Istarske medalje i plakete

<div> Otvorenje izložbe &bdquo;Istarske medalje i plakete&ldquo; održat će se u petak, 14. studenoga 2025. u 16 sati u Edukacijskoj dvorani Arheolo&scaron;kog muzeja Istre u Puli. Autori izložbe su Erika Trbojević i Marko &Scaron;arinić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Istarske medalje i plakete&ldquo; donosi pregled najznačajnijih medalja koje su obilježile bogatu i slojevitu povijest istarskog poluotoka. Obuhvaćen je cijeli poluotok, uključujući Kastav, Lovran i Opatiju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U postavu se može razgledati čak 180 medalja i plaketa, koje svjedoče o različitim dru&scaron;tvenim, kulturnim i političkim kontekstima u kojima su nastajale. Iako se tradicija medalje u dana&scaron;njem obliku razvija od 15. stoljeća, njezini korijeni sežu jo&scaron; u antičko doba, kada je simboličko nagrađivanje bilo izraženo dodjelom lovorovog vijenca kao znaka časti i pobjede. Upravo iz tog običaja razvio se koncept medalje kao sredstva komunikacije, priznanja i uspomene.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ulaz je slobodan. Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga 2025., prema sljedećem radnom vremenu:</div> <div> ponedjeljak - petak: 9.00 - 20.00 sati</div> <div> subota: 9.00 - 13.00 sati</div> <div> nedjelja: zatvoreno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Iva JAPEC – Luka KIRIN – Kristijan POPOVIĆ

<p> Otvorenje izložbe <i>Iva JAPEC &ndash; Luka KIRIN &ndash; Kristijan POPOVIĆ</i> održat će se u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u petak, 14. studenoga 2025. godine u 18 sati.</p> <p> Izložba će biti otvorena do 14. siječnja 2026. godine i može se razgledati svakodnevno, osim ponedjeljkom, od 9 do 16 sati.</p>

Ivan Domac / zapisi iz Slavonije

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/POZIVNICA%20Ivan%20Domac.jpg" style="width: 650px; height: 473px;" /></p>

Jelena Jureša / Koreografije nasilja

<div> U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se u četvrtak, 13. studenog u 19 sati, velika samostalna izložba &quot;Koreografije nasilja&quot; umjetnice Jelene Jure&scaron;e, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dan nakon otvorenja u petak, 14. 11. 2025. u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jure&scaron;a, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i dru&scaron;tvenom kontekstu.&nbsp;</div>

Godišnja skupna izložba HDLU

<div> &nbsp;Otvorenje godi&scaron;nje skupne izložbe HDLU održat će se u četvrtak, 13.11.2025. u 18.00 h u Kneževoj palači.</div>

Mirna Nestić i Franciska Topolovec / Dijalozi

<div> U izložbi Dijalozi, kiparica Mirna Nestić i slikarica Franciska Topolovec vode razgovor u vi&scaron;e slojeva &ndash; međusobno, sa samima sobom i s publikom. Njihov susret u Galeriji Kurija pretvara se u likovni razgovor o stvaranju, o sjećanju i o potrebi da se osobno iskustvo pretoči u univerzalne oblike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mirna Nestić u glini, tom praiskonskom materijalu, oblikuje figure koje su istodobno stvarne i mitske. Njezine skulpture &ndash; od Ukalupljivanja i Sam sa sobom do Jahača smrti i Dismorfije &ndash; istražuju granice između duhovnog i tjelesnog, između početka i kraja. U svakoj se osjeća dah transformacije: kako bi novo nastalo, staro mora nestati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Franciska Topolovec na to odgovara &bdquo;kolažima sjećanja&ldquo; izvedenima u akvarelu i ugljenu. U njezinim slikama prostori i predmeti postaju memorijski zapisi, emotivne sonde koje povezuju osobno i kolektivno. U slojevima boje i crteža skriva se tiha potraga za smislom, djetinjstvo pretočeno u sada&scaron;njost, krhkost koja nosi snagu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dijalozi su, u konačnici, izložba o komunikaciji umjetnosti i života &ndash; o stalnom prevođenju emocije u formu, iskustva u simbol, trenutka u trajanje. U zajedničkom prostoru Mirne i Franciske otvara se razgovor u kojem svaka riječ ima svoju sjenu, a svaka sjena &ndash; svoj odjek, nagla&scaron;ava autorica predgovora u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.</div> <div> Izložbu pogledajte do 28. studenog 2025. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno dru&scaron;tvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div>

Sanja Jureško: Ispod površine

<p> U Lo&scaron;injskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 13. studenoga u 18 sati otvara se samostalna izložba akademske slikarice Sanje Jure&scaron;ko pod nazivom <i>Ispod povr&scaron;ine</i>.</p> <p> O svijetu žene koja traži mir, ti&scaron;inu i slobodu autorica progovara vizualnim jezikom. Umjetničkim potpisom, serijom radova <i>Ti&scaron;ina</i>, slavi more i ženu, ženu koja je samosvjesna, snažna i neovisna. Podjednako duboko, s veoma poetičnim i introspektivnim izrazom Jure&scaron;ko opusom <i>SELFIEspection</i> donosi radove koji su dru&scaron;tveno anagažirani, propituju i izazivaju dru&scaron;tvenu aktualnost fenomena &bdquo;selfie&ldquo; koji slikarica ironizira kroz prikaz vlastitog tijela. U slikarskoj maniri hrvatskog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća nastao je poliptih &ldquo;Kretanje u krug&ldquo;, s prikazom nagog ženskog tijela ispod mora, kao simbolički odgovor na izolaciju u periodu epidemije covida 2020. godine.</p> <p> Sanja Jure&scaron;ko rođena je u Rijeci 1990. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača, u lipnju 2015. godine. Izlagala je na jedanaest samostalnih izložbi te na mnogim skupnim izložbama. Sudjelovala je na vi&scaron;e rezidencijalnih umjetničkih programa, uključujući i Cite des Arts u Parizu (2018.). Članica je HDLU-a, HDLU Rijeka te Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika HZSU.</p> <p> Izložba Sanje Jure&scaron;ko biti će otvorena za posjetitelje do 6. prosinca 2025. u radnom vremenu Muzeja.&nbsp;</p>

Jelena Jureša: Koreografije nasilja

<p> U četvrtak, 13. studenoga u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika samostalna izložba Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj naslovljena&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2026.</p> <p> Muzej moderne i suvremene umjetnosti predstavlja&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>, prvu veliku samostalnu izložbu Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije. U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava,&nbsp;odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom dru&scaron;tvu.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;okuplja četiri rada postavljena u velike sredi&scaron;nje izložbene dvorane MMSU-a kao imerzivne audiovizualne instalacije koje stvaraju poetike i politike pokretnih slika između dokumentarnog i izvedbenog, a potpuno osvajaju izložbeni prostor: radi se o novom eksperimentalnom filmu i videoinstalaciji&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;(2025.), eksperimentalnom filmu&nbsp;<i>Ubundu</i>&nbsp;(2019.), te monumentalnom i kompleksnom radu&nbsp;<i>Afazij</i>a (2019.), dugometražnom filmskom eseju koji se strukturira u tri poglavlja, a dodatno se razvija i kao vi&scaron;ekanalna instalacija dokumentacije istoimene multimedijalne izvedbe (<i>Afazija, partitura za monitore</i>, 2025.). Većina radova se po prvi put prikazuje u Hrvatskoj.</p> <p> Usredotočena na mehanizme koji uokviruju prostor i vrijeme, mjesto i identitet, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e koju razmatramo kroz prizmu radova nastalih u posljednjih pet godina predstavlja razotkrivanje konstelacija pre&scaron;ućenih slika povijesti. Jelenin je rad prožet uranjanjem u povijest i politike dugog 20. stoljeća, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću.&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;tako detektiraju mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, prostorima europskog kontinenta, različitim državama, političkim i dru&scaron;tvenim kontekstima, ukazuju na krize i pre&scaron;ućivanja, stvarajući vizualni prostor u kojem osobno postaje nerazdvojivo od političkog.</p> <p> Kartografija&nbsp;<i>Afazije</i>&nbsp;polazi od kolonijalne afazije belgijske kolonijalne pro&scaron;losti, nastavlja razotkrivanje austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kako bi zavr&scaron;ila na jednoj fotografiji koja prikazuje okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Novi eksperimentalni film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>, koji se prvi put prikazuje u Hrvatskoj, a nastaje u hrvatskoj koprodukciji (Kinematograf), uz podr&scaron;ku MMSU-a i rezidencije Kamov, temelji se na predlo&scaron;ku tekstova Dubravke Ugre&scaron;ić, a nastavlja teme povijesnog poricanja, kolektivnog nasilja, egzila i otpora. Povezujući živu izvedbu s fragmentiranim prizorima povijesnog slikarstva nizozemskog zlatnog doba, film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;predstavlja promi&scaron;ljanje o promjenama ljudskog pona&scaron;anja, od banalnosti zla do suučesni&scaron;tva ili ravnodu&scaron;nosti, oblikovanih kapitalizmom i imperijalnom pohlepom.</p> <p> Radovi Jelene Jure&scaron;e okupljeni na izložbi&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;suočavaju nas s povijesnom istinom i povijesnom &scaron;utnjom, dok ukazuju na potencijal umjetnosti da govori o potisnutom, zaboravljenom ili neizrecivom.</p> <p> Kustosica: Branka Benčić</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Boris Ljubičić: Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 17 sati u prostorima Gradskog muzeja Vukovar (Galerija Oranžerija), u Dvorcu Eltz održat će se otvorenje izložbe&nbsp;Borisa Ljubičića &bdquo;Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia&ldquo;. Nakon otvorenja izložbe, u 18 sati, autor će održati predavanje pod nazivom&nbsp;&bdquo;Dizajn treba Hrvatskoj&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja autorski doprinos Borisa Ljubičića oblikovanju suvremenog vizualnog identiteta Hrvatske te donosi jedinstven pogled na ulogu dizajna u prepoznavanju i predstavljanju nacionalnog karaktera u kontekstu europske kulturne ba&scaron;tine.</p>

Glazba. Ljudi. Tradicija.

<p> Obilje raznovrsnih događanja i ove će godine ispuniti Trogir povodom<i>&nbsp;Stivanje</i>&nbsp;&ndash; proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira! Od ponedjeljka, 3. do nedjelje, 16. studenog 2025. Trogirke, Trogirani i njihovi gosti moći će uživati u bogatom programu ispunjenom mno&scaron;tvom kulturno-umjetničkih, vjerskih, sportskih i dru&scaron;tvenih događanja. U duhu zajedni&scaron;tva, stvarala&scaron;tva i tradicije,&nbsp;<i>Stivanja 2025.</i>&nbsp;jo&scaron; će jednom pokazati sve ono najbolje &scaron;to Trogir jest &ndash; grad ljudi, tradicije, radosti življenja i stvaranja!</p> <p> U srijedu,&nbsp;12. studenoga, s početkom u 20 sati, u izložbenom prostoru&nbsp;<a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2025/11/04/stivanja-2025/"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Muzeja grada Trogira</span></a>&nbsp;održat će se otvorenje izložbe povodom 200. obljetnice Narodne glazbe Trogir &bdquo;Glazba. Ljudi. Tradicija.&ldquo;.</p> <p> Autori su&nbsp; Maja Maljković Zelalija, Du&scaron;ka Guina, &Scaron;ime Pažanin, Ante Županović.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2025.</p>

Kinert i đaci

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 19 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Kinert i đaci&ldquo;.</p> <p> Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom &bdquo;Kinert i đaci&ldquo; predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.</p> <p> Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cet&iacute;na (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).</p> <p> Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazali&scaron;ne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plo&scaron;nog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.</p> <p> Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodi&scaron;njeg posvećenog rada u &scaron;irem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.</p> <p> Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu sredi&scaron;nju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.</p> <p> Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi.&nbsp;</p>

Planjke, vugli, cifre

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. u 17 sati u Muzeju Grada Đurđevca otvara se gostujuća izložba Muzeja Turopolja &bdquo;Planjke, vugli, cifre&ldquo;.</p>

Latica Ivanišević / Dar ljepote

<div> Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe Latice Ivani&scaron;ević &quot;Dar ljepote&quot; u srijedu, 12. studenoga 2025., u 19 sati u Oktogonu NMMU, Ilica 5, Zagreb.</div> <div> Kustosica izložbe je Lada Bo&scaron;njak Velagić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba donosi presjek bogatog i raznovrsnog stvarala&scaron;tva umjetnice koja je svojim opusom obilježila hrvatsku scenografiju, kostimografiju i tapiseriju. Kroz izbor tapiserija, tekstilnih kolaža, kostima te umjetnina iz obiteljske zbirke, izložba otkriva povezanost Latice Ivani&scaron;ević s umjetno&scaron;ću, obiteljskom tradicijom i najistaknutijim autorima hrvatske kulturne scene 20. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika: Latica Ivani&scaron;ević, Ptice, 1999.,</div> <div> podloga: pamuk; runo: vuna; tehnika ručnog taftinga (izrada atelje Zdenka Jerneića)</div> <div> 200 x 300 cm</div> <div> Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>

Srijeda u Muzeju / Bojan Šumonja

<p> Posljednja u nizu ovogodi&scaron;njih izložbi realiziranih u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel je izložba akademskog slikara&nbsp;Bojana &Scaron;umonje, koja se otvara u sklopu&nbsp;<i>Srijede u Muzeju</i>. Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<i>Ovce</i>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<em>Ovce</em>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O autoru Željko Marciu&scaron;, muzejski savjetnik u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, pi&scaron;e: &bdquo;Bojan &Scaron;umonja (1960.) jedan je od najizrazitijih suvremenih hrvatskih neoekspresionističkih slikara. Studirao je kiparstvo na venecijanskoj Akademiji lijepih umjetnosti (klasa prof. Tramontina, 1984.), a do 1987. u Milanu uči grafiku dubokog tiska. Autorovo rasno slikarstvo razapeto između mitologemskog i profanog (I. Zidić, 2007.) utemeljeno je metodom citatnosti na načinima postmoderne interpretacije tradicije (figura, pejzaž, povijest slikarstva, drama, mit, vražje i božje, tragedija, alegorija), poetike stripa i filma te skorijem naslijeđu transavangarde i Novih divljih.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje počinje u 19 sati u palači Sermage i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p> <p> &nbsp;</p>

44. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija

<div> Muzejski dokumentacijski centar organizira 44. Izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga 2025. u sklopu Međunarodnog sajma knjiga Interliber.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za na&scaron;u vjernu publiku pripremili smo predstavljanje recentnih publikacija 107 muzeja iz 60 hrvatskih gradova, promociju novih muzejskih izdanja na glavnoj pozornici Zagrebačkog velesajma, dok najmlađe posjetitelje očekuju edukativne radionice pod vodstvom muzejskih pedagoginja i kustosica iz Doma Marina Držića, Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja i Muzeja grada Karlovca. Vi&scaron;e o bogatom popratnom programu pročitajte na mrežnim stranicama MDC-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potražite nas u paviljonu 6 na &scaron;tandu 8c i otkrijte koje su najnovije publikacije muzeji pripremili za Izložbu, provjerite koji su vam naslovi promakli i upoznajte se s bogatim kulturnim nasljeđem koje čuvaju hrvatski muzeji i galerije.</div> <div> &nbsp;</div>

Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak

<div> U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba posvećena su&scaron;ačkim razglednicama. Izložba i katalog Pozdrav iz Su&scaron;aka / Un saluto da Sussak prikaz su odabranih primjeraka muzejske Zbirke razglednica s motivima povijesnog grada Su&scaron;aka i njegove okolice. Kroz 125 razglednica prezentira se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Su&scaron;aka.</div> <div> Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, su&scaron;ački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta, te Sokol i ostala su&scaron;ačka udruženja i grupe. Razglednice su tijekom vi&scaron;e od jednog stoljeća imale važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Njihova dokumentarna vrijednost danas je neprocjenjiva jer mnogih građevina ili vizura koje vidimo na njima vi&scaron;e nema ili su znatno izmijenjene. Preko njih se može pratiti urbanistički rast Su&scaron;aka, &scaron;irenje u smjeru istoka, razvoj prometa, pomorstva i turističke ponude. Su&scaron;ak je svoj identitet sustavno razvijao osobito krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a upravo su razglednice bile jedno od brojnih mogućnosti kojima se taj identitet afirmirao.</div> <div> Autorica izložbe je Marija Lazanja Du&scaron;ević. Organizirana je u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka/ Comunit&agrave; degli italiani di Fiume te su izložba i reprezentativni katalog izložbe realizirani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Izložba se otvara 11. studenog u Kockici, Trg R. Zanelle 2. Traje do 8. prosinca 2025.</div> <div> &nbsp;</div>

Mlečići popališe Novi

<p> U ponedjeljak, 10. studenoga u 18 sati, u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski, otvorit će se izložba &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novi&ldquo;, posvećena 410. obljetnici mletačkog napada.</p> <p> Prije točno 410 godina Novi je potresao događaj koji je trajno upamćen i sačuvan u narodnoj pjesmi koja se upornim preno&scaron;enjem uspje&scaron;no sačuvala do dana&scaron;njega dana. Radi se o mletačkom napadu i uni&scaron;tenju Novoga grada, događaja koji je sačuvan u narodnoj pjesmi &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novigrad&ldquo;.&nbsp; Međutim, ovaj događaj ne spada u red onih maglovitih legendi iz zaboravljenog vremena koji je sačuvan samo u pjesmi, već ga jasno pronalazimo opisanoga u vi&scaron;e onodobnih povijesnih izvora.</p> <p> Prema ovim izvorima, uni&scaron;tenje Novoga nije bila ničim izazvana povijesna epizoda, a osnovni razlog je, naravno, bio političke prirode. Gotovo osamdeset godina trajao je neobjavljeni rat između Mletačke Republike s uskocima &bdquo;vinturinima&ldquo;. Nakon neuspje&scaron;nih pregovora koji su trajali koliko i sami sukob, Mlečani su se odlučili trajno rije&scaron;iti uskoka. Početkom kolovoza 1615. godine oni prekidaju sve diplomatske veze s Austrijom i pripremaju se za ratni pohod. Kao prvi veći zadatak mletački vrhovni zapovjednik mornarice Lorenzo Venier dobiva naredbu za napad na Novi grad. Na&scaron; Novi nije odabran nasumce. Frankopani su već desetljećima dopu&scaron;tali boravak uskoka u njemu i njihove pohode protiv Mlečana čime je stekao neslavnu reputaciju &bdquo;uskočkog gnijezda&ldquo;. Također, bio je dovoljno velik da se proglasi strate&scaron;kim vojnim ciljem, a dovoljno malen da je njegovo osvajanje bilo ostvarivo.</p> <p> Krajem kolovoza 1615. godine na otoku Krku prikupljena je flota od &scaron;est galija i 36 manja naoružana broda s oko 2000 ukrcanih vojnika s podr&scaron;kom topni&scaron;tva. Priliku za napad Mlečani nisu dugo čekali jer se uskoro &bdquo;ban Mikula&ldquo; Frankopan s najvećim dijelom svojih Novljana uputio u Otočac kojeg je trebalo utvrditi i obraniti od očekivanog turskog napada.</p> <p> Saznav&scaron;i da je grad prazan providur Venier&nbsp; pokrenuo je svoju flotu i u noćnim satima 29. kolovoza napao Novi. Mletačka vojska iskrcala se na obalu i napala južne bedeme grada poku&scaron;av&scaron;i ih prevladati s ljestvama. Istovremeno su iskrcali topove i s istočne strane napadali ka&scaron;tel i Vela vrata. Malobrojna novljanska posada odmah je prihvatila borbu na gradskim bedemima, ali dok je posada na južnom bedemu odbijala napade, dio mletačkih vojnika primakao se Malim vratima koju malobrojna posada nije nadzirala. Neopaženi, Mlečani su postavili dvije &bdquo;petarde&ldquo; - mine stožastog oblika namijenjene za&nbsp; probijanje vrata. Eksplozija ih je uspje&scaron;no probila i kroz otvor su prodrli vi&scaron;estruko brojniji napadači. U neravnopravnoj borbi zapovjednik grada je ranjen i zarobljen s nekolicinom svojih boraca.</p> <p> Nakon upada uslijedila je sustavna pljačka, paljenje i uni&scaron;tenje, a život je izgubilo između 30 i 40 Novljana.</p> <p> Manja grupa mje&scaron;tana, skupa s nekoliko senjskih uskoka i župnikom, uspjela se utvrditi u staroj pravokutnoj kuli Turnac. Mlečani su poku&scaron;ali ovladati&nbsp; njome te su bezuspje&scaron;no juri&scaron;ali na nju nekoliko puta, ali uzalud.</p> <p> Vijest o napadu na Novi ubrzo se pronijela diljem Primorja. U uskočkom Senju na brzinu je skupljena ekspedicijska snaga koja je već u prijepodnevnim satima krenula prema Novom. Saznav&scaron;i za to Mlečani su napustili opsadu Turnaca i započeli s povlačenjem. Do tog trenutka poplijenili su i popalili čitav grad i luku, posjekli vinograde i uni&scaron;tili solanu, a zarobljenike odveli sa sobom brodovima.</p> <p> Ipak, osveta je brzo uslijedila&nbsp; provalama i uni&scaron;tenjem mletačkih posjeda u Istri &scaron;to se ubrzo pretvorilo u strahotni trogodi&scaron;nji Uskočki rat.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o ovom događaju i dobu u kojem se odvio te koliko se povijesna istina podudara s predajom sačuvanom u narodnoj pjesmi, može se pogledati od 10. studenog 2025. godine u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski.</p>

Arheo pop-up / muzej na otvorenom u Cavtatu

<p> U sklopu izložbenog ciklusa &bdquo;Novootkriveni Epidaur&ldquo;, na arheolo&scaron;kom lokalitetu Rat će se u subotu, 15. studenoga 2025. od 10 sati održati privremeni pop-up muzej na otvorenom.</p> <p> Arheo pop-up na Ratu donosi novootkrivene nalaze i interpretacije vezane za antički Epidaurum, rimsku koloniju čije se nasljeđe jo&scaron; uvijek otkriva iz slojeva zemlje.</p> <p> Posjetitelji će imati priliku upoznati se s tijekom aktualnih arheolo&scaron;kih istraživanja, pratiti proces otkrivanja i dokumentiranja povijesnih slojeva, te iz prve ruke doživjeti kako se pro&scaron;lost antičkog grada postupno vraća u suvremeni prostor Cavtata.</p>

Sandra Anderlon / Adeleine

<div> U Galeriji Vladimir Bužančić Sanda Anderlon predstavlja se recentnim ciklusom kolaža i kombiniranih tehnika na platnu i na papiru. Motivika je apstraktna, a u nekim je djelima figuracija apstrahirana samim pristupom tehnici kolaža. Kolaž otvara vrata nesvjesnog omogućavajući unutra&scaron;njem svijetu da se otjelotvori u različitim oblicima, bojama i crtežu.</div> <div> U kolorističkom nizanju planova Sandinih kolaža prepoznajemo imaginarne krajolike, otkrivamo skrivene figure u kretanju ili plesu ili pak portrete koji ispunjavanju cijeli prostor slike &ndash; predstavljajući horror vacui dinamičnog kolorita.</div> <div> Ekspresionistički crtež pastelom bilježi rukopis koji donosi ritam i ističe kontraste boja kolaža&hellip;&#39;&#39;</div> <div> Iz predgovora izložbi: Vesna &Scaron;antak, voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sanda Anderlon (r. 1989., Zagreb) vizualna je umjetnica koja stvara u tehnikama kolaža, crteža i slikarstva. Diplomirala je vizualnu komunikaciju na Studiju dizajna, a radila je za Vox Media, BBC, Financial Times i druge. Njezini digitalni kolaži od 2015. dio su kolekcije galerijske mreže Lumas (Berlin). Od 2021. posvećuje se nedigitalnom stvaranju te izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Članica je HDLU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno dru&scaron;tvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div>

Stručno vodstvo izložbom „Arheologija i popularna kultura“

<p> U subotu, 8. studenoga 2025. s početkom u 11:00 sati uz kupljenu ulaznicu može se pridružiti besplatnom stručnom vodstvu izložbom&nbsp;&bdquo;Arheologija i popularna kultura&ldquo;.<br /> <br /> Vodstvo će održati Ema Kosnica, kustosica izložbe, koja će posjetitelje povesti kroz uzbudljivo putovanje ispreplitanja arheolo&scaron;kih tema i popularne kulture &ndash; od samih početaka do danas.<br /> <br /> Multimedijalna izložba&nbsp;&bdquo;Arheologija i popularna kultura&ldquo;&nbsp;pruža jedinstveno iskustvo koje spaja znanost, ba&scaron;tinu i kreativnu zabavu, otkrivajući nove perspektive o tome kako arheologija oblikuje popularnu kulturu, ali i kako popularna kultura utječe na na&scaron;u predodžbu pro&scaron;losti.</p> <p> Izložba je otvorena do 1. veljače 2026. godine.</p>