama u vrijeme kada im on gotovo nije bio dostupan.</p> <p> Jo&scaron; za studija na bečkoj Kunstgewerbeschule oblikovala je prepoznatljiv vizualni jezik dekorativne umjetnosti i modernog dizajna te se istaknula radovima koji spajaju simboličko i funkcionalno. Bila je među prvima koje su vlastiti dom i atelijer koristile kao izložbene prostore, istražujući granice privatnog i javnog te autoreferencijalni pristup.</p> <p> Unatoč internacionalnom uspjehu, poput mnogih žena svojega vremena, s vremenom je potisnuta na margine povijesti umjetnosti. Danas je prepoznajemo kao ključnu, ranu, autoricu modernog dizajna s ovih prostora i važnu figuru medijskih prijelaza (iz &bdquo;čiste&ldquo; u &bdquo;primijenjenu&ldquo; umjetnost). Vrlo slojevita i opsežna studija prof. dr.sc. Jasne Galjer poslužila je kao znanstvena podloga za ovu&nbsp;izložbu, koja atmosferu i narativ oblikuje selekcijom&nbsp;predmeta i motiva iz opusa same autorice, kroz total dizajn izložbenog postava kolektiva Oaza i oblikovanje zvuka Andre Giunia. Izložba se odvija u prostoru Oktogona, koji je nastao u vremenu djelovanja same autorice &scaron;to dodatno doprinosi kontekstualizaciji njezina opusa i pojačava interpretativni potencijal.</p>

Stručno vodstvo izložbom „Arheologija i popularna kultura“

<p> <strong>U subotu, 6. prosinca 2025., u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu, u 11 sati uz kupljenu ulaznicu, darujemo vam besplatno stručno vodstvo izložbom <em>Arheologija i popularna kultura</em>!</strong><br /> <br /> Vodstvo će održati Ema Kosnica, kustosica izložbe, koja će vas povesti kroz uzbudljivo putovanje ispreplitanja arheolo&scaron;kih tema i popularne kulture &ndash; od samih početaka do danas.<br /> <br /> Multimedijalna izložba <strong>Arheologija i popularna kultura</strong> pruža jedinstveno iskustvo koje spaja znanost, ba&scaron;tinu i kreativnu zabavu, otkrivajući nove perspektive o tome kako arheologija oblikuje popularnu kulturu, ali i kako popularna kultura utječe na na&scaron;u predodžbu pro&scaron;losti.<br /> Izložba je otvorena do 1. veljače 2026. godine.<br /> &nbsp;</p>

Andrej Rehak: Rehak Rani Radovi

<p> U petak, 5. prosinca 2025. godine s početkom u 19 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Andreja Rehaka: <i>Rehak Rani Radovi</i>. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2025. godine.<br /> <br /> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=b1669655bc&amp;e=45443df848" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe Andreja Rehaka: Rehak Rani Radovi (pdf)</span></a><br /> <br /> Feđa Gavrilović, iz kataloga izložbe <i>Rehak Rani Radovi</i>:<br /> <br /> &quot;U svome je dnevniku Paul Klee, godine 1915., napisao: &bdquo;&Scaron;to svijet (ovih dana) postaje užasniji, umjetnost postaje apstraktnija; mirna doba proizvode realističnu umjetnost.&ldquo; Time je obrazložen put apstrakcije kao dominante dvadesetostoljetne umjetnosti. Ne samo kao emancipacije forme, &scaron;to je bilo temeljno učenje drugog velikog slikara te epohe, Vasilija Kandinskog, nego također kao emancipacije ljudske unutra&scaron;njosti, odnosno zatomljene istine: upla&scaron;ene, nesigurne i krhke, ali istovremeno i nevjerojatno snažne i izdržljive ljudske psihe (odnosno &ndash; du&scaron;e, &scaron;togod pojedinom čitatelju ta riječ značila). Stoljeće je balansiralo između potpunog ni&scaron;tavila, koje je u jednom trenutku postalo salonsko pomodarstvo, i divlje ekspresije, koja se znala preliti u vlastitu neumjerenost. Upravo na vrhu jednog takvog vala neumjerenosti, na kraju jednog vremena i jedne kulture (mislim tu na socijalistički projekt dvadesetog stoljeća i njegov jugoslavenski specifikum) na&scaron;ao se jedan mladić, gimnazijalac, te potom student kiparstva u Zagrebu, Andrej Rehak.<br /> <br /> Možda nije (svjesno) slutio da se svijet kakav je poznavao bliži kraju, ali u njegovim ranim i akademskim radovima vidimo neke simptome svr&scaron;etka. Tu je, za 1980-te tipično, prenagla&scaron;avanje ekspresije, kao i snažno oslanjanje na ranomodernističke uzore koje se može nazvati citiranjem (&scaron;to je, u to vrijeme, bio popularan postupak u umjetnosti). Međutim, krajem desetljeća, Rehak pronalazi svoj put u kleovskom apstrahiranju, u svojevrsnom zati&scaron;ju dotada&scaron;njih energičnih oblika koji se međusobno prožimaju kako bi stvorili asocijacije lica. Na ovoj izložbi njegovih ranih radova možemo pratiti to pojednostavljivanje. Guste teksture postaju sve jednostavnije plohe s asocijacijama ljudskih tijela (vrlo u duhu dizajna i street-arta toga vremena) da bi se, krajem osamdesetih, preobrazile u linearnu suptilnost i izraz koji se sve vi&scaron;e bliži čistom znaku. Kao da je umjetnik, bri&scaron;ući naslage angsta, tjeskobe, nemira i psihičkih tenzija, težio postupno otkriti primarni govor, glas sklada i mira. To je izraz u pastelnim bojama u kojemu se figure tek naziru i tiho otkrivaju iza nježnih naslaga pigmenta. U jednom se trenutku upustio i u posve apstraktni likovni izričaj, bri&scaron;ući sve naznake figura u poljima naznačene geometrije, to jest u linearno razigranim rasterima s kolorističkim akcentuacijama, u kojima je tražio vlastitu ravnotežu slike.<br /> <br /> No, nakon tog smiraja nastupio je krvavi finale &ndash; rat koji je obilježio prvu polovinu devedesetih u Hrvatskoj, u kojemu je Rehak iz prve ruke svjedočio krhkosti svih ljudskih duhovnih i dru&scaron;tvenih konstrukcija i uzusa. Ipak, njegovo kleovsko naukovanje nije bilo uzaludno, niti je palo žrtvom rata. Preživjelo je u njegovoj svijesti kao jedini mogući način osmi&scaron;ljavanja kaosa u kojemu se na&scaron;ao, opstalo je kao (ipak) jedina konkretna činjenica u svijetu neprekidnih nasilnih promjena, kao osnova njegove senzibilne ličnosti. Tome svjedoči jedna Rehakova slika iz 1995. u kojoj, ponovno, u kleovskim, suptilnim, preklopljenim oblicima pastelnih boja, prikazuje siluetu američkog Indijanca, ili člana neke izvaneuropske kulture. To je lik označen kao Drugi, kao romantični dru&scaron;tveni autsajder. Onaj kojega je vrijeme pregazilo, ali koji posjeduje mudrost pro&scaron;losti, te je može, ako znamo razumjeti njegov jezik, prenijeti nama. S druge strane, Indijanac je i simbol vječnog sukoba, ciklički ponavljajućeg rata, odnosno jedne mitologije koja se prikazuje kao vestern film koji nam se neprestano iznova projicira u zaključanom kinu, iz kojega očajnički želimo izaći. No, ako činjenice koje su nam dane, odnosno u koje smo ubačeni bez svoje volje, razložimo na njihove oblikovne elemente, te ih, jo&scaron; k tome, nekako estetski artikuliramo, možda im čak i uspijemo dati neki smisao.&quot;</p>

Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik

<p> Izložba &ldquo;Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik&rdquo; postavljena je na drugom katu Galerije Dulčić Masle Pulitika i može se pogledati od petka 5.12. 2025.&nbsp; Predstavlja se dvadeset i pet antologijskih fotografija Mladena Tudora u vremenskom rasponu od pedesetih do osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća. Fotografije su do&scaron;le u zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik u dva navrata, 2007. i 2012. godine zahvaljujući plemenitoj gesti samog umjetnika. Na izložbi se također može pogledati kratki film o Mladenu Tudoru iz serijala &ldquo;Fotografija u Hrvatskoj&rdquo; u produkciji Hrvatske radiotelevizije.</p> <p> Poetika Mladena Tudora bliska je autorima fotografske agencije <i>Magnum</i>, osobito stvarala&scaron;tvu Henria Cartier Bressona koji u fotografiju uvodi pojam &ldquo;odlučujućeg trenutka&rdquo;, traganje za posebnim, zgusnutim trenutkom koji u sebi sažima srž prizora, informaciju i individualnu priču. Mladen Tudor u svojim antologijski fotografijama empatično bilježi ljude u najrazličitijim situacijama bilo da je riječ o socijalno osvije&scaron;tenim, melankoličnim prizorima poput kratkog predaha radnika u tvornici, ljudi na biciklama na putu za posao, povratku gastarbajtera na željezničkoj stanici ili o poetičnim prizorima kojima malomi&scaron;ćansku ili seosku svakodnevicu oživljava začudnim, dirljivim, a ponekad i smije&scaron;nim trenutkom. O&scaron;trom oku fotografa koji spretnim kadriranjem i dubokom empatijom stvara ljudskog &bdquo;anđela&ldquo; od starog seljaka i dvije guske u pozadini, u pojedinim fotografijama neće izbjeći ni ljudska hipokrizija i nadmenost. Neprestano zainteresiran za čovjeka i osobito senzibiliziran za prikaze staraca i djece, Mladen Tudor na svojim fotografijama prikazuje život u svoj njegovoj punini i njegovu često tragičnu ljepotu. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena od kraja veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Biografija:</p> <p> Hrvatski fotograf Mladen Tudor (Split, 1935.&nbsp; &ndash; Zagreb, 2022.) radio je kao fotoreporter za razne novine i časopise u Zagrebu, te je s terena donosio uratke koji su bili slojeviti dokumenti vremena i koji su daleko nadilazili zahtjeve novinske ilustracije.</p> <p> Rođen je u Splitu 1935. godine, a 1942. godine obitelj Tudor dolazi u Zagreb. &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti upisao je 1951. i diplomirao na Foto-odsjeku 1955. Od 1957. stalno je zaposlen u <i>Vjesniku</i>. U redakciji <i>Vjesnika u srijedu</i>, <i>Globusa</i> i kasnije u <i>Startu</i> radi fotoreportaže. Stalno zaposlenje napu&scaron;ta 1974. i prelazi u slobodnu profesiju. Nadahnut na početku svoje karijere aktualnim vrijednostima talijanskog neorealizma, izložbom <i>Edwarda Steichena - Family of Man</i>, foto-žurnalizmom agencije <i>Magnum</i>, posebno djelom <i>Henria Cartier-Bressona, </i>Tudor je ostvario izuzetan autorski opus s djelima antologijskog značaja.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba i okrugli stol „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“

<p> Izložba je utemeljena na&nbsp;Zbirci Derk, u vlasni&scaron;tvu publicista Denisa Derka, koja sadrži oko trideset likovnih radova Vesne Parun, a dodatno i na potrebi prisjećanja na njihovu prvu čakovečku prezentaciju iz studenoga 1995. godine. Tada je izložba tih radova bila održana u maloj Galeriji Kavran, popraćena skromnim presavitkom i novinskim zapisima. Ovoga puta, iako se ne radi o rekonstrukciji, nego o suvremenoj interpretaciji te izložbe,&nbsp;radovi iz Zbirke Derk dopunjeni su najvrjednijim djelima iz&nbsp;Zbirke Vesna Parun Muzeja Prigorja&nbsp;te ulaze u reprezentativan prostor Riznice Međimurja Muzeja Međimurja Čakovec.</p> <p> Slike pružaju uvid u &scaron;irok stvaralački raspon Vesne Parun: od najranijih dokaza njezine likovnosti, poput&nbsp;Ljuljačke&nbsp;izvedene vezom 1931. godine ili pastela&nbsp;Lorelaj&nbsp;iz 1950., do snažnih ekspresionističkih pejzaža Dalmacije i mjesta koja su je nadahnjivala tijekom devedesetih godina 20. stoljeća. Radovi su kronolo&scaron;ki i tematski grupirani te dodatno poja&scaron;njeni citatima iz njezinih autobiografskih zapisa ili odabranim stihovima. Za Vesnu Parun slikarstvo je bilo &bdquo;poezija u boji&ldquo;: jedno bi nadopunjavalo drugo, rijetko nastajalo u istom dahu, ali uvijek proizlazilo iz iste unutarnje imaginacije.</p> <p> Sredi&scaron;nja nit izložbe jest motiv povratka &ndash; povratka velike književnice i umjetnice međimurskom prostoru koji je utkala u svoju biografiju, povratka njezinih slika gledateljima, povratka jednog osebujnog stvaralačkog koralja moru oko međimurskog otoka, ali i čitave Hrvatske.</p> <p> Nakon otvorenja, održat će se i&nbsp;okrugli stol na kojem će sudjelovati Denis Derk, organizator istoimene izložbe iz 1995., te prof. dr. sc. Andrijana Kos Lajtman, koja će se osvrnuti na neobjavljeni esej &scaron;to ga je Vesna Parun pročitala na otvorenju te izložbe prije trideset godina.</p>

Mentally, I am here (Mentalno sam ovdje)

<p> U petak, 5. prosinca u 20 sati, otvara se međunarodna grupna izložba&nbsp;<i>Mentally, I am here&nbsp;</i>(<i>Mentalno sam ovdje)&nbsp;</i>koja okuplja radove Susanne Flock, Gabrielea Henschea, Petre Mr&scaron;e i kolektiva Total Refusal (u suradnji s&nbsp; Giselom Carbajal Rodr&iacute;guez i Felixom Kleeom). Otvorenju će prethoditi razgovor s umjetnicima i dizajnerom postava izložbe Simonom Stanislawskim.</p> <p> Međunarodna grupna izložba&nbsp;<i>Mentally, I am here</i>&nbsp;(<i>Mentalno sam ovdje</i>) donosi četiri videoinstalacije koje polazeći od digitalnog okruženja i videoigara progovaraju o isprepletenosti tehnologije i kapitalizma, klimatskoj prijetnji budućnosti, utjecaju virtualnih svjetova na tijelo i mentalno zdravlje, emocionalnoj dimenziji&nbsp;<i>gaminga</i>&nbsp;i&nbsp;<i>online datinga</i>, ali i mogućnostima kreativnog otpora u digitalno doba.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&amp;id=6579d076c0&amp;e=82c8168153" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> POPRATNI PROGRAM:</p> <p> 5. prosinca u 19 sati: Razgovor s umjetnicima</p> <p> 6. prosinca u 12 sati: Radionica &bdquo;&Scaron;to se događa s umjetnom inteligencijom?&ldquo;, voditelj Marek Tuszynski (Tactical Tech, Berlin)</p> <p> 7. prosinca u 11 sati: Predstavljanje online izložbe Mentally, I am here. Online verzija poziva sudionike da besplatno pristupe i istraže izložbu na interaktivan način. Kustosica online izložbe Ashlee Conery i nekoliko umjetnika bit će prisutni na virtualnom događanju.</p> <p> Online izložbi moći će se pristupiti od 5. prosinca</p> <p> Online izložbu podržava cubecommons.ca</p> <p> Dizajn postava: Simon Stanislawski</p> <p> Autori koncepcije izložbe: Petra Mr&scaron;a, Gabriel Hensche, Susanna Flock, Leonhard M&uuml;llner</p> <p> Kustosica: Kora Girin</p> <p> Stručna suradnica: Ana Žarković</p> <p> Grafički dizajn: Ivan Klisurić / ivanklis.studio</p> <p> Edukacija: Ana Žarković, Ivana Golob Mihić, Petra Mr&scaron;a i Gabriel Hensche</p>