Zlatna lubenica 10.0

<p> U suradnji s udrugom Metamedij, u&nbsp;petak,&nbsp;<strong>17. travnja 2026. u 20.00</strong>&nbsp;sati u prostorima&nbsp;<strong>Muzeja suvremene umjetnosti Istre</strong>&nbsp;<strong>/&nbsp;Museo d&#39;arte contemporanea dell&#39;Istria</strong>&nbsp;održat će se otvorenje desetog izdanja izložbe finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica.<br /> Žiri u sastavu Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek, Pavle Mijuca, Olga Majcen Linn i Oleg &Scaron;uran, u kontekstu teme provedenog natječaja&nbsp;<strong>&#39;&#39;&Scaron;etnje liminalnim prostorima&#39;&#39;</strong>&nbsp;i zadanih kriterija odabrao je deset finalistica i finalista;&nbsp;<strong>Antonela Beli, Fotina Duni i Nastasja Miletić, Nina Maria Milotić, Lucija Ostrogović, Gaia Radić, Dora Ramljak, RiBo kolektiv (Zdenko Pavičić, Tin Heljić i Mira Tomić), Filip Smrekar, Karlo &Scaron;tefanek i Nata&scaron;a Takač</strong>, a progla&scaron;enje dobitnika/ce nagrade održat će se na otvorenju izložbe.<br /> <br /> <br /> &nbsp;<br /> <strong>&Scaron;ETNJE LIMINALNIM PROSTORIMA</strong><br /> <br /> &quot;Jeste li se ikada zatekli u prostorima koji postoje između stvarnog i nestvarnog, na pragovima koji dijele poznato od nepoznatog, između &quot;ovdje&quot;&nbsp;i &quot;tamo&quot;, ili na sjeci&scaron;tima gdje izvanjsko prodire u unutra&scaron;nje? Bilo da su to fizički prostori maglovitih željezničkih kolodvora kasno uvečer, osamljene benzinske crpke, labirinti praznih hotelskih hodnika, pusti aerodromi koji najednom djeluju paranormalno, ili pak metaforička mjesta prijelaznosti i odvajanja. Istovremeno su ispražnjeni od života i ispunjeni jezivim osjećajem prisutnosti. Kad ih promatramo, slika se pretvara u zrnati, titrajući prikaz, a svaki se jasan zvuk prigu&scaron;uje u zujanje i &scaron;um. Prisutnost u takvom prostoru podsjeća vi&scaron;e na igranje videoigre u prvom licu, nego kao stvarno iskustvo. Upravo u takvim prostorima, rađaju se zamr&scaron;ene i ambivalentne emocije koje osciliraju između nostalgije i nelagode. Istovremeno fizički i metaforički, ovakvi liminalni prostori mjesta su koja označuju međuprostore, pragove i mjesta prijelaznosti. To su mjesta koja iznevjeravaju očekivanja od njegove stvarne namjene ili konteksta, pa čak i očekivanja same stvarnosti. (&hellip;)<br /> U posljednjih desetak godina, liminalni prostori inspiriraju estetiku koja nastanjuje bespuća digitalnog svijeta. (&hellip;) Ovi fenomeni postaju specifičan internetski folklor koji je oblikovan logikom platformi na kojima izvorno nastaje (4Chan, Reddit, Discord i YouTube) i prodire u videoigre, filmove, televizijske serije, glazbu, književnost i vizualne umjetnosti. Jednako kao &scaron;to liminalni prostori izazivaju osjećaj dezorijentiranosti, ovi su multimedijski fenomeni &quot;neuhvatljivi, kompleksni, te&scaron;ko odredivi, &hellip; [a] brzina kojom se mijenjaju i evoluiraju čini ih nemogućima za definirati&quot;&nbsp;(Tanni 2024: 12). Fascinacija liminalnim prostorima manifestira se kao kolektivna konstrukcija sjećanja na predinternetsko doba: romantizirana verzija pro&scaron;losti koju mlađe generacije, paradoksalno, nastanjuju kao prostor vlastite nostalgije, iako u njemu nikada nisu fizički boravile.<br /> (&hellip;) U okvirima ovih neizvjesnih i promjenjivih okolnosti, postavlja se pitanje kako se navedene promjene reflektiraju na nas, koje nove afektivne reakcije izazivaju? Koji su to novi estetski trendovi i umjetničke forme koje nastaju u kontekstu sve veće prisutnosti u virtualnom? Kako promi&scaron;ljati te prostore i s njima povezane emocije izvan okvira dvodimenzionalnih slika, u mediju zvuka, svjetla, videa, pokreta, procesa, hibridnim spojevima različitih elemenata&hellip;? U ovogodi&scaron;njem 10. izdanju nagrade Zlatna lubenica tragamo za anakronim predmetima koji poku&scaron;avaju uhvatiti sjećanja i emocije na izmaku, dezorijentirajućim prostorima i nostalgičnim zvukovima, kimerama analognog i digitalnog. Pozivamo vas na istraživanje i mapiranje puteljaka, fizičkih ili neuralnih, gdje supostoje nepodudarna stanja disocijacije i prisutnosti, nostalgije za neproživljenim, nepotpunih sjećanja i svega onoga &scaron;to lebdi između opipljivog i neuhvatljivog.&quot;&nbsp;/&nbsp;<strong>Marijeta Bradić</strong><br /> <br /> &nbsp;<br /> <strong>Vi&scaron;e o provedenom natječaju i finalistima:</strong><br /> <br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=4b0b187dbe&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/nagrada-zlatna-lubenica-10/</span></a><br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=41106ebb6a&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/odabrani-finalisti-i-finalistice-za.../</span></a><br /> &nbsp;<br /> <br /> Kustosice izložbe: Marijeta Bradić, Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek<br /> Dizajn: Oleg &Scaron;uran<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> Izložba traje do 18. 05. 2026. i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana prema sljedećem radnom vremenu:<br /> &nbsp;<br /> u travnju: 10.00 - 19.00 sati<br /> u svibnju: 10.00 - 20.00 sati<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> <strong>NAPOMENA:</strong>&nbsp;u ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u kontekstu Međunarodnog dana muzeja MSUI/MACI otvoren je za javnost od 10.00 do 20.00 sati, a ulaz slobodan za sve posjetitelje.</p>

Otvorenje izložbe / A la turka - orijentalni utjecaji na hrvatske narodne nošnje i nošnje drugih naroda

<div> Izložbu &quot;A la turka - orijentalni utjecaji na hrvatske narodne no&scaron;nje i no&scaron;nje drugih naroda&quot; zajednički organiziraju Muzej Grada Đurđevca, Kulturni centar Travno - Centar za tradicijsku kulturnu ba&scaron;tinu i Yunus Emre Turski kulturni centar Zagreb.</div> <div> Otvorenje izložbe je u petak 17. travnja 2026. u 19.30 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Glazbeni gosti: Ženski vokalni sastav Đurđevčice</div> <div> &nbsp;</div>

Vojnici grofa Josipa Kazimira Draškovića

<div> Izložba &bdquo;Vojnici grofa Josipa Kazimira Dra&scaron;kovića&ldquo; otkriva fascinantnu priču o vojnoj, umjetničkoj i obiteljskoj ostav&scaron;tini jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kroz galeriju portreta, oslikane tapete i Malo rodoslovlje, posjetitelji će upoznati život i ambicije grofa Josipa Kazimira Dra&scaron;kovića &ndash; vojskovođe čiju je sudbinu obilježila i snažna osobna priča. Nakon &scaron;to je zbog braka sa Suzanom Malatinsky izgubio naklonost dvora, nastojao je obnoviti svoj ugled te carici Mariji Tereziji pokazati moć i čast svoje obitelji.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tu svrhu uložio je golemo bogatstvo u opremanje vlastitog banderija s gotovo tisuću pje&scaron;aka i konjanika, kao i u impresivne umjetničke prikaze vojne discipline i obiteljske veličine, namijenjene planiranom &ndash; ali nikad ostvarenome &ndash; posjetu carice Hrvatskoj 1755. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba donosi portrete časnika njegove pukovnije, jedanaest oslikanih tapeta s prikazima vojnih postrojbi te Malo rodoslovlje. Trako&scaron;ćanska galerija dio je &scaron;ireg europskog kulturnog obrasca časničkih galerija 18. stoljeća, jedinstvenog fenomena habsbur&scaron;kog vojnog i dru&scaron;tvenog života.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe: Vladimir Brnardić</div> <div> Kustos: Ivan Mravlinčić</div> <div> Stručni suradnici: dr. sc. Marina Bregovac Pisk, Harald Skala</div> <div> Likovni postav: Studio Twenty2</div> <div> Multimedijalni postav: Smartera Solutions</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena u suradnji Dvora Trako&scaron;ćan i Muzeja Sinjske alke uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Vite&scaron;kog alkarskog dru&scaron;tva Sinj.</div>

Otvorenje izložbe / go touch grass

<div> U petak 17. travnja 2026. u 19 sati održava se otvorenje izložbe &quot;go touch grass - mladi o predmetima dizajna u MUO Galeriji&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba go touch grass rezultat je eksperimentalnog programa - projekta pod nazivom Dizajn: vibe ili vrijednost? koji se provodio u prostorima MUO Galerije tijekom ožujka i travnja 2026. godine,</div> <div> &nbsp;</div> <div> Go touch grass izložba je koju su u cijelosti osmislili mladi između 18 i 25 godina, istražujući dizajn iz perspektive svoje generacije. Kroz predmete iz muzejskih zbirki propituju odnos digitalnog i analognog te traže prostor odmaka od svakodnevice obilježene ekranima i otvaraju pitanje je li povratak analognom svjestan otpor ili samo prolazan trend i koliko je to uopće važno, ako nam, barem nakratko, pomogne da dignemo pogled od ekrana?!</div> <div> &nbsp;</div> <div> Projekt je zasnovan na demokratskim načelima participacije u kulturi, u kojem su sudionice od prvog dana projekta do zavr&scaron;etka izložbe zajednički osmislile koncept, odabrale predmete, dale naslov izložbi, predložile sadržaj interpretacijskih tekstova i ideje za izlaganje te ogla&scaron;avale izložbu na dru&scaron;tvenim mrežama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Voditelji participativnog projekta: Mate Marić, Željka Miklo&scaron;ević, Koraljka Vlajo, Tessa Bachrach-Kri&scaron;toifć</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe: Ana Lucija Abramović, Celina Butković, Klara Crčić, Antonija Lapa&scaron;, Klara Moslavac, Lana Mr&scaron;ić, Sara Roher, Ramona Salha, Sofija Stajčić, Ivona Stambolija, Marta Odak, Lara Selmanović</div>

Igor Eškinja: Upisane slike

<p> Igor E&scaron;kinja&nbsp;predstavlja se u Gradskoj galeriji Labin s izložbom&nbsp;<i>Upisane slike.</i></p> <p> Otvorenje se održava u&nbsp;petak, 17. travnja, od&nbsp;19 sati.</p> <p> Izložba je dostupna za razgled do 30. svibnja u radnom vremenu Galerije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O IZLOŽBI</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Igor E&scaron;kinja umjetnik je poznat po intermedijalnom pristupu i uporabi raznorodnih materijala. U Gradskoj galeriji Labin realizira prostornu intervenciju kojom povezuje vlastite radove i galerijski ambijent u integralnu umjetničku cjelinu.</p> <p> E&scaron;kinjini eksperimenti nastavljaju se kroz ciklus započet&nbsp;krajem 2022. godine, koji karakteriziraju nositelji građevinske tipologije na kojima umjetnik intervenira raznim metodama, kombinirajući ih s elementima izvedenima glet masom kao ponavljajućim tehničkim lajtmotivom.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe&nbsp;<strong>Stephanie Per&scaron;ić</strong>&nbsp;navodi:</p> <p> <i>Ekstenzija dihotomije &scaron;iri se kroz opozicijske parnjake: dovr&scaron;eno &ndash; nedovr&scaron;eno, rafinirano &ndash; grubo, umjetničko &ndash; neumjetničko; pri čemu dolazi do obrata relacijskih odnosa. Ono &scaron;to se smatra krajnjim uspostavlja se kao početno i obratno, stvarajući nelinearni koncept bez stabilnih odnosa uzroka i posljedice, početnog i zavr&scaron;nog. Njegova jedina vodilja jest igra ideje koja se kreće, preskače imaginarno zadane rubove i nastavlja put &scaron;ireći se dalje neistraženim područjima &ndash; prostorom. Opona&scaron;anjem građevinskih radova, E&scaron;kinja aludira na ono &scaron;to jest tvarno i vidljivo &ndash; knauf ploče i glet masa &ndash; kao materijalima izgradnje budućih arhitektonskih prostora, čija se logika ekstenzije prenosi iz oblasti arhitekture (građevnog) u duhovnu formu &ndash; umjetnost.</i></p> <p> (Iz predgovora Stephanie Per&scaron;ić&nbsp;za izložbu&nbsp;<strong><i>Upisane slike</i></strong>)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podr&scaron;ku&nbsp;<strong>Grada Labina</strong>,&nbsp;<strong>Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske</strong>&nbsp;te&nbsp;<strong>Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije</strong>.</p> <p> Osvježenje na otvorenju omogućila je i&nbsp;<strong>Turistička zajednica Grada Labina.</strong></p> <p> O&nbsp;UMJETNIKU</p> <p> <strong>IGOR E&Scaron;KINJA</strong>&nbsp;(Rijeka, 1975.)</p> <p> živi i radi u Rijeci. E&scaron;kinja konstruira svoje arhitekture percepcije kao ansamble skromnosti i elegancije. Umjetnik &bdquo;izvodi&rdquo; objekte i situacije, obuhvaćajući ih u njihovoj intimnoj i tihoj tranziciji iz dvodimenzionalne u trodimenzionalnu formalnu pojavu. Koristeći jednostavne, jeftine materijale, poput samoljepljive trake ili električnih kabela te ih razlažući s ekstremnom precizno&scaron;ću i matematičkom točno&scaron;ću unutar striktnih prostornih parametara, E&scaron;kinja definira drugu kvalitetu koja seže dalje od fizičkih aspekata i ulazi u registre imaginarnog i izvan-perceptivnog.</p> <p> E&scaron;kinjini radovi činili su dio postava međunarodnih skupnih izložaba i manifestacija:<strong>&nbsp;<i>Manifesta 7</i></strong>, Rovereto, (2008.);&nbsp;<strong><i>Complicity</i></strong><i>,</i>&nbsp;Rena Bransten Gallery, San Francisco (2009., SAD);&nbsp;<strong><i>28 Grafični Biennale</i></strong>, Ljubljana, (2009., SLO);&nbsp;<strong><i>Dirt</i></strong><i>,</i>&nbsp;Wellcome foundation, London, (2011., UK),&nbsp;<strong><i>Rearview Mirror</i></strong>, Power plant, Toronto, (2011, CAN);&nbsp;<strong><i>Ash and Gold &ndash; a world tour</i></strong>, Marta Herford, (2012.);&nbsp;<strong><i>2^nd&nbsp;Ural</i>&nbsp;<i>Industrial Biennale</i></strong>, Ekaterinburg, (2012., RUS);&nbsp;<strong><i>8 ways to overcome space and time</i></strong>, Muzej savremene umetnosti, Beograd, (2013., SRB),&nbsp;<strong><i>T-ht nagrada</i></strong>, MSU, Zagreb (2016.),&nbsp;<strong><i>Every time a ear di</i>&nbsp;<i>soun</i>&nbsp;</strong>&ndash; Dokumenta 14 program, Savvy contemporary, Berlin (2017., DE);&nbsp;<strong><i>PRODUCTIVE WORK_what is it supposed to be?</i></strong>, Q21, Museums quartier, Beč, (2018., AT),&nbsp;<strong><i>Radovi iz kolekcije</i></strong>, MAXXI, Rim, (2020., IT).</p> <p> Neke od samostalnih izložaba koje je ostvario su:&nbsp;<strong><i>Project for unsuccessful gathering</i></strong>, Casino Luxembourg-Forum d&rsquo;art contemporain, Luxembourg (2009.);&nbsp;<strong><i>The Day After</i></strong>, Federico Luger Gallery, Milano, (2011. IT);<strong>&nbsp;<i>Inhabitants of generic places</i></strong>, Kunstforum, Vienna, Museum of Contemporary Art-Zagreb (2011. AT, HR);<strong>&nbsp;<i>Interieur Captivant</i></strong>, MAC/VAL museum, Vitry, (2012.);&nbsp;<strong><i>Quixote</i></strong>, MUWA, Graz (2014. AT);&nbsp;<strong><i>Do plants dream&hellip;</i></strong>, EPK, Rijeka (2020.),&nbsp;<strong><i>Exposures,</i>&nbsp;</strong>Kunsthalle Bratislava (2021., SK).</p> <p> &nbsp;</p>

Grupna izložba članova Fotokluba Sisak / Koreografije pogleda

<div> Izložba se održava u sklopu programskog ciklusa &quot;Galerija kao dijeljeni prostor&quot;. Okuplja jedanaest autora Fotokluba Sisak, čiji se radovi susreću unutar zajedničkog tematskog okvira, ali s različitim interpretacijama, gestama i vizualnim dramaturgijama fotografije.</div> <div> Svi radovi su nastali u sklopu dvodnevne radionice &quot;Modna i portret fotografija&quot; koja se održala u prostoru Kazali&scaron;ta 21 u organizaciji Fotokluba Sisak.</div> <div> Autorica kostima i scenografije za potrebe radionice, kao i popratnog teksta izložbe je Danijela Gotal Grgurač.</div> <div> Modeli na fotografijama su Gala Grgurač, Natali Korzo i Jordan Grgurač.</div> <div> Radionica je imala za cilj istraživanje fotografije i njenih mogućnosti u kontekstu kazali&scaron;nog prostora, a sudionici radionice su istraživali fotografske postupke u scenskom okruženju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će biti izložene 44 fotografije 11 autorica i autora: Maja Redžić Pahić, Kristina Matija&scaron;, Marija Vulić Draga&scaron;, Slavica Zorko &Scaron;kufca, Bohorc Ivica Jerry, Damir Pahić, Hrvoje Orlić, Miroslav Pejaković, Vjekoslav Martinić, Željko Orlić i Zoran Luketić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvorenje izložbe je u četvrtak, 16. 4. 2026., u 18:00 sati u Gradskoj galeriji Striegl (1. kat Holandske kuće u Sisku). Izložba će biti otvorena do 10. 5. 2026.</div>

Otvorenje izložbe autora Bernharda Seifa / Tisuću hvarskih trima

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Tisuću hvarskih trima&ldquo; autora Bernharda Seifa, u Galeriji Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada održat će se u četvrtak, 16. travnja, s početkom u 20 sati.</p>

Umjetnička sinergija na poštanskim markama i likovnim djelima

<p> Otvorenje izložbe Hrvatskog filatelističkog dru&scaron;tva Zadar i Likovne udruge ART FORUM Zadar pod nazivom &bdquo;Umjetnička sinergija na po&scaron;tanskim markama i likovnim djelima&ldquo; održat će se u četvrtak, 16. travnja 2026. u 19 h, u Gradskoj loži.&nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/katalog_2026%20120kom.pdf"><span style="color:#009ee3;">Katalog</span></a> (pdf)</p>

Boje rata i nade: crteži ranjenog djetinjstva

<p> U&nbsp;srijedu, 15. travnja s početkom u 11 sati Muzej Domovinskog rata Karlovac &ndash; Turanj poziva na otvorenje izložbe&nbsp;<i>Boje rata i nade: crteži ranjenog djetinjstva</i>.</p> <p> Izložba govori o ratu i nadi &ndash; onako kako ih vide djeca. Obuhvaća oko 400 crteža koje su izradila djeca iz Ukrajine u razdoblju od 2022. do 2025. godine. Ovi radovi nisu samo slike, već emocionalni dokumenti &ndash; priče o strahu, gubitku i nadi u bolje sutra, proživljene očima najmlađih.</p> <p> Dječji crteži otkrivaju nevjerojatnu snagu ma&scaron;te &ndash; uz tenkove se pojavljuju anđeli, a uz razorene zgrade niču cvjetovi. Crteže prate tekstovi sa sjećanjima djece, zabilježeni tijekom art-terapijskih radionica.&nbsp;Cilj izložbe jest omogućiti posjetiteljima jedinstvenu priliku da vide i čuju svijet očima djeteta koje je preživjelo rat, kao i potaknuti dijalog među kulturama kroz umjetnost i humanost.</p> <p> Autorica izložbe je gospođa&nbsp;Liudmyla Sydorenko.</p>

Poleti sa mnom

<p> Otvorenje izložbe fotografija &bdquo;Poleti sa mnom&ldquo; &nbsp;održat će se u utorak, 14. travnja 2026. godine s početkom u 19:00 sati u Muzejskoj čuvaonici Muzeja Ivanić-Grada u Dubrovčaku Lijevom (stara &scaron;kola, Ulica braće Radić 5, Dubrovčak Lijevi).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jeste li znali da u Zagrebačkoj županiji boravi vi&scaron;e od 250 vrsta ptica? Ova izložba sadrži velik broj fotografija posvećen upravo najugroženijoj skupini ptica u Hrvatskoj, ali i u Europi, pticama močvaricama. Dio fotografija prezentira na&scaron;e ptice stanarice, koje su se većim dijelom prilagodile suživotu s ljudima, poput sjenica, crvendaća i &scaron;ojki. Posjetitelji izložbe mogu uživati u fotografijama na&scaron;ih najpoznatijih selica, rode i lastavice, kao i crvenokljune čigre, elegantne ptice s otočića na jezeru Rakitje koje na jesen odlaze do afričkih obala Mozambika i Madagaskara i u proljeće se vraćaju, nakon fantastičnih dvadesetak tisuća kilometara provedenih na putu. I gospodari neba ponosno krase izložbu, vjetru&scaron;a, &scaron;kanjac te posebno orao &scaron;tekavac, kralj visina s krilima koja prelaze dva metra dužine.&nbsp; Izložba fotografija ptica sastoji se od 30 fotografija, a autori su Tomica Rubinić, Petar Sabol, Vlado Pir&scaron;a, Tomislav Klanfar, Goran &Scaron;afarek i Davor Krnjeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe je: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije.</p>

Djetinjstvo u davna vremena

<p> U&nbsp;utorak, 14. travnja 2026. godine izložba Instituta za arheologiju i Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu,&nbsp;<i>Djetinjstvo u davna vremena,&nbsp;</i>otvorit će se u Gradskom muzeju Požega. Izložba ostaje otvorena do 13. lipnja 2026. godine.</p> <p> <br /> O djetinjstvu u davnim vremenima znade se malo. Način života djece, interakcija između djece, okoli&scaron;a i svijeta odraslih, izazov su u istraživanju pro&scaron;losti djetinjstva. Arheologija djetinjstva nudi brojne mogućnosti proučavajući arheolo&scaron;ke kontekste i materijalne ostatke u kojima su zabilježeni tragovi djece i dječjih aktivnosti sa svrhom &scaron;to potpunijih odgovora na pitanja o zdravlju i prehrani djece, dru&scaron;tvenom statusu prema dobi i rodbinskim vezama, njihovoj svakodnevnici, odnosu prema zavičaju u kojem su živjela te životinjama koje su poznavali.&nbsp;<br /> <br /> Neki od izloženih predmeta povezanih s djecom pronađeni su na nalazi&scaron;tu Dolina na Savi. U grobovima gdje su bila pokopana djeca pronađeni su ostaci životinja koje su mogle biti njihovi ljubimci na &scaron;to upućuje i nalaz iz novogradi&scaron;kog kraja. Naime u tumulu 6 u Dolini iz 8. st. pr. Kr., bili su pokopani dijete staro do 5 godina i odrasla mu&scaron;ka osoba te pas, moguće njihov kućni ljubimac.<br /> <br /> Razdoblje djetinjstva nije bilo isto kao &scaron;to je danas. Biolo&scaron;ka dob djece koju doznajemo iz antropolo&scaron;kih ostataka razlikovala se od socijalne dobi, koja je bila različita u pro&scaron;lim zajednicama. Prema materijalnim tragovima može se uočiti kako su djeca u biolo&scaron;koj dobi od 12 do 15 godina već smatrana odraslim članovima zajednica u pro&scaron;losti s ulogama koje su se od njih očekivale &ndash; ratnik, domaćica... Danas djetinjstvo traje do službene punoljetnosti s 18 godina, a prema istraživanjima Sveučili&scaron;ta u Cambridgeu, čak do 30 godina starosti, dokle god osoba sazrijeva u emotivnom i psiholo&scaron;kom razvoju.<br /> <br /> Autori izložbe:&nbsp;dr.sc. Daria Ložnjak Dizdar, Institut za arheologiju, dr.sc. Ivan Drnić, Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</p>

Siniša Reberski: Tihe slike – kojih neće biti jučer jer ih nije bilo ni sutra

<p> U&nbsp;utorak&nbsp;14. travnja 2026. u 20 sati u Maloj dvorani Galerije Prica, održat će se otvorenje samostalne izložbe SINI&Scaron;A REBERSKI &bdquo;TIHE&nbsp; SLIKE &ndash; kojih neće biti jučer jer ih nije bilo ni sutra&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje&nbsp;do 7. svibnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/sinisa-reberski-tihe-slike-n12333" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/sinisa-reberski-tihe-slike-n12333</span></a></p>

Balade Vesne Parun

<p> U&nbsp;petak, 10. travnja s početkom u 19:30 sati Gradski muzej Virovitica poziva na otvorenje izložbe&nbsp;<i>Balade Vesne Parun</i>&nbsp;Muzeja Prigorja. Izložba je nastala 2020. godine nakon otkupa dijela ostav&scaron;tine ove vrlo cijenjene hrvatske književnice, najprevođenije hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice, kao i likovne stvarateljice, koja se, prema vlastitim riječima, &bdquo;slikarstva laćala kada joj riječ presahne i ma&scaron;ta luta prazninom&ldquo;. Uz presjek likovnog opusa Vesne Parun i osobne predmete autorice koji su u fundusu Muzeja Prigorja, na izložbi će biti predstavljeni i predmeti iz fundusa Gradskog muzeja Virovitica.</p> <p> Izložba se može pogledati do 24. svibnja 2026.</p>

Izložbe Zorana Vidakovića i Božice Jelušić

<p> Muzej Grada Đurđevca poziva na otvorenje dviju izložba koje se održavaju istovremeno u petak, 10. travnja 2026. u 19.30 sati:<br /> &bdquo;Tehnički pregled snova &ndash; kolaži Zorana Vidakovića&ldquo; i &bdquo;Spa&scaron;eni dani &ndash; izložba i predstavljanje grafičke mape Božice Jelu&scaron;ić&ldquo;.</p> <p> Glazbeni gosti: Marta Ređep i Lovro Rasinec</p>

Mi Hrvati

<p> Otvorenje samostalne izložbe&nbsp;&bdquo;MI HRVATI&ldquo;&nbsp;karikaturista&nbsp;Nika Titanika&nbsp;održat će se&nbsp;u&nbsp;petak&nbsp;10. travnja&nbsp;2026.&nbsp;u 19 sati&nbsp;u&nbsp;Muzeju Croata insulanus Grada Preloga. Kustosica izložbe je&nbsp;nezavisna vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, a izložbu će otvoriti&nbsp;ravnateljica Muzeja Croata insulanus Grada Preloga Iva Kožnjak.</p> <p> Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom &bdquo;MI HRVATI&ldquo;. Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali &bdquo;zadovoljstvo&ldquo; svjedočiti zadnjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portretne karikature biv&scaron;e predsjednice, te biv&scaron;ih predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Dodu&scaron;e, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: &bdquo;... jer i veliki narodi se znaju &scaron;aliti na vlastiti račun&ldquo;.</p> <p> Izložba ostaje otvorena&nbsp;do 8. svibnja 2026.&nbsp;u&nbsp;Muzeju Croata insulanus Grada Preloga&nbsp;nakon čega nastavlja svoje putovanje Hrvatskom.</p>