Jelena Jureša / Koreografije nasilja

<div> U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se u četvrtak, 13. studenog u 19 sati, velika samostalna izložba &quot;Koreografije nasilja&quot; umjetnice Jelene Jure&scaron;e, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dan nakon otvorenja u petak, 14. 11. 2025. u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jure&scaron;a, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i dru&scaron;tvenom kontekstu.&nbsp;</div>

Godišnja skupna izložba HDLU

<div> &nbsp;Otvorenje godi&scaron;nje skupne izložbe HDLU održat će se u četvrtak, 13.11.2025. u 18.00 h u Kneževoj palači.</div>

Mirna Nestić i Franciska Topolovec / Dijalozi

<div> U izložbi Dijalozi, kiparica Mirna Nestić i slikarica Franciska Topolovec vode razgovor u vi&scaron;e slojeva &ndash; međusobno, sa samima sobom i s publikom. Njihov susret u Galeriji Kurija pretvara se u likovni razgovor o stvaranju, o sjećanju i o potrebi da se osobno iskustvo pretoči u univerzalne oblike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mirna Nestić u glini, tom praiskonskom materijalu, oblikuje figure koje su istodobno stvarne i mitske. Njezine skulpture &ndash; od Ukalupljivanja i Sam sa sobom do Jahača smrti i Dismorfije &ndash; istražuju granice između duhovnog i tjelesnog, između početka i kraja. U svakoj se osjeća dah transformacije: kako bi novo nastalo, staro mora nestati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Franciska Topolovec na to odgovara &bdquo;kolažima sjećanja&ldquo; izvedenima u akvarelu i ugljenu. U njezinim slikama prostori i predmeti postaju memorijski zapisi, emotivne sonde koje povezuju osobno i kolektivno. U slojevima boje i crteža skriva se tiha potraga za smislom, djetinjstvo pretočeno u sada&scaron;njost, krhkost koja nosi snagu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dijalozi su, u konačnici, izložba o komunikaciji umjetnosti i života &ndash; o stalnom prevođenju emocije u formu, iskustva u simbol, trenutka u trajanje. U zajedničkom prostoru Mirne i Franciske otvara se razgovor u kojem svaka riječ ima svoju sjenu, a svaka sjena &ndash; svoj odjek, nagla&scaron;ava autorica predgovora u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.</div> <div> Izložbu pogledajte do 28. studenog 2025. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno dru&scaron;tvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div>

Sanja Jureško: Ispod površine

<p> U Lo&scaron;injskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 13. studenoga u 18 sati otvara se samostalna izložba akademske slikarice Sanje Jure&scaron;ko pod nazivom <i>Ispod povr&scaron;ine</i>.</p> <p> O svijetu žene koja traži mir, ti&scaron;inu i slobodu autorica progovara vizualnim jezikom. Umjetničkim potpisom, serijom radova <i>Ti&scaron;ina</i>, slavi more i ženu, ženu koja je samosvjesna, snažna i neovisna. Podjednako duboko, s veoma poetičnim i introspektivnim izrazom Jure&scaron;ko opusom <i>SELFIEspection</i> donosi radove koji su dru&scaron;tveno anagažirani, propituju i izazivaju dru&scaron;tvenu aktualnost fenomena &bdquo;selfie&ldquo; koji slikarica ironizira kroz prikaz vlastitog tijela. U slikarskoj maniri hrvatskog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća nastao je poliptih &ldquo;Kretanje u krug&ldquo;, s prikazom nagog ženskog tijela ispod mora, kao simbolički odgovor na izolaciju u periodu epidemije covida 2020. godine.</p> <p> Sanja Jure&scaron;ko rođena je u Rijeci 1990. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača, u lipnju 2015. godine. Izlagala je na jedanaest samostalnih izložbi te na mnogim skupnim izložbama. Sudjelovala je na vi&scaron;e rezidencijalnih umjetničkih programa, uključujući i Cite des Arts u Parizu (2018.). Članica je HDLU-a, HDLU Rijeka te Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika HZSU.</p> <p> Izložba Sanje Jure&scaron;ko biti će otvorena za posjetitelje do 6. prosinca 2025. u radnom vremenu Muzeja.&nbsp;</p>

Jelena Jureša: Koreografije nasilja

<p> U četvrtak, 13. studenoga u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika samostalna izložba Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj naslovljena&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2026.</p> <p> Muzej moderne i suvremene umjetnosti predstavlja&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>, prvu veliku samostalnu izložbu Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije. U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava,&nbsp;odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom dru&scaron;tvu.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;okuplja četiri rada postavljena u velike sredi&scaron;nje izložbene dvorane MMSU-a kao imerzivne audiovizualne instalacije koje stvaraju poetike i politike pokretnih slika između dokumentarnog i izvedbenog, a potpuno osvajaju izložbeni prostor: radi se o novom eksperimentalnom filmu i videoinstalaciji&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;(2025.), eksperimentalnom filmu&nbsp;<i>Ubundu</i>&nbsp;(2019.), te monumentalnom i kompleksnom radu&nbsp;<i>Afazij</i>a (2019.), dugometražnom filmskom eseju koji se strukturira u tri poglavlja, a dodatno se razvija i kao vi&scaron;ekanalna instalacija dokumentacije istoimene multimedijalne izvedbe (<i>Afazija, partitura za monitore</i>, 2025.). Većina radova se po prvi put prikazuje u Hrvatskoj.</p> <p> Usredotočena na mehanizme koji uokviruju prostor i vrijeme, mjesto i identitet, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e koju razmatramo kroz prizmu radova nastalih u posljednjih pet godina predstavlja razotkrivanje konstelacija pre&scaron;ućenih slika povijesti. Jelenin je rad prožet uranjanjem u povijest i politike dugog 20. stoljeća, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću.&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;tako detektiraju mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, prostorima europskog kontinenta, različitim državama, političkim i dru&scaron;tvenim kontekstima, ukazuju na krize i pre&scaron;ućivanja, stvarajući vizualni prostor u kojem osobno postaje nerazdvojivo od političkog.</p> <p> Kartografija&nbsp;<i>Afazije</i>&nbsp;polazi od kolonijalne afazije belgijske kolonijalne pro&scaron;losti, nastavlja razotkrivanje austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kako bi zavr&scaron;ila na jednoj fotografiji koja prikazuje okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Novi eksperimentalni film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>, koji se prvi put prikazuje u Hrvatskoj, a nastaje u hrvatskoj koprodukciji (Kinematograf), uz podr&scaron;ku MMSU-a i rezidencije Kamov, temelji se na predlo&scaron;ku tekstova Dubravke Ugre&scaron;ić, a nastavlja teme povijesnog poricanja, kolektivnog nasilja, egzila i otpora. Povezujući živu izvedbu s fragmentiranim prizorima povijesnog slikarstva nizozemskog zlatnog doba, film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;predstavlja promi&scaron;ljanje o promjenama ljudskog pona&scaron;anja, od banalnosti zla do suučesni&scaron;tva ili ravnodu&scaron;nosti, oblikovanih kapitalizmom i imperijalnom pohlepom.</p> <p> Radovi Jelene Jure&scaron;e okupljeni na izložbi&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;suočavaju nas s povijesnom istinom i povijesnom &scaron;utnjom, dok ukazuju na potencijal umjetnosti da govori o potisnutom, zaboravljenom ili neizrecivom.</p> <p> Kustosica: Branka Benčić</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Boris Ljubičić: Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 17 sati u prostorima Gradskog muzeja Vukovar (Galerija Oranžerija), u Dvorcu Eltz održat će se otvorenje izložbe&nbsp;Borisa Ljubičića &bdquo;Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia&ldquo;. Nakon otvorenja izložbe, u 18 sati, autor će održati predavanje pod nazivom&nbsp;&bdquo;Dizajn treba Hrvatskoj&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja autorski doprinos Borisa Ljubičića oblikovanju suvremenog vizualnog identiteta Hrvatske te donosi jedinstven pogled na ulogu dizajna u prepoznavanju i predstavljanju nacionalnog karaktera u kontekstu europske kulturne ba&scaron;tine.</p>

Glazba. Ljudi. Tradicija.

<p> Obilje raznovrsnih događanja i ove će godine ispuniti Trogir povodom<i>&nbsp;Stivanje</i>&nbsp;&ndash; proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira! Od ponedjeljka, 3. do nedjelje, 16. studenog 2025. Trogirke, Trogirani i njihovi gosti moći će uživati u bogatom programu ispunjenom mno&scaron;tvom kulturno-umjetničkih, vjerskih, sportskih i dru&scaron;tvenih događanja. U duhu zajedni&scaron;tva, stvarala&scaron;tva i tradicije,&nbsp;<i>Stivanja 2025.</i>&nbsp;jo&scaron; će jednom pokazati sve ono najbolje &scaron;to Trogir jest &ndash; grad ljudi, tradicije, radosti življenja i stvaranja!</p> <p> U srijedu,&nbsp;12. studenoga, s početkom u 20 sati, u izložbenom prostoru&nbsp;<a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2025/11/04/stivanja-2025/"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Muzeja grada Trogira</span></a>&nbsp;održat će se otvorenje izložbe povodom 200. obljetnice Narodne glazbe Trogir &bdquo;Glazba. Ljudi. Tradicija.&ldquo;.</p> <p> Autori su&nbsp; Maja Maljković Zelalija, Du&scaron;ka Guina, &Scaron;ime Pažanin, Ante Županović.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2025.</p>

Kinert i đaci

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 19 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Kinert i đaci&ldquo;.</p> <p> Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom &bdquo;Kinert i đaci&ldquo; predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.</p> <p> Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cet&iacute;na (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).</p> <p> Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazali&scaron;ne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plo&scaron;nog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.</p> <p> Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodi&scaron;njeg posvećenog rada u &scaron;irem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.</p> <p> Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu sredi&scaron;nju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.</p> <p> Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi.&nbsp;</p>

Planjke, vugli, cifre

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. u 17 sati u Muzeju Grada Đurđevca otvara se gostujuća izložba Muzeja Turopolja &bdquo;Planjke, vugli, cifre&ldquo;.</p>

Latica Ivanišević / Dar ljepote

<div> Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe Latice Ivani&scaron;ević &quot;Dar ljepote&quot; u srijedu, 12. studenoga 2025., u 19 sati u Oktogonu NMMU, Ilica 5, Zagreb.</div> <div> Kustosica izložbe je Lada Bo&scaron;njak Velagić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba donosi presjek bogatog i raznovrsnog stvarala&scaron;tva umjetnice koja je svojim opusom obilježila hrvatsku scenografiju, kostimografiju i tapiseriju. Kroz izbor tapiserija, tekstilnih kolaža, kostima te umjetnina iz obiteljske zbirke, izložba otkriva povezanost Latice Ivani&scaron;ević s umjetno&scaron;ću, obiteljskom tradicijom i najistaknutijim autorima hrvatske kulturne scene 20. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika: Latica Ivani&scaron;ević, Ptice, 1999.,</div> <div> podloga: pamuk; runo: vuna; tehnika ručnog taftinga (izrada atelje Zdenka Jerneića)</div> <div> 200 x 300 cm</div> <div> Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>

Srijeda u Muzeju / Bojan Šumonja

<p> Posljednja u nizu ovogodi&scaron;njih izložbi realiziranih u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel je izložba akademskog slikara&nbsp;Bojana &Scaron;umonje, koja se otvara u sklopu&nbsp;<i>Srijede u Muzeju</i>. Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<i>Ovce</i>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<em>Ovce</em>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O autoru Željko Marciu&scaron;, muzejski savjetnik u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, pi&scaron;e: &bdquo;Bojan &Scaron;umonja (1960.) jedan je od najizrazitijih suvremenih hrvatskih neoekspresionističkih slikara. Studirao je kiparstvo na venecijanskoj Akademiji lijepih umjetnosti (klasa prof. Tramontina, 1984.), a do 1987. u Milanu uči grafiku dubokog tiska. Autorovo rasno slikarstvo razapeto između mitologemskog i profanog (I. Zidić, 2007.) utemeljeno je metodom citatnosti na načinima postmoderne interpretacije tradicije (figura, pejzaž, povijest slikarstva, drama, mit, vražje i božje, tragedija, alegorija), poetike stripa i filma te skorijem naslijeđu transavangarde i Novih divljih.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje počinje u 19 sati u palači Sermage i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p> <p> &nbsp;</p>

44. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija

<div> Muzejski dokumentacijski centar organizira 44. Izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga 2025. u sklopu Međunarodnog sajma knjiga Interliber.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za na&scaron;u vjernu publiku pripremili smo predstavljanje recentnih publikacija 107 muzeja iz 60 hrvatskih gradova, promociju novih muzejskih izdanja na glavnoj pozornici Zagrebačkog velesajma, dok najmlađe posjetitelje očekuju edukativne radionice pod vodstvom muzejskih pedagoginja i kustosica iz Doma Marina Držića, Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja i Muzeja grada Karlovca. Vi&scaron;e o bogatom popratnom programu pročitajte na mrežnim stranicama MDC-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potražite nas u paviljonu 6 na &scaron;tandu 8c i otkrijte koje su najnovije publikacije muzeji pripremili za Izložbu, provjerite koji su vam naslovi promakli i upoznajte se s bogatim kulturnim nasljeđem koje čuvaju hrvatski muzeji i galerije.</div> <div> &nbsp;</div>

Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak

<div> U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba posvećena su&scaron;ačkim razglednicama. Izložba i katalog Pozdrav iz Su&scaron;aka / Un saluto da Sussak prikaz su odabranih primjeraka muzejske Zbirke razglednica s motivima povijesnog grada Su&scaron;aka i njegove okolice. Kroz 125 razglednica prezentira se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Su&scaron;aka.</div> <div> Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, su&scaron;ački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta, te Sokol i ostala su&scaron;ačka udruženja i grupe. Razglednice su tijekom vi&scaron;e od jednog stoljeća imale važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Njihova dokumentarna vrijednost danas je neprocjenjiva jer mnogih građevina ili vizura koje vidimo na njima vi&scaron;e nema ili su znatno izmijenjene. Preko njih se može pratiti urbanistički rast Su&scaron;aka, &scaron;irenje u smjeru istoka, razvoj prometa, pomorstva i turističke ponude. Su&scaron;ak je svoj identitet sustavno razvijao osobito krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a upravo su razglednice bile jedno od brojnih mogućnosti kojima se taj identitet afirmirao.</div> <div> Autorica izložbe je Marija Lazanja Du&scaron;ević. Organizirana je u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka/ Comunit&agrave; degli italiani di Fiume te su izložba i reprezentativni katalog izložbe realizirani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Izložba se otvara 11. studenog u Kockici, Trg R. Zanelle 2. Traje do 8. prosinca 2025.</div> <div> &nbsp;</div>

Mlečići popališe Novi

<p> U ponedjeljak, 10. studenoga u 18 sati, u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski, otvorit će se izložba &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novi&ldquo;, posvećena 410. obljetnici mletačkog napada.</p> <p> Prije točno 410 godina Novi je potresao događaj koji je trajno upamćen i sačuvan u narodnoj pjesmi koja se upornim preno&scaron;enjem uspje&scaron;no sačuvala do dana&scaron;njega dana. Radi se o mletačkom napadu i uni&scaron;tenju Novoga grada, događaja koji je sačuvan u narodnoj pjesmi &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novigrad&ldquo;.&nbsp; Međutim, ovaj događaj ne spada u red onih maglovitih legendi iz zaboravljenog vremena koji je sačuvan samo u pjesmi, već ga jasno pronalazimo opisanoga u vi&scaron;e onodobnih povijesnih izvora.</p> <p> Prema ovim izvorima, uni&scaron;tenje Novoga nije bila ničim izazvana povijesna epizoda, a osnovni razlog je, naravno, bio političke prirode. Gotovo osamdeset godina trajao je neobjavljeni rat između Mletačke Republike s uskocima &bdquo;vinturinima&ldquo;. Nakon neuspje&scaron;nih pregovora koji su trajali koliko i sami sukob, Mlečani su se odlučili trajno rije&scaron;iti uskoka. Početkom kolovoza 1615. godine oni prekidaju sve diplomatske veze s Austrijom i pripremaju se za ratni pohod. Kao prvi veći zadatak mletački vrhovni zapovjednik mornarice Lorenzo Venier dobiva naredbu za napad na Novi grad. Na&scaron; Novi nije odabran nasumce. Frankopani su već desetljećima dopu&scaron;tali boravak uskoka u njemu i njihove pohode protiv Mlečana čime je stekao neslavnu reputaciju &bdquo;uskočkog gnijezda&ldquo;. Također, bio je dovoljno velik da se proglasi strate&scaron;kim vojnim ciljem, a dovoljno malen da je njegovo osvajanje bilo ostvarivo.</p> <p> Krajem kolovoza 1615. godine na otoku Krku prikupljena je flota od &scaron;est galija i 36 manja naoružana broda s oko 2000 ukrcanih vojnika s podr&scaron;kom topni&scaron;tva. Priliku za napad Mlečani nisu dugo čekali jer se uskoro &bdquo;ban Mikula&ldquo; Frankopan s najvećim dijelom svojih Novljana uputio u Otočac kojeg je trebalo utvrditi i obraniti od očekivanog turskog napada.</p> <p> Saznav&scaron;i da je grad prazan providur Venier&nbsp; pokrenuo je svoju flotu i u noćnim satima 29. kolovoza napao Novi. Mletačka vojska iskrcala se na obalu i napala južne bedeme grada poku&scaron;av&scaron;i ih prevladati s ljestvama. Istovremeno su iskrcali topove i s istočne strane napadali ka&scaron;tel i Vela vrata. Malobrojna novljanska posada odmah je prihvatila borbu na gradskim bedemima, ali dok je posada na južnom bedemu odbijala napade, dio mletačkih vojnika primakao se Malim vratima koju malobrojna posada nije nadzirala. Neopaženi, Mlečani su postavili dvije &bdquo;petarde&ldquo; - mine stožastog oblika namijenjene za&nbsp; probijanje vrata. Eksplozija ih je uspje&scaron;no probila i kroz otvor su prodrli vi&scaron;estruko brojniji napadači. U neravnopravnoj borbi zapovjednik grada je ranjen i zarobljen s nekolicinom svojih boraca.</p> <p> Nakon upada uslijedila je sustavna pljačka, paljenje i uni&scaron;tenje, a život je izgubilo između 30 i 40 Novljana.</p> <p> Manja grupa mje&scaron;tana, skupa s nekoliko senjskih uskoka i župnikom, uspjela se utvrditi u staroj pravokutnoj kuli Turnac. Mlečani su poku&scaron;ali ovladati&nbsp; njome te su bezuspje&scaron;no juri&scaron;ali na nju nekoliko puta, ali uzalud.</p> <p> Vijest o napadu na Novi ubrzo se pronijela diljem Primorja. U uskočkom Senju na brzinu je skupljena ekspedicijska snaga koja je već u prijepodnevnim satima krenula prema Novom. Saznav&scaron;i za to Mlečani su napustili opsadu Turnaca i započeli s povlačenjem. Do tog trenutka poplijenili su i popalili čitav grad i luku, posjekli vinograde i uni&scaron;tili solanu, a zarobljenike odveli sa sobom brodovima.</p> <p> Ipak, osveta je brzo uslijedila&nbsp; provalama i uni&scaron;tenjem mletačkih posjeda u Istri &scaron;to se ubrzo pretvorilo u strahotni trogodi&scaron;nji Uskočki rat.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o ovom događaju i dobu u kojem se odvio te koliko se povijesna istina podudara s predajom sačuvanom u narodnoj pjesmi, može se pogledati od 10. studenog 2025. godine u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski.</p>

Arheo pop-up / muzej na otvorenom u Cavtatu

<p> U sklopu izložbenog ciklusa &bdquo;Novootkriveni Epidaur&ldquo;, na arheolo&scaron;kom lokalitetu Rat će se u subotu, 15. studenoga 2025. od 10 sati održati privremeni pop-up muzej na otvorenom.</p> <p> Arheo pop-up na Ratu donosi novootkrivene nalaze i interpretacije vezane za antički Epidaurum, rimsku koloniju čije se nasljeđe jo&scaron; uvijek otkriva iz slojeva zemlje.</p> <p> Posjetitelji će imati priliku upoznati se s tijekom aktualnih arheolo&scaron;kih istraživanja, pratiti proces otkrivanja i dokumentiranja povijesnih slojeva, te iz prve ruke doživjeti kako se pro&scaron;lost antičkog grada postupno vraća u suvremeni prostor Cavtata.</p>

Sandra Anderlon / Adeleine

<div> U Galeriji Vladimir Bužančić Sanda Anderlon predstavlja se recentnim ciklusom kolaža i kombiniranih tehnika na platnu i na papiru. Motivika je apstraktna, a u nekim je djelima figuracija apstrahirana samim pristupom tehnici kolaža. Kolaž otvara vrata nesvjesnog omogućavajući unutra&scaron;njem svijetu da se otjelotvori u različitim oblicima, bojama i crtežu.</div> <div> U kolorističkom nizanju planova Sandinih kolaža prepoznajemo imaginarne krajolike, otkrivamo skrivene figure u kretanju ili plesu ili pak portrete koji ispunjavanju cijeli prostor slike &ndash; predstavljajući horror vacui dinamičnog kolorita.</div> <div> Ekspresionistički crtež pastelom bilježi rukopis koji donosi ritam i ističe kontraste boja kolaža&hellip;&#39;&#39;</div> <div> Iz predgovora izložbi: Vesna &Scaron;antak, voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sanda Anderlon (r. 1989., Zagreb) vizualna je umjetnica koja stvara u tehnikama kolaža, crteža i slikarstva. Diplomirala je vizualnu komunikaciju na Studiju dizajna, a radila je za Vox Media, BBC, Financial Times i druge. Njezini digitalni kolaži od 2015. dio su kolekcije galerijske mreže Lumas (Berlin). Od 2021. posvećuje se nedigitalnom stvaranju te izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Članica je HDLU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno dru&scaron;tvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div>

Stručno vodstvo izložbom „Arheologija i popularna kultura“

<p> U subotu, 8. studenoga 2025. s početkom u 11:00 sati uz kupljenu ulaznicu može se pridružiti besplatnom stručnom vodstvu izložbom&nbsp;&bdquo;Arheologija i popularna kultura&ldquo;.<br /> <br /> Vodstvo će održati Ema Kosnica, kustosica izložbe, koja će posjetitelje povesti kroz uzbudljivo putovanje ispreplitanja arheolo&scaron;kih tema i popularne kulture &ndash; od samih početaka do danas.<br /> <br /> Multimedijalna izložba&nbsp;&bdquo;Arheologija i popularna kultura&ldquo;&nbsp;pruža jedinstveno iskustvo koje spaja znanost, ba&scaron;tinu i kreativnu zabavu, otkrivajući nove perspektive o tome kako arheologija oblikuje popularnu kulturu, ali i kako popularna kultura utječe na na&scaron;u predodžbu pro&scaron;losti.</p> <p> Izložba je otvorena do 1. veljače 2026. godine.</p>

Predavanje „Hrvatski neandertalci: ljudi iz Krapine i Vindije i priča o neandertalcima“

<p> U petak, 7. studenoga 2025. u 18 sati, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, dr. Fred Smith (Distinguished Professor of Anthropology, Illinois State University) održat će predavanje &bdquo;Croatian Neanderthals: The People from Krapina and Vindija and the Neanderthal Story / Hrvatski neandertalci: ljudi iz Krapine i Vindije i priča o neandertalcima&ldquo;, uz izložbu &bdquo;Lubanja C &ndash; svjetska antropolo&scaron;ka ba&scaron;tina&ldquo;.</p> <p> Predavanje će se održati na engleskom jeziku u trajanju od 45 do 55 minuta, uz 20-minutnu raspravu.</p> <p> <a href="https://hpm.us17.list-manage.com/track/click?u=587914546292ca20e4fbef89e&amp;id=69fba70f19&amp;e=2bac4c170f" target="_new"><span style="color:#009ee3;"><strong>Prijava</strong></span></a></p>

Gjuro Prejac – svestran umjetnik rodom iz Desinića

<p> U petak, 7. studenoga 2025. u 18:00 sati, u Dvoru Veliki Tabor bit će otvorena izložba posvećena Gjuri Prejcu (1870.&ndash;1936.), glazbeniku, glumcu, redatelju i skladatelju rodom iz Desinića.</p> <p> Kroz 75 eksponata &ndash; od libreta i notnih zapisa do fotografija i osobnih predmeta &ndash; bit će predstavljeno njegovo bogato i raznoliko stvarala&scaron;tvo. Izložba obilježava 155. obljetnicu rođenja i 90 godina od smrti ovog svestranog umjetnika.</p> <p> Autorica izložbe je Renata Dečman, vi&scaron;a kustosica Dvora Veliki Tabor.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 31. srpnja 2026. godine.</p>

Drava Art Biennale 2025.: Ekofeminizam

<p> U petak, 7. studenoga 2025. godine, u 18 sati, u Galeriji Koprivnica održat će se otvorenje izložbe Drava Art Biennale 2025.: <i>Ekofeminizam</i>.</p> <p> Ekofeminizam otvara prostor za reinterpretaciju suvremenih umjetničkih praksi, naročito onih koje tematiziraju prirodu, tijelo, okoli&scaron;, spiritualnost i odnos prema zemlji. DAB &rsquo;25. okuplja 19 suvremenih umjetnika koji kroz heterogenost tehnika, materijala, izraza i pristupa stvaraju homogenu cjelinu onoga &scaron;to jest ili bi moglo postati na&scaron;a stvarnost.</p> <p> U DAB-u &rsquo;25. sudjeluju:&nbsp;Ivana Biočina, Stela Brkanić, Lučka Centa, Tanja Dabo i Irena Bekić, Gail Hocking, Iva Korbar, Mirna Kutle&scaron;a, Pei-Han Lin, Ivica Malčić, Ivan Midžić, Lea Mioković, Keiko Miyazaki, Ivana Papić, Kristina Pongrac, Ana Ratković Sobota, Ivana Tkalčić, Ana Vivoda, Leo Vukelić.</p> <p> Drava Art Biennale 2025. nastoji podsjetiti na nasu&scaron;nu potrebu povratka srži i su&scaron;tini &ndash; s manje hijerarhije, vi&scaron;e suradnje, zajedničke odgovornosti i međusobne povezanosti. Neki od ključnih motiva i strategija ekofeminizma uključuju performativnost, često s kori&scaron;tenjem dijela tijela kao pejzaža; upotrebu organskih materijala poput zemlje, vode ili tekstila; arhiviranje ženskog znanja kroz povezivanje tradicionalno ženskih praksi (npr. rukotvorstvo) s otporom prema modernom tehnokratskom pogledu na prirodu; ritualnost, spiritualnost i procesualnost kroz istraživanje mitova, arhetipova, cikličkog vremena u kontrastu s linearnim narativima konstantnog rasta, napretka i kontinuirane eksploatacije. Ovo su samo neke od predstavljenih tema koje otvaraju prostor za promi&scaron;ljanje o nužnim promjenama u pogledu na očuvanje vode i cijelog ekosustava, pogledu kojem je u srži uvažavanje i ravnopravnost svih oblika života, koegzistencija i reciprocitet prirode i čovjeka.</p> <p> Stručni žiri za odabir radova ove su godine činile kustosice Ana Kovačić (WHW, Zagreb), Valentina Rado&scaron; (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek), Romana Tekić (Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda), Maja Hodo&scaron;ček (Center sodobnih umetnosti, Celje), Tanja &Scaron;poljar (Atelieri Koprivnica) i Helena Ku&scaron;enić (Muzej grada Koprivnice). Ekofeminizam nastoji spojiti aktivističko djelovanje, politički angažman, znanstvena i teorijska istraživanja, a svoj smisao i svrhovitost pronalazi jedino ako se nalazi &ndash; između &ndash; na mjestu prožimanja i susreta. Suvremenom svijetu nedostaje praktičnog i utjelovljenog razumijevanja međusobne neraskidive poveznice između čovjeka i svih drugih oblika (života) na zemlji. Zato se i u ovom izdanju nastavlja okupljanje nekoliko institucija i stručnjaka, uz ispreplitanje institucionalne i nezavisne scene te obrazovno-edukativnih institucija.</p> <p> Vizualni identitet projekta i ovog je puta osmi&scaron;ljen u suradnji sa Sveučili&scaron;tem Sjever &ndash; doc. art. Lukom Borčićem kao mentorom i studenticama Medijskog dizajna Lunom &Scaron;aban i Teom Pokas. Dizajnersko rje&scaron;enje prati temu ovogodi&scaron;njeg DAB-a, reagira na odabrane umjetničke radove te suptilno odgovara i na trenutno stanje svijeta gdje se suočavamo sa zabranama i potencijalnim ograničavanjima slobode umjetničkog izražavanja. Kontrast između tamne, umjetne povr&scaron;ine trake i analogno ručno izvedenih prirodnih tekstura stvara vizualni dijalog između otpornosti i ranjivosti, industrije i zemlje, ti&scaron;ine i glasa. Skidanjem trake komunicira se borba i otpor prema kontroli, dualizmima i hijerarhiji. Ogoljenom povr&scaron;inom koja ostaje ispod trake otkriva se nježnost i snaga ekofeminističnih vrijednosti.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 24. siječnja 2026., a omogućena je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije.</p>

7. likovni trijenale Moslavine

<p> U&nbsp;petak, 7. studenoga 2025. godine s početkom u 18 sati&nbsp;u Galeriji Kulturno-povijesnog centra SMŽ (Rimska 19, Sisak) održat će se otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Moslavine Kutina &bdquo;7. likovni trijenale Moslavine&ldquo;.</p> <p> Na &bdquo;7. likovnom trijenalu Moslavine&ldquo; sudjeluju akademski slikari, kipari i grafičari: Ivan Branko Imrović, Mato Gereci,&nbsp; Tihomir Krsmanović, Predrag Le&scaron;ić, Franjo Mate&scaron;in, Zdravko Damjanović, Zvjezdana Mihalke, Ivana Ožetski, Danijela Kurtz, Alen Miler, Izabela Hren, Ivana Bari&scaron;ić Tom&scaron;ić, Matko Antolčić, Marija Tomaz Kilim, Mateja Krznar, Lucija Mitar, Juraj Mihalke i Ema Zavacki. Svim autorima je dana sloboda i izboru medija pa se često autori predstavljaju radovima u dva različita medija.</p> <p> Autorica i kustosica izložbe: povjesničarka umjetnosti Jelena Batinić.</p> <p> Izložba je otvorena do 28. studenoga 2025.</p>

Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant

<p> U Muzeju grada Zagreba u četvrtak, 6. studenoga 2025. godine u 19 sati, otvara se izložba Umjetničkog paviljona&nbsp;<i>Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant</i>.</p> <p> Lina Crnčić-Virant (Zagreb, 1879. &ndash; 1949.) pripada generaciji hrvatskih umjetnica čiji se stvaralački doprinos dugo zadržavao na marginama vidljivosti.</p> <p> Studentica prve generacije Privremene vi&scaron;e &scaron;kole za umjetnost i obrt, suosnivačica i predsjednica Kluba likovnih umjetnica, suosnivačica Prve privatne umjetničke &scaron;kole za djevojke, ilustratorica, slikarica i dizajnerica, u povijesno-umjetničkim izvorima Crnčić-Virant ostala je zapisana kao supruga poznatog slikara Mencija Clementa Crnčića &ndash; svoga nekada&scaron;njeg četrnaest godina starijeg profesora.</p> <p> Asimetrija između bogate i raznolike javne produkcije i djelovanja Crnčić-Virant s jedne strane te nedovoljne istraženosti, interpretacije i prezentacije opusa s druge strane, ishodi&scaron;te je izložbe&nbsp;<i>Intimno i javno</i>&nbsp;i izložbene koncepcije koja ovaj suodnos propituje u smislu dijaloga. Jezgru izložbe formira presjek djela koja su za života umjetnice bila javno izlagana (portreti, pejzaži, mrtve prirode i dr.), pri čemu je posebno istaknuta cjelina ilustracija priča za djecu. Kao kontrapunkt javno izlaganim djelima, ali i u smislu prožimajuće cjeline, prezentirani su radovi koji svjedoče o umjetničkom impulsu kao organskom dijelu svakodnevice Crnčić-Virant (jaslice koje je izrađivala za svoju djecu, zdravice i pisma u stihovima, razglednice s obiteljskog odmora, igre i dr.).</p> <p> Autorica izložbe je Aneta Bari&scaron;ić, vi&scaron;a kustosica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.</p>

Kim Mikasović: Budući je teško vjerovati u trajni mir

<p> U četvrtak, 6. studenoga,&nbsp;u 19 sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se izložba <em>Kim Mikasović: Budući je te&scaron;ko vjerovati u trajni mir</em>.</p> <p> Kustosica je Teuta Stančić.</p> <p> &bdquo;Kao rezultat vi&scaron;egodi&scaron;njeg umjetničkog istraživanja i dvije intervencije u prostoru splitske Stare bolnice, umjetnica kroz ciklus triju radova problematizira interdimenzionalne aspekte zdravstvenog sustava. Promi&scaron;lja o simbolici prostora biv&scaron;e bolnice, prateći njegove transformacije kroz različite povijesne okolnosti. Autorica arhivskoj građi pristupa ne samo analitički, već stvara osjetilni i emotivni odnos s materijalom, &scaron;to je nadahnulo nastanak ovog ciklusa.&ldquo; (iz teksta Teute Stančić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je rezultat osmog izdanja nacionalnog natječaja za studente diplomskih studija umjetničkih akademija i studija povijesti umjetnosti čije&nbsp;su ovogodi&scaron;nje dobitnice Kim Mikasović, studentica Umjetničke akademije u Splitu (mentorica prof.art Neli Ružić, teorijska mentorica dr.sc. Blaženka Perica, asistentica Marieta Vulić) i Teuta Stančić, studentica Filozofskog fakulteta u Splitu (mentor izv.prof. dr.sc. Dalibor Prančević).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica projekta A4: Ana Čuku&scaron;ić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje"><span style="color:#009ee3;">https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje</span></a></p>

Katarina Ivanišin: Ptice

<p> U četvrtak, 6. studenoga,&nbsp;u 19 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorit će se izložba <i>Katarina Ivani&scaron;in: Ptice</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je rezultat suradnje Ureda za fotografiju/Galerije Spot i Gradske galerije Striegl u sklopu programske linije &bdquo;SPOT u gostima&ldquo;.</p> <p> U novom izložbenom projektu Katarine Ivani&scaron;in, umjetnice i kustosice čiji rad povezuje polje fotografije, crteža, muzeologije i poetskog promi&scaron;ljanja prirode, diorame postaju prostor suočavanja s prolazno&scaron;ću i pogledom koji traje.</p> <p> Umjetnica promatra zaboravljene muzejske preparate, prekrivene plastičnim folijama, i kroz fotografski čin ponovno im daruje dah svjetlosti. Njezine presnimke starih diorama iz dubrovačkog Prirodoslovnog muzeja svjedoče o vremenu kada su takvi &bdquo;uređaji&ldquo; služili razumijevanju svijeta prirode, ali danas postaju memento mori, prizori ti&scaron;ine, nestanka i trajanja.</p> <p> Kako pi&scaron;e kustosica izložbe, Sandra Križić Roban, &bdquo;<i>Katarinine slike, poput onih o kojima Barthes pi&scaron;e, dovode gledatelja do točke gdje osjećaj jamči Biće. Na brzinu fotografira &ndash; bilježi da su žive, da su opet barem na kratko udahnule svjetlost. Sve traje kao jedan dugi, ali nikad dovoljno dubok udisaj.</i>&ldquo;</p> <p> Izložba otvara prostor između prirode i umjetnosti, između pogleda koji oživljava kao i pogleda koji svjedoči kraju pozivajući nas da zastanemo, udahnemo i osjetimo prolaznost kao trenutak prisutnosti.</p> <p> Organizacija: Gradska galerija Striegl i Ured za fotografiju / Galerija Spot</p> <p> Izložba je dio programske linije &bdquo;Spot u gostima&ldquo;, kojom Ured za fotografiju predstavlja autore u suradnji s galerijama izvan Zagreba.</p> <p> Realizaciju izložbe u Sisku podržali su Grad Sisak i Ministarstvo kulture i medija RH. Rad Ureda za fotografiju omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O autorici:</strong></p> <p> Katarina Ivani&scaron;in (Dubrovnik, 1975.) je diplomirala slikarstvo na City and Guilds of London Art School 1998., nakon čega je 2000. zavr&scaron;ila dvogodi&scaron;nji poslijediplomski studij slikarstva na Royal College of Art. Između 2000. i 2008. je uz samostalni umjetnički rad predavala slikanje na diplomskom studiju pri City and Guilds of London Art School. Uz umjetnički rad, nakon povratka u Hrvatsku 2009. radi i kao kustosica pedagoginja, prvo u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku, a potom u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Dobitnica je 1. nagrade na natječaju T-HT nagrada@msu.hr (2015.). Objavila je umjetničku knjigu De Materia Avium (Art radionica Lazareti, 2017.) u kojoj je opisala svoj susret s prepariranim pticama na arhivskim fotografijama i u čuvaonici Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i njegove posljedice. Živi i radi u Dubrovniku, Zagrebu i na Draču.</p> <p> &nbsp;</p>

Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme

<p> U četvrtak, 6. studenoga u 18 sati, u Hrvatskom muzeju turizma otvorit će se putujuća izložba Muzeja čokolade u Zagrebu, &bdquo;Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme&ldquo;, putujuća je izložba Muzeja čokolade Zagreb. Izložba će s preko sto i pedeset eksponata ispričati priču o povijesti čokolade dugoj pet tisuća godina &ndash; od prvog napitka od kakaa do poznatih čokoladnih brendova koje danas poznajemo i volimo. Čokolada je danas jedna od najomiljenijih slastica na svijetu &ndash; svakodnevni užitak koji povezuje ljude svih generacija, kultura i kontinenata.</p> <p> Izložba će povijest čokolade prikazati kroz etape razvoja same čokolade od pra&scaron;uma zapadnog dijela dana&scaron;njeg Ekvadora gdje se 3500. godine pr. Kr. uzgajao kakaovac preko dolaska kakaa u Europu i njegove uporabe na europskim dvorovima. Industrijska revolucija obilježila je rađanje &bdquo;moderne&ldquo; čokolade i &scaron;ire dostupnosti.</p> <p> Pripadnici kultura Mayo Chinchipe prvi su u ljudskoj povijesti 3500. godine pr. Kr. uzgajali kakaovac i pripremali napitke od njegovih zrna &ndash; tisućljećima prije Maja i Asteka. Tijekom sljedećih stoljeća kakaovac su cijenile velike civilizacije Mezoamerike. Kakaova zrna služila su i kao valuta &ndash; dragocjena poput zlata.</p> <p> U 16. stoljeću čokolada stiže u Europu zahvaljujući Hern&aacute;nu Cort&eacute;su i &scaron;panjolskim konkvistadorima. Iako su do&scaron;li u potrazi za zlatom, u Novom svijetu prona&scaron;li su jo&scaron; dragocjenije blago &ndash; kakao. U početku je bio strogo čuvana tajna &scaron;panjolskog dvora, rezervirana za plemstvo. Tek početkom 17. stoljeća, čokolada prelazi granice i ubrzo postaje omiljeni napitak europske aristokracije.</p> <p> Čokolada je u 17. i 18. stoljeću sinonim za luksuz i rasko&scaron;. Pije se iz skupocjenog porculana, a u Engleskoj se &scaron;iri među građanstvom kroz tzv. chocolate houses &ndash; prve kuće čokolade, koje postaju sredi&scaron;ta dru&scaron;tvenog života.</p> <p> Ipak, do prave revolucije dolazi tek u 19. stoljeću. Tehnolo&scaron;ki izumi nizozemskog inovatora Conrada van Houtena omogućili su odvajanje kakaovog maslaca i suhe tvari, &scaron;to je bio temelj za proizvodnju suvremene čokolade. Godine 1848. engleska tvrtka J. S. Fry &amp; Sons proizvela je prvu čokoladnu pločicu, a samo nekoliko desetljeća poslije Daniel Peter stvorio je prvu mliječnu čokoladu. &Scaron;vicarac Rudolf Lindt uveo je proces končiranja, koji joj je dao prepoznatljivu kremastu teksturu, dok su Toblerone, Neuhaus i druge tvrtke početkom 20. stoljeća oblikovale moderne praline i čokolade koje poznajemo i danas.</p> <p> Čokolada je postala dostupna svima. Vi&scaron;e nije bila povlastica kraljeva, već omiljena poslastica djece i odraslih. Postala je simbol užitka, ljubavi i malih svakodnevnih radosti &ndash; dobila je status koji zadržava i danas.</p> <p> Dio izložbenog postava posvećen je proizvodnji čokolade u Hrvatskoj od Riječke tvornice kakaa i čokolade do tvornice Union, Grič, Kandit, Zvečevo i Kra&scaron;. Priča o čokoladi u Hrvatskoj počinje 1896. godine, kada se u Rijeci otvara prvi industrijski pogon za proizvodnju čokolade i kakaa, velika Riječka tvornica kakaa i čokolade, poznata po svojim čokoladama marki Slon i Adria.</p> <p> Kustos izložbe i autor postava: Marko &Scaron;panjol</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2026.</p>

Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština

<p> Izložba &bdquo;Lubanja C &ndash; svjetska paleoantropolo&scaron;ka ba&scaron;tina&ldquo; interdisciplinarni je muzeolo&scaron;ki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja &ndash; tzv. Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.<br /> <br /> Nalazi&scaron;te neandertalaca u Krapini jedno je od ključnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hu&scaron;njakovu brdu u Krapini, a istraživana je od 1899. &ndash; 1905 godine pod vodstvom na&scaron;eg slavnog znanstvenika Dragutina Gorjanović-Krambergera. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.<br /> <br /> Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazi&scaron;tu. Procjenjuje se da su tamo pronađeni ostaci čak nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, &scaron;to je stručnjacima omogućilo mnoge nove spoznaje o neandertalcima te usporedbe s nalazima iz ostalih europskih i azijskih nalazi&scaron;ta. Iako je zbirka velika, Lubanja C ipak je njen najpoznatiji dio. Osim anatomskih studija, na njenoj čeonoj kosti pronađeni su i tragovi koji nam govore i o simboličkoj sferi života neandertalaca.<br /> Sredi&scaron;nji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeolo&scaron;koj za&scaron;titnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive artefakt neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, 2D i 3D animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u &scaron;irem kontekstu spoznaja o neandertalcima.<br /> Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna &scaron;irokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake.<br /> <br /> Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju edukativne interaktivne materijale, popratne publikacije (primjerice, katalog izložbe), kao i stručna vodstva. Posebna pozornost posvećuje se edukativnim programima za djecu, mlade i &scaron;kole &ndash; kroz radionice, didaktičke sadržaje i prilagođena vodstva &ndash; čime se doprinosi popularizaciji prirodoslovlja i znanosti među mlađim generacijama.<br /> <br /> Kao dio programa, predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici, u kojima će sudjelovati muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i iskustava.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otovrenje izložbe održat će se u četvrtak, 6. studenoga u 19. sati.&nbsp;<a href="https://hpm.us17.list-manage.com/track/click?u=587914546292ca20e4fbef89e&amp;id=fdb83f32e7&amp;e=2bac4c170f" target="_new"><span style="color:#009ee3;"><strong>Potvrda dolaska</strong></span></a></p>

Zoran Šimunović: Daj mi pusu

<p> U četvrtak, 6. studenog au Galeriji Klovićevi dvori otvorit će se izložba Zorana &Scaron;imunovića &bdquo;Daj mi pusu&ldquo;.</p> <p> Suvremeni hrvatski umjetnik i kustos Zoran &Scaron;imunović na likovnoj je sceni od 2013. godine. Rođen je u Nu&scaron;tru kod Vinkovaca 1984. godine, u obitelji koja se bavi poljoprivredom i koja mu je odmalena usadila zdrave radne navike, a istovremeno mu pružila sretno i bezbrižno djetinjstvo kojega se toliko rado prisjeća na svojim slikama. Osam godina radio je kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar, a danas vodi Galeriju &bdquo;Slavko Kopač&ldquo; u Vinkovcima. Uz posao kustosa i voditelja Galerije, Zoran svaki dan slika u ateljeu u potkrovlju svoje kuće u Osijeku, a do sada je priredio 28 samostalnih izložbi. Na fakultetu je započeo s apstrakcijom, no s vremenom ga je sve vi&scaron;e počela privlačiti figuracija otkriv&scaron;i da se pomoću nje može najbolje izraziti. Ipak, elementi nefigurativnog jo&scaron; su uvijek prisutni u njegovim radovima, a taj jedinstven spoj apstrakcije i figuracije osnovna je karakteristika njegovog slikarstva. Povjesničar umjetnosti Branko Franceschi za njega govori kako je slikar koji slika figuraciju instinktom apstraktnog slikara, a kako bilježi likovna kritičarka Iva K&ouml;rbler &bdquo;elegantna i virtuozna kompozicija njegovih slika nema nikakav dekorativni predznak, već nas asocira na neke od najboljih apstraktnih slikara 20. stoljeća, koji su pomoću apstrakcije tragali za skladom i proporcijom u svakodnevici&ldquo;.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/izlozba/zoran-simunovic-daj-mi-pusu/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Svatko ima pravo na svoje mjesto

<p> U četvrtak, 6. studenoga 2025. u 14 sati, u Tiflolo&scaron;kom muzeju održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo;. Izložba je rezultat istoimenog projekta suradnje Tiflolo&scaron;kog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u partnerstvu sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna.</p> <p> Izložba&nbsp; je otvorena do 21. studenoga 2025. &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo; je projekt suradnje Tiflolo&scaron;kog muzeja i Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastao u partnerstvu sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a trajat će dvije akademske godine, 2024.-2025. i 2025.-2026.</p> <p> Namijenjen je studentima II. godine Sveučili&scaron;nog diplomskog studija &bdquo;Likovna kultura&ldquo; te učenicima I., III. i IV. razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p> <p> &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo; je razvojni projekt muzejske pedagogije te participativne i likovne umjetnosti osmi&scaron;ljen s ciljem poticanja empatije među srednjo&scaron;kolcima i studentima prema slijepim i slabovidnim osobama.</p> <p> Projekt je izveden u okviru predmeta &bdquo;Metodika kreativnog procesa&ldquo; na ALU i u sklopu praktičnih predmeta iz slikarstva, kiparstva i grafike. Kroz edukativne posjete muzeju, tematske radionice i sinopsise participativnih projekata studenti razvijaju umjetničke sadržaje koji pomažu mladima razumjeti izazove s kojima se suočavaju osobe s o&scaron;tećenjem vida.</p> <p> Suradnja je obuhvaćala vi&scaron;e razina rada: integraciju odgojnih aspekata u nastavu koja uključuje prilagodbu sadržaja predmeta &bdquo;Crtanje i slikanje&ldquo; te &bdquo;Plastično oblikovanje&ldquo; u I. razredu, tematske radionice u muzeju s učenicima III. i IV razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn, osmi&scaron;ljavanje participativnih projekata te zavr&scaron;nu izložbu likovnih radova studenata na kojoj je predstavljen proces likovno-pedago&scaron;kog rada studenata i studentski likovni radovi iste tematike.</p> <p> Na zavr&scaron;noj izložbi mladi umjetnici Helena Birin, Jakov Pa&scaron;alić, Jane Karaula, Marija Jakupanec, Paulina Marija Vukoja i Adrijana Brčić predstavit će svoje radove proizi&scaron;le iz projekta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na projektu su sudjelovali nastavnici nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu:&nbsp; izv. prof. mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. dr. art. Snježana Ban, doc. art. Iva Ćurić, prof. mr. art. Gordana Bakić, izv. prof. dr. art. Igor Čabraja, izv. prof. art. Vojin Hraste, red. prof. art. Vlasta Žanić, studenti II. godine Sveučili&scaron;nog diplomskog studija Likovna kultura i učenici II. III. i IV razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p>