Ivana Biočina / "Godišnja doba duše"

<p> U Maloj dvorani Galerije Prica u Samoboru&nbsp;u petak 17. srpnja 2026. s početkom u 20 sati održat će se otvorenje&nbsp;samostalne izložbe Ivane Biočine &quot;Godi&scaron;nja doba du&scaron;e&quot;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;Godi&scaron;nja doba du&scaron;e&quot; reflektira modele rada Instituta održive mode (IOM) u okviru kojeg Ivana Biočina već godinama precizno i posvećeno djeluje u mediju tekstila. Izložba otvara procesualni pogled u sve aspekte proizvodnje tekstila i odjevnih predmeta ostvarene u direktnom dijalogu s prirodom. Suradnički odnos s prirodom iz koje crpimo sirovine i bojila postavlja se kao osnova razumijevanja intimnog odnosa tekstila, tijela i kože.</p> <p> <br /> Dana&scaron;nja kultura odijevanja radikalno nas distancira od materijala koji čine na&scaron;e odjevne predmete i od uvjeta proizvodnje u kojima ti predmeti nastaju. Modu tretiramo kao brzu i potro&scaron;nu robu koja sve manje egzistira kao dio personalne memorije i senzornog iskustva. Tekstil kao takav u sebi sažima uslojene senzorne doživljaje opipa i dodira, mirisa, suptilne nijanse boja, uni&scaron;tene i istro&scaron;ene povr&scaron;ine. Proizvodnja i sam čin no&scaron;enje odjevnih predmeta povijesno je zapravo duboko utkan u na&scaron;u svakodnevicu, a rad IOM-a teži iznova osvijestiti i uspostaviti te i&scaron;čezle veze. Kroz izložbu Ivana nas uvodi u sve one nevidljive, nepoznate i zaboravljene korake u proizvodnji tekstila i odjevnih predmeta. Takav rad podrazumijeva usporavanje i pomno praćenje prirodnih ciklusa koji zapravo usmjeravaju sam ručni rad. Kontra ubrzane tiranije modnog sustava IOM nudi mikro revitalizaciju niza tehnika proizvodnje, bojadisanja, &scaron;ivanja, arhiviranja i ponovnog kori&scaron;tenja tekstila. Ciklički i sezonski rad usklađuje se s godi&scaron;njim dobima, u dosluhu je s tempom prirodnih mijena i po&scaron;tuje ručni rad.</p> <p> <br /> Oslu&scaron;kivanje ritma prirode u odnosu prema ljudskom tijelu i ruci navigira sam rad u materijalu. Usporavanje nas situira ovdje i sada, a svaki komadić materijala svjesno prolazi kroz ruke koje na njemu rade. Ženske ruke i ženska nematerijalna ba&scaron;tina rada duboko je upisana u svaki aspekt rada sa tekstilom. IOM počiva upravo na vrednovanju ženskog tekstilnog znanja i nasljeđa koja oplemenjuje materijale i njihove nove nosive živote. IOM odjevni predmeti postaju tekstilni narativi koji čitamo, osjećamo i svojim no&scaron;enjem nadopunjujemo.<br /> <br /> (Lea Vene)</p>

"AD MENSAM! DE RE COQUINARIA IN NARONA / Za stol! O kuhanju u Naroni"

<p> Otvorenje izložbe &quot;AD MENSAM! DE RE COQUINARIA IN NARONA / Za stol! O kuhanju u Naroni&quot; održat će se 17. srpnja u 20 sati u ka&scaron;telu Vitturi.</p> <p> <br /> Izložba predstavlja dio rimske nematerijalne ba&scaron;tine s naglaskom na gastronomiju. Ona je rezultat vi&scaron;egodi&scaron;njeg zajedničkog rada Arheoloski muzej Narona i dr. sc. Ivane Ožanić Roguljić s Institut za arheologiju u Zagrebu na području eksperimentalnog kuhanja rimskih jela.</p> <p> <br /> Posjetitelji će moći vidjeti digitalno rekonstruiranu rimsku blagovaonicu (triclinium) i kuhinju (culina), dok interaktivna povr&scaron;ina donosi rezultate &scaron;kolskog projekta ostvarenog sa Srednjom poljoprivrednom i tehničkom &scaron;kolom u Opuzenu. Izloženi predmeti su replike rimskih originala, uključujući staklene eksponate izrađene u suradnji s Muzejom antičkog stakla u Zadru.</p> <p> <br /> Cijeli postav obogaćen je videoprojekcijom, a izložbu prati i dvojezični katalog autora Tonija Glučine i Ivane Ožanić Roguljić.</p> <p> <br /> U sklopu otvorenja za posjetitelje će biti organizirana i degustacija rimskih jela.<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

"Fenomenologija nemira"

<p> Izložba <em><strong>Fenomenologija nemira</strong></em>, koja se 15. srpnja 2026. u 19:30 sati otvara u Gradskom muzeju Virovitica, jo&scaron; je jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima. Riječ je o ciklusu kojim Nacionalni muzej moderne umjetnosti, tijekom obnove svog sjedi&scaron;ta &ndash; Palače Vranyczany-Dobrinović &ndash; u suradnji s muzejima i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu omogućuje fragmentarno predstavljanje vrijedne muzejske zbirke javnosti.</p> <p> <br /> Izložba u kustoskoj koncepciji dr. art. Tee Hatadi, pomoćnice ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, donosi izbor od 24 iznimna djela doajena moderne i visoke moderne iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti &ndash; uključujući slike, skulpture, objekte, instalacije, fotografije i radove na papiru &ndash; u kojima dominira iskustvo nemira, osobito onoga koji proizlazi iz intimne sfere pojedinca.</p> <p> <br /> Prema riječima kustosice, nemir prisutan u umjetničkim djelima u doba moderne vi&scaron;e nije vezan uz kanon sakralnih tema poput apokalipse. On prerasta u nemir koji proizlazi iz sada&scaron;njosti i nije nužno kolektivan, već postaje duboko individualan.<br /> U europskom i hrvatskom kontekstu, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, ističe Hatadi, &scaron;iri se svijest o mnogim aktualnim uzrocima tjeskobe, a djela koja nose taj nemir čine to samim prizorom ili formom, povr&scaron;inom i podlogom te dodaje da je u njih ugrađeno usvojeno, često traumatično iskustvo autora; ona intrigiraju, pobuđuju znatiželju te prizivaju promatračevo individualno tumačenje i autonomnu interpretaciju.</p> <p> <br /> Umjetnici zastupljeni na izložbi: Marijan Detoni, Edo Murtić, Goranka Vrus Murtić, Boris Demur, Ivo Fri&scaron;čić, Đurđica Zano&scaron;ki-Gudlin, Ivan Kožarić, Valerije Michieli, Marijan Jev&scaron;ovar, Miroslav &Scaron;utej, &Scaron;ime Perić, Kuzma Kovačić, Željko Jerman, Antun Maračić, Ivo Gattin, Josip Klarica, Matko Mijić, Renata Poljak.</p> <p> <br /> <br /> Izložba u Gradskom muzeju Virovitica ostaje otvorena do 6. rujna, a realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Virovitice. Prati je katalog na hrvatskom jeziku s tekstom dr. art. Tee Hatadi, u izdanju Gradskog muzeja Virovitica, čije grafičko oblikovanje potpisuje Ivan Borba&scaron;.</p>

"Mario Lalich – fotograf začudne imaginacije"

<p> Galerija umjetnina vas spoziva na otvorenje izložbe &quot;Mario Lalich &ndash; fotograf začudne imaginacije&quot; koje će se održati u&nbsp;u utorak 14. srpnja 2026. s početkom u 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tri godine nakon nepovratnog odlaska Marija Lalicha, Galerija umjetnina priređuje monografsku izložbu ovog umjetničkog fotografa respektabilne međunarodne karijere. Lalich se afirmirao u SAD-u, boraveći od 1987. do 2003. u New Yorku i Portlandu (Oregon), gdje se istaknuo konceptualno osmi&scaron;ljenim, pomno režiranim i estetski dotjeranim fotografijama bizarnog, nadrealnog, provokativnog te apsurdnog sadržaja. Bio je zapažen kao portretist modela, glazbenika i filmskih djelatnika, a ujedno je dobitnik nekoliko strukovnih nagrada i priznanja. Po povratku u zavičaj, rasterećen komercijalnih pritisaka, posvećuje se fotografiranju prizora iz vlastitog vidokruga. Veliku pozornost domaće javnosti i medija privukao je svojom posljednjom samostalnom izložbom Tajni život napu&scaron;tenih zidova, održanom u zagrebačkoj Galeriji &bdquo;Josip Račić&ldquo; 2021. godine.&nbsp;</p> <p> <br /> Zahvaljujući susretljivosti obitelji Marija Lalicha, izložba u Galeriji umjetnina obuhvaća oko 110 radova nastalih tijekom tri i pol desetljeća posvećenosti fotografskom mediju &ndash; od kasnih osamdesetih godina pa sve do 2023. U sklopu postava projicirat će se i Lalichev kratkometražni crno-bijeli film Davenport iz 1999. godine. Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.hr/izlozbe/detalj/mario-lalich-fotograf-zacudne-imaginacije"><span style="color:#0000cd;">https://galum.hr/izlozbe/detalj/mario-lalich-fotograf-zacudne-imaginacije</span></a></p>

"Drezdenski dnevnik Anke Krizmanić"

<p> U utorak, 14. srpnja 2026. godine u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba otvara se izložba Umjetničkog paviljona u Zagrebu <strong><em>Drezdenski dnevnik Anke Krizmanić</em></strong>.<br /> <br /> <br /> Pozivamo Vas i na premijerno razgledavanje izložbe za predstavnike medija, na dan otvorenja,&nbsp; 14. 7. u 11 sati, u dru&scaron;tvu autorica izložbe, Anete Bari&scaron;ić i dr. sc. Ane &Scaron;eparović.<br /> <br /> &nbsp;<br /> &Scaron;to za hrvatsku povijest umjetnosti znači činjenica da se možda najistaknutija protagonistica hrvatske moderne umjetnosti formirala upravo u Dresdenu, jednom od ključnih sredi&scaron;ta europske avangarde na početku 20. stoljeća? To je pitanje polazi&scaron;te izložbe koja drezdenske godine Anke Krizmanić promatra kao razdoblje u kojem se oblikuju njezin umjetnički izraz i profesionalni identitet.<br /> &nbsp;<br /> <br /> Simbolično nazvana dnevnikom, izložba sažima skup iskustava: susreta s modernim velegradom, tamo&scaron;njim kulturnim životom i novim umjetničkim idejama, glazbom, kazali&scaron;tem i plesom, ali i s neizvjesno&scaron;ću ratnog razdoblja i kolektivnom traumom.</p> <p> <br /> <br /> Svojim vedutama, somnambulnim kompozicijama, portretima u kojima donosi likove u intenzivnim psiholo&scaron;kim stanjima, ratnim prizorima, kao i dosad nepoznatim ciklusom Majke, zgrčenih tijela i lica pretvorenih u maske očaja, dočarala je duh destrukcije i straha te beznađe ljudske egzistencije za Prvoga svjetskog rata. S druge pak strane autoportretima, ciklusima Ljubavnici i plesačica te modnim ilustracijama gradi reprezentaciju ženske emancipacije i nove žene; zauzimajući se za slobodu kretanja i iskazivanja autentičnih emocija, ekonomsku slobodu te žensko pravo na seksualni užitak, pregovarala je o dru&scaron;tvenom položaju žene i umjetnice u dominantno mu&scaron;kom svijetu.</p> <p> <br /> <br /> Njezini rani radovi, istovremeno zapisi svakida&scaron;njice i osobnog iskustva, tvore slojevitu sliku drezdenskog razdoblja kao ključa za razumijevanje cjelokupna opusa.<br /> &nbsp;<br /> <br /> Promatran iz perspektive Dresdena kao izvori&scaron;ta ekspresionizma, rad Anke Krizmanić otvara nova pitanja o vrednovanju pojedinih medija tradicionalno povezanih s tzv. ženskim sferama djelovanja, transferima između hrvatske i europske umjetnosti na početku 20. stoljeća te o uspostavi, oblikovanju i revalorizaciji primarno maskulinih kanona hrvatske moderne umjetnosti.<br /> <br /> &nbsp;</p>

ZVUCI PROŠLOSTI PREMA BUDUĆNOSTI

ZVUCI PROŠLOSTI PREMA BUDUĆNOSTI Izložba je realizirana u okviru 60. Međunarodne smotre folklore Zagreb. Otvorenje izložbe biti će 13. srpnja u 19 sati i ostaje otvorena do 31. srpnja 2026. Radno vrijeme izložbe je od utorka do petka 10 do 19 sati, vikendom 9 do 13 sati. Ulaz je besplatan. Više detalja možete naći na stranicama Međunarodne smotre folklora www.msf.hr U značajnom duhu jubileja Međunarodne smotre folklora, Zagreb promišljamo i o sačuvanim zvučnim zapisima i izvedbenim praksama baštine od 1966. pa sve do danas. Ovime želimo istovremeno evocirati tradicijsku ostavštinu i njezino izvođenje nekada, kao i razumjeti današnje pretvorbe običajnih elemenata, poslušati aktivne nositelje i njihovo prenošenje tradicijskih praksi upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Izložbom "Zvuci prošlosti prema budućnosti" predstavljamo zastićena kulturna dobra kroz zvučne zapise brojnih nositelja i folklornih izvođača prisutnih punih 60 godina na MSF Zagreb. Upravo su oni, pojedinačno i u zajedništvu, svojim izvedbama na sceni ukazali na otpornost raznovrsnih tradicijskih elemenata i dobara koji se, među ostalima zahvaljujući i poticajima sa Smotre , danas nalaze na Listi zastićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Izložbom se promišljaju četiri osnovne cjeline koje nude zvučne elemente baštine i povezuju tradicijske fenomene materijalne i nematerijalne baštine. To su govori, narječja i zdravice, čitanja i predaje u prvoj cjelini, zatim pjesme i napjevi predstavljeni u drugoj cjelini, glazbeno stvaralaštvo i sviranje u trećoj te ples, ritam i udarci kao zvučne komponente običaja i rukotvorskih umijeća predstavljeni u posljednjoj, četvrtoj cjelini. Cilj je izložbom navesti prepoznata i zastićena kulturna dobra te ih prikazati kroz specifične predmete (obredne i upotrebne), kao i njihove nositelje (društva i folkloraše) , a ponajprije kroz nastupe i predstavljanja na MSF Zagreb . Koristeći audio zapise, fotografije, rukopise i uščuvane vrijedne primjerke kroz izložbu objedinjujemo građu koju čuvamo institucionalno i lokalno. Kroz šest desetljeća MSF-a Zagreb prošla su mnogobrojna društva i pojedinci ostavljajući tragove koji ukazuju kako su zvukovi prošlosti utkani u zvukove budućnosti te nam istovremeno otkrivaju tradicijske modifikacije i otpornost baštine u društvu. Navedenim je ostvaren baštinski zalog za nove generacije koje će zasigurno njegovati naslijeđeno u budućnosti. PRI REALIZACIJI IZLOZBE SUDJELOVALI : Etnografski muzej, Zagreb / KUD Gorjanac, Gorjani / Interpretacijski centar „Muzej bećarca", Pleternica / Muzej grada Čazme / Muzej grada Koprivnice / LADO / HKD Vukojevci / Viteško udruženje Kumpanjija Blato / KUD Dangubica Kuterevo / Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre - Centro per la cultura immateriale dell''Istria del Museo etnografico dell''Istria. Robert Adrić, Maja Bukovac Božinović (Seosko domaćinstvo Butina), Adriana Burić, Ivana Dević, Matija Dronjić, Marija Ilakovac , Danijela Križanec Beganović, Marija Mesarić, Nenad Marinović Salata, Ivana Petrović , Nikica Pongrac, Sani Sardelić, Ivan Sardelić, Melko Skočak, Stjepan Večković, Ana Vukelić Biondić , Noel Šuran , Mihaela Živić. ORGANIZATOR Kulturni Centar Travno ZA NAKLADNIKA Gorana Šojat, ravnateljica AUTORICA Jasmina Jurkovic Petras, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Virovitica STRUČNI SURADNICI Bojana Poljaković Popović, Ivana Mihajlic, dr. sc. Tvrtko Zebec TEHNIČKI POSTAV Mladen Seletkovic, Viktorija Pilon Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb 13. - 31 . 7. 2026.

"Sva lica Laszowskog"

<p> Pozivamo Vas na otvorenje izložbe &quot;Sva lica Laszowskog&quot; koja će se održati u petak, 10. 7. 2026. godine u Galeriji Koprivnica s početkom u 13 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Laszowski &ndash; utemeljitelj&ldquo; dio je izložbenog projekta Muzeja grada Zagreba, kojemu se svojom dionicom pod naslovom &bdquo;Bogatstvo tragova Emilija Laszowskog i Koprivnice&ldquo; pridružuje i Muzej grada Koprivnice.</p> <p> <br /> <br /> Uz izložbene legende koje su činile jezgru osam mini-izložbi održanih u Muzeju grada Zagreba tijekom 2024. i 2025. godine, kao dio projekta &bdquo;Laszowski &ndash; utemeljitelj&ldquo;, te uz mini-izložbe nastale u sklopu participativne izložbe &bdquo;Sva lica Laszowskog&ldquo; s gostovanjima u Ozlju i Kamanju, ovo gostovanje obogaćeno je novom mini-izložbom koja govori o brojnim doticajima Laszowskoga i Koprivnice u razdoblju pola stoljeća, od 1896. do 1949. godine.<br /> <br /> &nbsp;<br /> <br /> Emilij pl. Laszowski Szeliga (1868. &ndash; 1949.) znameniti je hrvatski kulturni radnik, povjesničar i arhivist s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, a među ostalim bio je osnivač i pri kustos Muzeja grada Zagreba i suosnivač Družbe &bdquo;Braća Hrvatskoga Zmaja&ldquo;. Vi&scaron;egodi&scaron;nji je suradnik koprivničkoga intelektualca dr. Leandera Brozovića kojemu je bio vrijedan savjetodavni suradnik odmah po svr&scaron;etku Drugoga svjetskoga rata u osnutku Muzeja grada Koprivnice 1945. godine. U tada pokrenutom Zborniku Muzeja grada Koprivnice objavio je vi&scaron;e vrijednih naslova o povijesti Koprivnice, a prvi je preveo na hrvatski povelju kralja Ludovika Anžuvinca iz 1356. godine kojom Koprivnica po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad. Poznavao je suvremenike iz koprivničke Podravine povjesničara dr. Rudolfa Horvata, tiskara i nakladnika Vinka Vo&scaron;ickog, seljačkog tribuna, književnika i političara Mihovila Pavleka Mi&scaron;kinu te akademskog slikara Stjepana Kukeca.<br /> <br /> <br /> Izložba je primjer dobre međumuzejske suradnje i stvaranja novih kulturnih sadržaja. Nastala je potporom grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i grada Koprivnice.</p> <p> <br /> <br /> Autorice ovoga velikog hibridnog muzejskog izložbenog projekta su muzejske savjetnice Muzeja grada Zagreba Dajana Batinić, Aleksandra Bugar, Milena Bu&scaron;ić dok je autor koprivničkog segmenta vi&scaron;i kustos Dražen Ernečić. Izložba ostaje otvorena tjedan dana do 18. srpnja.<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

Hrvoje Fiuri / "Obzorja"

<p> Pozivamo Vas na otvorenje izložbe OBZORJA Hrvoja Fiurija u petak, 10. srpnja 2026. u 19 sati u Gradskom muzeju Požega.&nbsp;<br /> <br /> <br /> Izložba Obzorja okuplja fotografije Hrvoja Fiurija nastajale tijekom tridesetak godina, a prikazuju krajolik pože&scaron;kog kraja u njegovim neprestanim mijenama. Ostajući vjeran analognoj fotografiji i tradicionalnom procesu rada u crnoj komori, autor stvara fotografije koje nadilaze dokumentarni zapis prostora te postaju osobna svjedočanstva mjesta, trenutka i atmosfere. Njegov objektiv usmjeren je prema prizorima pored kojih svakodnevno prolazimo, ali ih rijetko doista primjećujemo. Kroz fotografiju nastoji sačuvati osjećaj mjesta, raspoloženje trenutka i ljepotu svakodnevice kao trajni zapis prostora i vremena. Obzorja tako nisu samo krajolik, nego i poziv na pažljivije promatranje svijeta koji nas okružuje. U vremenu ubrzanog ritma i neprestanog protoka slika, Fiurijeve fotografije otvaraju prostor za usporavanje pogleda, kontemplaciju i ponovno otkrivanje ljepote u naizgled običnim prizorima.&nbsp;<br /> <br /> <br /> Izložba je otvorena od 10. srpnja do 14. kolovoza 2026. godine.&nbsp;</p>