izložba
Istarske medalje i plakete
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<div>
Otvorenje izložbe „Istarske medalje i plakete“ održat će se u petak, 14. studenoga 2025. u 16 sati u Edukacijskoj dvorani Arheološkog muzeja Istre u Puli. Autori izložbe su Erika Trbojević i Marko Šarinić.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba „Istarske medalje i plakete“ donosi pregled najznačajnijih medalja koje su obilježile bogatu i slojevitu povijest istarskog poluotoka. Obuhvaćen je cijeli poluotok, uključujući Kastav, Lovran i Opatiju.</div>
<div>
</div>
<div>
U postavu se može razgledati čak 180 medalja i plaketa, koje svjedoče o različitim društvenim, kulturnim i političkim kontekstima u kojima su nastajale. Iako se tradicija medalje u današnjem obliku razvija od 15. stoljeća, njezini korijeni sežu još u antičko doba, kada je simboličko nagrađivanje bilo izraženo dodjelom lovorovog vijenca kao znaka časti i pobjede. Upravo iz tog običaja razvio se koncept medalje kao sredstva komunikacije, priznanja i uspomene.</div>
<div>
</div>
<div>
Ulaz je slobodan. Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga 2025., prema sljedećem radnom vremenu:</div>
<div>
ponedjeljak - petak: 9.00 - 20.00 sati</div>
<div>
subota: 9.00 - 13.00 sati</div>
<div>
nedjelja: zatvoreno.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
VRIJEME
14.11.2025. / 30.11.2025.
izložba
Iva JAPEC – Luka KIRIN – Kristijan POPOVIĆ
Muzeji Hrvatskog zagorja - Galerija Antuna Augustinčića
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe <i>Iva JAPEC – Luka KIRIN – Kristijan POPOVIĆ</i> održat će se u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u petak, 14. studenoga 2025. godine u 18 sati.</p>
<p>
Izložba će biti otvorena do 14. siječnja 2026. godine i može se razgledati svakodnevno, osim ponedjeljkom, od 9 do 16 sati.</p>
Studio Galerije Antuna Augustinčića - Ulica dr. Ivana Broza 2, Klanjec
Studio Galerije Antuna Augustinčića - Ulica dr. Ivana Broza 2, Klanjec
VRIJEME
14.11.2025. / 14.01.2026.
izložba
Ivan Domac / zapisi iz Slavonije
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/POZIVNICA%20Ivan%20Domac.jpg" style="width: 650px; height: 473px;" /></p>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
14.11.2025. / 14.11.2025.
izložba
Jelena Jureša / Koreografije nasilja
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se u četvrtak, 13. studenog u 19 sati, velika samostalna izložba "Koreografije nasilja" umjetnice Jelene Jureše, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije.</div>
<div>
</div>
<div>
U svojem radu Jelena Jureša bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. </div>
<div>
</div>
<div>
Dan nakon otvorenja u petak, 14. 11. 2025. u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i društvenom kontekstu. </div>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
13.11.2025. / 20.02.2026.
izložba
Godišnja skupna izložba HDLU
Narodni muzej Zadar
MJESTO
<div>
Otvorenje godišnje skupne izložbe HDLU održat će se u četvrtak, 13.11.2025. u 18.00 h u Kneževoj palači.</div>
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
VRIJEME
13.11.2025. / 31.01.2026.
izložba
Mirna Nestić i Franciska Topolovec / Dijalozi
Muzej Prigorja
MJESTO
<div>
U izložbi Dijalozi, kiparica Mirna Nestić i slikarica Franciska Topolovec vode razgovor u više slojeva – međusobno, sa samima sobom i s publikom. Njihov susret u Galeriji Kurija pretvara se u likovni razgovor o stvaranju, o sjećanju i o potrebi da se osobno iskustvo pretoči u univerzalne oblike.</div>
<div>
</div>
<div>
Mirna Nestić u glini, tom praiskonskom materijalu, oblikuje figure koje su istodobno stvarne i mitske. Njezine skulpture – od Ukalupljivanja i Sam sa sobom do Jahača smrti i Dismorfije – istražuju granice između duhovnog i tjelesnog, između početka i kraja. U svakoj se osjeća dah transformacije: kako bi novo nastalo, staro mora nestati.</div>
<div>
</div>
<div>
Franciska Topolovec na to odgovara „kolažima sjećanja“ izvedenima u akvarelu i ugljenu. U njezinim slikama prostori i predmeti postaju memorijski zapisi, emotivne sonde koje povezuju osobno i kolektivno. U slojevima boje i crteža skriva se tiha potraga za smislom, djetinjstvo pretočeno u sadašnjost, krhkost koja nosi snagu.</div>
<div>
</div>
<div>
Dijalozi su, u konačnici, izložba o komunikaciji umjetnosti i života – o stalnom prevođenju emocije u formu, iskustva u simbol, trenutka u trajanje. U zajedničkom prostoru Mirne i Franciske otvara se razgovor u kojem svaka riječ ima svoju sjenu, a svaka sjena – svoj odjek, naglašava autorica predgovora u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.</div>
<div>
Izložbu pogledajte do 28. studenog 2025. godine.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
<div>
</div>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
13.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Sanja Jureško: Ispod površine
Lošinjski muzej
MJESTO
<p>
U Lošinjskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 13. studenoga u 18 sati otvara se samostalna izložba akademske slikarice Sanje Jureško pod nazivom <i>Ispod površine</i>.</p>
<p>
O svijetu žene koja traži mir, tišinu i slobodu autorica progovara vizualnim jezikom. Umjetničkim potpisom, serijom radova <i>Tišina</i>, slavi more i ženu, ženu koja je samosvjesna, snažna i neovisna. Podjednako duboko, s veoma poetičnim i introspektivnim izrazom Jureško opusom <i>SELFIEspection</i> donosi radove koji su društveno anagažirani, propituju i izazivaju društvenu aktualnost fenomena „selfie“ koji slikarica ironizira kroz prikaz vlastitog tijela. U slikarskoj maniri hrvatskog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća nastao je poliptih “Kretanje u krug“, s prikazom nagog ženskog tijela ispod mora, kao simbolički odgovor na izolaciju u periodu epidemije covida 2020. godine.</p>
<p>
Sanja Jureško rođena je u Rijeci 1990. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača, u lipnju 2015. godine. Izlagala je na jedanaest samostalnih izložbi te na mnogim skupnim izložbama. Sudjelovala je na više rezidencijalnih umjetničkih programa, uključujući i Cite des Arts u Parizu (2018.). Članica je HDLU-a, HDLU Rijeka te Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika HZSU.</p>
<p>
Izložba Sanje Jureško biti će otvorena za posjetitelje do 6. prosinca 2025. u radnom vremenu Muzeja. </p>
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
VRIJEME
13.11.2025. / 06.12.2025.
izložba
Jelena Jureša: Koreografije nasilja
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U četvrtak, 13. studenoga u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika samostalna izložba Jelene Jureše u Hrvatskoj naslovljena <i>Koreografije nasilja</i>. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2026.</p>
<p>
Muzej moderne i suvremene umjetnosti predstavlja <i>Koreografije nasilja</i>, prvu veliku samostalnu izložbu Jelene Jureše u Hrvatskoj, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije. U svojem radu Jelena Jureša bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jureše propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom društvu.</p>
<p>
Izložba <i>Koreografije nasilja</i> okuplja četiri rada postavljena u velike središnje izložbene dvorane MMSU-a kao imerzivne audiovizualne instalacije koje stvaraju poetike i politike pokretnih slika između dokumentarnog i izvedbenog, a potpuno osvajaju izložbeni prostor: radi se o novom eksperimentalnom filmu i videoinstalaciji <i>Ne shvaćajte to osobno</i> (2025.), eksperimentalnom filmu <i>Ubundu</i> (2019.), te monumentalnom i kompleksnom radu <i>Afazij</i>a (2019.), dugometražnom filmskom eseju koji se strukturira u tri poglavlja, a dodatno se razvija i kao višekanalna instalacija dokumentacije istoimene multimedijalne izvedbe (<i>Afazija, partitura za monitore</i>, 2025.). Većina radova se po prvi put prikazuje u Hrvatskoj.</p>
<p>
Usredotočena na mehanizme koji uokviruju prostor i vrijeme, mjesto i identitet, umjetnička praksa Jelene Jureše koju razmatramo kroz prizmu radova nastalih u posljednjih pet godina predstavlja razotkrivanje konstelacija prešućenih slika povijesti. Jelenin je rad prožet uranjanjem u povijest i politike dugog 20. stoljeća, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću. <i>Koreografije nasilja</i> tako detektiraju mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, prostorima europskog kontinenta, različitim državama, političkim i društvenim kontekstima, ukazuju na krize i prešućivanja, stvarajući vizualni prostor u kojem osobno postaje nerazdvojivo od političkog.</p>
<p>
Kartografija <i>Afazije</i> polazi od kolonijalne afazije belgijske kolonijalne prošlosti, nastavlja razotkrivanje austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kako bi završila na jednoj fotografiji koja prikazuje okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Novi eksperimentalni film <i>Ne shvaćajte to osobno</i>, koji se prvi put prikazuje u Hrvatskoj, a nastaje u hrvatskoj koprodukciji (Kinematograf), uz podršku MMSU-a i rezidencije Kamov, temelji se na predlošku tekstova Dubravke Ugrešić, a nastavlja teme povijesnog poricanja, kolektivnog nasilja, egzila i otpora. Povezujući živu izvedbu s fragmentiranim prizorima povijesnog slikarstva nizozemskog zlatnog doba, film <i>Ne shvaćajte to osobno</i> predstavlja promišljanje o promjenama ljudskog ponašanja, od banalnosti zla do suučesništva ili ravnodušnosti, oblikovanih kapitalizmom i imperijalnom pohlepom.</p>
<p>
Radovi Jelene Jureše okupljeni na izložbi <i>Koreografije nasilja</i> suočavaju nas s povijesnom istinom i povijesnom šutnjom, dok ukazuju na potencijal umjetnosti da govori o potisnutom, zaboravljenom ili neizrecivom.</p>
<p>
Kustosica: Branka Benčić</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
13.11.2025. / 20.02.2026.
izložba
Boris Ljubičić: Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia
Gradski muzej Vukovar
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 17 sati u prostorima Gradskog muzeja Vukovar (Galerija Oranžerija), u Dvorcu Eltz održat će se otvorenje izložbe Borisa Ljubičića „Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia“. Nakon otvorenja izložbe, u 18 sati, autor će održati predavanje pod nazivom „Dizajn treba Hrvatskoj“.</p>
<p>
Izložba predstavlja autorski doprinos Borisa Ljubičića oblikovanju suvremenog vizualnog identiteta Hrvatske te donosi jedinstven pogled na ulogu dizajna u prepoznavanju i predstavljanju nacionalnog karaktera u kontekstu europske kulturne baštine.</p>
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
VRIJEME
12.11.2025. / 12.11.2025.
izložba
Glazba. Ljudi. Tradicija.
Muzej grada Trogira
MJESTO
<p>
Obilje raznovrsnih događanja i ove će godine ispuniti Trogir povodom<i> Stivanje</i> – proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira! Od ponedjeljka, 3. do nedjelje, 16. studenog 2025. Trogirke, Trogirani i njihovi gosti moći će uživati u bogatom programu ispunjenom mnoštvom kulturno-umjetničkih, vjerskih, sportskih i društvenih događanja. U duhu zajedništva, stvaralaštva i tradicije, <i>Stivanja 2025.</i> još će jednom pokazati sve ono najbolje što Trogir jest – grad ljudi, tradicije, radosti življenja i stvaranja!</p>
<p>
U srijedu, 12. studenoga, s početkom u 20 sati, u izložbenom prostoru <a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2025/11/04/stivanja-2025/"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Muzeja grada Trogira</span></a> održat će se otvorenje izložbe povodom 200. obljetnice Narodne glazbe Trogir „Glazba. Ljudi. Tradicija.“.</p>
<p>
Autori su Maja Maljković Zelalija, Duška Guina, Šime Pažanin, Ante Županović.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2025.</p>
Gradska vrata 4, Trogir
Gradska vrata 4, Trogir
VRIJEME
12.11.2025. / 28.11.2025.
izložba
Kinert i đaci
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe „Kinert i đaci“.</p>
<p>
Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbom „Kinert i đaci“ predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.</p>
<p>
Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cetína (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).</p>
<p>
Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazališne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.</p>
<p>
Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodišnjeg posvećenog rada u širem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.</p>
<p>
Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu središnju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.</p>
<p>
Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi. </p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
12.11.2025. / 02.12.2025.
izložba
Planjke, vugli, cifre
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
U srijedu, 12. studenoga 2025. u 17 sati u Muzeju Grada Đurđevca otvara se gostujuća izložba Muzeja Turopolja „Planjke, vugli, cifre“.</p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
12.11.2025. / 12.11.2025.
izložba
Latica Ivanišević / Dar ljepote
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe Latice Ivanišević "Dar ljepote" u srijedu, 12. studenoga 2025., u 19 sati u Oktogonu NMMU, Ilica 5, Zagreb.</div>
<div>
Kustosica izložbe je Lada Bošnjak Velagić.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba donosi presjek bogatog i raznovrsnog stvaralaštva umjetnice koja je svojim opusom obilježila hrvatsku scenografiju, kostimografiju i tapiseriju. Kroz izbor tapiserija, tekstilnih kolaža, kostima te umjetnina iz obiteljske zbirke, izložba otkriva povezanost Latice Ivanišević s umjetnošću, obiteljskom tradicijom i najistaknutijim autorima hrvatske kulturne scene 20. stoljeća.</div>
<div>
</div>
<div>
Naslovna slika: Latica Ivanišević, Ptice, 1999.,</div>
<div>
podloga: pamuk; runo: vuna; tehnika ručnog taftinga (izrada atelje Zdenka Jerneića)</div>
<div>
200 x 300 cm</div>
<div>
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
Ilica 5 (Oktogon), Zagreb
VRIJEME
12.11.2025. / 07.12.2025.
izložba
Srijeda u Muzeju / Bojan Šumonja
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
Posljednja u nizu ovogodišnjih izložbi realiziranih u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel je izložba akademskog slikara Bojana Šumonje, koja se otvara u sklopu <i>Srijede u Muzeju</i>. Bojan Šumonja izlagao je na više od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i širom svijeta, višestruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus <i>Ovce</i> (po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p>
<p>
</p>
<p>
Bojan Šumonja izlagao je na više od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i širom svijeta, višestruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus <em>Ovce</em> (po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p>
<p>
</p>
<p>
O autoru Željko Marciuš, muzejski savjetnik u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, piše: „Bojan Šumonja (1960.) jedan je od najizrazitijih suvremenih hrvatskih neoekspresionističkih slikara. Studirao je kiparstvo na venecijanskoj Akademiji lijepih umjetnosti (klasa prof. Tramontina, 1984.), a do 1987. u Milanu uči grafiku dubokog tiska. Autorovo rasno slikarstvo razapeto između mitologemskog i profanog (I. Zidić, 2007.) utemeljeno je metodom citatnosti na načinima postmoderne interpretacije tradicije (figura, pejzaž, povijest slikarstva, drama, mit, vražje i božje, tragedija, alegorija), poetike stripa i filma te skorijem naslijeđu transavangarde i Novih divljih.“</p>
<p>
</p>
<p>
Otvorenje počinje u 19 sati u palači Sermage i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p>
<p>
</p>
GMV Palača Sermage (Izložbeni salon), Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
GMV Palača Sermage (Izložbeni salon), Trg M. Stančića 3 / Galerija Zlati ajngel, Gajeva 15
VRIJEME
12.11.2025. / 21.12.2025.
izložba
44. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija
Muzejski dokumentacijski centar
MJESTO
<div>
Muzejski dokumentacijski centar organizira 44. Izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga 2025. u sklopu Međunarodnog sajma knjiga Interliber.</div>
<div>
</div>
<div>
Za našu vjernu publiku pripremili smo predstavljanje recentnih publikacija 107 muzeja iz 60 hrvatskih gradova, promociju novih muzejskih izdanja na glavnoj pozornici Zagrebačkog velesajma, dok najmlađe posjetitelje očekuju edukativne radionice pod vodstvom muzejskih pedagoginja i kustosica iz Doma Marina Držića, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja grada Karlovca. Više o bogatom popratnom programu pročitajte na mrežnim stranicama MDC-a.</div>
<div>
</div>
<div>
Potražite nas u paviljonu 6 na štandu 8c i otkrijte koje su najnovije publikacije muzeji pripremili za Izložbu, provjerite koji su vam naslovi promakli i upoznajte se s bogatim kulturnim nasljeđem koje čuvaju hrvatski muzeji i galerije.</div>
<div>
</div>
Zagrebački velesajam, paviljon 6
Zagrebački velesajam, paviljon 6
VRIJEME
11.11.2025. / 16.11.2025.
izložba
Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<div>
U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba posvećena sušačkim razglednicama. Izložba i katalog Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak prikaz su odabranih primjeraka muzejske Zbirke razglednica s motivima povijesnog grada Sušaka i njegove okolice. Kroz 125 razglednica prezentira se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Sušaka.</div>
<div>
Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, sušački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta, te Sokol i ostala sušačka udruženja i grupe. Razglednice su tijekom više od jednog stoljeća imale važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Njihova dokumentarna vrijednost danas je neprocjenjiva jer mnogih građevina ili vizura koje vidimo na njima više nema ili su znatno izmijenjene. Preko njih se može pratiti urbanistički rast Sušaka, širenje u smjeru istoka, razvoj prometa, pomorstva i turističke ponude. Sušak je svoj identitet sustavno razvijao osobito krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a upravo su razglednice bile jedno od brojnih mogućnosti kojima se taj identitet afirmirao.</div>
<div>
Autorica izložbe je Marija Lazanja Dušević. Organizirana je u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka/ Comunità degli italiani di Fiume te su izložba i reprezentativni katalog izložbe realizirani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Izložba se otvara 11. studenog u Kockici, Trg R. Zanelle 2. Traje do 8. prosinca 2025.</div>
<div>
</div>
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
VRIJEME
11.11.2025. / 08.12.2025.
izložba
Mlečići popališe Novi
Narodni muzej i galerija Novi Vinodolski
MJESTO
<p>
U ponedjeljak, 10. studenoga u 18 sati, u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski, otvorit će se izložba „Mlečići popališe Novi“, posvećena 410. obljetnici mletačkog napada.</p>
<p>
Prije točno 410 godina Novi je potresao događaj koji je trajno upamćen i sačuvan u narodnoj pjesmi koja se upornim prenošenjem uspješno sačuvala do današnjega dana. Radi se o mletačkom napadu i uništenju Novoga grada, događaja koji je sačuvan u narodnoj pjesmi „Mlečići popališe Novigrad“. Međutim, ovaj događaj ne spada u red onih maglovitih legendi iz zaboravljenog vremena koji je sačuvan samo u pjesmi, već ga jasno pronalazimo opisanoga u više onodobnih povijesnih izvora.</p>
<p>
Prema ovim izvorima, uništenje Novoga nije bila ničim izazvana povijesna epizoda, a osnovni razlog je, naravno, bio političke prirode. Gotovo osamdeset godina trajao je neobjavljeni rat između Mletačke Republike s uskocima „vinturinima“. Nakon neuspješnih pregovora koji su trajali koliko i sami sukob, Mlečani su se odlučili trajno riješiti uskoka. Početkom kolovoza 1615. godine oni prekidaju sve diplomatske veze s Austrijom i pripremaju se za ratni pohod. Kao prvi veći zadatak mletački vrhovni zapovjednik mornarice Lorenzo Venier dobiva naredbu za napad na Novi grad. Naš Novi nije odabran nasumce. Frankopani su već desetljećima dopuštali boravak uskoka u njemu i njihove pohode protiv Mlečana čime je stekao neslavnu reputaciju „uskočkog gnijezda“. Također, bio je dovoljno velik da se proglasi strateškim vojnim ciljem, a dovoljno malen da je njegovo osvajanje bilo ostvarivo.</p>
<p>
Krajem kolovoza 1615. godine na otoku Krku prikupljena je flota od šest galija i 36 manja naoružana broda s oko 2000 ukrcanih vojnika s podrškom topništva. Priliku za napad Mlečani nisu dugo čekali jer se uskoro „ban Mikula“ Frankopan s najvećim dijelom svojih Novljana uputio u Otočac kojeg je trebalo utvrditi i obraniti od očekivanog turskog napada.</p>
<p>
Saznavši da je grad prazan providur Venier pokrenuo je svoju flotu i u noćnim satima 29. kolovoza napao Novi. Mletačka vojska iskrcala se na obalu i napala južne bedeme grada pokušavši ih prevladati s ljestvama. Istovremeno su iskrcali topove i s istočne strane napadali kaštel i Vela vrata. Malobrojna novljanska posada odmah je prihvatila borbu na gradskim bedemima, ali dok je posada na južnom bedemu odbijala napade, dio mletačkih vojnika primakao se Malim vratima koju malobrojna posada nije nadzirala. Neopaženi, Mlečani su postavili dvije „petarde“ - mine stožastog oblika namijenjene za probijanje vrata. Eksplozija ih je uspješno probila i kroz otvor su prodrli višestruko brojniji napadači. U neravnopravnoj borbi zapovjednik grada je ranjen i zarobljen s nekolicinom svojih boraca.</p>
<p>
Nakon upada uslijedila je sustavna pljačka, paljenje i uništenje, a život je izgubilo između 30 i 40 Novljana.</p>
<p>
Manja grupa mještana, skupa s nekoliko senjskih uskoka i župnikom, uspjela se utvrditi u staroj pravokutnoj kuli Turnac. Mlečani su pokušali ovladati njome te su bezuspješno jurišali na nju nekoliko puta, ali uzalud.</p>
<p>
Vijest o napadu na Novi ubrzo se pronijela diljem Primorja. U uskočkom Senju na brzinu je skupljena ekspedicijska snaga koja je već u prijepodnevnim satima krenula prema Novom. Saznavši za to Mlečani su napustili opsadu Turnaca i započeli s povlačenjem. Do tog trenutka poplijenili su i popalili čitav grad i luku, posjekli vinograde i uništili solanu, a zarobljenike odveli sa sobom brodovima.</p>
<p>
Ipak, osveta je brzo uslijedila provalama i uništenjem mletačkih posjeda u Istri što se ubrzo pretvorilo u strahotni trogodišnji Uskočki rat. </p>
<p>
Više o ovom događaju i dobu u kojem se odvio te koliko se povijesna istina podudara s predajom sačuvanom u narodnoj pjesmi, može se pogledati od 10. studenog 2025. godine u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski.</p>
Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski
Trg Vinodolskog zakona 1, Novi Vinodolski
VRIJEME
10.11.2025. / 10.11.2025.
izložba
Arheo pop-up / muzej na otvorenom u Cavtatu
Muzeji i galerije Konavala - Odjel za arheologiju i spomeničku baštinu Konavala
MJESTO
<p>
U sklopu izložbenog ciklusa „Novootkriveni Epidaur“, na arheološkom lokalitetu Rat će se u subotu, 15. studenoga 2025. od 10 sati održati privremeni pop-up muzej na otvorenom.</p>
<p>
Arheo pop-up na Ratu donosi novootkrivene nalaze i interpretacije vezane za antički Epidaurum, rimsku koloniju čije se nasljeđe još uvijek otkriva iz slojeva zemlje.</p>
<p>
Posjetitelji će imati priliku upoznati se s tijekom aktualnih arheoloških istraživanja, pratiti proces otkrivanja i dokumentiranja povijesnih slojeva, te iz prve ruke doživjeti kako se prošlost antičkog grada postupno vraća u suvremeni prostor Cavtata.</p>
Arheološki lokalitet Rat
Arheološki lokalitet Rat
VRIJEME
10.11.2025. / 10.11.2025.
izložba
Sandra Anderlon / Adeleine
Galerija Vladimir Bužančić
MJESTO
<div>
U Galeriji Vladimir Bužančić Sanda Anderlon predstavlja se recentnim ciklusom kolaža i kombiniranih tehnika na platnu i na papiru. Motivika je apstraktna, a u nekim je djelima figuracija apstrahirana samim pristupom tehnici kolaža. Kolaž otvara vrata nesvjesnog omogućavajući unutrašnjem svijetu da se otjelotvori u različitim oblicima, bojama i crtežu.</div>
<div>
U kolorističkom nizanju planova Sandinih kolaža prepoznajemo imaginarne krajolike, otkrivamo skrivene figure u kretanju ili plesu ili pak portrete koji ispunjavanju cijeli prostor slike – predstavljajući horror vacui dinamičnog kolorita.</div>
<div>
Ekspresionistički crtež pastelom bilježi rukopis koji donosi ritam i ističe kontraste boja kolaža…''</div>
<div>
Iz predgovora izložbi: Vesna Šantak, voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</div>
<div>
</div>
<div>
Sanda Anderlon (r. 1989., Zagreb) vizualna je umjetnica koja stvara u tehnikama kolaža, crteža i slikarstva. Diplomirala je vizualnu komunikaciju na Studiju dizajna, a radila je za Vox Media, BBC, Financial Times i druge. Njezini digitalni kolaži od 2015. dio su kolekcije galerijske mreže Lumas (Berlin). Od 2021. posvećuje se nedigitalnom stvaranju te izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Članica je HDLU-a.</div>
<div>
</div>
<div>
Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
VRIJEME
10.11.2025. / 28.11.2025.