Od Gradine do grada – arheološka topografija Drniša

<p> U petak, 13. ožujka u 19 sati, Gradski muzej Drni&scaron; otvara izložbu &bdquo;Od Gradine do grada &ndash; arheolo&scaron;ka topografija Drni&scaron;a&ldquo;.</p> <p> Autor izložbe je Ivo Ćevid.</p>

Tragom svjetla

<p> U petak, 13. ožujka 2026. u 18:00 sati, u Muzeju Grada Đurđevca održat će se otvorenje samostalne izložbe&nbsp;varaždinskog slikara Krunoslava Martinovića, umirovljenog liječnika kardiologa, dugogodi&scaron;njeg prijatelja Ivana Lackovića Croate.</p> <p> Glazbeni gosti: Djevojački zbor Gimnazije dr. I. Kranjčeva Đurđevac i &scaron;kolski bend &ldquo;Antares&rdquo;</p> <p> Krunoslav Martinović je rođen u Križevcima 1939. godine.&nbsp; Obrazovanje iz slikarstva postigao je &scaron;kolovanjem u Gimnaziji, likovnim tečajevima, savjetima profesionalnih likovnih umjetnika, te obilascima brojnih europskih galerija, muzeja i izložbi. Poznat je najvi&scaron;e po impresionističkim pejzažima u tehnici ulja na platnu, slikama s motivima ženskog lika i akta, te motivima starih hrvatskih gradova &ndash; Križevaca, Varaždina i Zagreba ( Griča ). Slika akvarel, gva&scaron;, bavi se crtežom i karikaturom. Primio je vi&scaron;e priznanja i nagrada za likovno stvarala&scaron;tvo u domovini i inozemstvu, a dodijeljen mu je i naziv &ldquo;Akademik po zasluzi&rdquo;. Član je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika (HDLU).</p> <p> &nbsp;</p>

NATURA CULTA: 20 godina fundusa – akvizicije i donacije

<p> U petak, 13. ožujka 2026. u 19 sati, u Muzeju &ndash; Museo Lapidarium otvorit će se izložba &bdquo;NATURA CULTA: 20 godina fundusa &ndash; akvizicije i donacije&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom NATURA CULTA obilježava se dvadeset godina formiranja muzejskog fundusa, nastalog kroz donacije, akvizicije i produkcije projekata umjetnika i umjetnica koji su izlagali u muzeju i Galeriji Rigo. Riječ je o vizualno artikuliranom konceptu kojim se muzejske zbirke sagledavaju izvan tradicionalnih okvira &bdquo;sakupljanja i čuvanja&ldquo;, afirmirajući ih kao vi&scaron;eznačne umjetničke i kulturne fenomene.</p> <p> NATURA CULTA istražuje odnose prirode i kulture kroz dijalog različitih umjetničkih medija i povijesnih materijala. U izložbenom prostoru susreću se grafike, crteži, fotografije, skulpture, stare razglednice, filatelističke marke i plakati, stvarajući mrežu vizualnih i tematskih veza u kojima se pejzaž, životinje i svakodnevni motivi pojavljuju kao prostori sjećanja, simbolike i kulturnog zapisa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlaže se građa iz Kulturno-povijesne zbirke te radovi umjetnika i umjetnica: Andi Bančić, Marčelo Brajnović, Brigitte Brand, Ida Blažičko, Matija Bobičić, Đanino Božić, Karlheinz Cibulka, Hrvoje Cokarić, KUD &Scaron;ikuti Machine, Ivan Kožarić, Denis Kra&scaron;ković, Rui Miguel Leitao Ferreira, Petra Mr&scaron;a, Nika Oblak &amp; Primož Novak, Silvia Potočki, Margerita Rakić, Anja Ronacher, Ana Sladetić, Oleg &Scaron;uran, Stipan Tadić i Anselmo Tumpić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 10. svibnja 2026.</p>

Otvorenje samostalne izložbe Amele Frankl

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Amela%20Frankl.jpg" style="width: 450px; height: 339px;" /></p>

Sveti Patrik, Irska i Kelti

<p> Gradski muzej Bjelovar pripremio je malu dokumentarno-povijesnu izložbu &bdquo;Sveti Patrik, Irska i Kelti&ldquo;, koja će biti otvorena za javnost od 13. ožujka do 18. travnja 2026. godine u Multimedijskoj dvorani Željko Sabol.<br /> <br /> Otvorenje izložbe održat će se u&nbsp;petak, 13. ožujka 2026. u 17 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba posjetiteljima približava irsku kulturnu i povijesnu ba&scaron;tinu kroz priču o svetom Patriku, za&scaron;titniku Irske, te o keltskoj tradiciji, simbolima i običajima koji su kroz stoljeća oblikovali identitet irskog naroda.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Gradski muzej Bjelovar ovim programom nastoji publici približiti zanimljive teme iz europske kulturne povijesti te potaknuti interes za različite kulturne tradicije.</p>

Kompozicija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima

<p> U četvrtak, 12. ožujka u 19 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda otvorit će se izložba &bdquo;Kompozicija &ndash; Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima&ldquo;.</p> <p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti muzej je likovnih umjetnosti s područjem djelovanja koje obuhvaća razvoj tradicionalnih likovnih disciplina od sredine 19. stoljeća do danas. Kroz deset slika odabranih umjetnika, od Julija Knifera, preko Ede Murtića, Zoltana Novaka, Nine &Scaron;imunović&hellip; do Stipana Tadića, autor izložbe, muzejski savjetnik Željko Marciu&scaron; prikazuje oblikovanje odnosa između sadržaja i forme slike u hrvatskoj umjetnosti od visoke moderne do aktualne postmoderne s nagnućem prema formi.</p> <p> Izložba tematizira formalne elemente, odnosno ističe odnose između dijelova i cjeline kojima slikar traži sklad kompozicije. Riječ je o metodi svođenja likovnog sadržaja prema čistoj slici i čistom slikarstvu.</p> <p> Izložbom se fokusiramo na elemente kompozicije: kontrakcije, smirenja, akcije, neugodu, estetiku i antiestetiku koje su samo neke od odrednica koje definiraju formu slike.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 9. travnja 2026.</p>

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 12. ožujka u 19 sati otvara se izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo;.</p> <p> Autorice i kustosice izložbe su Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, vi&scaron;a kustosica Galerije Klovićevi dvori. Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo; predstavlja 68 vrhunskih umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasni&scaron;tvo Galerije Klovićevi dvori. Zbirka sadrži kanonska djela u stilskom kontinuitetu od realizma, simbolizma i plenerizma (Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević. Vidović, Rački), M&uuml;nchenske četvorice (Kraljević, Becić, Račić, Herman), zatim stilskog pluralizma međuraća poput ekspresionističkih primjera Proljetnog salona i umjetnika Pra&scaron;ke grupe (Uzelac, Gecan, Trep&scaron;e), euklidovskog oblikovnog pristupa i magijskog realizma sve do specifičnog korpusa mediteranskih tema intenzivne kromatike i senzualne morfologije (Job, Plančić, Babić, Uzelac). Sadrži djela Becića, Mi&scaron;ea i Uzelca trećeg desetljeća, te zavr&scaron;ava razdobljem Drugog svjetskog rata do sedmog desetljeća u rasponu od Vidovićeva i &Scaron;ulentićeva intimističkog pristupa, te značajne dionice fantastičnog slikarstva Miljenka Stančića.</p> <p> Dva su djela Bukovčevih &bdquo;Pet ćutila&ldquo;, 1898. i Račićev &bdquo;Autoportret&ldquo;, 1906. pojedinačno za&scaron;tićena kulturna dobra, a sva su djela prisutna u relevantnoj literaturi o razdoblju i umjetnicima, te se provenijencija sakupljenih umjetnina može pratiti od njihova nastanka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajati do 17. svibnja 2026.</p>

Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca

<p> U četvrtak 12. ožujka 2026. godine u Narodnom muzeju Labin bit će otvorena izložba <strong>&bdquo;Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca&ldquo;</strong>. Izložba je posvećena jednom od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, teologu, humanistu i jednom od najznačajnijih protagonista protestantske reformacije.</p> <p> Izložba je prvi put predstavljena u studenom 2025. godine u Galeriji C8 u Puli povodom obilježavanja 505. obljetnice rođenja i 450. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika, a realizirana je u suradnji Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell&acute;Istria, Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Sveučili&scaron;ne knjižnice u Puli. Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, a dizajn postava te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Vjeran Juhas.</p> <p> Matija Vlačić Ilirik jedan je od najistaknutijih mislilaca reformacijskog razdoblja. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je među najutjecajnijim i najborbenijim protagonistima protestantske reformacije koja je u 16. stoljeću snažno uzdrmala autoritet Katoličke Crkve i trajno promijenila europsku vjersku, političku i kulturnu povijest.</p> <p> Reformacija započinje 1517. godine kada Martin Luther u Wittenbergu objavljuje svojih devedeset i pet teza, kritizirajući prodaju oprosta grijeha i zagovarajući temeljna načela poput opravdanja vjerom i autoriteta Svetog pisma. Ideje reformacije brzo su se &scaron;irile zahvaljujući razvoju tiskarstva nakon izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga, &scaron;to je omogućilo brži prijenos informacija, rast pismenosti i objavljivanje knjiga na narodnim jezicima. Upravo u takvom intelektualnom i izdavačkom okruženju nastajali su i Vlačićevi brojni tekstovi. Tijekom života djelovao je u nizu europskih gradova (Veneciji, Baselu, T&uuml;bingenu, Wittenbergu, Magdeburgu, Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i Frankfurtu na Majni) te je kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar, ostavio iznimno bogat opus s vi&scaron;e od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.</p> <p> Izložba donosi pregled njegova života, djelovanja i vremena u kojem je živio, nagla&scaron;avajući njegovu važnu ulogu u europskoj intelektualnoj i religijskoj povijesti.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak,&nbsp;<strong>12. ožujka 2026.&nbsp;</strong>godine u&nbsp;<strong>13 sati&nbsp;</strong>u izložbenoj prostoriji Narodnog muzeja Labin.</p> <p> Izložba će biti dostupna za razgled u radnom vremenu Muzeja: pon&ndash;pet 10-14 sati (uz prethodnu najavu) do 20. svibnja 2026. godine. Posjete izvan navedenog termina moguće su prema dogovoru. Grupne posjete uz stručno vodstvo potrebno najaviti najmanje pet dana ranije.</p> <p> &nbsp;</p>

Koherencija u Kristocentričnom svemiru

<p> U srijedu, 11. ožujka u 19:00 sati u Galeriji Vjekoslav Karas održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Koherencija u Kristocentričnom svemiru&ldquo; Ane Guberine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>&bdquo;Za karlovačku izložbu umjetnica je odabrala djela u kojima su motivski povezani Adam i Eva koji simboliziraju čovječanstvo te prizore muka i Uskrsnuća - &scaron;to nam je konačni cilj - a unutar toga su razne metamorfoze kroz koje prolaze čovjek i priroda. Apstraktni prizori Adama i Eve, Puta u Emaus, Uskrsnuća pripadaju među najbolja djela tog žanra u suvremenom hrvatskom sakralnom prostoru.&ldquo;</i> &ndash; istaknula je u predgovoru kataloga likovna kritičarka Iva K&ouml;rbler.&nbsp;</p>

Frane Paro – čovjek izvan vremena

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Frane%20Paro.jpg" style="width: 359px; height: 508px;" /></p>

Krešimir Urlić: Postanak

<p> U&nbsp;utorak, 10. ožujka 2026. u 20 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica otvorit će se izložba &bdquo;Kre&scaron;imir Urlić: Postanak&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>&bdquo;Slikarstvo Kre&scaron;imira Urlića u znatnoj mjeri obilježavaju teme morskog krajolika i bogatog podmorskog svijeta. Zaokupljenost morskim motivima ne čudi jer u slikarevom rodnom kraju more za život čovjeka mnogo znači. </i></p> <p> <i>U ranijim radovima fokus je na raznovrsnosti podmorja odnosno prikazima jata riba koje u lučnim kompozicijama simboliziraju kontinuitet i neprestano obnavljanje života. Serija novih izloženih radova izmiče figuraciji. U tom odmaku, Urlić se približava vitalističkoj apstrakciji s obzirom da su radovi simboli dubljih značenja. Čitav izložbeni postav postaje slikarevom osobnom mitologijom. Prema strukturalistu Levi-Straussu, elementi mitskog mi&scaron;ljenja uvijek se nalaze na pola puta između konkretnog opažanja svijeta i apstraktnog mi&scaron;ljenja. Iako mit čine fantastične, alegorijske i arhetipske naracije, njegova bit, između ostalog, nije u iskazivanju nadnaravnog već u promi&scaron;ljanju o prirodnim i duhovnim pojavama. Slično tome, Urlićeva individualna mitologija predstavlja njegova osobna promi&scaron;ljanja i vrijednosti. U radovima suprotstavlja materijalno i duhovno, realno i imaginarno propitivajući ljudsku egzistenciju te sinergiju čovjeka i prirode. U konačnici, prodori svjetlosti predstavljaju prevlast duhovnog dok platno postaje mjesto od egzistencijalne važnosti, ishodi&scaron;te u potrazi za samoostvarenjem.&ldquo;</i> Iz teksta predgovora Josipa Balajić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje do 12. travnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kre&scaron;imir Urlić</strong> rođen je 1981. godine u Makarskoj. Nakon zavr&scaron;ene Zagrebačke &scaron;kole za modu i dizajn (1999. godine) započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, gdje je u klasi profesora Carla Di Raco-a diplomirao 2005. godine. Osim slikarstvom bavi se i ilustracijom. Imao je tri samostalne izložbe te je sudjelovao na vi&scaron;e skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.</p> <p> <strong>Izložbe:</strong></p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Opstanak&ldquo;, galerija &bdquo;Idealni grad&ldquo;, Zagreb, 2009. g.</p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Put&ldquo;, Gradska galerija Antuna Gojaka, Makarska, 2011. g.</p> <p> Samostalna izložba fotografija u organizaciji udruge Foton, Makarska, 2022. g.</p> <p> Samostalna izložba &bdquo;Postanak&ldquo; Gradska galerija Antuna Gojaka, Makarska, 2025. g.</p> <p> Sudjelovao na vi&scaron;e skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mail: <a href="mailto:kresimirurlic@gmail.com"><span style="color:#009ee3;">kresimirurlic@gmail.com</span></a></p>

Hrvatske jedinice na sočanskoj fronti

<p> U Muzeju grada Zagreba u ponedjeljak, 9. ožujka 2026. godine, u 17 sati, otvara se gostujuća izložba Kobari&scaron;kog muzeja Prvog svjetskog rata<strong><i>&nbsp;Hrvatske jedinice na sočanskoj fronti</i></strong>.</p> <p> Izložba predstavlja hrvatske pukovnije koje su se tijekom Prvog svjetskog rata borile i na Soči, kao dio XV. i XVI. korpusa. Raspored i kretanje postrojbi prikazani su na preglednoj karti. Izložba, također, nudi kronolo&scaron;ki pregled događanja na sočanskom boji&scaron;tu. Pojedine bitke popraćene su ulomcima zapisa hrvatskih vojnika, &scaron;to pruža uvid u zbivanja iz prve ruke. Prilike na boji&scaron;tu i prisutnost hrvatskih postrojbi prikazuju i brojne arhivske fotografije. Izložba zavr&scaron;ava prikazom groblja na kojima i danas počivaju pripadnici hrvatskih jedinica te spomenika koji svjedoče o njihovoj prisutnosti na boji&scaron;tu.</p> <p> Prilike u ratnom dnevniku koji čuva Kobari&scaron;ki muzej opisuje Ivo Brlić, sin književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Dana 24. kolovoza 1916. nalazio se u Krnskom pogorju i zabilježio je sljedeće:&nbsp;<i>Jučer sam vidio tako čudne stvari kao nikada do sada. Slike su mi se urezale u sjećanje toliko da sam ih sanjao cijelu noć. U jedan sat poslije podne krenuo sam na visoravan pred nama [op.&nbsp;&ndash;&nbsp;Batognica] u streljački rov, gdje su rovovi jedan nasuprot drugoga udaljeni samo 40 koraka, gdje se vode vječne bitke i pokolji. Nakon dva sata obilaženja i skrivanja stigao sam tamo. Ta visoravan stoji usamljena kao kocka i strmo se spu&scaron;ta na sve četiri strane. Popeo sam se strmim serpentinama, a kad sam stigao na ravnicu&nbsp;&ndash;&nbsp;preorana, iskopana, razru&scaron;ena, ružna, sva u neredu, potpuno sam se zbunio. Nisam se sna&scaron;ao. Do&scaron;ao sam u ukleti dvorac.</i></p> <p> Kustosi izložbe su: Jaka Fili i Mojca Dobravec (Kobari&scaron;ki muzej Prvog svjetskog rata)</p>