Na Sljeme! Priče sa Zagrebačke gore

<div> Medvednica, Sljeme, Zagrebačka gora &ndash; sinonimi su za na&scaron;u &bdquo;gradsku&ldquo; planinu, zelenu za&scaron;titnicu Zagreba i omiljeno mjesto za bijeg u prirodu, rekreaciju i predah od gradske vreve.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U petak, 15. svibnja u 18 sati u Muzej grada Zagreba otvara se izložba Na Sljeme! Priče sa Zagrebačke gore koja kroz rekreativne i dru&scaron;tvene aktivnosti, s posebnim naglaskom na planinarstvo, donosi priču o Medvednici i njezinoj važnosti za generacije Zagrepčana.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/izlozba-%e2%80%9ena-sljeme!-pri%c4%8de-s-medvednice%e2%80%9c,3809.html"><span style="color:#009ee3;">https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/izlozba-%e2%80%9ena-sljeme!-pri%c4%8de-s-medvednice%e2%80%9c,3809.html</span></a></div>

Protectores Patriae Caelestes – Čuvari juga Hrvatske

<p> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu, u&nbsp;petak, 15. svibnja 2026., u 14 sati održat će se otvorenje izložbe fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>. Ova izložba koju organiziraju Splitsko-makarska nadbiskupija i Riznica splitske katedrale ostaje otvorena do 15. lipnja 2026.<br /> <br /> Izložba fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>, posvećena je bogatoj ba&scaron;tini svetaca za&scaron;titnika srednje Dalmacije i južne Hrvatske. Izložba predstavlja jedinstven pregled kulta svetaca koji su kroz stoljeća oblikovali duhovni, kulturni i umjetnički identitet ovoga područja &ndash; od apostolskih vremena i ranokr&scaron;ćanskih mučenika do srednjovjekovnih i renesansnih prikaza.<br /> <br /> Posjetitelji će imati priliku upoznati naj&scaron;tovanije svece u Dalmaciji: sv. Petra, sv. Dujma, sv. Sta&scaron;a, sv. Ivana Trogirskog, sv. Jeronima, sv. Mihovila, sv. Nikolu, sv. Lovru, sv. Kuzmu i Damjana, sv. Sebastijana, sv. Roka, svece vitezove sv. Jurja i sv. Martina te pustinjake i naučitelje Crkve. Posebna pozornost posvećena je benediktincima, franjevcima i dominikancima koji su duboko utkani u vjerski i kulturni život srednje Dalmacije.<br /> <br /> Izložba fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>&nbsp;donosi izvanredne umjetničke predmete &ndash; skulpture (Bonina Milanca, Nikole Firentinca, Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovića), poliptihe, reljefe, srebrne relikvijare, slike i druge predmete iz riznica splitske i trogirske katedrale, bračkih, hvarskih i vi&scaron;kih crkava te samostana. Kroz njih se otkriva kako su sveci postali nebeski za&scaron;titnici gradova, otoka i krajolika, te kako su njihovi likovi i kultovi utjecali na toponimiju, umjetnost i svakodnevni život južne Hrvatske.<br /> <br /> Izložba je prigoda da se u Zagrebu predstavi bogatstvo duhovne i umjetničke ba&scaron;tine srednje Dalmacije, Splitsko-dalmatinske županije te da se podsjetimo na svete za&scaron;titnike koji su stoljećima bdjeli nad jugom Hrvatske.</p>

Dragana Sapanjoš: SIC MUNDUS

<p> U petak 15. svibnja 2026. u 19 sati, u Muzeju &ndash; Museo Lapidarium održat će se otvorenje izložbe <em>Dragana Sapanjo&scaron;: SIC MUNDUS</em>, uz performativnu izvedbu realiziranu u suradnji sa zborom Cantus PoPuli.</p> <p> <em>SIC MUNDUS</em> aktivira muzej kao arhitektonski i memorijski organizam. Krov, ulazni prag, crna kutija krstionice i crna kutija oltara postaju etape prostorne dramaturgije kroz koju se posjetitelj kreće. Povijesni kamen, suvremena tehnologija, glas zajednice i tijelo posjetitelja susreću se u iskustvu prolaska kroz muzejski prostor.</p> <p> Izložba se ostvaruje kao nova produkcija Dragane Sapanjo&scaron; te uključuje retrospektivni segment kojim se otvara kontinuitet njezina umjetničkog rada i dugogodi&scaron;nje suradnje s Muzejom-Museo Lapidarium.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, u ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u 19 sati, umjetnica Dragana Sapanjo&scaron; održat će autorsko vodstvo kroz izložbu. Vodstvo donosi neposredan uvid u proces nastanka rada, njegove prostorne i simboličke slojeve te odnos nove produkcije prema zbirci i arhitekturi Muzeja-Museo Lapidarium.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dragana Sapanjo&scaron;</strong> (Koper, 1979.) vizualna je umjetnica čija se praksa razvija na sjeci&scaron;tu skulpture, instalacije i performativnih praksi, s fokusom na analizu simboličkih sustava i struktura koje oblikuju percepciju, pona&scaron;anje i produkciju značenja. Njezin umjetnički rad usmjeren je na kritičko ispitivanje mehanizama proizvodnje stvarnosti kroz konstrukciju situacija koje destabiliziraju odnos između subjekta i sustava. Pogre&scaron;ka, repeticija i disfunkcija pojavljuju se kao konstitutivni elementi rada &ndash; ne kao odstupanja, već kao mjesta na kojima se razotkriva unutarnja logika strukture.</p> <p> Obrazovala se na Accademia di Belle Arti u Veneciji i Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, gdje 2004. diplomira slikarstvo. Već tijekom studija usmjerava interes prema suvremenim i novo-medijskim praksama, razvijajući interdisciplinarni pristup koji povezuje umjetnost, dizajn i vizualnu kulturu.</p> <p> Sudjelovala je u međunarodnim rezidencijalnim i edukacijskim programima, među kojima se ističu Corso Superiore di Arti Visive Fondazione Antonio Ratti (Como), VIR Viafarini-in-Residence (Milano) i Vulcano Extravaganza. Dobitnica je nagrada, stipendija i rezidencijalnih/studijskih potpora, među kojima se ističu ACACIA Studio Grant (Milano), Moroso Award for Contemporary Art te nagrada Trijenala hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU).</p> <p> Od 1999. kontinuirano izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezin rad predstavljen je u brojnim institucionalnim i nezavisnim kontekstima kroz samostalne i skupne izložbe. Nakon dugogodi&scaron;njeg djelovanja u Milanu, 2012. vraća se u Hrvatsku, danas živi i radi u Novigradu-Cittanova. Njezin rad razvija se paralelno s istraživačkom praksom i unutar doktorskog studija na ALU (Akademija likovnih umjetnosti), Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p>

Batina – Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata

<p> U&nbsp;petak, 15. svibnja 2026. u 12 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar, održat će se otvorenje izložbe&nbsp;&bdquo;Batina &ndash; Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata&ldquo;, u organizaciji Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar i Arheolo&scaron;kog muzeja Osijek.</p> <p> Na krajnjem istoku Hrvatske, uz obalu Dunava, nalazi se naselje Batina koje je tijekom sustavnih arheolo&scaron;kih istraživanja dalo velik broj nalaza. Među njima se osobito ističe vrijedan i ujedno neočekivan nalaz &ndash; ostava od 56 srednjovjekovnih novčića, odnosno srebrnih denara kovanih na području južne Francuske u vrijeme Prvog križarskog rata.</p>

Valentino Radman: Svjetlo prije tišine

<p> U&nbsp;petak, 15. svibnja 2026. godine, u 19:30 sati, u ka&scaron;telu Vitturi, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; slikara Valentina Radmana</p> <p> &nbsp;</p> <p> Valentino Radman, hrvatski je likovni umjetnik rođen u &Scaron;ibeniku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere radio je kao novinar, urednik i ilustrator te surađivao s hrvatskim časopisima. Sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu.</p> <p> Danas živi i radi u Zadru, gdje predaje likovnu umjetnost u Gimnaziji Franje Petrića (MIOC). Član je&nbsp;Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika&nbsp;i Kulturnog vijeća Zadarske županije.</p> <p> Izlagao je na&nbsp;pet&nbsp;samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tri rada uvr&scaron;tena su u publikacije&nbsp;<em>&bdquo;Strokes of Genius &ndash; Best of Drawing&ldquo;</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Web:&nbsp;<a href="http://www.valentinoradman.com/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.valentinoradman.com</span></a></p> <p> Blog:&nbsp;<a href="http://tinoradman.wordpress.com/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://tinoradman.wordpress.com/</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Samostalne izložbe</p> <p> 2005.&nbsp; &nbsp; &nbsp;Galerija Dom na žalu, Preko</p> <p> 2007.&nbsp; &nbsp;&nbsp;-&nbsp; Gradska knjižnica Zadar</p> <p> 2014.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Galerija Kapetanova kula, Zadar</p> <p> 2023.&nbsp;&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Cafe Galerija Đina. Zadar</p> <p> 2024.&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Galerija Kapetanova kula</p> <p> &nbsp;</p> <p> Skupne izložbe i manifestacije</p> <p> 1999.&nbsp;&nbsp;- Objavljena zbirka kratkih stripova&nbsp;<em>&bdquo;Judi, zviri i be&scaron;timje&ldquo;</em></p> <p> 2005.<em>&nbsp;- &bdquo;Bilje&scaron;ke iz Zadra / Appunti di Zara&ldquo;</em>, Padova</p> <p> 2006.&nbsp;&nbsp;- Međunarodna izložba&nbsp;<em>&bdquo;Sv. Anastazija, most između kr&scaron;ćanskog istoka i zapada&ldquo;</em>, Zadar</p> <p> 2019.&nbsp; &nbsp;- Teorijsko-praktična radionica i izložba&nbsp;<em>&bdquo;Slikarska tehnika Leonarda da Vincija&ldquo;</em>, Muzej grada Ka&scaron;tela</p> <p> 2002. - 2024. - &nbsp;Godi&scaron;nje skupne izložbe Hrvatsko dru&scaron;tvo likovnih umjetnika, Zadar</p> <p> &nbsp;2022 . - 2024. -&nbsp;<em>Ljetni salon Nin</em>, Galerija Vi&scaron;eslav / Barokna kuća, Nin</p> <p> 2025.&nbsp; &nbsp;-&nbsp;Skupna izložba HDLU Zadar, Galerija sv. Kr&scaron;evana</p> <p> &nbsp;</p>

Mi Hrvati

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Nik%20Titanik.jpg" style="width: 400px; height: 400px;" /></p>

Ivan Haramija: Od hihota do grohota

<p> Izložba &bdquo;Od hihota do grohota&ldquo; donosi pregled karikatura Ivana Haramije iz fundusa Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Grada Preloga, a otvara se u petak, 15. svibnja 2026. godine u 19 sati u Galeriji Koprivnica.</p> <p> Izložba pokazuje da njegov humor nadilazi okvire pukog duhovitog komentara; on je sredstvo razumijevanja svijeta i čovjeka u njemu. U njegovim karikaturama u lakoći crteža, asketski pojednostavljenoj figurativnosti, uz opu&scaron;teni humor i produbljenu satiru, prepoznajemo istovremenu prisutnost ironije i bliskosti, kritike i empatije.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. srpnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> IVAN HARAMIJA HANS (28. 4. 1946., Prelog &ndash; 15. 9. 2014., Koprivnica) bio je urednik humorističkih listova &bdquo;Pikač&ldquo; (1967. i 1968. godine) i &bdquo;Feferon&ldquo; (1981. &ndash; 1990. godine). Godine 1980. zaposlio se u Podravci u Koprivnici gdje je radio i živio. Prve karikature objavljuje 1967. u časopisu &bdquo;Grabancija&scaron;&ldquo;, a nakon toga surađuje s velikom brojem novina u zemlji i inozemstvu. Vi&scaron;e od 30 godina objavljivao je karikature u listu &bdquo;Podravka&ldquo; i povremeno u &bdquo;Glasu Podravine&ldquo;. Objavio je vi&scaron;e od 12 000 karikatura, a o njegovom radu su pisali najbolji likovni kritičari. Izlagao je na 20-ak samostalnih izložbi karikatura, te je sudjelovao na 200-tinjak skupnih izložbi na svim kontinentima. Za svoj rad primio je vi&scaron;e od stotinu nagrada i priznanja te ilustrirao brojna književna izdanja, od kojih će se neka također moći vidjeti na izložbi.</p>

OBRISI VREMENA – u susret 70. obljetnici Galerije slika u Hvaru

<p> U petak, 15. svibnja 2026., u Galeriju Arsenal, s početkom u 20 sati, otvorit će se izložba <strong>OBRISI VREMENA &ndash; u susret 70. obljetnici Galerije slika u Hvaru: Izbor iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine - otvorenje izložbe i promocija kataloga</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U susret sedamdesetoj obljetnici Galerije slika u Hvaru, ova izložba donosi sažet, ali reprezentativan pogled na bogatstvo Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine.</p> <p> Kroz četiri cjeline, Figura i tijelo, Prostor i pejzaž, Konstrukcija i geometrija te Unutarnji svjetovi i apstrakcija, odabrani radovi uspostavljaju dijalog između različitih generacija umjetnika, otvarajući prostor promi&scaron;ljanju o promjenjivosti odnosa forme, memorije i kontinuiteta unutar moderne i suvremene umjetnosti.</p> <p> Uz otvorenje izložbe biti će predstavljena i knjiga &bdquo;Zbirka moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine &ndash; katalog&ldquo;, koju je priredila vi&scaron;a kustosica Dejanira Burmas Domančić, ujedno i kustosica i autorica koncepta izložbe.</p>

Julije Knifer: Papiri – mjera slobode

<p> U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku 15. svibnja u 19 sati otvara se izložba&nbsp;&bdquo;Julije Knifer: Papiri &ndash; mjera slobode&ldquo;, autorsko-kustoski projekt koji potpisuju Ana Knifer, kći Julija Knifera, i Valentina Rado&scaron;, muzejska savjetnica.</p> <p> Ova izložba fokus stavlja na crteže i radove na papiru &ndash; medij u kojem Kniferova linija postaje najizravnija, najogoljenija i najpreciznija. Kroz medij papira &ndash; naizgled krhak, ali beskrajan &ndash; otkriva se disciplina koja pulsira slobodom, ritam koji nije ograničenje nego odluka. U jednom od intervjua Branka Stipančić upitala ga je:&bdquo; A skice?&ldquo;, na to je Knifer odgovorio: &bdquo;Imam tu gomilu skica koje ne bacam. Nikad nisam htio baciti niti jedan papir, ne znam, to je fobija, valjda.&ldquo;</p> <p> &bdquo;O vezama između slikara i rodnog mu grada, iz kojeg je oti&scaron;ao nakon zavr&scaron;ene srednje &scaron;kole i u koji se nakon toga vrlo rijetko vraćao, znamo poglavito zahvaljujući posebnim naporima Vlastimira Kusika, dugogodi&scaron;njeg kustosa Muzeja (nekada Galerije) likovnih umjetnosti. On je bio Kniferov osječki kustos, koji je od 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća bio zaslužan za najznačajnija predstavljanja Knifera u gradu, sve do sada. Ti su rijetki, ali antologijski Kniferovi izložbeni nastupi tijekom iznimno živog razdoblja osječke urbane umjetničke scene 80-ih godina ostali zabilježeni prvenstveno u muzejskoj dokumentaciji. Upravo je to jedan od razloga &scaron;to se ova velika izložba obilježavanja stote godi&scaron;njice rođenja održava upravo u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti.&rdquo; (iz teksta: Valentina Rado&scaron; &ndash; autorica i kustosica izložbe, muzejska savjetnica MLU)</p> <p> Ova izložba ne traži va&scaron;u pažnju. Ona je uzima. Pokazuje Knifera ondje gdje&nbsp; je najkoncentriraniji. Ne obja&scaron;njava ga. Ovo nije uvod. Ovo je jezgra.</p> <p> Izložba će biti otvorena do kolovoza 2026. godine, a moći će se razgledati u redovnom radnom vremenu Muzeja likovnih umjetnosti: od utorka do petka (10:00 do 20:00 sati) te subotom i nedjeljom (10:00 do 13:00 sati).</p>

Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba

<p> Sukladno sa &scaron;irokim rasponom tema kojima se tijekom života bavio Marko Antun de Dominis, priređena izložba obuhvatit će tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima, o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao &scaron;to su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teolo&scaron;ke misli. Izložba će nastojati obuhvatiti zapažena Dominisova djela i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje. Namijenjena je &scaron;irokom krugu posjetitelja i tematski će biti podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronolo&scaron;ki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i različite edukativne igre strukturirane po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa.</p> <p> <br /> <br /> Izložba o Marku Antunu de Dominisu idealno prezentira temu ovogodi&scaron;njeg Međunarodnog dana muzeja Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet. On je bio svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat te se smatra jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, dru&scaron;tvenom i političkom životu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima, ali i otvoreno<br /> neprijateljstvo nekih suvremenika. Ostvarivao se u raznim aspektima života te je bio primjerom iznimno uspje&scaron;noga i svestranoga renesansnog čovjeka utjelovljenog pojmom homo universalis. Tijekom života djelovao je kao predavač-lektor matematike, retorike, logike, književnosti, filozofije i prirodopisa, pisao je i zapažena djela iz područja prirodne filozofije fizike a osobito iz teologije, koja je bila u fokusu njegova djelovanja. Bio je isusovac, potom senjski biskup, a dok je bio splitskim nadbiskupom, nosio je časnu titulu Primasa Dalmacije i Hrvatske &ndash; naslov prvostolnika Dalmacije i čitave Hrvatske, najvi&scaron;e crkveno dostojanstvo na ovim prostorima koje je do konca života s ponosom isticao. Svojim je intelektualnim, profesionalnim i duhovnim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Raba i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Habsbur&scaron;kog Carstva i Engleskog Kraljevstva, do Mletačke i Papinske Države. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svoga doba, a svojim utjecajem prelazi granice nacionalne ba&scaron;tine.</p>

SVJETLO PRIJE TIŠINE

<p> <br /> Izložbom slika autora Valentina Radmana &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; želimo ukazati na to da je put od praznog slikarskog platna do priznatog umjetnika dug i zahtjevan. Slikarom se postaje kroz misao i emociju, kroz unutarnje i vanjske poticaje koji oblikuju umjetnikov izraz.</p> <p> <br /> U kontekstu teme Međunarodnog Dana muzeja 2026. godine &bdquo;Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet&ldquo;, ova izložba afirmira muzej kao prostor susreta, razumijevanja i dijaloga. Umjetnost ovdje ne djeluje samo kao estetski doživljaj, već kao medij povezivanja &ndash; između pojedinca i zajednice, pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, osobnog iskustva i kolektivne stvarnosti.</p> <p> <br /> Izložba donosi presjek recentnog stvarala&scaron;tva kroz tematske cjeline poput portreta, figure, ekologije, gradske vreve te promi&scaron;ljanja pro&scaron;losti i budućnosti civilizacije. Polazeći od renesansnog ideala, formuliranog kod Leonarda da Vincija, prema kojem je zadatak slikara &bdquo;uhvatiti titraje du&scaron;e&ldquo;, Valentino portret gradi kao prostor susreta perceptivnog i psiholo&scaron;kog.</p> <p> <br /> U pojedinim radovima klasično poimanje portreta prožima refleksija suvremenog načina života, obilježenog vizualnom prezasićeno&scaron;ću i dominacijom digitalnih medija. Time portret prestaje biti isključivo reprezentacija individue i postaje medij kritičkog komentara dru&scaron;tvene stvarnosti, potičući promatrača na preispitivanje vlastite pozicije u fragmentiranom svijetu. U vremenu hiperprodukcije slika autentičnost se ne očituje u novosti viđenog, nego u uvjerljivosti izraza. Prevladavajući strah od neizvjesnosti, autor izložbom &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; nastoji nadići izazove i povezati pro&scaron;lost sa sada&scaron;njo&scaron;ću, potvrđujući umjetnost kao univerzalni jezik koji gradi, nadilazi podjele i ujedinjuje različite perspektive.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Joško Prinčič, Ulična umjetnost – atenski grafiti između umjetnosti i komunikacije

<p> Izložbom fotografija Jo&scaron;ka Prinčiča u suradnji s Kulturnim domom u Goriziji nagla&scaron;avamo potrebu međuinstitucionalne suradnje, a osobito one međunarodnog ranga. Autor fotografija, nastalih u atenskim četvrtima, donosi fotografije koje ne služe samo kao fascinantna reportaža, već i kao način istraživanja ekonomskog i dru&scaron;tvenog tkiva jedne države, s njezinim proturječjima, ali prije svega, njezinom otporno&scaron;ću. Ovaj pristup distancira se od uobičajenih brzih turističkih izleta, umjesto toga analizirajući, istražujući i uživajući, koristeći pogled oblikovan dugom i zrelom fotografskom praksom. Atenski murali&nbsp; isprepliću različite kulture, povijesne reference i moderne citate u živom i promjenjivom dijalogu između grada i njegovih stanovnika. Uz improvizirane intervencije, važni su i monumentalni murali na pročeljima zgrada koji kao da ispunjavaju kulturne praznine na&scaron;eg distopijskog dru&scaron;tva.&nbsp;</p>

Slojevi zaboravljenog vremena. Vučedolsko naselje na telu Tržnica u Vinkovcima

<p> U Gradskom muzeju Vinkovci, u četvrtak, 14. svibnja 2026. godine u 19 sati održat će se otvorenje izložbe&nbsp;<i>Slojevi zaboravljenog vremena. Vučedolsko naselje na telu Tržnica u Vinkovcima&nbsp;</i>u organizaciji Gradskog muzeja Vinkovci, Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 21. rujna 2026. godine.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Slojevi zaboravljenog vremena. Vučedolsko naselje na telu Tržnica u Vinkovcima</i>&nbsp;otvara pogled u duboku prapovijest Vinkovaca &ndash; prostora koji se razvijao na iznimno povoljnom geografskom položaju uz rijeku Bosut. Upravo su ti uvjeti omogućili nastanak i dugotrajan kontinuitet naseljavanja, čiji se tragovi danas prepoznaju u slojevima skrivenima ispod suvremenoga grada.</p> <p> U sredi&scaron;tu izložbe nalazi se vučedolsko naselje na telu Tržnica. Unatoč njegovoj važnosti i opsežnim istraživanjima provedenima tijekom druge polovice 20. stoljeća, velik dio građe s ključnih istraživanja, osobito onih na položaju Hotela Slavonija, nikada nije u potpunosti objavljen ni sustavno interpretiran.</p> <p> Upravo ta činjenica bila je jedan od glavnih poticaja za nastanak ove izložbe. Njezinu okosnicu čini iznimno vrijedna crtačka dokumentacija arheolo&scaron;kog materijala nastala tijekom istraživanja Hotela Slavonija &ndash; niz preciznih tabli koje omogućuju detaljan uvid u keramičku proizvodnju i svakodnevni život vučedolskih zajednica. Ti crteži, od kojih se neki ovdje po prvi put predstavljaju javnosti, ne služe samo kao dokumentacija, nego i kao temelj za nova čitanja i interpretacije.</p> <p> Arheolo&scaron;ka istraživanja na području dana&scaron;njega grada otkrila su složenu strukturu naselja. Na položajima poput Hotela Slavonija, Jugobanke, Zvijezde i Na-me dokumentirani su ostaci kuća, ognji&scaron;ta, jama i brojnih predmeta svakodnevnoga života. Naselje se prostiralo na vi&scaron;e položaja &ndash; na telu Tržnica i na Ervenici &ndash; koji su činili povezanu, ali unutarnje ra&scaron;članjenu cjelinu. Takva organizacija prostora upućuje na složene dru&scaron;tvene odnose, specijalizirane aktivnosti i jasno definiranu strukturu zajednice.</p> <p> Izložba smje&scaron;ta Vinkovce i u &scaron;iri krajolik vučedolske kulture, u kojemu su naselja bila povezana u mrežu komunikacije, razmjene i zajedničkih kulturnih obrazaca. Materijalna kultura, osobito keramika i nalazi povezani s metalurgijom, svjedoči o naprednom tehnolo&scaron;kom znanju, ali i o kolektivnom identitetu i simboličkim praksama tih zajednica.</p> <p> Kroz spoj arheolo&scaron;kih nalaza, crteža i suvremenih interpretacija, izložba poziva posjetitelje da zavire &bdquo;između slojeva&ldquo; &ndash; ondje gdje se isprepliću prostor, dru&scaron;tvo i značenje. Istodobno podsjeća da je razumijevanje pro&scaron;losti uvijek otvoren proces, u kojem i stara, neobjavljena građa može dobiti novo značenje i postati ključ za njezino tumačenje.</p> <p> <br /> <br /> Organizator izložbe: Gradski muzej Vinkovci</p> <p> Suorganizatori izložbe: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu</p> <p> Autorice izložbe: Maja Krznarić &Scaron;krivanko, Jacqueline Balen, Ina Miloglav</p> <p> Crteži predmeta: Kre&scaron;imir Rončević</p> <p> Terenski crteži: Arhiv Gradskog muzeja Vinkovci</p> <p> Ilustracije: Martina Rončević (crteži tela, lanca operacija izrade keramičkih posuda i tipologije keramičkih oblika); Vesna Režić (crteži geometrijskih ukrasa na vučedolskim posudama)</p> <p> &nbsp;</p>

Antun Boris Švaljek: Oblak u glavi

<p> U četvrtak, 14. svibnja 2026., u 20 sati u Providurovoj palači održat će se otvorenje retrospektivne izložbe Antuna Borisa &Scaron;valjeka <i>Oblak u glavi</i>.</p>

Planjke – vugli – cifre: Dokumentiranje drvene arhitekture Turopolja – starija i nova građa u dijalogu

<p> U Muzeju Brdovec, u&nbsp;četvrtak 14. svibnja 2026. u 19 sati, otvorit će se gostujuća izložba Muzeja Turopolja &bdquo;Planjke &ndash; vugli &ndash; cifre: Dokumentiranje drvene arhitekture Turopolja &ndash; starija i nova građa u dijalogu&ldquo; autorica Maje Ergović i izv. prof. dr. sc. Sanje Lončar.</p> <p> Izložba je rezultat dvogodi&scaron;njeg istraživačkog projekta &bdquo;Ruralno graditeljstvo na području Turopolja&ldquo;, koji su 2022. i 2023. vodile Maja Ergović, vi&scaron;a kustosica dokumentaristica iz Muzeja Turopolja i dr. sc. Sanja Lončar, izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p> Izložba daje kontekstualni pregled dokumentiranja drvene arhitekture, ističući brojna istraživanja koja su rezultirala arhitektonskom, fotografskom i pisanom dokumentacijom, te dokumentarnim i igranim filmovima. Cilj je izložbe ukazati na potrebu i važnost kontinuiranog dokumentiranja drvene arhitekture.</p> <p> Izložba je nagrađena Posebnim priznanjem &bdquo;Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva&ldquo; za 2023. godinu u kategoriji&nbsp;&bdquo;Istraživački rad koji je rezultirao izložbom&ldquo;&nbsp;i Godi&scaron;njom nagradom Milovan Gavazzi za 2023. godinu Hrvatskog etnolo&scaron;kog dru&scaron;tva u kategoriji&nbsp;&bdquo;Za&scaron;tita kulturne ba&scaron;tine&ldquo;.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2026.</p>

Dvorac umjetnika / Na nebu od oblaka

<p> Izložbom &bdquo;Dvorac umjetnika / Na nebu od oblaka&ldquo; nastavlja se ciklus izložaba posvećen zagrebačkim slikarskim i kiparskim atelijerima druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća. Ciklus je započet vrlo uspje&scaron;nom izložbom &bdquo;Medulićeva 12 / Sjećanje na zaborav&ldquo; 2023. godine, nakon čega je uslijedila &bdquo;Atelijeri Žitnjak / Od periferije do centra&ldquo; u jesen 2024. godine.</p> <p> Ovaj put predstavljaju se umjetnici vezani uz atelijere dvorca Or&scaron;ić &ndash; Jakovlje i njegov Međunarodni park skulptura. Projekt je osmi&scaron;ljen kako bi slojevitost tema na najbolji mogući način prilagodili na&scaron;oj publici, istaknuli ambijentalnu vrijednost parka i dvorca te, u trenutku dovr&scaron;ene cjelovite i energetske obnove postojećeg dijela dvorca, naglasili izuzetna ostvarenja izabranih hrvatskih suvremenih umjetnika.</p> <p> Otvorenje izložbe je u četvrtak, 14. svibnja, u 19 sati.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/2026/03/20/izlozba-dvorac-umjetnika-na-nebu-od-oblaka/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Kodovi prošlosti, taktilno putovanje svjetskom baštinom

<p> Izložba <i>Kodovi pro&scaron;losti: taktilno putovanje svjetskom ba&scaron;tinom</i>, nastala je suradnjom Tiflolo&scaron;kog muzeja i udruge Nova Akropola.</p> <p> Kroz odabrane taktilne modele koji interpretiraju prepoznatljive motive svjetske ba&scaron;tine posjetiteljima približavamo ljepotu oblika i simboliku izvornika.</p> <p> Osnovna je zamisao izložbe omogućiti slijepim i slabovidnim osobama neposredno upoznavanje sa svjetskim kulturnim nasljeđem čineći ga dostupnim dodirom.</p> <p> Kako bi se osigurala samostalnost i cjelovit doživljaj istraživanja, Tiflolo&scaron;ki muzej primijenio je standarde pristupačnosti, pri čemu je svaka skulptura opremljena QR kodom za pokretanje audiovodiča čiji zvučni opis vodi dlanove po oblicima izložaka. Uz reljefne crteže, taktilne trake vodilje i legende na Brailleovu pismu stvara se poseban osjetilni doživljaj u kojem se nadopunjuju dodir i zvuk.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će e u četvrtak, 14. svibnja 2026. u 14 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe: Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> Suradnik: Nova Akropola</p> <p> Stručna suradnica: Petra Radić</p> <p> Izrada replika: Nova Akropola</p> <p> Likovni postav: Sandra Prister, Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> Prilagodba za osobe s invaliditetom (OOV): Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> Fotografije i tehnički postav: Renato Vukić</p> <p> Marketing i odnosi s javno&scaron;ću: &nbsp;Dubravka Jančić Saje</p>

Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku

<p> U četvrtak, 14. svibnja 2026. u 19:00 sati, u Muzeju grada Umaga, održat će se otvorenje gostujuće izložbe &bdquo;Chroatorum Bellatores &ndash; ratnici u ranom srednjem vijeku&ldquo;.</p> <p> Gostujuća izložba iz Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika u Splitu predstavlja nacionalno blago Republike Hrvatske te prikazuje ulogu ratnika u stvaranju hrvatske države i oblikovanju identiteta u ranom srednjem vijeku. Kroz arheolo&scaron;ke nalaze ratnici su predstavljeni kao važan dio tada&scaron;njeg dru&scaron;tva, osobito kao pripadnici dru&scaron;tvene elite.</p> <p> Izložba je podijeljena u &scaron;est tematsko-kronolo&scaron;kih cjelina, od razdoblja nakon pada Salone i dolaska Hrvata do vremena Hrvatskog Kraljevstva. Posjetitelji mogu razgledati vi&scaron;e od 150 izvornih predmeta, uključujući mačeve, ostruge, dijelove vojne i jahaće opreme te kamene ulomke s pleternom ornamentikom. Predmeti potječu iz grobova, crkava, utvrđenja i rijeka.</p> <p> Na izložbi je predstavljena građa iz sedam hrvatskih muzeja, među kojima su i predmeti iz Muzeja grada Umaga. Uz izvorne nalaze, izložba donosi i rekonstrukcije oružja, opreme, odjeće i fizičkog izgleda ratnika, temeljene na antropolo&scaron;kim analizama.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do listopada 2026. godine. Ulaz je besplatan.</p>

Ljetni opus Joze Kljakovića

<p> Memorijalna zbirka Jozo Kljaković i Likovni centar Grad Zagreba predstavljaju izabrani ciklus slika &bdquo;Ljetni opus Joze Kljakovića&ldquo; koje prikazuju javnosti manje poznati opus ovog istaknutog umjetnika prve polovice 20.-og stoljeća.<br /> <br /> Izložbom su obuhvaćena djela nastala između 1928. i 1948. godine, kao izbor od sedam ulja na platnu Joze Kljakovića posvećenih ljetu, dokolici, Dalmaciji i bogatstvu mediteranskog podneblja. Uz jedno djelo iz fundusa Memorijalne zbirke i jedno iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, većinu izloženih radova čine slike iz privatnih zbirki i kolekcija, stoga je ova izložba posebno vrijedna jer prezentacijom i interdisciplinarnim sagledavanjem rada, prikazuje djela koja nisu često dostupna javnosti, a čine izuzetno vrijedan segment umjetnikova opusa.<br /> <br /> Autorice izložbe:<br /> dr.sc. Lidija Fi&scaron;trek, voditeljica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i dr.sc. Petra Vugrinec</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje je u četvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati.</p>

Petar Dolić: Anatomija rijeka

<p> U Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu u utorak, 13. svibnja 2026. godine u 19:00 sati bit će otvorena izložba &bdquo;Anatomija rijeka&ldquo; akademskog kipara Petra Dolića, jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih kipara srednje generacije.</p> <p> Izložba donosi reljefe inspirirane četirima karlovačkim rijekama &ndash; Mrežnicom, Dobrom, Koranom i Kupom &ndash; te ciklus staklenih skulptura koje tematiziraju snagu, tok i vitalnost vode. U gradu koji svoj identitet snažno gradi upravo na rijekama, Dolićevi radovi uspostavljaju snažan dijalog između prirode, prostora i čovjeka.</p> <p> Likovni kritičar i autor predgovora izložbe Feđa Gavrilović ističe kako Dolićeve skulpture rijeku prikazuju kao &bdquo;zgusnutu snagu, nijem i uporan život&ldquo;, uspoređujući njezin tok s ljudskim pokretom i živim organizmom. Organske forme i glatke plohe staklenih skulptura evociraju energiju riječnih tokova, ali i ljudsku muskulaturu u pokretu.</p> <p> Petar Dolić rođen je 1975. godine u Travniku, odrastao u Gospiću, a diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora &Scaron;ime Vulas. Tijekom dosada&scaron;nje karijere ostvario je vi&scaron;e od 75 samostalnih i oko 90 skupnih izložbi te niz skulptura u javnom prostoru, među kojima su spomenik &bdquo;Oluja 95&ldquo; u Kninu, &bdquo;Prekinuto djetinjstvo&ldquo; u Slavonskom Brodu, &bdquo;Spomenik pomorcu i pomorstvu&ldquo; u Rijeci te &bdquo;Sveta vrata&ldquo; u Karlovcu.</p> <p> Dobitnik je brojnih stručnih nagrada i priznanja, uključujući Rektorovu nagradu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, prvu nagradu na Hrvatskom trijenalu akvarela i nagradu Galerije Forum. Član je HDLU i HZSU, a njegova djela nalaze se u muzejskim zbirkama i privatnim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu.</p> <p> Izložba &bdquo;Anatomija rijeka&ldquo; može se razgledati do 19. lipnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

List je čovjek koji hoda zrakom – Hommage Luku Paljetku

<p> Povodom druge godi&scaron;njice smrti književnika i akademika, Luka Paljetka u Galeriji Dulčić Masle Pulitika na sam dan godi&scaron;njice, 12. svibnja u 19:30 sati, upriličit će se predstavljanje pjesničko-grafičke mape &bdquo;List je čovjek koji hoda zrakom &ndash; hommage Luku Paljetku&ldquo; te otvoriti izložba grafika iz mape objavljene 2024. godine u čast velikom dubrovačkom pjesniku.</p> <p> Pjesničko-grafičku mapu će predstaviti: povjesničarka književnosti i književna kritičarka izv. prof. dr.sc. Katja Bakija, muzeolog, kolekcionar i nakladnik Božo Bi&scaron;kupić, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina i Petra Golu&scaron;ić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.&nbsp;</p> <p> Za glazbeni dio programa bit će zadužen skladatelj Darko Matičević, dok će glumac Hrvoje Sebastijan čitati poeziju.</p>

Prostori suradnje

<p> U utorak, 12. svibnja u 18:00 sati, u Etnografskom muzeju, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Prostori suradnje&ldquo;. Izložba je dio izložbenog projekta &bdquo;Putnici&ldquo;<em>.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI</p> <p> Tehnička suradnja kao oblik međunarodne komunikacije pojavila se u globalnim razmjerima nakon Drugoga svjetskog rata, u okolnostima ratom devastiranih, odnosno postkolonijalnih, materijalno i kadrovski osiroma&scaron;enih resursa. U kontekstu politike nesvrstavanja, tehnička suradnja socijalističke Jugoslavije sa zemljama u razvoju uvelike je pozicionirala jugoslavensko dru&scaron;tvo u međunarodnom okviru. Premda je motivaciju za to moguće sagledati iz perspektive političke oportunosti, unutar granica obuhvaćenih disciplina u pravilu je bila riječ o visokoj razini kvalifikacija, profesionalne etike i intenzivnog angažmana. Možda upravo u toj činjenici treba tražiti razloge iznimno pozitivne percepcije jugoslavenskih stručnjaka, jer sjećanje na njihov doprinos u mnogim afričkim zemljama živi i danas. Izložba &bdquo;Prostori suradnje&ldquo; posvećena je radu skupine hrvatskih arhitekata na razvoju sveučili&scaron;nog kampusa Kwame Nkrumah University of Science and Technology (KNUST) u Kumasiju u Gani od 1961. do 1970. godine. Njihovo je djelovanje u velikoj mjeri obilježilo pojavnost sveučili&scaron;noga sklopa, a njihova ostvarenja vrijedni su primjeri međunarodno prepoznate ba&scaron;tine moderne arhitekture KNUST-a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe: Marina Smokvina i Mojca Smode Cvitanović</p> <p> Dizajn izložbe: Nina Bačun, Roberta Bratović</p> <p> Suradnje: Manuela Pauk (Glineni utezi), Charles Kofi&nbsp;Bosumprah, Kwabena Amoabeng-Odoom (Život na kampusu)</p> <p> &nbsp;</p>

Ivan Šuletić: Falsa Imagine

<p> U Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, u&nbsp;utorak, 12. svibnja 2026., s početkom u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe fotografija Ivana &Scaron;uletića <i>Falsa Imagine</i>. Izložba ostaje otvorena do 2. lipnja 2026. godine. Ulaz je besplatan.</p> <p> U svakodnevici zasićenoj slikama stradanja i prizorima užasa, radovi Ivana &Scaron;uletića pozivaju nas da razmislimo o otupljenosti koju te slike u nama izazivaju. Dok su nekad fotografije ratnih razaranja bile rezervirane za novinske stupce ili arhivske zbirke, danas ih susrećemo svakodnevno, između viralnih recepata, oglasa i memova. One su postale gotovo neprimjetna kulisa na&scaron;ih digitalnih života.</p> <p> Upravo u tom kontekstu nastaju radovi iz ciklusa Falsa imagine. Autor koristi mogućnosti umjetne inteligencije, upisujući tekstualne naputke na temelju kojih algoritam generira slike ru&scaron;evina, koje su, poput mozaika, sastavljene od fragmenata stvarnih katastrofa, no li&scaron;enih konteksta vremena i mjesta. Vizualno prepoznatljive, a istovremeno bezimene. One izazivaju nelagodu jer nas podsjećaju na ne&scaron;to &scaron;to znamo, a ne možemo imenovati.</p> <p> U vremenu kada se fotografije ili video zapisi mogu generirati s potpunom uvjerljivo&scaron;ću, umjetnik se pita može li &bdquo;lažna&ldquo; slika probuditi stvarnu empatiju? Imamo li kapacitet da suosjećamo s prizorom za koji znamo da je umjetno generiran?</p> <p> Prenoseći generirane prizore na platno klasičnom slikarskom tehnikom, &Scaron;uletić im daje fizičku prisutnost pred kojom moramo zastati. On nas ne poku&scaron;ava uvjeriti u njihovu &bdquo;stvarnost&ldquo;, ali nas pita &scaron;to očekujemo od slike i kako, u &bdquo;otupljenoj&ldquo; stvarnosti, slika može prenijeti osjećaj ljudske patnje?</p> <p> Smje&scaron;tanjem izložbe u prostor Galerije Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, autor i kustoski tim otvara prostor za drugačije promatranje. U prostoru koji se ne natječe za pažnju, pozvani smo radove čitati slojevito, kao arheolozi suvremenosti. Možda upravo u sporom, slojevitom promatranju ponovno pronalazimo empatiju koju slika može generirati.</p> <p> &nbsp;</p>

Miro Zrno: Povratak izvorima

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Povratak izvorima&ldquo; autora Mire Zrne, akademskog slikara, održat će se u Galeriji Oranžerija u ponedjeljak, 11. svibnja u 13 sati.<br /> <br /> Izložba &bdquo;Povratak izvorima&ldquo; donosi introspektivan umjetnički pogled na temeljne vrijednosti, inspiraciju i osobne početke autora. Kroz bogat likovni izričaj i prepoznatljiv rukopis, Miro Zrno istražuje odnos između suvremenog čovjeka i njegovih korijena, pozivajući posjetitelje na promi&scaron;ljanje o identitetu, prirodi i vremenu.<br /> <br /> Ova izložba predstavlja jedinstvenu priliku za susret s djelima koja objedinjuju iskustvo, emociju i umjetničku zrelost autora, te otvara prostor za dijalog između umjetnosti i publike.</p>

"Mamica"

<p> Izložba će biti otvorena povodom Majčinog dana, 8. svibnja 2026. godine, a predstavit će život seoskih žena u periodu od kraja 19. do sredine 20. stoljeća na području Samobora. Poseban naglasak bit će na na njihovoj odjeći &ndash; kikli - najnovijem tip ženske narodne no&scaron;nje samoborske župe koju pedesetak žena iz okolice Samobora i danas svakodnevno odjeva. Izložba obuhvaća predmete iz fundusa Muzeja i Etnografske zbirke Udruge Ekosspiritus &ndash; dijelove kikle, dodatke kikli, nakit, arhivske fotografije nepoznatih autora, fotografije svakodnevnog života žena autora Milana Dvoržaka, kao i niz suvremenih fotografija autora Ivana Tibora Grujića s prikazom žena u kiklama. Program otvorenja dodatno će upotpuniti igrokaz o povijesti nastanka kikle, modna revija i glazbeni nastup KUD-a O&scaron;trc.</p> <p> <br /> Vodstva po izložbi i radionice</p> <p> <br /> Uz otvorenje izložbe, Međunarodni dan muzeja obilježit ćemo vodstvima i radionicama na temu Mamice, u periodu od 9. do 16. svibnja. U subotu, 9. svibnja, održat će se radionica Ruke moje mamice, namijenjena roditeljima i djeci na kojoj će se, po zavr&scaron;etku vodstva, izrađivati čestitka za mamu. Tijekom čitavog tjedna održavat će se vodstva uz literarno-likovne radionice za djecu vrtićkog uzrasta, razredne i predmetne nastave te srednjo&scaron;kolce na temu izložbe.</p>

Ljubica Ribić: Čarolija ptičjeg svijeta na zagorskim brežuljcima

<p> Samostalna izložba fotografija Ljubice Ribić &bdquo;Čarolija ptičjeg svijeta na zagorskim brežuljcima&ldquo; bit će otvorena u petak 8. svibnja 2026. godine u Muzeju planinarstva, s početkom u 18 sati.</p> <p> Radi se o putujućoj izložbi, koja nakon premijere u Beretincu 2025. godine, putuje &scaron;irom Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije, a u Ivancu će biti postavljena povodom Svjetskog dana ptica selica.</p> <p> Na izložbi će biti prikazano sedamdeset fotografija snimljenih u posljednje tri godine koje prikazuju vi&scaron;e od pedeset vrsta ptica.</p> <p> Fotografije su ponajprije snimljene na brežuljcima Zagorja, a autorica je prilikom fotografiranja fokus stavila na manje poznate vrste ptica, poput batokljuna, vijoglava, pčelarice i zlatne vuge.</p> <p> Izložba &bdquo;Čarolija ptičjeg svijeta na zagorskim brežuljcima&ldquo; dio je izložbenog programa Muzeja planinarstva u 2026. godini koji su financijski podržali Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Ivanec.</p> <p> U svečanom programu otvorenja izložbe uz autoricu sudjeluju književnik i umjetnik Milan Novak, pjesnikinja Anka Dorić te glazbenik Ivan Juda&scaron; na instrumentu handpan.</p> <p> Program počinje u 18 sati u novome dijelu Muzeja planinarstva.</p>

Mamica

<p> U&nbsp;petak,&nbsp;8. svibnja 2026.&nbsp;godine&nbsp;u 19 sati&nbsp;u&nbsp;Otvorenoj galeriji Samoborskog muzeja&nbsp;(Vila Allnoch),&nbsp;Starogradska 12, održat će se otvorenje izložbe&nbsp;&bdquo;Mamica&ldquo;.</p>

50 godina Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu

<p> U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, 8. svibnja 2026. godine, u 17 sati,&nbsp;otvara se&nbsp;izložba<i>&nbsp;50 godina Galerije Antuna Augustinčića</i>.&nbsp;</p> <p> Prije 50 godina, u&nbsp;svibnju 1976. godine, u Klanjcu je otvorena&nbsp;<i>Galerija Antuna Augustinčića</i>, s odabranim djelima majstora-kipara, profesora i akademika&nbsp;Antuna Augustinčića&nbsp;(Klanjec, 1900. &ndash; Zagreb, 1979.), koji je svoj cjeloživotni opus darovao rodnom Klanjcu.</p> <p> Uz pomoć arhivske građe i muzejske dokumentacije, izložba prati proteklih 50 godina u kojima je klanječka galerija pro&scaron;la put od prezentacije tridesetak Augustinčićevih radova do skrbi o dvije muzejske zbirke s preko 500 likovnih djela raznih autora, vi&scaron;e od 140 realiziranih povremenih izložbi, organizacije desetak simpozija te bogate publicističke djelatnosti i&nbsp;<em>Analima</em>&nbsp;koji u kontinuitetu izlaze već 45 godina; poku&scaron;ava sažeti 50 godina u kojima se Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu razvila od memorijalne galerije posvećene jednom kiparskom opusu do muzeja skulpture čiji plodovi nadilaze zavičajne korijene.</p> <p> Svečano otvorenje počinje u 17 sati, a bit će obogaćeno nastupom klape&nbsp;<em>BRV</em>&nbsp;te podjelom zahvalnica Galerije zaslužnim pojedincima i ustanovama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba, popraćena katalogom i dokumentarnim videom, ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Njen je autor Davorin Vujčić, muzejski savjetnik i voditelj Galerije, a ostaje otvorena&nbsp;do 23. listopada 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

Čudesno putovanje na Istok

<p> U petak, 8. svibnja u 19 sati, u prizemnoj galeriji Dvora Trako&scaron;ćan održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Čudesno putovanje na Istok&ldquo;.</p> <p> Izložba&nbsp;&bdquo;Čudesno putovanje na Istok&ldquo;&nbsp;donosi priču o susretu Istoka i Zapada kroz povijest, kulturu i umjetnost, inspiriranu životom Marka Pola. Kroz tri tematske cjeline posjetitelji upoznaju svijet srednjovjekovnih putovanja, razmjene znanja i robe te trajno nasljeđe tih kontakata.</p> <p> Kroz tri tematske cjeline otkriva se kako su izgledala srednjovjekovna putovanja, &scaron;to je sve fasciniralo europske putnike na Istoku te kako su se znanja, roba i običaji &scaron;irili duž Puta svile. Posjetitelji će upoznati i Yangzhou &ndash; grad u kojem je Marko Polo boravio te svijet inovacija koje su nekad djelovale poput čuda: papirnati novac, uporaba ugljena ili rasko&scaron;ni tekstilni uzorci.</p> <p> Poseban doživljaj donosi priča o svili, materijalu koji je stoljećima simbolizirao moć, luksuz i prestiž, a putem trgovačkih mreža stigao i do europskog plemstva, uključujući i vlasnike Trako&scaron;ćana.</p> <p> Uz atraktivne ilustracije, replike i interaktivne sadržaje, izložba poziva posjetitelje da ne budu samo promatrači, već i sudionici jednog davnog putovanja koje i danas povezuje svijet.</p> <p> Izložba je ostvarena u suradnji s Regionalnim muzejom iz Yangzhoua i Konfucijevim institutom Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje Hrvatskog paviljona na 61. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti - La Biennale di Venezia

<p> Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Nacionalni muzej moderne umjetnosti pozivaju u petak, 8. svibnja 2026. u vremenu od 17 do 19 sati, na otvorenje Hrvatskog paviljona na 61. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti -&nbsp;La Biennale di Venezia:</p> <p> <strong>Dubravka Lo&scaron;ić</strong><br /> Potaknuta strahom i ljepotom<br /> <i>Compelled by Fright and Beauty</i><br /> <br /> Kustos: Branko Franceschi<br /> <br /> Palazzo Zorzi, Salizada Zorzi, 4930<br /> <br /> Paviljon će svečano otvoriti ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvoreno do&nbsp;|&nbsp;22. studenoga 2026.<br /> svibanj &ndash; rujan&nbsp;|&nbsp;11:00 &ndash; 19:00<br /> listopad &ndash; studeni&nbsp;|&nbsp;10:00 &ndash; 18:00<br /> &nbsp;</p> <p> Zatvoreno ponedjeljkom&nbsp;<br /> (osim&nbsp;|&nbsp;11. svibnja&nbsp;|&nbsp;1. lipnja&nbsp;&nbsp;|&nbsp;7. rujna&nbsp;|&nbsp;16. studenoga)<br /> <br /> Portret umjetnice&nbsp;|&nbsp;<i>Artist&rsquo;s portrait by</i>&nbsp;Veronica Arevalo &copy; NMMU<br /> <br /> <a href="mailto:info@nmmu.hr" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">info@nmmu.hr</span></a><br /> <a href="mailto:press@cristinagatti.it" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">press@cristinagatti.it</span></a><br /> <br /> <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=cb262854fa&amp;e=cdd7a6cd93" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.losic.nmmu.hr</span></a><span style="color:#009ee3;">;&nbsp;</span><a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=3ccc3774d9&amp;e=cdd7a6cd93" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.dubravkalosic.com</span></a><span style="color:#009ee3;">;</span><br /> <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=5fd4e965cf&amp;e=cdd7a6cd93" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.instagram.com/croatianpavilion2026?igsh=eGNzbTF4bzJ4NW1z</span></a><br /> <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=8b40c39cde&amp;e=cdd7a6cd93" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.facebook.com/nacionalnimuzejmoderneumjetnosti?locale=hr_HR</span></a><br /> <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=2e3eae99f4&amp;e=cdd7a6cd93" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.instagram.com/dubravka_losic/</span></a><br /> &nbsp;&nbsp;</p>

Oleg Morović: Rendezvous, polumrtve ruine i kapetan Godot

<p> U&nbsp;petak&nbsp;8. svibnja 2026. u 20 sati, u Galeriji Rigo, Muzej &ndash; Museo Lapidarium, otvorit će se izložbe <strong>Oleg Morović: Rendezvous, polumrtve ruine i kapetan Godot.</strong></p> <p> Izložba donosi uvodni tekst Elene Apostolvske i radove koji istražuju prostore i&scaron;čekivanja, raspadanja i stvaralačke radosti kroz slikarstvo, poeziju i &scaron;iri umjetnički i dru&scaron;tveni rad Olega Morovića. U izložbi se susreću jarke boje i umorni motivi, humor i tjeskoba, nježnost i autoironija, gradeći vizualni i poetski prostor u kojem se svakodnevica, unutarnji nemir, ljubavni susreti i apsurd egzistencije pojavljuju kao mjesta osobne i kolektivne refleksije.</p> <p> Izložba donosi radove Olega Morovića, umjetnika čija praksa obuhvaća slikarstvo, poeziju, sitotisak, DIY/DIWO izdava&scaron;tvo i angažman u zajednici, a naslovom i tematskim okvirom naslanja se na figure čekanja, poluraspada i potrage za smislom, bliskosti i otpora.</p> <p> <strong>Oleg Morović</strong>&nbsp;rođen je 1987. godine u Puli, gdje je zavr&scaron;io &Scaron;kolu primijenjenih umjetnosti i dizajna. Djeluje kao umjetnik, dizajner i kulturni organizator, a njegov rad obuhvaća slikarstvo, grafički dizajn, sitotisak, izdava&scaron;tvo i zajedničke umjetničke prakse. Voditelj je udruge Prostor urbane kulture u Fažani, suvoditelj umjetničke organizacije Fazan te jedan od pokretača niza kulturnih i izdavačkih inicijativa, među kojima su Fanzinoteka, portal&nbsp;<a href="http://nakonjusmo.net/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">nakonjusmo.net</span></a>&nbsp;i časopis za poeziju&nbsp;<em>Polet</em>. Jedan je od osnivača Vladimir Film Festivala, Vodnjan Film Festivala u Fažani i &rsquo;90Films kolektiva. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a živi i radi u Fažani.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 8. lipnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p>

Noć tvrđava / otvorenje izložbe „Kaštel Kamerlengo – mjesto koje traje“

<p> U petak,&nbsp;8. svibnja 2026. u 19:00 sati u ka&scaron;telu Kamerlengo&nbsp;održat će se&nbsp;otvorenje izložbe &bdquo;Ka&scaron;tel Kamerlengo &ndash; mjesto koje traje&ldquo;,&nbsp;autorice kustosice&nbsp;Aleksandre Mature, mag. archeol.,&nbsp;kojom se Trogir pridružuje ovogodi&scaron;njoj manifestaciji&nbsp;<i>Noć tvrđava</i>.</p> <p> Riječ je o&nbsp;prvoj stalnoj izložbi u ka&scaron;telu Kamerlengo, koja kroz povijesne karte, fotografije i umjetnička djela interpretira razvoj prostora ka&scaron;tela i njegove okolice &ndash; od obrambene utvrde do mjesta održavanja kulturno-umjetničkih događanja. Izložba posjetiteljima pruža uvid u povijesni značaj Kamerlenga te njegovu transformaciju kroz stoljeća, potvrđujući njegovu važnu ulogu u kulturnom identitetu grada Trogira.</p> <p> S ciljem promocije i valorizacije fortifikacijske ba&scaron;tine te njezine integracije u suvremeni kulturni život grada, suorganizatori&nbsp;Grad Trogir,&nbsp;Muzej grada Trogira&nbsp;i&nbsp;Pučko otvoreno učili&scaron;te Trogir, osim zanimljive izložbe, omogućili su&nbsp;besplatan posjet ka&scaron;telu Kamerlengo 8. svibnja 2026. godine.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2026/05/06/noc-tvrdava-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">Noć tvrđava u Trogiru: besplatan ulaz i otvorenje izložbe &bdquo;Ka&scaron;tel Kamerlengo &ndash; mjesto koje traje&ldquo; - Muzej grada Trogira</span></a></p>

Millefiori: antičko mozaično staklo s prostora Hrvatske

<p> Povodom 17. obljetnice djelovanja, Muzej antičkog stakla u Zadru u petak, 8. svibnja 2026. u 12:00 sati predstavlja izložbu <i>Millefiori: antičko mozaično staklo s prostora Hrvatske</i>, posvećenu jednom od tehnički i estetski najzanimljivijih fenomena rimskog staklarstva. Izložbu i katalog potpisuje dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac, muzejski savjetnik u Muzeju antičkog stakla u Zadru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Antičko staklarstvo oblikovalo je bogat i raznolik svijet u kojem su nastala neka od najupečatljivijih ostvarenja staroga vijeka. Među njima se osobito ističe mozaično staklo, poznato po složenim uzorcima i živim bojama koje svjedoče o visokoj razini tehničkog znanja antičkih majstora.</p> <p> Jedan od najprepoznatljivijih tipova takvog stakla danas se naziva <i>millefiori</i> (&bdquo;tisuću cvjetova&ldquo;). Naziv se odnosi na dekorativni uzorak nastao presjekom vi&scaron;ebojnih staklenih &scaron;tapića koji u staklenoj povr&scaron;ini stvaraju motive nalik cvjetovima, spiralama i drugim ornamentima.</p> <p> Mozaično staklo bilo je cijenjen proizvod antičkog doba. Njegova bogata paleta boja i raznovrsnost motiva odražavaju razvijenu staklarsku tradiciju, ali i &scaron;iroku mrežu trgovačkih i kulturnih kontakata u mediteranskom prostoru.</p> <p> Izložba &bdquo;Millefiori: antičko mozaično staklo s prostora Hrvatske&ldquo; predstavlja arheolo&scaron;ku građu s niza lokaliteta na primorskom i kontinentalnom području zemlje te se temelji na materijalu koji se čuva u nizu muzejskih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Ovom izložbom Muzej antičkog stakla u Zadru nastavlja ostvarivati svoje temeljno poslanje, a to je prije svega istraživanje, očuvanje i prezentaciju ba&scaron;tine antičkog staklarstva.</p> <p> &nbsp;</p>