Ivan Standl – Zagrebački fotograf

<p> Muzej grada Zagreba u četvrtak, 15. prosinca 2022. u 19 sati, otvara izložbu<strong>&nbsp;<em>Ivan Standl &ndash; Zagrebački fotograf</em>, </strong>autorskog tima: Dubravka Stančec (MGZ), Ivana Gržina (HAZU) i Dunja Nekić&nbsp;(MUO).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ivan Standl (1832. &ndash; 1897.), rođenjem Čeh, jedan je od najznačajnijih predstavnika rane fotografije u&nbsp;Hrvatskoj. U Zagrebu je od sredine 1860-ih sve do smrti vodio profesionalni atelijer. Portretirao je građanstvo,&nbsp;snimao prirodne i kulturne znamenitosti, različite umjetničke predmete, ali i za potrebe znanstvenih istraživanja. Nosio je naslov Akademijina svjetlopisca i djelovao je kao ovla&scaron;teni sudski fotograf. Upamćen je i kao jedan od kroničara velikoga zagrebačkog potresa 1880. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej grada Zagreba u partnerstvu s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Muzejom za umjetnost i obrt, u povodu 190. obljetnice Standlova rođenja i 125. obljetnice smrti, pripremio je prvu monografsku izložbu ovoga majstora fotografije koji je u na&scaron;oj sredini stekao zasluge zbog dugovječnosti djelovanja, kompleksna opusa i mnogih nagrada. Njegova žanrovska svestranost odredila je koncepciju izložbe koja u četirima tematskim cjelinama okuplja najreprezentativniju građu iz renomiranih lokalnih zbirki i nastoji pokazati za&scaron;to ga je Gjuro Szabo, davna&scaron;nji ravnatelj ovoga muzeja, prozvao &bdquo;nenadkriljenim zagrebačkim fotografom&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> S ponosom ističemo da je veleposlanik Republike Če&scaron;ke u RH, Nj. E. gospodin Milan Hovortka, pokrovitelj izložbe<em>&nbsp;Ivan Standl &ndash; Zagrebački fotograf</em>. Upravo veleposlanik Hovortka svečano će otvoriti izložbu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografije s potpisima i vizuali izložbe:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT278_com_zimbra_url" role="link"><a href="https://we.tl/t-gm6zlS3xxo" rel="nofollow noopener noreferrer" target="_blank">https://we.tl/t-gm6zlS3xxo</a></span></p> <p> Vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT279_com_zimbra_url" role="link"><a href="https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/otvorenje-izlozbe-ivan-standl---zagreba%c4%8dki-fotograf,3500.html" rel="nofollow noopener noreferrer" target="_blank">https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/otvorenje-izlozbe-ivan-standl---zagreba%c4%8dki-fotograf,3500.html</a></span></p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje izložbe „Fanatik istine: Vesna Parun u NR Bugarskoj (1962. - 1967.)“ u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji

<p> U četvrtak 15. prosinca 2022. u 16:30 sati, u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji bit će otvorena izložba &bdquo;Fanatik istine: Vesna Parun u NR Bugarskoj (1962. - 1967.)&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz njezinih gotovo stotinu za života objavljenih knjiga i bogatu stvaralačku biografiju, ostaje gotovo nepoznata činjenica da je Vesna Parun u razdoblju 1962. - 1967. živjela na relaciji Sofija-Zagreb. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947. godine na pruzi &Scaron;amac-Sarajevo, zauvijek ju je povezalo s Bugarskom. Kako je sama pjesnikinja zapisala, prilikom njezina prvog posjeta 1962. Bugarska je &quot;u&scaron;la u njezin život i postala njezina sudbina, njezina bogumilska domovina&quot;. Živeći u samom sredi&scaron;tu Sofije, u hotelu Slavjanska Beseda, svakodnevno je pohodila kazali&scaron;ne predstave, posebice Satiričko kazali&scaron;te &quot;Suza i smijeh&quot;. Prijateljevala je s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima, filozofima, glazbenicima i glumcima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istraživanje spisateljice i prevoditeljice Ljudmile Mindove, koja je otkrila izvje&scaron;taje o Vesni Parun u arhivima Bugarske državne sigurnosti, kao i knjiga Katje Zografove &quot;Bugarska odiseja Vesne Parun&quot;, potakli su autorice izložbe Kseniju Banović i Morenu Želja Želle na predstavljanje bugarskog zapleta iz života velike hrvatske književnice. Tom izložbom Muzej Prigorja zavr&scaron;ava svoj program obilježavanja 100. obljetnice pjesnikinjina rođenja u smislu riječi akademika, pjesnika i prevoditelja Tonka Maroevića, velikog po&scaron;tovatelja poezije Vesne Parun - &quot;na&scaron;a je kulturna dužnost i emocionalni dug podsjećati na njezino djelo epohalnoga značaja te poticati &scaron;iru publiku da se okrenu inspirativnim stihovima i stranicama neprolazne vrijednosti!&quot;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vesna Parun vodila je intenzivnu kreativnu razmjenu s bugarskom kulturom, uslijed koje je u Hrvatskoj iza&scaron;ao ne samo niz njezinih prijevoda bugarskih autora, već je rođena i njezina zbirka pjesama &quot;Vjetar Trakije&quot;, u cijelosti inspirirana Bugarskom. Paralelno je učila bugarski jezik, putovala po zemlji, pisala putopise o Bugarskoj, kritičke eseje posvećene bugarskim književnim krugovima, kao i tekstove nekih od najpopularnijih &scaron;ansona &scaron;ezdesetih (&quot;Dvoje u jesen&quot;, &quot;Prozor prema sjeveru, prozor prema jugu&quot;). Književni kritičari smatraju da je Vesna Parun pomogla u uvođenju slobodnog stiha u bugarsku poeziju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na otvorenju izložbe sudjelovat će njena ekselencija gđa Jasna Ognјanovac - veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj, Katja Zografova - književna povjesničarka i kritičarka (glavna kustosica u Nacionalnome muzeju literature), Lјudmila Mindova (Balkanolo&scaron;ki institut s Centrom za trakologiju &quot;Prof. Aleksandar Fall&quot;), Denis Derk - novinar i Kseniјa Banović - književna prevoditeljica (Savez hrvatskih književnih prevoditelja) iz Zagreba. Događaju će prisustvovati i pjesnik Atanas Kapralov, direktor NLM-a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon otvorenja izložbe održat će se književna večer O Vesni u kojoj će zanimljiva sjećanja ispričati umjetnica Elena Karganova, Kin Stojanov i Denis Derk, a na temu Vesna Parun i Bugarska govorit će poznavatelji njezina djela Ksenija Banović, Ljudmila Mindova i Petar Mihailov. Moderatorica okruglog stola bit će povjesničarka književnosti Katja Zografova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Događanja se ostvaruju uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a program se izvodi u okviru kulturne promidžbe i javne diplomacije uz 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 15. svibnja 2023.</p>

Đuro Pulitika (1922. – 2006.) / Retrospektiva

<p> U četvrtak 15. prosinca u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorit će se izložbu &bdquo;Đuro Pulitika (1922. &ndash; 2006.). Retrospektiva&ldquo;.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. ožujka 2023.</p>

„Slovokracija“ Anabel Zanze

<p> U četvrtak, 15. prosinca 2022. u 19 sati u Galeriji Josip Račić &ndash; NMMU otvorit će se izložba &bdquo;Slovokracija<em>&ldquo;</em> Anabel Zanze. Riječ je o recentnim radovima te dubrovačko- zagrebačke vizualne umjetnice koja od sredine 90-ih godina pro&scaron;loga stoljeća intenzivno slika i kolažira riječi te istražuje značenje poruka. Već iz samog naziva &ndash; složenice hrvatske imenice &bdquo;slovo&ldquo; i starogrčkog glagola &bdquo;kratein&rdquo; (&scaron;to u prijevodu znači vladati) &ndash; jasno se može i&scaron;čitati da i na ovoj, 32. samostalnoj izložbi Anabel Zanze, glavnu riječ imaju upravo slova. No, ovaj put kroz izričite i jasne poruke koje se referiraju na konkretna zbivanja kojima je umjetnica duboko potresena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vratite magnoliju &ndash; izvorni slogan udruge građana koja se bori za transparentne upravljačke politike i &bdquo;zeleni&rdquo; Zagreb &ndash; umjetnica je preuzela za naziv svog poliptiha iz 2020., koji kroz 16 uljenih slika predstavlja svojevrsnu kritiku dru&scaron;tva i protest protiv ru&scaron;enja magnolije ispred Me&scaron;trovićevog paviljona u Zagrebu. Na&scaron;a bi zagrebačka magnolija, da je u nekom uljuđenijem kraju svijeta (zami&scaron;ljam trenutno Japan), jo&scaron; uvijek u kro&scaron;nji i pod sobom održavala mikro-eko-sustav, a mnogi bi joj se, dok je u cvatu, uzdahom divili &ndash; ističe Zanze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Poliptih Mlada Patricijka &ndash; slovoregistrira ovrhu koja se dogodila 5. studenoga 2021. nakon sudskog rje&scaron;enja spora oko vlasni&scaron;tva nad slikom &bdquo;Mlada patricijka&rdquo; Vlaha Bukovca, u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (donedavno Moderne galerije) u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Posebnost ove izložbe čini dionica na Brailleovom pismu posvećena osobama o&scaron;tećena vida, koju je umjetnica realizirala u suradnji s Tiflolo&scaron;kim muzejom i na taj im način omogućila da kroz vlastiti, upoznaju i njezin svijet. Posjetitelji koji će poželjeti ne&scaron;to reći, komentirati ili ostaviti poruku, imat će priliku to zabilježiti na magnetnoj ploči Agora, objektu koji simulira trg, i na taj način aktivno sudjelovati u izložbi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u kustoskoj koncepciji Željka Marciu&scaron;a, muzejskog savjetnika NMMU-a, koju prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, moći će se razgledati u Galeriji Josip Račić do 8. siječnja 2023.</p>

28. slavonski biennale - Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa

<div> U Muzeju likovnih umjetnosti bit će 15. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje<strong> 28. slavonski biennale -&nbsp; Nove paradigme sreće, od osječke dade do suvremenog kaosa</strong>. Slavonski biennale najveća je i najznačajnija žirirana izložbena manifestacija u regiji koja se od 1968. godine održava u Muzeju likovnih umjetnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za 28. izdanje slavonskog biennalea, ocjenjivački sud u sastavu: Mi&scaron;ko &Scaron;uvaković, (predsjednik), Olga Majcen Linn, Darko &Scaron;imičić, Miran Blažek, i Valentina Rado&scaron; (kustosica manifestacije) odabrao je radove 53 autora/ica te umjetničkih suradnja, od ukupno 254 rada pristiglih na natječaj. Međunarodni interes za manifestaciju vidljiv je iz sve većeg broja prijava za svako novo, a ovogodi&scaron;nje 28. izdanje broji prijave iz vi&scaron;e od 40 država svijeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovogodi&scaron;nje biennale donosi i neke novitete u samom postavu izložbe te će tako izložba biti postavljena na vi&scaron;e lokacija u gradu; Muzej likovnih umjetnosti, Galerija Waldinger, Kulturni&nbsp; centar, Galerija Knifer te autobusna stanica GPP, Gajev trg (Na&scaron;a stanica sreće).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Valentina Rado&scaron;</div> <div> kustosica izložbe</div> <div> e-mai: valentina.rados@mlu.hr</div> <div> tel: 031/251-284&nbsp;</div> <div> mob: 091/522-1416</div>

Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti

<div> U Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorena je nova izložba&nbsp; naziva &bdquo;<strong>Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti</strong>&rdquo; koja ostaje otvorena do 22. prosinca 2022.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Bestijarij elektroentiteta, br. 3: Izmijenjene stvarnosti&rdquo; tematizira odnose između &lsquo;uradi-sam&rsquo; pristupa i dostupnosti tehnologije za građane te njihovu uzajamnu participaciju u usložnjenom procesu s umjetnom inteligencijom.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz seriju &bdquo;Bestijarij elektroentiteta, br. 1.-3.&rdquo; Radiona.org bavi se prezentacijama hardverskih i softverskih pojava, odnosno elektroentitetima čime želi približiti posjetiteljima mogućnosti stvaranja iz pozicije su-kreatora, aktivnu participaciju građana i nova lokalna suradnička umrežavanja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba predstavlja su-odnos radova koji jukstaponiraju povijesne uređaje u odnosu prema &lsquo;uradi-sam&rsquo; rje&scaron;enjima, zatim antropoceni pristup s pravom na gre&scaron;ku u odnosu na ma&scaron;insko, strojno izvođenje aktivnosti velike preciznosti. Izložen je presjek klasika računarstva i DIY robotike do softverskih automatiziranih pristupa preko visoko-sofisticiranih, a ujedno i zastra&scaron;ujućih potencijala rje&scaron;enja koje nudi umjetna inteligencija.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije sedam godina Radiona se u sklopu razmjene makera* na rezidenciji u Nacionalnom muzeju umjetnosti i dizajna u norve&scaron;kom gradu Trondheim susreće s praksom kuriranja izložbe iz kolekcije muzeja od strane građana. Ta se pojava u međunarodnom izlagačkom kontekstu naziva Građani (kao) kustosi (eng. Citizen Curators). Inspirirani tom praksom koju do sada primjenjuju i drugi muzeji u Europi te dirnuti ingeniozno&scaron;ću polaznika intergeneracijskih programa na&scaron;e organizacije, u sklopu izložbe postavljamo Laboratorij građana u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu prvog izložbenog Laboratorija građana izabrana umirovljenica, polaznica mnogih edukativnih programa zagrebačkih organizacija u kulturi i umjetnosti, odabire i kurira tri izlo&scaron;ka iz muzejske zbirke Tekstilna tehnika. Time želimo otvoriti građanima mogućnost da sami uspostave odnos s muzejskim zbirkama, svojim osobnim pričama i iskustvima koje žele podijeliti s javno&scaron;ću vezanim uz specifičan izloženi artefakt.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Takav bestijarij, dijelom građanski, izložen i predstavljen zajedno s elektroentitetima i inovativnim dostignućima karakterističnim za određeno vremensko doba računarstva, postavlja mnoga pitanja koja želimo otvoriti ovom izložbom. Kakve odnose stvaramo prema uređajima koje koristimo? &Scaron;to je tehnolo&scaron;ka nostalgija i za&scaron;to volimo predmete iz pro&scaron;losti? Kakve odnose stvaramo s novom tehnologijom i koje sve scenarije vidimo kao opcije budućnosti? &Scaron;to je kontekst i za&scaron;to nam je bitan? Gdje su u svemu tome ljudi, a gdje ma&scaron;ine?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izlažu za Radionu: Igor Brkić, Paula Bučar, Deborah Hustić, Goran Mahovlić, Layla Munitić, Mario Pavlić, Damir Prizmić, Tomislav Tuk&scaron;a.&nbsp;</div> <div> Gosti: Projekt Remote Lab, Borbe robota - Marija Baković, Fran Fiminić, Ivan Grgić, Toni Grgić, Noa Galić, Filip Kuzminski, Denis Sinković, Neven Spaček,Marko Pivac, Matej Radan, Filip Zadravec, Fightbotics: Dorian Erić, Vedran Kocijan, Marta Vukoja, Udruga Gradionica - Ivan Decker, OpenAI projekt, #つぶやき Processing zajednica.</div> <div> Kustosica izložbe: Deborah Hustić</div> <div> Kustosica Laboratorija građana: Jasna Matun&nbsp;</div> <div> Voditeljica zbirke Tekstilna tehnika: Kosjenka Laszlo Klemar&nbsp;</div> <div> Za Tehnički muzej Nikola Tesla: Markita Franulić&nbsp;</div> <div> Dizajn postava: Damir Prizmić&nbsp;</div> <div> Dizajn: Leo Kirinčić</div> <div> Vodič: Vito Menjak</div> <div> Tehnička podr&scaron;ka postava: Hrvoje Đukez</div> <div> Tisak: Adria Print Rijeka</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizacija: Radiona.org</div> <div> &nbsp;</div> <div> Partner: Tehnički muzej Nikola Tesla</div> <div> Podržali:&nbsp;</div> <div> Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske</div> <div> Grad Zagreb</div> <div> Zaklada Kultura nova</div>

Otvara se deveti Salon crno-bijele fotografije „100+1“

<p> Nastavljajući tradiciju organizacije Salona crno-bijele fotografije 100+1, Foto klub Color Rijeka priređuje devetu natječajnu izložbu crno-bijele fotografije nazvanu &bdquo;100+1&ldquo; u suradnji s Muzejom grada Rijeke. Izložba se otvara u &bdquo;Kockici&ldquo; 15. prosinca u 19 sati, a traje do 10. siječnja 2023.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tema izložbe je slobodna, natječaj je bio otvorenog tipa, a na njemu su mogli sudjelovati fotografi bez obzira je li riječ o profesionalcima, amaterima, odnosno članovima foto klubova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbeni projekt daje selektoru slobodne ruke u odabiru najmanje 50 + 1, a najvi&scaron;e 100 najboljih crno-bijelih fotografija + jednu. Ta se dodatna fotografija izdvaja estetskim kriterijima od ostalih, a njoj se dodjeljuje Grand Prix salona, nazvan po glasovitom riječkom fotografu. Nagrada je ustanovljena ljubazno&scaron;ću obitelji Soprano i njezin je puni naziv Grand Prix Fernando Soprano. Selektor je dodjeljuje za najbolju fotografiju i izniman uspjeli pristigli autorski rad. Fotografije za izložbu odabrao je dr. sc. Enes Quien. Osim Grand Prixa Fernando Soprano za najbolju fotografiju, organizator će, ovisno o odluci selektora, dodijeliti do tri nagrade za pojedinačnu fotografiju, također do tri nagrade za kolekciju triju fotografija te &scaron;est pohvala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Podsjetimo se, Fernando Soprano (1922-1977)&nbsp; jedan je od klasika nacionalne fotografije. Njegovo djelovanje veže se uz grad Rijeku te pripada generaciji koja se afirmirala pedesetih i &scaron;ezdesetih godina proteklog stoljeća. Stil mu je prepoznatljiv zahvaljujući karakterističnim motivima, &scaron;to se posebno odnosi na portrete te motivea luke i brodova, koje je autor komponirao na granici fotografske apstrakcije.</p>

"18 ti je desetljeća tek..." / Izložba u povodu 180 godina Matice hrvatske 1842-2022.

<p> Hrvatski povijesni muzej priredio je u suradnji s Maticom hrvatskom izložbu &bdquo;<em><strong>18 ti je desetljeća tek... 180 godina Matice hrvatske 1842&ndash;2022.</strong></em>&quot;. Riječ je o gostujućoj izložbi za vanjske prostore koja se sastoji od 20 dizajniranih panoa na prosvjetljenim postamentima. Izložba prvo gostuje na Trgu Slobode u Osijeku (15-21. prosinca 2022.), a u siječnju i veljači 2023. moći ćete je vidjeti u Zadru, Puli i Zagrebu.<br /> &nbsp;&nbsp;<br /> Matica hrvatska, najstarija kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Sredi&scaron;njicom u Zagrebu i sa stotinu dvadeset ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno dru&scaron;tvo radi promicanja hrvatskoga narodnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života. Njezin rad danas podržava vi&scaron;e od 4000 redovitih članova.<br /> &nbsp;<br /> Utemeljena je nastojanjem hrvatskih preporoditelja 1842. u Zagrebu pod imenom Matica ilirska, u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije sa svrhom promicanja općekulturnih, književnih i gospodarskih ideja Hrvatskoga narodnog preporoda putem knjiga i časopisa tiskanih na jedinstvenom književnom jeziku. Od 1874. djeluje pod dana&scaron;njim imenom sa zadaćom prosvjećivanja hrvatskog naroda &ndash; izdaje beletrističku i poučnu literaturu, promiče glazbene i likovne umjetnosti te potpomaže domaće zaslužne pisce, napose Matičine članove, u stvaralačkom radu &raquo;i na nevolji&laquo;.<br /> &nbsp;<br /> Visoki umjetnički i znanstveni dometi Matičinih beletrističkih i znanstveno-popularnih izdanja, jasan stil i vrstan jezik njezinih autora te lijepa grafička i likovna oprema knjiga postali su prepoznatljivim obilježjima Matičinih izdanja. Zahvaljujući Matici hrvatskoj, početkom 20. stoljeća pokrenut je rad Dru&scaron;tva hrvatskih književnika. Za vrijeme monarhističke Jugoslavije Matičin je kulturni program u Hrvatskoj bio prihvaćan i kao alternativna politička platforma otpora prema centralističkim i hegemonističkim tendencijama uperenima protiv interesa hrvatskoga naroda.<br /> &nbsp;<br /> Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, kada joj je omogućeno osnivanje ogranaka diljem Hrvatske, Matica kreće s ozbiljenjem koncepta policentričnog razvoja hrvatske kulture. Zahvaljujući Matičinim ograncima u Hrvatskoj se stvara gusta mreža časopisa i drugih povremenih izdanja koja su imala presudnu ulogu u obnavljanju zamrlih i buđenju novih kulturnih snaga, a na komercijalno-trgovačkim temeljima 1960. utemeljen je u Zagrebu Nakladni zavod Matice hrvatske. Godine 1962. Matica pokreće biblioteku&nbsp;<em><span id="OBJ_PREFIX_DWT420_com_zimbra_date" role="link">Pet</span></em><em>&nbsp;stoljeća hrvatske književnosti</em>, najutjecajniju hrvatsku književnu ediciju 20. stoljeća, a&nbsp;<span id="OBJ_PREFIX_DWT421_com_zimbra_date" role="link">pet</span>&nbsp;godina kasnije Matica inicira dono&scaron;enje&nbsp;<em>Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika</em>&nbsp;čime djelotvorno pokreće borbu za ravnopravan tretman hrvatskoga jezika u državnoj, političkoj, upravno-pravnoj, administrativnoj i prosvjetnoj praksi. Putem izdava&scaron;tva, dru&scaron;tvenog i znanstvenog rada Sredi&scaron;njice i ogranaka početkom 1970-ih Matica sa svojih četrdesetak tisuća članova postaje jednim od glavnih nositelja ideja Hrvatskoga proljeća. Matičina periodika (posebice&nbsp;<em>Hrvatski tjednik</em>,&nbsp;<em>Kritika</em>,&nbsp;<em>Dubrovnik</em>) postaje javnom tribinom za rasprave oko &raquo;duhovne i teritorijalne integracije&laquo; Hrvata na kulturnom i političkom polju te politike &raquo;čistih računa&laquo; na privrednome planu. Matica se zalagala za legitimizaciju hrvatskoga nacionalnog identiteta, za političku, gospodarsku i kulturnu ravnopravnost te redefiniranje savezne jugoslavenske države. Na taj se način iz Matičine intelektualne jezgre &scaron;iri ideja hrvatske jezične, kulturne i političke samostalnosti koja je političkom represijom ugu&scaron;ena krajem 1971. zajedno s Maticom kojoj je onemogućen rad sve do 1989. Nasreću, objavljivanje knjiga kao najvažniji aspekt ukupna Matičina rada nije prekinut jer je njezin nakladnički program nastavljen kroz rad Nakladnoga zavoda.<br /> &nbsp;<br /> <strong>Uspostavljanjem hrvatske samostalnosti i nezavisnosti tijekom 1990/1991. obnavlja se rad Sredi&scaron;njice i Matičinih ogranaka izdavanjem knjiga, časopisa i novina te priređivanjem</strong>&nbsp;brojnih kulturnih i znanstvenih događanja, poput predstavljanja knjiga, znanstvenih simpozija, okruglih stolova, tribina, rasprava, stručnih i znanstvenih predavanja, koncerata klasične glazbe, likovnih izložbi. Zbog bogata kulturnog rada Matičini su ogranci u pojedinim hrvatskim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.<br /> &nbsp;<br /> Matičinu povijest i djelatnost obilježava prije svega njezino nakladni&scaron;tvo. Već s prvom objavljenom knjigom,&nbsp;<em>Osmanom&nbsp;</em>Ivana Gundulića iz 1844., Matica hrvatska svojim je pristupom u odabiru rukopisa, redakcijskom i tehničkom pripremom te kvalitetnim tiskom knjiga i časopisa postavila temelje modernomu hrvatskom nakladni&scaron;tvu, dajući mu obrise zapadnoeuropskih izdavačkih uzora. U 180 godina postojanja, Matica hrvatska objavila je oko 4.500 naslova knjiga i časopisa u Zagrebu i vi&scaron;e od 4.000 naslova knjiga i časopisa Matičinih ogranaka tiskanih po hrvatskim i drugim europskim gradovima. Matica hrvatska raspačala je među čitatelje nekoliko milijuna knjiga, stvoriv&scaron;i preko svojih povjerenika krajem 19. i početkom 20. stoljeća i vlastitu knjižarsku mrežu koju po učincima hrvatski knjižari nisu nadma&scaron;ili sve do danas. Svojim programom i kontinuitetom rada Matica je izrasla u nacionalnu ustanovu i gotovo da nema značajnije hrvatske knjige, autora, dru&scaron;tvenoga dogovora ili pokreta koji nije potekao iz kruga njezinih članova. Za ovu staru, ali iz desetljeća u desetljeće idejama i duhom obnavljanu ustanovu, književni povjesničar Antun Barac ustvrdio je kako njezina povijest predstavlja ujedno i povijest hrvatske kulture. Ovom prigodnom putujućom izložbom želimo pokazati da za takvu tvrdnju postoje nepobitni dokazi.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> * * *<br /> Organizatori: Hrvatski povijesni muzej, Matica hrvatska<br /> Autor idejne koncepcije izložbe: Josip Brleković<br /> Autori izložbe: Josip Brleković, Petra Braun, Ana Filep<br /> Grafičko oblikovanje: Ana Filep</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Galerija Vjekoslav Karas / izložba „Kolekcija obitelji Sumina“

<p> U srijedu 14. prosinca u 19 sati u Galeriji Vjekoslav Karas otvorit će se izložba &bdquo;Kolekcija obitelji Sumina&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje se održava u sklopu <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/dani-muzeja-grada-od-14-do-18-prosinca,107800.html?date=14-12-2022"><span style="color:#009ee3;">obilježavanja Dana Muzeja grada Karlovca</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom &bdquo;Kolekcija obitelji Sumina&rdquo; Muzeji grada Karlovca žele upoznati javnost s umjetničkim blagom koje ona sadržava, odati počast kolekcionarskom radu, umje&scaron;nosti i prosudbi karlovačkog kolekcionara umjetnina i istaknutog poduzetnika Nikole Sumine te naglasiti važnost privatne inicijative u za&scaron;titi i očuvanju nacionalne i lokalne umjetničke ba&scaron;tine. Kolekcija obitelji Sumina sadržava 196 djela 66 autora, a za izlaganje je izabrano sedamdesetak djela 33 autora, dok su preostala djela predstavljena videolegendom i reproducirana u publikaciji izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istaknuto djelo izložbe bit će&nbsp;&bdquo;<em>Portret Stjepka Ljuboje Lopa&scaron;ića&ldquo;</em>&nbsp;slikara ilirca Vjekoslava Karasa. Radi se o reprezentativnom portretu naslikanom u Karlovcu nakon Karasova povratka sa &scaron;kolovanja u Rimu, o remek-djelu hrvatskog slikarstva 19.&nbsp;stoljeća. U kronolo&scaron;kom slijedu izloženi su za lokalnu kulturnu povijest prikaz&nbsp;&bdquo;<em>Groblje na Dubovcu&ldquo;&nbsp;</em>svestranog Jakova &Scaron;a&scaron;ela, niz poznatih akvarela, gva&scaron;eva i ulja Ozljanke Slave Ra&scaron;kaj i slikarski vrijedna ulja njezinih znamenitih suvremenika Mencija Clementa Crnčića, Bele Čiko&scaron;a Sesije i Ljube Babića. Slijede djela umjetnika koji su životom i opusom bili vezani za grad Karlovac i njegovu užu okolicu kao i vrlo vrijedna djela Josipa Vani&scaron;te, Miroslava &Scaron;uteja, Ede Murtića i Vasilija Jordana.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe je muzejska savjetnica Muzeja grada Karlovca Antonija &Scaron;krtić, a izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2023.</p>

O njima su pričali priče / 30. godina benda "Opća opasnost"

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/oop2.jpg" style="width: 450px; height: 187px;" /></p>

Nam June Paik - In the Groove

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/image002.jpg" style="width: 550px; height: 1100px;" /></p>

Revizija “Žena” / 70 godina Gradskog muzeja Križevci

<div> U utorak, 13. prosinca 2022. godine u 18 sati, Gradski muzej Križevci organizira otvorenje izložbe &ldquo;<strong>Revizija &lsquo;Žena</strong>&#39;&rdquo; koju su pripremili autori i kustosi izložbe Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i Tea Hatadi, kustosica Likovne (umjetničke) zbirke i ravnateljica Gradskog muzeja Križevci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prije deset godina tada&scaron;nji ravnatelj Gradskog muzeja Križevci, profesor Zoran Homen upravo izložbom koja je okupila izabrana djela iz Likovne (umjetničke) zbirke od njih četrnaest zbirki koje čine fundus Muzeja, obilježio je &scaron;ezdeset godina postojanja Gradskog muzeja Križevci. Među izabranim djelima na izložbi pojavilo se sedam imena umjetnica. Ove godine Gradski muzej obilježava sedamdeset godina postojanja i ovo je četvrta i posljednja izložba kojom predstavljamo publici i javnosti bogatu ba&scaron;tinu i nasljeđe križevačkog kraja koje se vrijedno njegovalo i nadograđivalo. Naziv izložbe Revizija &lsquo;Žena&rsquo; doslovno opisuje pristup kojim su autori izložbe, Franceschi i Hatadi, u početku krenuli. U&scaron;li su u depo Likovne (umjetničke) zbirke i među vi&scaron;e od osamsto djela izdvojili onih jedva devedesetak koja potpisuju pedeset i dvije umjetnice. Na izložbi publika će moći uživati u djelima koja su u&scaron;la u fundus Muzeja prije sedamdeset godina, iako datiraju puno ranije, do onih djela koje potpisuju mlade autorice koje su ovo ljeto otvarale izložbu u Likovnoj galeriji Muzeja. Tako će se na izložbi moći vidjeti djela umjetnica čija imena donosimo redom kojim su njihova djela uvedene u Likovnu (umjetničku) zbirku Gradskog muzeja Križevci:</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> MAJA MALE&Scaron;EVIĆ-DOLENČIĆ, ĐURĐICA BALOG, DU&Scaron;ICA-IDIS ĐORĐEVIĆ, VILMA SIGETIĆ, NENA GALON, &Scaron;TEFICA MIRIĆ-KATALENIĆ, KATICA AUGUSTINOVIĆ, IVANA PAVUNA, NEVENKA ARBANAS, GROZDANA JARMEK, PAULA KIEPACH-NESTOROFF, LISELOTTE SCHOBER, JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG, VESNA SKLEDAR, MARTA MAKANEC-FILIPČIĆ, VESNA &Scaron;OJAT, NASTA ROJC, NADA DOMBAY, CATA DUJ&Scaron;IN RIBAR, VESNA KAJIĆ, PAVICA PIRC-PETRINJAK, IVANKA HARALAMPJEVA, GORANKA GREGORIN, ANA ZORKO, MILA &Scaron;TROK, DRAGICA LAU&Scaron;, BISERKA VIRIUS, EDIT POSAVEC KOLIĆ, DANICA VUJČIĆ-ZAHRADKA, ANA VERBAS, SLAVA RA&Scaron;KAJ, KATARINA SINJERI, GROZDANA (BOBA CSIK) PAVIČIĆ, ĐURĐA POŽGAJ, DORICA MATJAN, MARIJA PUZAK, NADA ŽILJAK, VESNA MARTINJAK, SUNČANICA TUK, ZORICA MAJNARIĆ, TEA HATADI, KRISTINA VUKOVIĆ, DALIA KATAVIĆ, MARIJA KONFIC, MARTA KATAVIĆ, ANA MARIJA SMOLJANEC, ESTERA BALOG, ANA PETEK, ZRINKA ZAGOREC, IRENA JUKIĆ PRANJIĆ, MATEJA RAGUŽ, MIRJANA BALOG</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će se moći razgledati do 30. siječnja 2023. radnim danom od 10:00 do 13.00 i od 17:00 do 19:00 te subotom od 10:00 do 12:00</div> <div> &nbsp;</div> <div> Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na pozivnici predstavljamo djela umjetnica (s lijeva na desno):</div> <div> SLAVA RA&Scaron;KAJ</div> <div> Lepeza</div> <div> GMK-5955</div> <div> &nbsp;</div> <div> oko 1900. godine, kombinirana tehnika: gva&scaron; na papiru, dužina 73 cm, ; donacija udovice Julija Csikoa Sesije iz Rijeka; Nakon smrti Julija, sina Bele Csikosa Muzej dobiva na poklon ostav&scaron;tinu iz njegova ateljea.Tu se nalazilai lepeza koju je oslikala S. Ra&scaron;kaj, a pripadala je Julijevom ocu. Oslikana lepeza. Lepeza nije potpisana. Njezino autorstvo pripisano je Slavi Ra&scaron;kaj zbog okolnosti nalaza i povezanosti s obitelji Csikos kao i činjenici da je ona takve lepeze oslikavala. Autentičnost autorstva potvrdila je poznavateljica Slavinog opusa kustosica Branka Stergar iz Ozlja temeljem analogija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> JELKA STRUPPI-WOLKENSPERG</div> <div> Moja majka</div> <div> GMK-3238</div> <div> &nbsp;</div> <div> oko 1910. godine, 100 x 80 cm, ulje na platnu; otkup od obitelji Plaznik sredstvima RSIZa; Izlagana na izložbi &ldquo;Hrvatsko dru&scaron;tvo umjetnosti&rdquo; u Zagrebu 1909 i na samostalnoj izložbi 1937 Salon Ulrich</div> <div> &nbsp;</div> <div> MILA &Scaron;TROK</div> <div> Klaun</div> <div> GMK-5342</div> <div> 1972. godina, 60,5 x 50,5 cm, ulje na platnu</div> <div> &nbsp;</div> <div> PAULA KIEPACH-NESTOROFF</div> <div> Plesačica</div> <div> GMK-1825</div> <div> &nbsp;</div> <div> 1963. godina, 25,5 x 15 cm, gips; poklon autorice za Likovnu galeriju Gradskog muzeja Križevci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pratite događanja GMK na stranici: http://www.gradski-muzej-krizevci.hr/</div>

Umjetnička zbirka biskupa Đure Kokše – Pečat vjere, trag umjetnosti

<p> U utorak 13. prosinca u 19 sati Galerija Klovićevi dvori otvara izložbu &bdquo;Umjetnička zbirka biskupa Đure Kok&scaron;e &ndash; Pečat vjere, trag umjetnosti&ldquo;.</p> <p> Ove godine obilježava se stotinu godina od rođenja monsinjora Đure Kok&scaron;e (Molve, 1922. &ndash; Zagreb, 1998.), zagrebačkog biskupa, teologa, filozofa, povjesničara, kanonista i sakupljača, dobrotvora hrvatskog naroda i dugogodi&scaron;njeg rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu te utemeljitelja rasko&scaron;ne zbirke umjetnina. Zbirka biskupa Đure Kok&scaron;e pohranjena je na zagrebačkome Kaptolu gdje se čuva uz brojne druge umjetničke vrijednosti Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p> Tijekom svog života i rada biskup Kok&scaron;a sustavno je prikupljao umjetnička djela brojnih domaćih i stranih majstora iz različitih umjetničkih razdoblja u rasponu od pet stoljeća (16. &ndash; 20. st). Zbirku čine četiri zasebne, unutar sebe zaokružene cjeline: Zbirka slika starih majstora, Zbirka inozemnih umjetnika 20. stoljeća, Zbirka hrvatskih umjetnika 20. stoljeća te Zbirka hrvatskih naivnih umjetnika. Naći će se tu ostvarenja talijanskih, nizozemskih, francuskih, engleskih i drugih slikarskih &scaron;kola od 16. do 19. stoljeća, radovi modernih i suvremenih inozemnih umjetnika među kojima se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela ponajboljih domaćih umjetnika poput Ivana Me&scaron;trovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radau&scaron;a, Gabrijela Jurkića i Jurja &Scaron;karpe pa sve do radova njegovih zemljaka, prvaka hrvatskog naivnog slikarstva Generalića, Rabuzina i Lackovića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dio je njegove ostav&scaron;tine predstavljen javnosti davne 1989. godine u tada&scaron;njem Muzejskom prostoru, danas Galeriji Klovićevi dvori, gdje ćemo nakon vi&scaron;e od trideset godina i povodom stogodi&scaron;njice biskupova rođenja opet otvoriti izložbu posvećenu njegovoj bogatoj zbirci.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kroz dvjestotinjak najznačajnijih djela, Galerija Klovićevi dvori donijet će presjek svih cjelina umjetničke zbirke, a kojima ćemo redefinirati njezin značaj u kontekstu hrvatske likovne umjetnosti. Uz umjetnost, važno nam je i otkriti humanističku osobnost biskupa Đure Kok&scaron;e, tog renesansnog čovjeka, istaknutog promicatelja kulture i umjetnosti i jednog od najznamenitijih erudita na&scaron;eg vremena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2023.</p>

Fiat lux / Arhitektura

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/fiat.jpg" style="width: 450px; height: 975px;" /></p>

Maja Šmit i Milica Lakićević

<div> U Art room - Centar za mlade Bunker bit će u ponedjeljak 12. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje izložbe dviju umjetnica - <strong>Maja &Scaron;mit i Milica Lakićević</strong>.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Maja &Scaron;mit</div> <div> ...Majin monokromatski stil u posljednje vrijeme pretvara se u eksploziju boja. Osim obične i kemijske olovke, kojima se godinama izražavala, umjetnica je posegnula za bojama. Ovim odabirom udahnula je svojim djelima posve drugačiji život, pun dinamike, kontrasta i privlačnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njeni radovi svakom od nas možda govore drugačijim jezikom, no ono &scaron;to je sigurno, pozivaju nas na promi&scaron;ljanje, zbog njih osjećamo uzbuđenost i potiču nas u na&scaron;oj želji za otkrivanjem prvenstveno vlastite du&scaron;e....</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Milica Lakićević</div> <div> ... Umjetnost Milice Lakičević za svakog je promatrača zapravo pravi izazov. Gledatelj se mora dobro fokusirati kako bi mogao razaznati nove, rekonstruirane forme koje aludiraju na na&scaron; uobičajeni, svakodnevni svijet. Svako od nas će ih interpretirati ovisno od vlastite percepcije skovane od na&scaron;ih moralnih vrijednosti i prija&scaron;njih iskustava. Kompozicije postavljene vertikalno, na&scaron; um uporno želi obrnuti i dati im suprotni smjer. Hoćemo li prihvatiti oblik koji je potpuno drugačije interpretiran, ovisi o na&scaron;oj neurolo&scaron;koj rastezljivosti i toleranciji. Umjetničko djelo govori univerzalnim jezikom, no obraća se pojedincu i upravo u tome leži njegova ljepota, jer nam daje slobodu interpretacije...</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Gordana Remussini)</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/bunker">https://www.samobor.hr/bunker&nbsp;</a></div> <div> &nbsp;</div>

Veljko Banović / Smrznute ruke

<p> Gacko pučko otvoreno učili&scaron;te Otočac i Muzej Gacke u suradnji s otočkom podružnicom Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije organiziraju izložbu skulptura <strong>Veljka Banovića</strong> u sklopu izložbenog ciklusa &bdquo;<strong>Smrznute ruke</strong>&ldquo;.</p> <p> Ova izložba prva je samostalna izložba u ciklusu. Veljko Banović korisnik je Doma za starije i nemoćne osobe podružnice Otočac, a svoje skulpture već je izlagao u Zagrebu i Banjoj Luci. Skulpture Veljka Banovića posebne su po tome &scaron;to uz minimalnu intervenciju iz komada drveta oblikuje različita ma&scaron;tovita bića i &scaron;umske životinje različitih formata. Među njima su zastupljene životinje karakteristične za kraj u kojem autor živi, no javlja se i motiv lava, žirafe ili različitih nestvarnih antropomorfnih bića. Materijal za svoja djela - grane i odlomljene komade drveta - pronalazi posvuda u svojoj okolini. U svakom komadu drveta autor odmah prepozna životinju koja se u njemu krije i tek ponekim potezom alata pomogne biću koje je u drvetu skriveno da iziđe na povr&scaron;inu. Zbog takvog pristupa djelu moglo bi se reći da su uz ruke njegov osnovni alat i oči kojima u svijetu oko sebe vidi ono &scaron;to većini promakne.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se 9. 12. 2022. (petak) u 19 sati u izložbenoj dvorani Gackog pučkog otvorenog učili&scaron;ta, uz prigodni blagdanski program u izvedbi Vokalne skupine Folklornog dru&scaron;tva Otočac.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 30. prosinca.</p> <p> &nbsp;</p>

COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA…

<div> Izložba: &bdquo;COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA&hellip;&ldquo; rezultat je edukativnog projekta koji je trajao tijekom 2021./2022. godine i u kojemu su sudjelovali Edukacijski odjel Arheolo&scaron;kog muzeja Istre i Talijanska srednja &scaron;kola Dante Alighieri Pula &ndash;Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Riječ je o nastavku suradnje između ovih dviju institucija započete jo&scaron; 2011. godine projektom &bdquo;Ugledne Rimljanke i Rimljani iz Arheolo&scaron;kog muzeja Istre&ldquo;, kada su proučeni portreti i frizure Rimljanki koji se prikazuju na predmetima tada izloženima u sklopu vrijednog stalnog postava Arheolo&scaron;kog muzeja Istre te pojedini važni epigrafski spomenici s područja Pule.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tada smo, zbog većeg obima i velikog interesa koji su učenici pokazali za teme portreta i frizura rimskih carica, u manjem dijelu obradili temu pulskih latinskih natpisa, uspjev&scaron;i tek u uvodnim crtama ukazati učenicima na njihovu važnost. Prilika za detaljnije proučavanje vrijednih latinskih napisa grada Pule ukazala nam se nakon 10 godina - 2021. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt i izložba realizirani su uz potporu ravnatelja Muzeja Darka Kom&scaron;e i ravnateljice Talijanske srednje &scaron;kole Dante Alighieri Pula &ndash; Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola dr. sc. Debore Radolović.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt i izložba: &bdquo;COLONIA POLA, QVAE NVNC PIETAS IVLIA&hellip;&ldquo; realizirani su uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu projekta proučeni su iznimno važni rimskodobni latinski natpisi Pule.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sudionici projekta su profesori Talijanske srednje &scaron;kole Dante Alighieri Pula &ndash; Scuola media superiore italiana Dante Alighieri Pola: Marta Banco, profesorica povijesti i talijanskog jezika i književnosti; Tatjana Brenko Reljanović, profesorica latinskog jezika i rimske književnosti i talijanskog jezika i književnosti; Mauro Bortoletto, magistar edukacije povijesti i povijesti umjetnosti, učenici 2.a razreda, smjera Opća gimnazija: Paolo Castellicchio, Demetra Cerovič, Anika Cetina, Andrea Delmonaco, Simone Marsetič, Fabian Mato&scaron;ević, PetraOstović, Leon Paris, Martina Perković, Luka Planinac, Marilena Privrat, Ivona Ra&scaron;ula, Vito Rossanda, Nora &Scaron;ijan i Korina Vi&scaron;ković te voditeljica projekta Giulia Codacci-Terlević, dipl.arheologinja, voditeljica Edukacijskog odjela Arheolo&scaron;kog muzeja Istre.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sudionici projekta su, pod mentorstvom profesora i arheologinje proučili, kroz terenske nastave, predavanja i likovne radionice u &scaron;koli sljedeće neizmjerno važne spomenike i pulske latinske natpise koji se na njima nalaze: natpis sa spomenom rimskih duumvira pulske kolonije Lucija Kasija Longina i Lucija Kalpurnija Pizona, uklesan na Herkulovim vratima; natpis sa spomenom pulskog patrona Lucija Menacija Priska koji se nalazi na kamenom bloku iznad Dvojnih vrata; posvetni natpis Salvije Postume i natpise članova obitelji Sergijevaca (Lucija Sergija, Gneja Sergija i Lucija Sergija Lepida) koji se nalaze na atici Slavoluka Sergijevaca, posvetni natpis na Augustovu hramu; zavjetni natpis božici Nemezi koji potječe iz pulskog amfiteatra - Arene - te novovjekovni latinski natpis posvećen mletačkom senatoru Gabrieleu Emu koji se nalazi na kamenoj ploči ugrađenoj u vanjski zid sjeverozapadne kule pulske Arene.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Voditeljica Edukacijskog odjela koja je arheologinja po struci, te profesori &scaron;kole koji su po struci profesori: latinskog i talijanskog jezika, povijesti i likovne kulture, iznijeli su učenicima- svatko u skladu sa svojim područjem rada - informacije vezane uz arheolo&scaron;ki kontekst,nastanak, osnove epigrafije, jezične specifičnosti vezane za natpise, povijest, arhitekturu, likovne karakteristike i dataciju odabranih natpisa i povezanih spomenika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Učenici su dodatno, pod mentorstvom svojih profesora izradili seminare i PowerPoint prezentacije čija je tema bila vezana uz ovaj projekt te likovne radove, koji su prikazani u sklopu izložbe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Obradom ovih važnih epigrafskih spomenika želja Edukacijskog odjela Muzeja bila je prenijeti učenicima važne informacije vezane uz povijest i funkciju objekta, tj. spomenika na kojemu se natpisi i danas nalaze, uz preno&scaron;enje dragocjenih informacija koje se u natpisima spominju, poput imena osoba, njihovih funkcija i djela, a koje su ključne za shvaćanje povijesnih zbivanja na&scaron;ega grada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nažalost, protokom vremena tonule su u zaborav brojne informacije vezane uz povijest pronalaska i prvotnog smje&scaron;taja pojedinih važnih epigrafskih natpisa s područja Pule.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zahvaljujući brojnim stručnjacima, među kojima je i Bruna Forlati Tamaro, arheologinja i urednica 1. volumena &ndash; Regio X, Fasc. 1: Pola et Nesactium &ndash; važne serije Inscriptiones Italiae, La Libreria dello Stato, Roma, 1947. - te autorica koncepcije stalnog postava Kraljevskog muzeja Istre - Regio Museo dell&rsquo;Istria, otvorenog 6. listopada 1930. godine, čiji je sljednik Arheolo&scaron;ki muzej Istre, danas ipak saznajemo vrijedne podatke o vremenu, okolnostima pronalaska, sadržaju te prethodnom smje&scaron;taju rimskih epigrafskih spomenika s područja Pule, ali i one koje se odnose na cjeloviti izvorni tekst natpisa koji sadrže vrlo vrijedne informacije o nastanku, povijesti i razvoju grada Pule.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stoga ovaj projekt i prateća izložba predstavljaju skromnu posvetu Bruni Forlati Tamaro, velikoj arheologinji i znanstvenici, koja je svojim radom i znanjem dala neizmjeran doprinos istarskoj arheologiji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje Dražen Tomić &ndash; Kadar; lekturu hrvatskih tekstova Dubravka Bla&scaron;ko; talijanski prijevod tekstova Elis Barbalich-Geromella; fotografije Du&scaron;ko Maru&scaron;ić &ndash; Čiči, Manuel Angelini, Andrej Bader i Erika Trbojević; dozvolu za objavu digitalizirane građe Državni arhiv u Rijeci i Dokumentacijski odjel Arheolo&scaron;kog muzeja Istre; dozvolu za izlaganje antičkih nalaza Antička zbirka Arheolo&scaron;kog muzeja Istre; tisak plakata i panoa izložbe Tvornica reklame d.o.o. Pula.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba ostaje otvorena od 9. prosinca 2022. do 19. veljače 2023. te ju je moguće posjetiti svaki dan od 9 do 20 sati u Galeriji C8, u Carrarinoj ulici 8 u Puli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kontakt:&nbsp;</div> <div> Slađana Bukovac, 095 3372 085</div>

Josip Rončević, Tara Beata Racz i Jurica Pušenjak / What condition my condition is in

<p> U Zelenim i plavim Sesvetama, Kelekova 2, Galerija Kurija organizira 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje izložbe likovnih radova <strong>Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pu&scaron;enjaka: &quot;What condition my condition is in&quot;</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Katalog izložbe:</p> <p> <a href="http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf" target="_blank">http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Ono &scaron;to spaja ove umjetnike je eros prema stvarala&scaron;tvu i eksperimenti s formom. U nizu dosada&scaron;njih izložbi pokazali su vrlo ekspresivne i promi&scaron;ljene kompozicije koje su u maniri nekih od klasičnih hrvatskih modernista &ndash; Nives Kavurić Kurtović, Ordana Petlevskog, Ede Murtića. Osvježavajući postavke modernizma, ovi ih umjetnici moderniziraju i uključuju u tijekove najsuvremenije likovnosti, koja je nerijetko figurativna.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Izložba osim njihovog stvaralačkog erosa pokazuje i njihov međusobni slikarski dijalog, međusobno ogledanje koje je rezultat zajedničkih promi&scaron;ljanja slikarstva i njegove uloge danas. -&nbsp;</em><strong>Feđa Gavrilović</strong>, autor izložbe&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Josip Rončević&nbsp;</strong>rođen je 1991. godine u Zadru, gdje je zavr&scaron;io gimnaziju. Godine 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, a iste godine upisao je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine u klasi Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tara Beata Racz&nbsp;</strong>rođena je 1991. u Zagrebu. Godine 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2019. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosad je izlagala na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Na 5. bijenalu slikarstva dobila je nagradu HPB-a za mladog umjetnika.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Jurica Pu&scaron;enjak&nbsp;</strong>rođen je u Zagrebu 1996., a zavr&scaron;io je Likovnu akademiju u Zagrebu 2020. godine. Od 2018. godine djeluje kroz niz skupnih izložbi, a u travnju ove godine napravio je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Bačva HDLU-a.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kontakt:</p> <p> Tomislav Mrčić<br /> <a href="http://www.muzejprigorja.hr/" target="_blank">Muzej Prigorja</a><br /> Marketing i PR</p> <p> 098 202 670</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Željko Kipke / Od Ritma do Palače uništenja

<div> Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 8. prosinca 2022. do 29. siječnja 2023. predstavlja retrospektivnu izložbu vizualnog umjetnika, likovnog kritičara i teoretičara <strong>Željka Kipkea</strong> pod nazivom <strong>Od Ritma do Palače uni&scaron;tenja</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Koncepciju postava koji kroz sedam dionica u sedam dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače objedinjuje film, ambijentalne instalacije, slike, fotografije i grafike osmislio je sam umjetnik, a riječ je o njegovim antologijskim ostvarenjima nastalim u razdoblju od 1977. do 2022. Uz djela iz Zbirke NMMU za ovu prigodu umjetnička građa posuđena je iz nekoliko hrvatskih muzejskih institucija i privatnih zbirki. Izložbu prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničara umjetnosti i kustosa Vanje Babića. Grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao ekstenzija umjetnikove retrospektive u NMMU, u Galeriji MH, od 26. siječnja do 15. veljače 2023., bit će predstavljena Osma soba - izložba s dosad neviđenim umjetnikovim litografijama iz druge polovine sedamdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (&hellip;) Radi se o autoru u čijem opusu kronolo&scaron;ki slijed nastanka pojedinih radova nije uvijek od presudne važnosti; njegove jednom realizirane ideje ne ostaju nužno usidrenima u prostorno-vremenskim kontekstima svojih izvornih realizacija, već će nerijetko u sebi nositi potencijal svojevrsnih temporalnih fluktuacija, a samim time i značenjskih revitalizacija. Rodonačelnike izgradnje vlastitih opusa kao integralnih te unutar sebe kontinuirano permutirajućih cjelina valja, dakako, potražiti u razdoblju velikih povijesnih avangardi, a Kipke nedvojbeno spada među najautentičnije suvremene nastavljače upravo takvih autorskih strategija. (&hellip;)</div> <div> Vanja Babić, citat iz predgovora u katalogu</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba u sedam etapa (SEDAM SOBA) zami&scaron;ljena je nelinearno, u vremenskom rasponu između dva filmska naslova realizirana 2022. i 2021. Od &scaron;estominutnog El Palacio Exterminador do naslova Ritam II, recentne montažne permutacije četiri superosmice snimljene 1980. na relaciji između Filozofskog fakulteta i Ulice grada Vukovara (tada Ulica proleterskih brigada). U nelinearni vremenski lanac ugrađena su dva ambijenta, jedan iz 1998. (Marsejska brojalica, ČETVRTA SOBA / IV) i drugi iz 1993. (Kabinet molitvenih strojeva, &Scaron;ESTA SOBA / II). Dvojake su funkcije, s jedne strane dvije su sobe međučinovi (intermeca), s druge pak poveznice između različitih medijskih strategija. Kabinet je &bdquo;most&ldquo; između slika iz druge polovice osamdesetih (TREĆA SOBA / V) i znatno kasnijih filmova (primjerice Orson&#39;s Direction Sign iz 2015., TREĆA SOBA / V), dočim je brojalica &bdquo;most&ldquo; između filmskih permutacija (Ritam II, PRVA SOBA / A) i struktuaralistički koncipiranih slika i grafika u drugoj polovini sedamdesetih pro&scaron;loga stoljeća (DRUGA SOBA / O). (&hellip;)</div> <div> Željko Kipke</div> <div> &nbsp;</div> <div> Reprodukcija: Željko Kipke, Esa carta de mi flor, 1991. (detalj) ulje na platnu, 152 x 138 cm. Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/">https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/</a></div> <div> &nbsp;</div>

Zajednički fotografski narativi u Sisku

<div> Gradska galerija Striegl organizira otvorenje izložbe <strong>Zajednički fotografski narativi u Sisku</strong>, koje će se održati u četvrtak, 8. prosinca 2022., s početkom u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Voditeljica projekta u ime Ureda za fotografiju je Sandra Križić Roban.</div> <div> Programska platforma &#39;Zajednički fotografski narativi&#39; kroz tri je godine djelovanja na području moderne i suvremene umjetnosti istraživala medij fotografije i načine kako je fotografija sudjelovala u dru&scaron;tvenim promjenama, prikazivala ih i tumačila. S fokusom na fotografiju u privatnim arhivima, kao i u tiskanim medijima, počev&scaron;i s razdobljem između dva svjetska rata, željeli smo kritički utvrditi okolnosti pojedinih događaja, prepoznati glavne aktere i uspostaviti kriterije evaluacije arhivskog sadržaja. Kritičkim sagledavanjem historiografskih činjenica, aktivno sudjelujemo u stvaranju novih znanja i interpretacija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Platforma je namijenjena povezivanju raznovrsnih nezavisnih organizacija i institucija na području Republike Hrvatske, kako bi zajedničkim programom i aktivnostima jačali kapacitete i distribuirali rezultate, razbijajući ustaljene hijerarhije među ustanovama u kulturi te utječući na buduća umrežavanja i zajedničke projekte. Tijekom programske djelatnosti platforma u razdoblju od 2020. &ndash; 2022. godine, kroz niz radionica, panela, izložbi i predavanja, pokrenuli smo, i nastavljamo, raspravu o ulozi i važnosti fotografije u tiskanim medijima tijekom povijesti sve do danas. Na taj način želimo pozitivno utjecati na produkciju znanja i umjetničkih praksi, kao i na promociju humanističkih i umjetničkih područja kako bi ostvarili pozitivan pomak u odnosu na dosada&scaron;nji nedostatak interdisciplinarnih istraživanja medija fotografije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> AUTORI/CE ISTRAŽIVANJA I TEKSTOVA:</div> <div> Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci</div> <div> Sandra Križić Roban, Ured za fotografiju, Zagreb</div> <div> Ante Orlović, Zadar (nezavisni istraživač / independent researcher)</div> <div> Valentina Rado&scaron;, Muzej likovnih umjetnosti Osijek</div> <div> Darko &Scaron;imičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb</div> <div> Tanja &Scaron;poljar, Atelieri Koprivnica</div> <div> Lucija &Scaron;vob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka</div> <div> Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak</div> <div> INSERT: Ana Mu&scaron;ćet s radom &#39;Borovo sekvence&#39;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Trogodi&scaron;nji projekt &#39;Zajednički fotografski narativi&#39; je financiran od strane Zaklade Kultura Nova.</div>

Najljepše želje

<div> Gradski muzej Požega u prostoru Galerije Ciraki Gradskog kazali&scaron;ta Požega 8.12. 2022. u 18 sati otvara izložbu &bdquo;Najljep&scaron;e želje&ldquo;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će biti prezentirano oko 200 božićnih i novogodi&scaron;njih čestitki s različitim temama iz Zbirke čestitki Gradskog muzeja Požega. Čestitke nas podsjećaju na jednu lijepu tradiciju ljudske komunikacije ilustriranom kartom s&nbsp; prigodnim čestitarskim tekstom.</div>

Katarina Zdjelar: , in the break

<div> <strong>Katarina Zdjelar: , in the break</strong>, prva je samostalna izložba umjetnice Katarine Zdjelar u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja će se predstaviti 08.12.2022 - 01.01.2023. radovima: Not a Pillar not a Pile (Tanz f&uuml;r Dore Hoyer), 2017., AAA (Mein Herz), 2016., My Lifetime (Malaika); 2012.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Katarina Zdjelar, umjetnica sa nizozemskom adresom, u svojem umjetničkom radu kombinira različite medije kao &scaron;to su pokretne slike, zvuk i izvedba. Navedenim strategijama umjetnica istražuje narative, značenja i asocijacije koji se modificiraju kroz različite jezike i kulturalna značenja, u različitim vremenskim okvirima i mjestima njihove izvedbe, oblikujući kaleidoskop prizora, zvukova i vizualnih doživljaja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Videorad&nbsp; Not a Pillar not a Pile (Tanz f&uuml;r Dore Hoyer), 2017.,&nbsp; inspiriran je arhivskim dokumentima preuzetim iz ženskog plesnog studija koji je 1945. u poslijeratnom Dresdenu osnovala Dore Hoyer koreografkinja i ekspresionistička plesačica. Kao inspiraciju i polazi&scaron;te svojih koreografija Hoyer je na&scaron;la u grafičkim radovima umjetnice K&auml;the Kollwitz. Instalacija Katarine Zdjelar Not a Pillar not a Pile (Tanz f&uuml;r Dore Hoyer)&nbsp; polazi od umjetničkog susreta umjetnica Kollwitz i Hoyer, i reflektira njihove zajedničke afinitete koji se reflektiraju kroz ideje solidarnosti, (proto)feminističkog pacifizma i koje su odraz kolektivne transformacije koja nije određena vremenom, klasnim i dru&scaron;tvenim razlikama. U realizaciji videorada sudjelovali su plesači i aktivisti iz cijeloga svijeta, koji su za potrebe snimanja ovog rada nosili kostime s uzorkom koje su napravile radnice tekstilne tvornice Pausa u Njemačkoj, čiji antifa&scaron;istički otpor se reflektira kroz sinergiju radova Dore Hoyer i Kate Kollwitz. Grafički radovi Kate Kollwitz inspiracija su za obrise na drvenim pločama koji su kao kulisa postavljeni u prostor galerije. Not a Pillar not a Pile (Tanz f&uuml;r Dore Hoyer) otvara prostor unutar kojeg jedno tijelo susreće drugo, kao mjesto otpora i mogućnosti, ukazujući na fragilnost kolektivnog djelovanja u sada&scaron;njosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Videorad&nbsp; AAA (Mein Herz), 2016., u cijelosti je snimljen u jednom kadru, koji prikazuje lice mlade žene koja uz glazbenu podlogu istodobno izvodi četiri različite skladbe. U želji i namjeri da zadrži izvorni stil, ritam i tempo skladbi koje izvodi, ona vokalno prolazi iz jedne skladbe u drugu. Promatrajući njezino lice i slu&scaron;ajući njezin glas, svjedoci smo tenzija između ti&scaron;ine, glazbe, zvukova i riječi i nastojanja da se održi kontinuitet uspostavljen na prekidima i lomovima. Lice i glas mlade žene mapirani su kao mjesto lomova i kontinuiteta, dok svaki prekid i trenutni m&ucirc;k (ti&scaron;ina) su prostor za bijeg i ponovni dolazak u prostor značenja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U videoradu&nbsp; My lifetime ( Malaika), 2012., umjetnica kao glazbenu podlogu koristi Malaiku, ljubavnu pjesmu koja je postala simbol afričke kulturne emancipacije pedesetih godina, u izvedbi Nacionalnoga simfonijskog orkestra Gane. U elegičnom i emotivnom muziciranju orkestra &ndash; &scaron;ezdesetak godina nakon njegova osnutka na valu oslobođenja od kulturnoga kolonijalizma &ndash; sažimlju se odnosi kulturnih centara i periferije, modernosti i emancipacije, internacionalizma i lokalnih tradicija te visoke i popularne kulture. Katarina Zdjelar ovim video radom kroz iznimno pažljiv portret glazbenika, koji sviraju daleko od idealnih uvjeta, na suptilan način govori o očekivanjima, stremljenjima i iluzijama upisanima u stvaranje i izvedbu umjetničkih djela, ali i o ideji umjetnosti koja, kroz svu složenost značenja njezinih reprezentativnih formi, povezuje svijet. Također, umjetnica na vrlo intiman i poetičan način ukazuje na aktualna pitanja postkolonijalnih identiteta i njihova performativa, kao i na poziciju pojedinaca unutar geopolitičkih promjena koje neminovno dolaze.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> O svojem radu Katarina Zdjelar navodi sljedeće:</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bdquo;Tijelo zvuka, glasa, jezika sredi&scaron;nji su interesi kojima se bavim u svojem radu kao idejama vezanima za strance, otuđenje i normalizaciju. Istražujem procese samorealizacije s njihovim paradoksima, garancijama i neuspjesima. Posebno me zanima inhabitacija neautoritarnih glasova u reguliranim sustavima (znanje, jezik, ideologija), koji preispituju sustave u kojima se pojavljuju u smislu etike, vrijednosti i valute. Ove ideje artikuliram prvenstveno u mediju pokretne slike i zvuka, &scaron;to su dva elementa koje podjednako koristim u svojim video radovima.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Moj interes za jezik proiza&scaron;ao je iz praktičnih primjena brižne kontrole koju nameću regulirani sustavi dru&scaron;tvenog prihvaćanja i inkluzije u razvijenim, liberalnim dru&scaron;tvima svijeta, ali i u SF feminističkim djelima, uključujući ono lingvistkinje Suzette Haden Elgin. Dijalektika pojedinca i zajednice interes je mojeg rada. Artikuliram je u procijepu između univerzalno važećeg, apstraktnog jezika i konkretnog, uvijek fizičkog glasa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Učenje, prakticiranje, vježbanje za mene je od posebnog značaja jer je riječ o kodificiranoj metodi kulturne integracije koja ne uključuje samo simboličku &bdquo;inicijaciju&ldquo; iskorijenjenog pojedinca, već i same materijalne i tjelesne utjecaje koji oblikuju ovo govorno tijelo. Nema glasa bez kalupa, pi&scaron;e Mladen Dolar. Nema glasa bez kontradikcije i nema jednostavnog načina izlaska iz ove neprilike, iz ovog sukoba koji sjedinjuje pojedinačno i dru&scaron;tveno, singularno i univerzalno, tijelo i kulturu, užitak i kodeks, slinu i foneme&hellip;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mnoga djela bave se postavljanjem granice, ranjivosti ili neuspjeha, kao i potencijalnostima te izazovima u provođenju dru&scaron;tvenih ili estetskih konvencija. U mojem radu, glazba i muzikalnost često dodiruju i obgrljuju ove ideje: glazba služi kao vrata, kao čvor između pojedinačnog i dru&scaron;tvenog, kao točka pristupa dru&scaron;tvenoj sferi, sredstvo mjerenja ili zvučeće, kompleksne dimenzije subjektivnosti, kulturne razlike i zajedničkog afektivnog odgovora.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojim video radovima često koristim modus vježbanja kao metodolo&scaron;ki alat. Možda slično idejama Brechta i M&uuml;llera, koji su dizajnirali scenarije za rad i ne-rad, skriptiranje u svojim video radovima shvaćam kao kombinaciju dviju sila u igri &ndash; možebitnosti i kontrole, odnosno sustava i improvizacije. Nedavno sam pro&scaron;irila ovaj koncept u radovima &lsquo;Reading &lsquo;Europe, where have you displaced love?&rsquo;&rsquo;, &lsquo;Not A Pillar Not A Pile (Tanz für Dore Hoyer)&rsquo;, ali i ranije u radovima kao &scaron;to su &rsquo;My Lifetime (Malaika)&rsquo; ili &lsquo;Untitled (A Song)&rsquo;. Modus vježbanja, isku&scaron;avanja odugovlačenja moj je način ispipavanja ovih dviju perspektiva. Annemarie Matzke dobro primjećuje kada ističe da svaka proba istovremeno radi na institucionalizaciji vlastite aktivnosti. U svojoj trajnoj transformaciji, ideja vježbanja kao činjenja dovodi u pitanje uvjete rada kao takvog.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U mojem radu često progovaraju prekidi jer istražujem narative koji ne mogu biti ispričani u kontinuumu. Prekidi koji progovaraju &ndash; bilo u tjelesnosti glasa (kao u &lsquo;AAA (Mein Herz)&rsquo;), poroznosti arhivskog materijala (kao u &lsquo;Not a Pillar not a Pile (Dance for Dore Hoyer)&rsquo;) ili asinkronicitetu unutar kolektivne izvedbe (&lsquo;My Lifetime (Malaika)&rsquo;) &ndash; čine opipljivima praznine. Ovi su prekidi upoznati s povijestima antifa&scaron;ističke i antikolonijalne borbe te učinjeni opipljivima kao rezervirana mjesta ili odskočne daske za potencijale te spekulativno materijalno razmi&scaron;ljanje s ovim povijestima na umu.&ldquo;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Biografija umjetnice:</div> <div> Katarina Zdjelar odrasla je u Beogradu, a trenutačno živi i radi u Rotterdamu. Uglavnom u mediju videa, njezin rad istražuje način na koji se jedno tijelo susreće s drugim kao mjestom otpora i mogućnosti, ukazujući na krhko djelovanje kolektivne akcije u sada&scaron;njosti. Glas, glazba, zvuk i jezik temeljni su interesi njezine prakse. Zdjelar je magistrirala likovnu umjetnost na Institutu Piet Zwart u Rotterdamu, diplomirala je na Sveučili&scaron;tu umjetnosti u Beogradu i zavr&scaron;ila dvogodi&scaron;nju rezidenciju na Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu. Zdjelar je predstavljala Srbiju na 53. Venecijanskom bijenalu. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama na međunarodnoj razini kao &scaron;to su 11. berlinsko bijenale, Muzejski biro Stedelijk u Amsterdamu; Muzej fotografije Metropolitan, Tokio; Zaklada Frieze, London; Casino Luxembourg; De Appel, Amsterdam, MACBA Barcelona; MCOB Muzej suvremene umetnosti Beograd; Muzej Sztuki Lodz. Dobitnica je nekoliko nagrada, od kojih je posljednja nagrada MSU-a 54. Zagrebačkog salona (2019.), nagrada Dolf Henkes (2017.), s obzirom na to da je bila jedna od četiri nominirane za prestižnu nizozemsku nagradu Prix de Rome (2017., 2010.). Katarina Zdjelar je glavna mentorica na Institutu Piet Zwart (MA Likovna umjetnost), WdKA Rotterdam, Master Artistic Research na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu i Master Artistic Research in and through Cinema na Nizozemskoj filmskoj akademiji u Amsterdamu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana u povodu nagrade koju je Stručno vijeće MSU-a dodijelilo umjetnici Katarini Zdjelar za njezin rad My lifetime ( Malaika) na 54. Zagrebačkom salonu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena uz potporu glavnog partnera Mondriaan Fund, Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sponsor izložbe Samsung.</div>

Nije on kriv, on je slikar!

<p> <img alt="" src="/files/images/2022/ug-2.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Tanja Vujasinović: Rad Tanje V. pronađen u Atelijeru Kožarić

<div> U Atelijeru Kožarić koji jse nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti pronađen je rad <strong>Tanje Vujasinović</strong>. U okviru projekta &quot;<strong>Laboratorij za oživljavanje</strong>&quot; bit će 8. prosinaca 2022. u 19 sati prestavljena Tanjina skulptura.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O projektu:</strong></div> <div> Nikad ni&scaron;ta gotovo, nikad ni&scaron;ta zavr&scaron;eno i savr&scaron;eno&ldquo;, Kožarićeva je rečenica koja mnogo govori o načinu na koji je pristupao činu stvaranja. Na isključivosti nije pristajao, stvaranje prepoznatljivog i definiranog stila nije ga zanimalo, radije je istraživao i eksperimentirao, koristio raznovrsne, često i netrajne materijale, intervenirao neočekivanim gestama na vlastita djela i iznova ih oživljavao.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U njegovim procesualnim strategijama, Tanja Vujasinović, također kiparica, inspiraciju je prona&scaron;la jo&scaron; kao studentica, a poslije, posve spontano, stvaranju je pristupila na sličan, a opet drugačiji način. Opisat će to kao &bdquo;hod kroz vrijeme u kojemu ista djela često prolaze i kroz nekoliko faza reinterpretacije i rekontekstualizacije, slijedom događaja potaknutih dru&scaron;tvenim i osobnim situacijama koje sve manje proizvodim a sve vi&scaron;e prepoznajem&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prepoznavanje situacije dogodilo se i tada, neočekivanim pronalaskom njezine skulpture u Atelijeru Kožarić. Priča o njezinom putovanju kroz vrijeme &ndash; od ideje do materijalizacije u različitim formatima, materijalima i kontekstima, kao i razlogu zbog kojega se zatekla ba&scaron; tamo &ndash; raspliće se u izmi&scaron;ljenom dijalogu s glavnim krivcem, Ivanom Kožarićem, koji je otuđiv&scaron;i jedan rad, nehotice potaknuo nastanak novog.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U scenarij &ndash; knjigu umjetnika i zvučnu instalaciju &ndash; glumljeni dijalog između dvoje umjetnika, tumačeći genezu &bdquo;Ukradenog rada&ldquo;, autorica je infiltrirala izvorne Kožarićeve misli, izjave iz novinskih intervjua ili zapise diskretno, ba&scaron; kao &scaron;to je to učinio Kožarić, smjestiv&scaron;i malu Veneru u svom ateljeu među vlastite skulpture. U duhovitom i ležernom dijalogu umjetnica nas polagano uvlači u razmi&scaron;ljanje o promjenjivoj prirodi umjetnosti, nevidljivim ali moćnim sponama koje će je, prihvaćanjem logike slučaja, povezati sa životom, kao i o životu samog umjetničkog djela koje u kontekstu tzv. umjetničkog sustava, može neopazice nestati, kao &scaron;to može iznova i postati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tanja Vujasinović diplomirala je kiparstvo na ALU Zagrebu i zavr&scaron;ila MA Fine Art na Central Saint Martins College u Londonu. Radi u različitim medijima i umjetničkim formama uključujući skulpturu, multimedijalne instalacije, site-specific intervencije u javnom i galerijskom prostoru i film. Sudjelovala je na brojnim izložbama i filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu i niz je puta bila nagrađena za svoj rad. Jedna je od autorica interdisciplinarnog edukacijskog projekta &bdquo;Grad na drugi pogled&ldquo;. Predaje na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zvučna instalcija može se poslu&scaron;ati &ndash; naravno &ndash; tijekom cijele izložbe, a subotom će je publika moći čuti u samom prostoru Atelijera Kožarić, koji će biti otvoren posebno za ovu priliku.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div>

Smiješna strana arheologije

<div> U četvrtak 8. prosinca 2022. u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) otvorit će se izložba <strong>Smije&scaron;na strana arheologije</strong>. Izložba koristi 15-tak predmeta iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, ali ih predstavlja na drugačiji, nekonvencionalan i humorističan način.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posjetiti Galerije AMZ, na dan otvorenja izložbe Smije&scaron;na strana arheologije, od 12 do 18 sati, imat će stručno vodstvo s Porinom i Ninom, autorima izložbe. Svi će moći napraviti vlastiti arheomem i glasati za najbolje. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2022. Ulaz za posjetitelje je besplatan.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Priče na izložbi predstavljene su ne samo kroz opis predmeta koje ih prate, nego i putem meme-ova, za koje se autori nadaju da će zabaviti publiku. Mnogi se možda pitaju i &scaron;to je meme? Odgovor na to pitanje možete također pronaći na izložbi, ali ono &scaron;to se može zasigurno reći je da se radi o jednom od najpopularniji vidova komunikacije u dana&scaron;nje digitalno doba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto:</div> <div> Keramička posuda u obliku glave, iz Perua, kultura Chimu, 12.-15. stoljeće</div> <div> Igor Krajcar/AMZ</div> <div> &nbsp;</div>

Doba leda i vatre

<div> U Muzeju Brodskog Posavlja bit će 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorena izložba &bdquo;<strong>Doba leda i vatre</strong>&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &quot;<strong>Doba leda i vatre</strong>&quot; multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontolo&scaron;ke i arheolo&scaron;ke ostatke s područja brodskog Posavlja govori o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizirana je povodom 65. godi&scaron;njice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stepski mamut bio je najprepoznatljiviji eksponat starog postava Muzeja Brodskog Posavlja te mnogim generacijama predstavlja najranije sjećanje na muzej.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova izložba prilika je da se s vremenskim odmakom od tri desetljeća i u svijetlu novih znanstvenih spoznaja ponovno predstavi javnosti.</div>

Predstavljanje projekta Mala muzejska enciklopedija, 2. tom i otvorenje izložbe

<div> Projekt <strong>Mala muzejska enciklopedija, 2.</strong> tom ostvaren je suradnjom Muzeja s učenicima starijih razreda osnovnih &scaron;kola koji su uz pomoć svojih mentora, dio predmeta izloženih u stalnom muzejskom postavu predstavili na enciklopedijski način. Zavr&scaron;nica projekta je predstavljanje drugog toma Male muzejske enciklopedije i otvorenje izložbe u četvrtak 8. prosinca 2022. u 17 sati u Muzeju uz nastup Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića pod ravnanjem profesorice Helge Dukarić Dangubić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> MALA MUZEJSKA ENCIKLOPEDIJA, 2. tom</div> <div> nakladnik: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka</div> <div> za nakladnika: Nikolina Radić &Scaron;tivić</div> <div> autorica i urednica: Denis Nepokoj</div> <div> lektorica: Mihaela Mate&scaron;ić</div> <div> fotografije: Hrvoje Franjić, Rino Gropuzzo, Arhiva Muzeja</div> <div> dizajn: Vesna Rožman</div> <div> tisak: Printera Grupa, Sveta Nedelja</div> <div> &nbsp;</div> <div> IZLOŽBA RADOVA</div> <div> autori radova: učenici starijih razreda osnovnih &scaron;kola: Belveder, Brajda, F. Franković, Klana, Podmurvice i Srdoči</div> <div> te polaznici MuMA-e, Muzejskog malog ateljea i LIADO-a, Likovnog istraživačkog ateljea darovitih osnovno&scaron;kolaca</div> <div> autorica izložbe: Denis Nepokoj</div> <div> autori tehničkog postava: Dino Marković, Darko Takalić</div> <div> &nbsp;</div>