izložba
Jelena Jureša / Koreografije nasilja
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se u četvrtak, 13. studenog u 19 sati, velika samostalna izložba "Koreografije nasilja" umjetnice Jelene Jureše, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije.</div>
<div>
</div>
<div>
U svojem radu Jelena Jureša bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. </div>
<div>
</div>
<div>
Dan nakon otvorenja u petak, 14. 11. 2025. u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i društvenom kontekstu. </div>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
13.11.2025. / 20.02.2026.
izložba
Godišnja skupna izložba HDLU
Narodni muzej Zadar
MJESTO
<div>
Otvorenje godišnje skupne izložbe HDLU održat će se u četvrtak, 13.11.2025. u 18.00 h u Kneževoj palači.</div>
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
VRIJEME
13.11.2025. / 31.01.2026.
izložba
Mirna Nestić i Franciska Topolovec / Dijalozi
Muzej Prigorja
MJESTO
<div>
U izložbi Dijalozi, kiparica Mirna Nestić i slikarica Franciska Topolovec vode razgovor u više slojeva – međusobno, sa samima sobom i s publikom. Njihov susret u Galeriji Kurija pretvara se u likovni razgovor o stvaranju, o sjećanju i o potrebi da se osobno iskustvo pretoči u univerzalne oblike.</div>
<div>
</div>
<div>
Mirna Nestić u glini, tom praiskonskom materijalu, oblikuje figure koje su istodobno stvarne i mitske. Njezine skulpture – od Ukalupljivanja i Sam sa sobom do Jahača smrti i Dismorfije – istražuju granice između duhovnog i tjelesnog, između početka i kraja. U svakoj se osjeća dah transformacije: kako bi novo nastalo, staro mora nestati.</div>
<div>
</div>
<div>
Franciska Topolovec na to odgovara „kolažima sjećanja“ izvedenima u akvarelu i ugljenu. U njezinim slikama prostori i predmeti postaju memorijski zapisi, emotivne sonde koje povezuju osobno i kolektivno. U slojevima boje i crteža skriva se tiha potraga za smislom, djetinjstvo pretočeno u sadašnjost, krhkost koja nosi snagu.</div>
<div>
</div>
<div>
Dijalozi su, u konačnici, izložba o komunikaciji umjetnosti i života – o stalnom prevođenju emocije u formu, iskustva u simbol, trenutka u trajanje. U zajedničkom prostoru Mirne i Franciske otvara se razgovor u kojem svaka riječ ima svoju sjenu, a svaka sjena – svoj odjek, naglašava autorica predgovora u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.</div>
<div>
Izložbu pogledajte do 28. studenog 2025. godine.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
<div>
</div>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
13.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Sanja Jureško: Ispod površine
Lošinjski muzej
MJESTO
<p>
U Lošinjskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 13. studenoga u 18 sati otvara se samostalna izložba akademske slikarice Sanje Jureško pod nazivom <i>Ispod površine</i>.</p>
<p>
O svijetu žene koja traži mir, tišinu i slobodu autorica progovara vizualnim jezikom. Umjetničkim potpisom, serijom radova <i>Tišina</i>, slavi more i ženu, ženu koja je samosvjesna, snažna i neovisna. Podjednako duboko, s veoma poetičnim i introspektivnim izrazom Jureško opusom <i>SELFIEspection</i> donosi radove koji su društveno anagažirani, propituju i izazivaju društvenu aktualnost fenomena „selfie“ koji slikarica ironizira kroz prikaz vlastitog tijela. U slikarskoj maniri hrvatskog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća nastao je poliptih “Kretanje u krug“, s prikazom nagog ženskog tijela ispod mora, kao simbolički odgovor na izolaciju u periodu epidemije covida 2020. godine.</p>
<p>
Sanja Jureško rođena je u Rijeci 1990. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača, u lipnju 2015. godine. Izlagala je na jedanaest samostalnih izložbi te na mnogim skupnim izložbama. Sudjelovala je na više rezidencijalnih umjetničkih programa, uključujući i Cite des Arts u Parizu (2018.). Članica je HDLU-a, HDLU Rijeka te Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika HZSU.</p>
<p>
Izložba Sanje Jureško biti će otvorena za posjetitelje do 6. prosinca 2025. u radnom vremenu Muzeja. </p>
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
VRIJEME
13.11.2025. / 06.12.2025.
izložba
Jelena Jureša: Koreografije nasilja
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U četvrtak, 13. studenoga u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika samostalna izložba Jelene Jureše u Hrvatskoj naslovljena <i>Koreografije nasilja</i>. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2026.</p>
<p>
Muzej moderne i suvremene umjetnosti predstavlja <i>Koreografije nasilja</i>, prvu veliku samostalnu izložbu Jelene Jureše u Hrvatskoj, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije. U svojem radu Jelena Jureša bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jureše propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom društvu.</p>
<p>
Izložba <i>Koreografije nasilja</i> okuplja četiri rada postavljena u velike središnje izložbene dvorane MMSU-a kao imerzivne audiovizualne instalacije koje stvaraju poetike i politike pokretnih slika između dokumentarnog i izvedbenog, a potpuno osvajaju izložbeni prostor: radi se o novom eksperimentalnom filmu i videoinstalaciji <i>Ne shvaćajte to osobno</i> (2025.), eksperimentalnom filmu <i>Ubundu</i> (2019.), te monumentalnom i kompleksnom radu <i>Afazij</i>a (2019.), dugometražnom filmskom eseju koji se strukturira u tri poglavlja, a dodatno se razvija i kao višekanalna instalacija dokumentacije istoimene multimedijalne izvedbe (<i>Afazija, partitura za monitore</i>, 2025.). Većina radova se po prvi put prikazuje u Hrvatskoj.</p>
<p>
Usredotočena na mehanizme koji uokviruju prostor i vrijeme, mjesto i identitet, umjetnička praksa Jelene Jureše koju razmatramo kroz prizmu radova nastalih u posljednjih pet godina predstavlja razotkrivanje konstelacija prešućenih slika povijesti. Jelenin je rad prožet uranjanjem u povijest i politike dugog 20. stoljeća, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću. <i>Koreografije nasilja</i> tako detektiraju mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, prostorima europskog kontinenta, različitim državama, političkim i društvenim kontekstima, ukazuju na krize i prešućivanja, stvarajući vizualni prostor u kojem osobno postaje nerazdvojivo od političkog.</p>
<p>
Kartografija <i>Afazije</i> polazi od kolonijalne afazije belgijske kolonijalne prošlosti, nastavlja razotkrivanje austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kako bi završila na jednoj fotografiji koja prikazuje okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Novi eksperimentalni film <i>Ne shvaćajte to osobno</i>, koji se prvi put prikazuje u Hrvatskoj, a nastaje u hrvatskoj koprodukciji (Kinematograf), uz podršku MMSU-a i rezidencije Kamov, temelji se na predlošku tekstova Dubravke Ugrešić, a nastavlja teme povijesnog poricanja, kolektivnog nasilja, egzila i otpora. Povezujući živu izvedbu s fragmentiranim prizorima povijesnog slikarstva nizozemskog zlatnog doba, film <i>Ne shvaćajte to osobno</i> predstavlja promišljanje o promjenama ljudskog ponašanja, od banalnosti zla do suučesništva ili ravnodušnosti, oblikovanih kapitalizmom i imperijalnom pohlepom.</p>
<p>
Radovi Jelene Jureše okupljeni na izložbi <i>Koreografije nasilja</i> suočavaju nas s povijesnom istinom i povijesnom šutnjom, dok ukazuju na potencijal umjetnosti da govori o potisnutom, zaboravljenom ili neizrecivom.</p>
<p>
Kustosica: Branka Benčić</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
13.11.2025. / 20.02.2026.
izložba
Boris Ljubičić: Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia
Gradski muzej Vukovar
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 17 sati u prostorima Gradskog muzeja Vukovar (Galerija Oranžerija), u Dvorcu Eltz održat će se otvorenje izložbe Borisa Ljubičića „Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia“. Nakon otvorenja izložbe, u 18 sati, autor će održati predavanje pod nazivom „Dizajn treba Hrvatskoj“.</p>
<p>
Izložba predstavlja autorski doprinos Borisa Ljubičića oblikovanju suvremenog vizualnog identiteta Hrvatske te donosi jedinstven pogled na ulogu dizajna u prepoznavanju i predstavljanju nacionalnog karaktera u kontekstu europske kulturne baštine.</p>
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
VRIJEME
12.11.2025. / 12.11.2025.
izložba
Glazba. Ljudi. Tradicija.
Muzej grada Trogira
MJESTO
<p>
Obilje raznovrsnih događanja i ove će godine ispuniti Trogir povodom<i> Stivanje</i> – proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira! Od ponedjeljka, 3. do nedjelje, 16. studenog 2025. Trogirke, Trogirani i njihovi gosti moći će uživati u bogatom programu ispunjenom mnoštvom kulturno-umjetničkih, vjerskih, sportskih i društvenih događanja. U duhu zajedništva, stvaralaštva i tradicije, <i>Stivanja 2025.</i> još će jednom pokazati sve ono najbolje što Trogir jest – grad ljudi, tradicije, radosti življenja i stvaranja!</p>
<p>
U srijedu, 12. studenoga, s početkom u 20 sati, u izložbenom prostoru <a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2025/11/04/stivanja-2025/"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Muzeja grada Trogira</span></a> održat će se otvorenje izložbe povodom 200. obljetnice Narodne glazbe Trogir „Glazba. Ljudi. Tradicija.“.</p>
<p>
Autori su Maja Maljković Zelalija, Duška Guina, Šime Pažanin, Ante Županović.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2025.</p>
Gradska vrata 4, Trogir
Gradska vrata 4, Trogir
VRIJEME
12.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Kinert i đaci
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe „Kinert i đaci“.</p>
<p>
Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbom „Kinert i đaci“ predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.</p>
<p>
Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cetína (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).</p>
<p>
Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazališne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.</p>
<p>
Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodišnjeg posvećenog rada u širem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.</p>
<p>
Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu središnju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.</p>
<p>
Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi. </p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
12.11.2025. / 02.12.2025.
izložba
Planjke, vugli, cifre
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. u 17 sati u Muzeju Grada Đurđevca otvara se gostujuća izložba Muzeja Turopolja „Planjke, vugli, cifre“.</p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
12.11.2025. / 12.11.2025.
izložba
Latica Ivanišević / Dar ljepote
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe Latice Ivanišević "Dar ljepote" u srijedu, 12. studenoga 2025., u 19 sati u Oktogonu NMMU, Ilica 5, Zagreb.</div>
<div>
Kustosica izložbe je Lada Bošnjak Velagić.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba donosi presjek bogatog i raznovrsnog stvaralaštva umjetnice koja je svojim opusom obilježila hrvatsku scenografiju, kostimografiju i tapiseriju. Kroz izbor tapiserija, tekstilnih kolaža, kostima te umjetnina iz obiteljske zbirke, izložba otkriva povezanost Latice Ivanišević s umjetnošću, obiteljskom tradicijom i najistaknutijim autorima hrvatske kulturne scene 20. stoljeća.</div>
<div>
</div>
<div>
Naslovna slika: Latica Ivanišević, Ptice, 1999.,</div>
<div>
podloga: pamuk; runo: vuna; tehnika ručnog taftinga (izrada atelje Zdenka Jerneića)</div>
<div>
200 x 300 cm</div>
<div>
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
VRIJEME
12.11.2025. / 07.12.2025.
izložba
Srijeda u Muzeju / Bojan Šumonja
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
Posljednja u nizu ovogodišnjih izložbi realiziranih u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel je izložba akademskog slikara Bojana Šumonje, koja se otvara u sklopu <i>Srijede u Muzeju</i>. Bojan Šumonja izlagao je na više od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i širom svijeta, višestruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus <i>Ovce</i> (po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p>
<p>
</p>
<p>
Bojan Šumonja izlagao je na više od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i širom svijeta, višestruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus <em>Ovce</em> (po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p>
<p>
</p>
<p>
O autoru Željko Marciuš, muzejski savjetnik u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, piše: „Bojan Šumonja (1960.) jedan je od najizrazitijih suvremenih hrvatskih neoekspresionističkih slikara. Studirao je kiparstvo na venecijanskoj Akademiji lijepih umjetnosti (klasa prof. Tramontina, 1984.), a do 1987. u Milanu uči grafiku dubokog tiska. Autorovo rasno slikarstvo razapeto između mitologemskog i profanog (I. Zidić, 2007.) utemeljeno je metodom citatnosti na načinima postmoderne interpretacije tradicije (figura, pejzaž, povijest slikarstva, drama, mit, vražje i božje, tragedija, alegorija), poetike stripa i filma te skorijem naslijeđu transavangarde i Novih divljih.“</p>
<p>
</p>
<p>
Otvorenje počinje u 19 sati u palači Sermage i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p>
<p>
</p>
GMV Palača Sermage (Izložbeni salon), Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
GMV Palača Sermage (Izložbeni salon), Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
VRIJEME
12.11.2025. / 21.12.2025.
izložba
44. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija
Muzejski dokumentacijski centar
MJESTO
<div>
Muzejski dokumentacijski centar organizira 44. Izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga 2025. u sklopu Međunarodnog sajma knjiga Interliber.</div>
<div>
</div>
<div>
Za našu vjernu publiku pripremili smo predstavljanje recentnih publikacija 107 muzeja iz 60 hrvatskih gradova, promociju novih muzejskih izdanja na glavnoj pozornici Zagrebačkog velesajma, dok najmlađe posjetitelje očekuju edukativne radionice pod vodstvom muzejskih pedagoginja i kustosica iz Doma Marina Držića, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja grada Karlovca. Više o bogatom popratnom programu pročitajte na mrežnim stranicama MDC-a.</div>
<div>
</div>
<div>
Potražite nas u paviljonu 6 na štandu 8c i otkrijte koje su najnovije publikacije muzeji pripremili za Izložbu, provjerite koji su vam naslovi promakli i upoznajte se s bogatim kulturnim nasljeđem koje čuvaju hrvatski muzeji i galerije.</div>
<div>
</div>
Zagrebački velesajam, paviljon 6
Zagrebački velesajam, paviljon 6
VRIJEME
11.11.2025. / 16.11.2025.
izložba
Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<div>
U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba posvećena sušačkim razglednicama. Izložba i katalog Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak prikaz su odabranih primjeraka muzejske Zbirke razglednica s motivima povijesnog grada Sušaka i njegove okolice. Kroz 125 razglednica prezentira se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Sušaka.</div>
<div>
Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, sušački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta, te Sokol i ostala sušačka udruženja i grupe. Razglednice su tijekom više od jednog stoljeća imale važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Njihova dokumentarna vrijednost danas je neprocjenjiva jer mnogih građevina ili vizura koje vidimo na njima više nema ili su znatno izmijenjene. Preko njih se može pratiti urbanistički rast Sušaka, širenje u smjeru istoka, razvoj prometa, pomorstva i turističke ponude. Sušak je svoj identitet sustavno razvijao osobito krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a upravo su razglednice bile jedno od brojnih mogućnosti kojima se taj identitet afirmirao.</div>
<div>
Autorica izložbe je Marija Lazanja Dušević. Organizirana je u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka/ Comunità degli italiani di Fiume te su izložba i reprezentativni katalog izložbe realizirani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Izložba se otvara 11. studenog u Kockici, Trg R. Zanelle 2. Traje do 8. prosinca 2025.</div>
<div>
</div>
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
VRIJEME
11.11.2025. / 08.12.2025.
izložba
Mlečići popališe Novi
Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski
MJESTO
<p>
U ponedjeljak, 10. studenoga u 18 sati, u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski, otvorit će se izložba „Mlečići popališe Novi“, posvećena 410. obljetnici mletačkog napada.</p>
<p>
Prije točno 410 godina Novi je potresao događaj koji je trajno upamćen i sačuvan u narodnoj pjesmi koja se upornim prenošenjem uspješno sačuvala do današnjega dana. Radi se o mletačkom napadu i uništenju Novoga grada, događaja koji je sačuvan u narodnoj pjesmi „Mlečići popališe Novigrad“. Međutim, ovaj događaj ne spada u red onih maglovitih legendi iz zaboravljenog vremena koji je sačuvan samo u pjesmi, već ga jasno pronalazimo opisanoga u više onodobnih povijesnih izvora.</p>
<p>
Prema ovim izvorima, uništenje Novoga nije bila ničim izazvana povijesna epizoda, a osnovni razlog je, naravno, bio političke prirode. Gotovo osamdeset godina trajao je neobjavljeni rat između Mletačke Republike s uskocima „vinturinima“. Nakon neuspješnih pregovora koji su trajali koliko i sami sukob, Mlečani su se odlučili trajno riješiti uskoka. Početkom kolovoza 1615. godine oni prekidaju sve diplomatske veze s Austrijom i pripremaju se za ratni pohod. Kao prvi veći zadatak mletački vrhovni zapovjednik mornarice Lorenzo Venier dobiva naredbu za napad na Novi grad. Naš Novi nije odabran nasumce. Frankopani su već desetljećima dopuštali boravak uskoka u njemu i njihove pohode protiv Mlečana čime je stekao neslavnu reputaciju „uskočkog gnijezda“. Također, bio je dovoljno velik da se proglasi strateškim vojnim ciljem, a dovoljno malen da je njegovo osvajanje bilo ostvarivo.</p>
<p>
Krajem kolovoza 1615. godine na otoku Krku prikupljena je flota od šest galija i 36 manja naoružana broda s oko 2000 ukrcanih vojnika s podrškom topništva. Priliku za napad Mlečani nisu dugo čekali jer se uskoro „ban Mikula“ Frankopan s najvećim dijelom svojih Novljana uputio u Otočac kojeg je trebalo utvrditi i obraniti od očekivanog turskog napada.</p>
<p>
Saznavši da je grad prazan providur Venier pokrenuo je svoju flotu i u noćnim satima 29. kolovoza napao Novi. Mletačka vojska iskrcala se na obalu i napala južne bedeme grada pokušavši ih prevladati s ljestvama. Istovremeno su iskrcali topove i s istočne strane napadali kaštel i Vela vrata. Malobrojna novljanska posada odmah je prihvatila borbu na gradskim bedemima, ali dok je posada na južnom bedemu odbijala napade, dio mletačkih vojnika primakao se Malim vratima koju malobrojna posada nije nadzirala. Neopaženi, Mlečani su postavili dvije „petarde“ - mine stožastog oblika namijenjene za probijanje vrata. Eksplozija ih je uspješno probila i kroz otvor su prodrli višestruko brojniji napadači. U neravnopravnoj borbi zapovjednik grada je ranjen i zarobljen s nekolicinom svojih boraca.</p>
<p>
Nakon upada uslijedila je sustavna pljačka, paljenje i uništenje, a život je izgubilo između 30 i 40 Novljana.</p>
<p>
Manja grupa mještana, skupa s nekoliko senjskih uskoka i župnikom, uspjela se utvrditi u staroj pravokutnoj kuli Turnac. Mlečani su pokušali ovladati njome te su bezuspješno jurišali na nju nekoliko puta, ali uzalud.</p>
<p>
Vijest o napadu na Novi ubrzo se pronijela diljem Primorja. U uskočkom Senju na brzinu je skupljena ekspedicijska snaga koja je već u prijepodnevnim satima krenula prema Novom. Saznavši za to Mlečani su napustili opsadu Turnaca i započeli s povlačenjem. Do tog trenutka poplijenili su i popalili čitav grad i luku, posjekli vinograde i uništili solanu, a zarobljenike odveli sa sobom brodovima.</p>
<p>
Ipak, osveta je brzo uslijedila provalama i uništenjem mletačkih posjeda u Istri što se ubrzo pretvorilo u strahotni trogodišnji Uskočki rat. </p>
<p>
Više o ovom događaju i dobu u kojem se odvio te koliko se povijesna istina podudara s predajom sačuvanom u narodnoj pjesmi, može se pogledati od 10. studenog 2025. godine u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski.</p>
Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski
Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski
VRIJEME
10.11.2025. / 10.11.2025.
izložba
Arheo pop-up / muzej na otvorenom u Cavtatu
Muzeji i galerije Konavala - Odjel za arheologiju i spomeničku baštinu Konavala
MJESTO
<p>
U sklopu izložbenog ciklusa „Novootkriveni Epidaur“, na arheološkom lokalitetu Rat će se u subotu, 15. studenoga 2025. od 10 sati održati privremeni pop-up muzej na otvorenom.</p>
<p>
Arheo pop-up na Ratu donosi novootkrivene nalaze i interpretacije vezane za antički Epidaurum, rimsku koloniju čije se nasljeđe još uvijek otkriva iz slojeva zemlje.</p>
<p>
Posjetitelji će imati priliku upoznati se s tijekom aktualnih arheoloških istraživanja, pratiti proces otkrivanja i dokumentiranja povijesnih slojeva, te iz prve ruke doživjeti kako se prošlost antičkog grada postupno vraća u suvremeni prostor Cavtata.</p>
Arheološki lokalitet Rat
Arheološki lokalitet Rat
VRIJEME
10.11.2025. / 10.11.2025.
izložba
Sandra Anderlon / Adeleine
Galerija Vladimir Bužančić
MJESTO
<div>
U Galeriji Vladimir Bužančić Sanda Anderlon predstavlja se recentnim ciklusom kolaža i kombiniranih tehnika na platnu i na papiru. Motivika je apstraktna, a u nekim je djelima figuracija apstrahirana samim pristupom tehnici kolaža. Kolaž otvara vrata nesvjesnog omogućavajući unutrašnjem svijetu da se otjelotvori u različitim oblicima, bojama i crtežu.</div>
<div>
U kolorističkom nizanju planova Sandinih kolaža prepoznajemo imaginarne krajolike, otkrivamo skrivene figure u kretanju ili plesu ili pak portrete koji ispunjavanju cijeli prostor slike – predstavljajući horror vacui dinamičnog kolorita.</div>
<div>
Ekspresionistički crtež pastelom bilježi rukopis koji donosi ritam i ističe kontraste boja kolaža…''</div>
<div>
Iz predgovora izložbi: Vesna Šantak, voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</div>
<div>
</div>
<div>
Sanda Anderlon (r. 1989., Zagreb) vizualna je umjetnica koja stvara u tehnikama kolaža, crteža i slikarstva. Diplomirala je vizualnu komunikaciju na Studiju dizajna, a radila je za Vox Media, BBC, Financial Times i druge. Njezini digitalni kolaži od 2015. dio su kolekcije galerijske mreže Lumas (Berlin). Od 2021. posvećuje se nedigitalnom stvaranju te izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Članica je HDLU-a.</div>
<div>
</div>
<div>
Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
VRIJEME
10.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Predavanje „Hrvatski neandertalci: ljudi iz Krapine i Vindije i priča o neandertalcima“
Hrvatski prirodoslovni muzej
MJESTO
<p>
U petak, 7. studenoga 2025. u 18 sati, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, dr. Fred Smith (Distinguished Professor of Anthropology, Illinois State University) održat će predavanje „Croatian Neanderthals: The People from Krapina and Vindija and the Neanderthal Story / Hrvatski neandertalci: ljudi iz Krapine i Vindije i priča o neandertalcima“, uz izložbu „Lubanja C – svjetska antropološka baština“.</p>
<p>
Predavanje će se održati na engleskom jeziku u trajanju od 45 do 55 minuta, uz 20-minutnu raspravu.</p>
<p>
<a href="https://hpm.us17.list-manage.com/track/click?u=587914546292ca20e4fbef89e&id=69fba70f19&e=2bac4c170f" target="_new"><span style="color:#009ee3;"><strong>Prijava</strong></span></a></p>
Demetrova 1 i 3, Zagreb
Demetrova 1 i 3, Zagreb
VRIJEME
07.11.2025. / 07.11.2025.
izložba
Gjuro Prejac – svestran umjetnik rodom iz Desinića
Muzeji Hrvatskog zagorja - Dvor Veliki Tabor
MJESTO
<p>
U petak, 7. studenoga 2025. u 18:00 sati, u Dvoru Veliki Tabor bit će otvorena izložba posvećena Gjuri Prejcu (1870.–1936.), glazbeniku, glumcu, redatelju i skladatelju rodom iz Desinića.</p>
<p>
Kroz 75 eksponata – od libreta i notnih zapisa do fotografija i osobnih predmeta – bit će predstavljeno njegovo bogato i raznoliko stvaralaštvo. Izložba obilježava 155. obljetnicu rođenja i 90 godina od smrti ovog svestranog umjetnika.</p>
<p>
Autorica izložbe je Renata Dečman, viša kustosica Dvora Veliki Tabor.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja 2026. godine.</p>
Hum Košnički 1, Desinić
Hum Košnički 1, Desinić
VRIJEME
07.11.2025. / 31.07.2026.
izložba
Drava Art Biennale 2025.: Ekofeminizam
Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica
MJESTO
<p>
U petak, 7. studenoga 2025. godine, u 18 sati, u Galeriji Koprivnica održat će se otvorenje izložbe Drava Art Biennale 2025.: <i>Ekofeminizam</i>.</p>
<p>
Ekofeminizam otvara prostor za reinterpretaciju suvremenih umjetničkih praksi, naročito onih koje tematiziraju prirodu, tijelo, okoliš, spiritualnost i odnos prema zemlji. DAB ’25. okuplja 19 suvremenih umjetnika koji kroz heterogenost tehnika, materijala, izraza i pristupa stvaraju homogenu cjelinu onoga što jest ili bi moglo postati naša stvarnost.</p>
<p>
U DAB-u ’25. sudjeluju: Ivana Biočina, Stela Brkanić, Lučka Centa, Tanja Dabo i Irena Bekić, Gail Hocking, Iva Korbar, Mirna Kutleša, Pei-Han Lin, Ivica Malčić, Ivan Midžić, Lea Mioković, Keiko Miyazaki, Ivana Papić, Kristina Pongrac, Ana Ratković Sobota, Ivana Tkalčić, Ana Vivoda, Leo Vukelić.</p>
<p>
Drava Art Biennale 2025. nastoji podsjetiti na nasušnu potrebu povratka srži i suštini – s manje hijerarhije, više suradnje, zajedničke odgovornosti i međusobne povezanosti. Neki od ključnih motiva i strategija ekofeminizma uključuju performativnost, često s korištenjem dijela tijela kao pejzaža; upotrebu organskih materijala poput zemlje, vode ili tekstila; arhiviranje ženskog znanja kroz povezivanje tradicionalno ženskih praksi (npr. rukotvorstvo) s otporom prema modernom tehnokratskom pogledu na prirodu; ritualnost, spiritualnost i procesualnost kroz istraživanje mitova, arhetipova, cikličkog vremena u kontrastu s linearnim narativima konstantnog rasta, napretka i kontinuirane eksploatacije. Ovo su samo neke od predstavljenih tema koje otvaraju prostor za promišljanje o nužnim promjenama u pogledu na očuvanje vode i cijelog ekosustava, pogledu kojem je u srži uvažavanje i ravnopravnost svih oblika života, koegzistencija i reciprocitet prirode i čovjeka.</p>
<p>
Stručni žiri za odabir radova ove su godine činile kustosice Ana Kovačić (WHW, Zagreb), Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek), Romana Tekić (Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda), Maja Hodošček (Center sodobnih umetnosti, Celje), Tanja Špoljar (Atelieri Koprivnica) i Helena Kušenić (Muzej grada Koprivnice). Ekofeminizam nastoji spojiti aktivističko djelovanje, politički angažman, znanstvena i teorijska istraživanja, a svoj smisao i svrhovitost pronalazi jedino ako se nalazi – između – na mjestu prožimanja i susreta. Suvremenom svijetu nedostaje praktičnog i utjelovljenog razumijevanja međusobne neraskidive poveznice između čovjeka i svih drugih oblika (života) na zemlji. Zato se i u ovom izdanju nastavlja okupljanje nekoliko institucija i stručnjaka, uz ispreplitanje institucionalne i nezavisne scene te obrazovno-edukativnih institucija.</p>
<p>
Vizualni identitet projekta i ovog je puta osmišljen u suradnji sa Sveučilištem Sjever – doc. art. Lukom Borčićem kao mentorom i studenticama Medijskog dizajna Lunom Šaban i Teom Pokas. Dizajnersko rješenje prati temu ovogodišnjeg DAB-a, reagira na odabrane umjetničke radove te suptilno odgovara i na trenutno stanje svijeta gdje se suočavamo sa zabranama i potencijalnim ograničavanjima slobode umjetničkog izražavanja. Kontrast između tamne, umjetne površine trake i analogno ručno izvedenih prirodnih tekstura stvara vizualni dijalog između otpornosti i ranjivosti, industrije i zemlje, tišine i glasa. Skidanjem trake komunicira se borba i otpor prema kontroli, dualizmima i hijerarhiji. Ogoljenom površinom koja ostaje ispod trake otkriva se nježnost i snaga ekofeminističnih vrijednosti.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 24. siječnja 2026., a omogućena je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije.</p>
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
VRIJEME
07.11.2025. / 24.01.2026.
izložba
7. likovni trijenale Moslavine
Muzej Moslavine Kutina
MJESTO
<p>
U petak, 7. studenoga 2025. godine s početkom u 18 sati u Galeriji Kulturno-povijesnog centra SMŽ (Rimska 19, Sisak) održat će se otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Moslavine Kutina „7. likovni trijenale Moslavine“.</p>
<p>
Na „7. likovnom trijenalu Moslavine“ sudjeluju akademski slikari, kipari i grafičari: Ivan Branko Imrović, Mato Gereci, Tihomir Krsmanović, Predrag Lešić, Franjo Matešin, Zdravko Damjanović, Zvjezdana Mihalke, Ivana Ožetski, Danijela Kurtz, Alen Miler, Izabela Hren, Ivana Barišić Tomšić, Matko Antolčić, Marija Tomaz Kilim, Mateja Krznar, Lucija Mitar, Juraj Mihalke i Ema Zavacki. Svim autorima je dana sloboda i izboru medija pa se često autori predstavljaju radovima u dva različita medija.</p>
<p>
Autorica i kustosica izložbe: povjesničarka umjetnosti Jelena Batinić.</p>
<p>
Izložba je otvorena do 28. studenoga 2025.</p>
Galerija Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije, Rimska 19, Sisak
Galerija Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije, Rimska 19, Sisak
VRIJEME
07.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<p>
U Muzeju grada Zagreba u četvrtak, 6. studenoga 2025. godine u 19 sati, otvara se izložba Umjetničkog paviljona <i>Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant</i>.</p>
<p>
Lina Crnčić-Virant (Zagreb, 1879. – 1949.) pripada generaciji hrvatskih umjetnica čiji se stvaralački doprinos dugo zadržavao na marginama vidljivosti.</p>
<p>
Studentica prve generacije Privremene više škole za umjetnost i obrt, suosnivačica i predsjednica Kluba likovnih umjetnica, suosnivačica Prve privatne umjetničke škole za djevojke, ilustratorica, slikarica i dizajnerica, u povijesno-umjetničkim izvorima Crnčić-Virant ostala je zapisana kao supruga poznatog slikara Mencija Clementa Crnčića – svoga nekadašnjeg četrnaest godina starijeg profesora.</p>
<p>
Asimetrija između bogate i raznolike javne produkcije i djelovanja Crnčić-Virant s jedne strane te nedovoljne istraženosti, interpretacije i prezentacije opusa s druge strane, ishodište je izložbe <i>Intimno i javno</i> i izložbene koncepcije koja ovaj suodnos propituje u smislu dijaloga. Jezgru izložbe formira presjek djela koja su za života umjetnice bila javno izlagana (portreti, pejzaži, mrtve prirode i dr.), pri čemu je posebno istaknuta cjelina ilustracija priča za djecu. Kao kontrapunkt javno izlaganim djelima, ali i u smislu prožimajuće cjeline, prezentirani su radovi koji svjedoče o umjetničkom impulsu kao organskom dijelu svakodnevice Crnčić-Virant (jaslice koje je izrađivala za svoju djecu, zdravice i pisma u stihovima, razglednice s obiteljskog odmora, igre i dr.).</p>
<p>
Autorica izložbe je Aneta Barišić, viša kustosica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.</p>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
06.11.2025. / 04.01.2026.
izložba
Kim Mikasović: Budući je teško vjerovati u trajni mir
Galerija umjetnina
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. studenoga, u 19 sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se izložba <em>Kim Mikasović: Budući je teško vjerovati u trajni mir</em>.</p>
<p>
Kustosica je Teuta Stančić.</p>
<p>
„Kao rezultat višegodišnjeg umjetničkog istraživanja i dvije intervencije u prostoru splitske Stare bolnice, umjetnica kroz ciklus triju radova problematizira interdimenzionalne aspekte zdravstvenog sustava. Promišlja o simbolici prostora bivše bolnice, prateći njegove transformacije kroz različite povijesne okolnosti. Autorica arhivskoj građi pristupa ne samo analitički, već stvara osjetilni i emotivni odnos s materijalom, što je nadahnulo nastanak ovog ciklusa.“ (iz teksta Teute Stančić)</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je rezultat osmog izdanja nacionalnog natječaja za studente diplomskih studija umjetničkih akademija i studija povijesti umjetnosti čije su ovogodišnje dobitnice Kim Mikasović, studentica Umjetničke akademije u Splitu (mentorica prof.art Neli Ružić, teorijska mentorica dr.sc. Blaženka Perica, asistentica Marieta Vulić) i Teuta Stančić, studentica Filozofskog fakulteta u Splitu (mentor izv.prof. dr.sc. Dalibor Prančević).</p>
<p>
</p>
<p>
Kustosica projekta A4: Ana Čukušić</p>
<p>
</p>
<p>
Više o izložbi: <a href="https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje"><span style="color:#009ee3;">https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje</span></a></p>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
06.11.2025. / 07.12.2025.
izložba
Katarina Ivanišin: Ptice
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. studenoga, u 19 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorit će se izložba <i>Katarina Ivanišin: Ptice</i>.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je rezultat suradnje Ureda za fotografiju/Galerije Spot i Gradske galerije Striegl u sklopu programske linije „SPOT u gostima“.</p>
<p>
U novom izložbenom projektu Katarine Ivanišin, umjetnice i kustosice čiji rad povezuje polje fotografije, crteža, muzeologije i poetskog promišljanja prirode, diorame postaju prostor suočavanja s prolaznošću i pogledom koji traje.</p>
<p>
Umjetnica promatra zaboravljene muzejske preparate, prekrivene plastičnim folijama, i kroz fotografski čin ponovno im daruje dah svjetlosti. Njezine presnimke starih diorama iz dubrovačkog Prirodoslovnog muzeja svjedoče o vremenu kada su takvi „uređaji“ služili razumijevanju svijeta prirode, ali danas postaju memento mori, prizori tišine, nestanka i trajanja.</p>
<p>
Kako piše kustosica izložbe, Sandra Križić Roban, „<i>Katarinine slike, poput onih o kojima Barthes piše, dovode gledatelja do točke gdje osjećaj jamči Biće. Na brzinu fotografira – bilježi da su žive, da su opet barem na kratko udahnule svjetlost. Sve traje kao jedan dugi, ali nikad dovoljno dubok udisaj.</i>“</p>
<p>
Izložba otvara prostor između prirode i umjetnosti, između pogleda koji oživljava kao i pogleda koji svjedoči kraju pozivajući nas da zastanemo, udahnemo i osjetimo prolaznost kao trenutak prisutnosti.</p>
<p>
Organizacija: Gradska galerija Striegl i Ured za fotografiju / Galerija Spot</p>
<p>
Izložba je dio programske linije „Spot u gostima“, kojom Ured za fotografiju predstavlja autore u suradnji s galerijama izvan Zagreba.</p>
<p>
Realizaciju izložbe u Sisku podržali su Grad Sisak i Ministarstvo kulture i medija RH. Rad Ureda za fotografiju omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O autorici:</strong></p>
<p>
Katarina Ivanišin (Dubrovnik, 1975.) je diplomirala slikarstvo na City and Guilds of London Art School 1998., nakon čega je 2000. završila dvogodišnji poslijediplomski studij slikarstva na Royal College of Art. Između 2000. i 2008. je uz samostalni umjetnički rad predavala slikanje na diplomskom studiju pri City and Guilds of London Art School. Uz umjetnički rad, nakon povratka u Hrvatsku 2009. radi i kao kustosica pedagoginja, prvo u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku, a potom u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Dobitnica je 1. nagrade na natječaju T-HT nagrada@msu.hr (2015.). Objavila je umjetničku knjigu De Materia Avium (Art radionica Lazareti, 2017.) u kojoj je opisala svoj susret s prepariranim pticama na arhivskim fotografijama i u čuvaonici Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i njegove posljedice. Živi i radi u Dubrovniku, Zagrebu i na Draču.</p>
<p>
</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
VRIJEME
06.11.2025. / 12.12.2025.
izložba
Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme
Hrvatski muzej turizma
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. studenoga u 18 sati, u Hrvatskom muzeju turizma otvorit će se putujuća izložba Muzeja čokolade u Zagrebu, „Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme“.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba „Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme“, putujuća je izložba Muzeja čokolade Zagreb. Izložba će s preko sto i pedeset eksponata ispričati priču o povijesti čokolade dugoj pet tisuća godina – od prvog napitka od kakaa do poznatih čokoladnih brendova koje danas poznajemo i volimo. Čokolada je danas jedna od najomiljenijih slastica na svijetu – svakodnevni užitak koji povezuje ljude svih generacija, kultura i kontinenata.</p>
<p>
Izložba će povijest čokolade prikazati kroz etape razvoja same čokolade od prašuma zapadnog dijela današnjeg Ekvadora gdje se 3500. godine pr. Kr. uzgajao kakaovac preko dolaska kakaa u Europu i njegove uporabe na europskim dvorovima. Industrijska revolucija obilježila je rađanje „moderne“ čokolade i šire dostupnosti.</p>
<p>
Pripadnici kultura Mayo Chinchipe prvi su u ljudskoj povijesti 3500. godine pr. Kr. uzgajali kakaovac i pripremali napitke od njegovih zrna – tisućljećima prije Maja i Asteka. Tijekom sljedećih stoljeća kakaovac su cijenile velike civilizacije Mezoamerike. Kakaova zrna služila su i kao valuta – dragocjena poput zlata.</p>
<p>
U 16. stoljeću čokolada stiže u Europu zahvaljujući Hernánu Cortésu i španjolskim konkvistadorima. Iako su došli u potrazi za zlatom, u Novom svijetu pronašli su još dragocjenije blago – kakao. U početku je bio strogo čuvana tajna španjolskog dvora, rezervirana za plemstvo. Tek početkom 17. stoljeća, čokolada prelazi granice i ubrzo postaje omiljeni napitak europske aristokracije.</p>
<p>
Čokolada je u 17. i 18. stoljeću sinonim za luksuz i raskoš. Pije se iz skupocjenog porculana, a u Engleskoj se širi među građanstvom kroz tzv. chocolate houses – prve kuće čokolade, koje postaju središta društvenog života.</p>
<p>
Ipak, do prave revolucije dolazi tek u 19. stoljeću. Tehnološki izumi nizozemskog inovatora Conrada van Houtena omogućili su odvajanje kakaovog maslaca i suhe tvari, što je bio temelj za proizvodnju suvremene čokolade. Godine 1848. engleska tvrtka J. S. Fry & Sons proizvela je prvu čokoladnu pločicu, a samo nekoliko desetljeća poslije Daniel Peter stvorio je prvu mliječnu čokoladu. Švicarac Rudolf Lindt uveo je proces končiranja, koji joj je dao prepoznatljivu kremastu teksturu, dok su Toblerone, Neuhaus i druge tvrtke početkom 20. stoljeća oblikovale moderne praline i čokolade koje poznajemo i danas.</p>
<p>
Čokolada je postala dostupna svima. Više nije bila povlastica kraljeva, već omiljena poslastica djece i odraslih. Postala je simbol užitka, ljubavi i malih svakodnevnih radosti – dobila je status koji zadržava i danas.</p>
<p>
Dio izložbenog postava posvećen je proizvodnji čokolade u Hrvatskoj od Riječke tvornice kakaa i čokolade do tvornice Union, Grič, Kandit, Zvečevo i Kraš. Priča o čokoladi u Hrvatskoj počinje 1896. godine, kada se u Rijeci otvara prvi industrijski pogon za proizvodnju čokolade i kakaa, velika Riječka tvornica kakaa i čokolade, poznata po svojim čokoladama marki Slon i Adria.</p>
<p>
Kustos izložbe i autor postava: Marko Španjol</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2026.</p>
Vila Angiolina, Park Angiolina 1, Opatija
Vila Angiolina, Park Angiolina 1, Opatija
VRIJEME
06.11.2025. / 25.01.2026.
izložba
Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština
Hrvatski prirodoslovni muzej
MJESTO
<p>
Izložba „Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština“ interdisciplinarni je muzeološki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja – tzv. Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.<br />
<br />
Nalazište neandertalaca u Krapini jedno je od ključnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu u Krapini, a istraživana je od 1899. – 1905 godine pod vodstvom našeg slavnog znanstvenika Dragutina Gorjanović-Krambergera. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.<br />
<br />
Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu. Procjenjuje se da su tamo pronađeni ostaci čak nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, što je stručnjacima omogućilo mnoge nove spoznaje o neandertalcima te usporedbe s nalazima iz ostalih europskih i azijskih nalazišta. Iako je zbirka velika, Lubanja C ipak je njen najpoznatiji dio. Osim anatomskih studija, na njenoj čeonoj kosti pronađeni su i tragovi koji nam govore i o simboličkoj sferi života neandertalaca.<br />
Središnji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive artefakt neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, 2D i 3D animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u širem kontekstu spoznaja o neandertalcima.<br />
Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna širokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake.<br />
<br />
Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju edukativne interaktivne materijale, popratne publikacije (primjerice, katalog izložbe), kao i stručna vodstva. Posebna pozornost posvećuje se edukativnim programima za djecu, mlade i škole – kroz radionice, didaktičke sadržaje i prilagođena vodstva – čime se doprinosi popularizaciji prirodoslovlja i znanosti među mlađim generacijama.<br />
<br />
Kao dio programa, predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici, u kojima će sudjelovati muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i iskustava.</p>
<p>
</p>
<p>
Otovrenje izložbe održat će se u četvrtak, 6. studenoga u 19. sati. <a href="https://hpm.us17.list-manage.com/track/click?u=587914546292ca20e4fbef89e&id=fdb83f32e7&e=2bac4c170f" target="_new"><span style="color:#009ee3;"><strong>Potvrda dolaska</strong></span></a></p>
Demetrova 1 i 3, Zagreb
Demetrova 1 i 3, Zagreb
VRIJEME
06.11.2025. / 14.12.2025.
izložba
Zoran Šimunović: Daj mi pusu
Galerija Klovićevi dvori
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. studenog au Galeriji Klovićevi dvori otvorit će se izložba Zorana Šimunovića „Daj mi pusu“.</p>
<p>
Suvremeni hrvatski umjetnik i kustos Zoran Šimunović na likovnoj je sceni od 2013. godine. Rođen je u Nuštru kod Vinkovaca 1984. godine, u obitelji koja se bavi poljoprivredom i koja mu je odmalena usadila zdrave radne navike, a istovremeno mu pružila sretno i bezbrižno djetinjstvo kojega se toliko rado prisjeća na svojim slikama. Osam godina radio je kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar, a danas vodi Galeriju „Slavko Kopač“ u Vinkovcima. Uz posao kustosa i voditelja Galerije, Zoran svaki dan slika u ateljeu u potkrovlju svoje kuće u Osijeku, a do sada je priredio 28 samostalnih izložbi. Na fakultetu je započeo s apstrakcijom, no s vremenom ga je sve više počela privlačiti figuracija otkrivši da se pomoću nje može najbolje izraziti. Ipak, elementi nefigurativnog još su uvijek prisutni u njegovim radovima, a taj jedinstven spoj apstrakcije i figuracije osnovna je karakteristika njegovog slikarstva. Povjesničar umjetnosti Branko Franceschi za njega govori kako je slikar koji slika figuraciju instinktom apstraktnog slikara, a kako bilježi likovna kritičarka Iva Körbler „elegantna i virtuozna kompozicija njegovih slika nema nikakav dekorativni predznak, već nas asocira na neke od najboljih apstraktnih slikara 20. stoljeća, koji su pomoću apstrakcije tragali za skladom i proporcijom u svakodnevici“.</p>
<p>
Više: <a href="https://gkd.hr/izlozba/zoran-simunovic-daj-mi-pusu/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>
Jezuitski trg 4, Zagreb
Jezuitski trg 4, Zagreb
VRIJEME
06.11.2025. / 11.01.2026.
izložba
Svatko ima pravo na svoje mjesto
Tiflološki muzej
MJESTO
<p>
U četvrtak, 6. studenoga 2025. u 14 sati, u Tiflološkom muzeju održat će se otvorenje izložbe „Svatko ima pravo na svoje mjesto“. Izložba je rezultat istoimenog projekta suradnje Tiflološkog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u partnerstvu sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna.</p>
<p>
Izložba je otvorena do 21. studenoga 2025. </p>
<p>
</p>
<p>
„Svatko ima pravo na svoje mjesto“ je projekt suradnje Tiflološkog muzeja i Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastao u partnerstvu sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a trajat će dvije akademske godine, 2024.-2025. i 2025.-2026.</p>
<p>
Namijenjen je studentima II. godine Sveučilišnog diplomskog studija „Likovna kultura“ te učenicima I., III. i IV. razreda Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p>
<p>
„Svatko ima pravo na svoje mjesto“ je razvojni projekt muzejske pedagogije te participativne i likovne umjetnosti osmišljen s ciljem poticanja empatije među srednjoškolcima i studentima prema slijepim i slabovidnim osobama.</p>
<p>
Projekt je izveden u okviru predmeta „Metodika kreativnog procesa“ na ALU i u sklopu praktičnih predmeta iz slikarstva, kiparstva i grafike. Kroz edukativne posjete muzeju, tematske radionice i sinopsise participativnih projekata studenti razvijaju umjetničke sadržaje koji pomažu mladima razumjeti izazove s kojima se suočavaju osobe s oštećenjem vida.</p>
<p>
Suradnja je obuhvaćala više razina rada: integraciju odgojnih aspekata u nastavu koja uključuje prilagodbu sadržaja predmeta „Crtanje i slikanje“ te „Plastično oblikovanje“ u I. razredu, tematske radionice u muzeju s učenicima III. i IV razreda Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, osmišljavanje participativnih projekata te završnu izložbu likovnih radova studenata na kojoj je predstavljen proces likovno-pedagoškog rada studenata i studentski likovni radovi iste tematike.</p>
<p>
Na završnoj izložbi mladi umjetnici Helena Birin, Jakov Pašalić, Jane Karaula, Marija Jakupanec, Paulina Marija Vukoja i Adrijana Brčić predstavit će svoje radove proizišle iz projekta.</p>
<p>
</p>
<p>
Na projektu su sudjelovali nastavnici nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu: izv. prof. mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. dr. art. Snježana Ban, doc. art. Iva Ćurić, prof. mr. art. Gordana Bakić, izv. prof. dr. art. Igor Čabraja, izv. prof. art. Vojin Hraste, red. prof. art. Vlasta Žanić, studenti II. godine Sveučilišnog diplomskog studija Likovna kultura i učenici II. III. i IV razreda Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p>
Draškovićeva 80/II - posjetitelji; Augusta Šenoe 34/III - uprava, Zagreb
Draškovićeva 80/II - posjetitelji; Augusta Šenoe 34/III - uprava, Zagreb
VRIJEME
06.11.2025. / 21.11.2025.