Razgovor s umjetnikom i radionica uz izložbu „Crtice iz povijesti“ Marija Rozića

<p> U&nbsp;utorak 16. prosinca 2025. u 18 sati, održat će se&nbsp;<a href="https://czk-novi-zagreb.us16.list-manage.com/track/click?u=c9888dab750ec54f162dff13a&amp;id=5dc015d538&amp;e=7694bb1cdd" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">vodstvo po izložbi&nbsp;i&nbsp;razgovor s umjetnikom</span></a>&nbsp;Marijom Rozićem povodom samostalne izložbe crno-bijelih fotografija &bdquo;Crtice iz povijesti&ldquo; u Galeriji Vladimir Bužančić.</p> <p> Vodstvo po izložbi održat će voditeljica Galerije Vladimir Bužančić Vesna &Scaron;antak.</p> <p> Od&nbsp;19 do 21:30&nbsp;održat ćemo&nbsp;besplatnu radionicu&nbsp;uz izložbu. Na radionici će se polaznici upoznati s mogućnostima fotografiranja mobitelom. Izložba je posvećena crno-bijeloj fotografiji, pa će se i fotografije nastale na radionici printati crno-bijelo. Radionicu vodi autor izložbe&nbsp;Mario Rozić.</p> <p> <br /> Zbog ograničenog broja&nbsp;mjesta i organizacije radionice uz izložbu molimo&nbsp;prijavite se&nbsp;na email:&nbsp;<a href="mailto:galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr"><span style="color:#009ee3;">galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr</span></a></p>

Ksenija Mogin: Sve su moje slike dnevnici

<p> U utorak, 16. prosinca 2025. u 20 sati Dru&scaron;tvo povjesničara umjetnosti Rijeke u suradnji i u prostorima Muzeja grada Rijeke otvaraju retrospektivnu izložbu Ksenije Mogin</p> <p> &nbsp;</p> <p> <u>O autorici:</u></p> <p> Ksenija Mogin pojavila se na riječkoj likovnoj sceni s novom generacijom autora (Zrin&scaron;ćak, Laginja, Stipanov, Pongrac, Milić...) na Bijenalima mladih jugoslavenskih umjetnika početkom osamdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća. Njezin autorski odabir, od figurativnih konstruktivističkih crteža temeljenih na iskustvima netom zavr&scaron;ene ljubljanske Akademije do apstraktne ekspresije (<i>Krajolici</i>), dobio je potvrdu sudjelovanjem na prijelomnoj izložbi riječke Moderne galerije <i>Kontrolirana gesta &ndash; primjeri novog enformela i apstraktnog ekspresionizma </i>1988. godine. U devedesetima je kromatske vrijednosti iz posve tamne otvorila u paletu svijetlih tonaliteta, a iz izražene gestualnosti pre&scaron;la u spektar lirsko-nostalgičnih senzibiliteta. Novi je ciklus nazvala <i>Spomenari</i>. Početkom 2000-ih slijedi niz ambijentalnih postava <i>Rasprodaja pro&scaron;losti </i>u kojima su oprostorene slike zapisani dokumenti prolaznosti. Slijedilo je koketiranje s kičem i postalo teren nove likovne igre koja, &#39;hodanjem po rubu&#39;, i dalje preispituje drugačije likovne izazove.</p> <p> Kontinuirano i dosljedno zagovarajući dijalog sa samom sobom svoje je izbore potvrdila izjavom: <i>Sve su moje slike dnevnici</i>.</p> <p> Radni vijek započela je među osnivačima Odsjeka za slikarstvo na riječkoj Pedago&scaron;koj akademiji, a zaokružila ga 2020. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti gdje je umirovljena u trajnom zvanju redovite sveučili&scaron;ne profesorice. Kroz njenu slikarsku klasu pro&scaron;le su generacije riječkih studenata. Identitet svoje likovnosti, osim kroz slikarstvo i obrazovni rad, potvrdila je i u kostimografiji aktivno se baveći kazali&scaron;nom kostimografijom i kreacijom karnevalskih kostima.</p> <p> Dru&scaron;tvo povjesničara umjetnosti Rijeke retrospektivnom izložbom i monografijom želi predstaviti ovaj bogati i raznoliki stvaralački opus Ksenije Mogin. Kustosica izložbe u Muzeju grada Rijeke je povjesničarka umjetnosti Jolanda Todorović.</p> <p> <u>Životopis:</u></p> <p> Ksenija Mogin (Rijeka 1955.) studij slikarstva zavr&scaron;ila je 1979. godine na Akademiji za likovnu umjetnost Sveučili&scaron;ta u Ljubljani, kao i poslijediplomski studij u klasi prof. Janeza Bernika 1983. Iste godine zapo&scaron;ljava se na Pedago&scaron;kom fakultetu u Rijeci u svojstvu asistenta za predmet Slikanje gdje će, sada na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci, svoj pedago&scaron;ko-nastavnički radni vijek zavr&scaron;iti 2020. godine u trajnom zvanju redovite profesorice.</p> <p> Od 1984. godine članica je HDLU-a Rijeka, a od 1988. godine i HDLU-a Zagreb.</p> <p> Od kasnih sedamdesetih izlaže na brojnim izložbama. Dosad su radovi Ksenije Mogin predstavljeni javnosti na trideset i četiri samostalne te na vi&scaron;e od sto kolektivnih, koncepcijski osmi&scaron;ljenih ili žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu. Umjetnički radovi joj se nalaze u fundusima muzeja, galerija te u javnim i privatnim kolekcijama. Dobitnica je &scaron;est nagrada za slikarstvo i kostimografski rad. Živi i radi u Opatiji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može pogledati do 20. siječnja 2026. godine, u radno vrijeme Muzeja: od utorka do petka između 10 i 18 sati, subotom od 10 &ndash; 14 sati (nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno).</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Branimir Paškvan: Moje oči, naše boje

<p> U utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Branimira Pa&scaron;kvana pod naslovom &bdquo;Moje oči, na&scaron;e boje&ldquo;.</p> <p> Prva izložba u HDD-u koju će posjetitelji primarno doživjeti putem VR sustava, na interaktivan način nas uvlači u svijet boja, njihove percepcije, doživljaje, razumijevanja i konceptualizacije. Izložba je dio istraživačkog umjetničkog projekta koji povezuje znanost, teoriju, dizajn i specifičan osobni diskurs njenog autora, te poziva na igru i istraživanje. U večeri otvorenja održat će se i kraći [d]razgovor s autorom.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://dizajn.hr/blog/izlozba-branimir-paskvan/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Slikarstvo Josipa Škerlja: crno i bijelo u boji

<p> Umjetnička galerija Dubrovnik za kraj svoje obljetničke godine u kojoj je obilježeno 80 godina djelovanja, priprema retrospektivnu izložbu dubrovačkog akademskog slikara Josipa &Scaron;kerlja pod nazivom &#39;Slikarstvo Josipa &Scaron;kerlja &ndash; crno i bijelo u boji&#39;.</p> <p> Retrospektivna izložba, u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, bit će otvorena u utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.</p> <p> Retrospektivnom izložbom u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, na kojoj će biti izloženo vi&scaron;e od 150 &Scaron;kerljevih djela, želi se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih, i jo&scaron; uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika.</p> <p> Autor izložbe, Antun Karaman u izložbenom katalogu za rad Josipa &Scaron;kerlja, između ostalog, zapisuje:</p> <p> <i>&#39;Osjetljivim okom &Scaron;kerlj neprestano gleda svjetove u sebi i oko sebe &ndash; gleda u svjetove svoje i na&scaron;e, jer svačiji je život jednako vrijedan pažnje (i jedno je od bezbrojnih sidri&scaron;ta njegovih misli). Sve &scaron;to vidi i pritom osjeća njegovo je (moguće) zakloni&scaron;te, azil, ponekad i prvi glas&hellip; A sve doživljeno u svojim će slikama (i u svojim stihovima) spontano, neobuzdano i bezrezervno ra&scaron;članiti, pa ra&scaron;članjeno ponovo stegnuti i na samo sebi svojstven način čvrstim nitima emocija i misli odmjereno i poneseno povezati. &bdquo;Bremena&ldquo; života, terete i tjeskobe, i ugode i boli, i terete napetosti struna svih (dobrih i lo&scaron;ih) životnih niti, &Scaron;kerlj nastoji ublažiti, učiniti prihvatljivijim, iskazati ih simbolikom boje i osebujnom stilizacijom oblika koje poetski, i crtežom i bojom, nenametljivo kiti&hellip;</i>&#39;.</p> <p> Odabirom radova iz svih faza umjetnikovih 60 godina stvarala&scaron;tva, izložba potvrđuje ne samo &Scaron;kerljev slikarski vitalizam i njegove vrijednosti, već ukazuje i na jednu od važnijih likovnih epizoda u dubrovačkom slikarskom stvarala&scaron;tvu.</p> <p> Otvorenje izložbe obogatit će i nastup dubrovačkih glazbenih umjetnika. Klarinetist Teo Čipčić, kontrabasist Denis Ajduković i violinist Slobodan Begić koji je i autor glazbe, izvest će skladbu &#39;Scherzo-&Scaron;kerlja&#39; ili &#39;&Scaron;kerac &Scaron;kerlja&#39; napisanu 1997. godine i posvećenu dubrovačkom slikaru.</p> <p> Kustosica izložbe je Ivona &Scaron;imunović, kustos pedagog Umjetničke galerije Dubrovnik, a retrospektivna izložba Josipa &Scaron;kerlja ostat će otvorena do 1. ožujka 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Biografija:</p> <p> Josip &Scaron;kerlj rodio se u Dubrovniku 1941. godine, gdje je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika.</p> <p> Po zavr&scaron;etku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, &Scaron;kerlj se vratio u Dubrovnik, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj &scaron;koli. Kao prosvjetni djelatnik, usput slikajući i za sebe, radio je sve do umirovljenja 2006. godine.</p> <p> Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U &scaron;ezdeset godina bavljenja slikarstvom, i po broju radova, Josip &Scaron;kerlj je ostvario iznimno obimno i vrijedno umjetničko djelo. Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije&hellip; U svom stvarala&scaron;tvu, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci.</p> <p> &nbsp;</p>

Radionica „Kolende i božićne pjesme“

<p> Dubrovački muzeji u suradnji s Dječjim zborom Dubrovnik u nedjelju, 14. prosinca 2025. u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga organiziraju program polaznika radionice &bdquo;Kolende i božićne pjesme<span style="font-family: Calibri, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 14px;">&ldquo;</span>, koji će se održati pod umjetničkim vodstvom Sanje Dražić i Paole Dražić Zekić. Program započinje u 17:00 sati.</p> <p> Događanje je organizirano u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, a besplatan prijevoz osiguran je u suradnji s javnim gradskim prijevoznikom Libertas Dubrovnik.</p> <p> Polazak s Pila predviđen je u 16:15 sati, uz zaustavljanja na stanicama u Vukovarskoj ulici (Tommy) te u Ulici Obala Stjepana Radića (robna kuća Srđ). Povratak iz Ljetnikovca Bunić-Kaboga na Pile planiran je po zavr&scaron;etku programa oko 18:15 sati.</p> <p> Svi koji žele koristiti organizirani prijevoz, molimo da se, zbog ograničenog broja mjesta, prijave na e-mail: <a href="mailto:radionice@dumus.hr"><span style="color:#009ee3;">radionice@dumus.hr</span></a>.</p> <p> Također, za sve koji dolaze vlastitim automobilom osiguran je parking u blizini Ljetnikovca</p>

P(e)C(e)B(e) – alternativna povijest elektronike

NA_CM_zv

Bajka o Orašaru

<p> U&nbsp;petak&nbsp;12. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Brodskog Posavlja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Bajka o Ora&scaron;aru&ldquo;.</p>

Tragovima arheološke baštine Baćine

<p> U petak, 12. prosinca u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju Narona otvara se izložba &bdquo;Tragovima arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine Baćine&ldquo;, koja donosi pregled najznačajnijih arheolo&scaron;kih nalaza prikupljenih na području naselja Baćina (Grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija).</p> <p> Tijekom proteklih godina u fundus muzeja pohranom i poklonima dospjeli su brojni nalazi s područja Baćine. Na izložbi se predstavlja oko stotinu artefakata s četiri nalazi&scaron;ta: Sv. Jure, Sv. Andrija, Portina i Poljuća. Nalazi&scaron;ta Sv. Jure i Sv. Andrija istraživao je Arheolo&scaron;ki muzej Narona 2022. i 2023. godine, dok je podvodno nalazi&scaron;te Portina istražio Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu 2017. godine. Voditelji istraživanja bili su mr. sc. Toni Glučina i Mario Radaljac. Nalazi&scaron;te Sv. Andrija prvi put je istraživano jo&scaron; prilikom gradnje Jadranske magistrale. Tri nalazi&scaron;ta &ndash; Sv. Andrija, Sv. Jure i Portina &ndash; registrirana su kao za&scaron;tićena kulturna dobra, dok je Poljuća neistraženo nalazi&scaron;te.</p> <p> Dio nalaza iz Portine muzeju je darovao gospodin Goran Zolnaić, a nalaze iz Poljuće gospodin Dominko Marinović.</p> <p> Nalazi predstavljeni na izložbi svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Baćine od srednjeg neolitika do novog vijeka, otkrivajući vrijedne tragove materijalne kulture i povijesnog razvoja ovog područja.</p> <p> Autorica izložbe je vi&scaron;a kustosica Konstanta Bukovac. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2026. godine.</p>

Vlado Martek: Efemerije

<p> U petak, 12. prosinca 2025. u 19 h otvorit će se izložba Vlade Marteka.&nbsp;</p> <p> Vlado Martek je pjesnik, likovni umjetnik i pisac. Sredinom sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća osnivač je i član Grupe &scaron;estorice, zajedno s Mladenom i Svenom Stilinovićem, Fedorom Vučemilovićem, Borisom Demurom i Željkom Jermanom. Njegovo stvarala&scaron;tvo povezuje jezik i likovnu umjetnost u crtežima, fotografijama, objektima, akcijama i instalacijama. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima a 2024. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.&nbsp;</p> <p> U Likovnom centru predstavlja se izložbom <i>Efemerije</i> koja se može pogledati do 20. siječnja 2026.</p>

Godišnja izložba Foto kluba Lošinj / Fiat lux

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Fiat%20lux.jpg" style="width: 300px; height: 650px;" /></p>

Mi Hrvati

<p> Otvorenje samostalne izložbe &quot;MI HRVATI&quot; jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista Nika Titanika održat će se u petak 12. prosinca 2025. u 19 sati u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice. Ovo je posljednja ovogodi&scaron;nja stanica putujuće izložbe &quot;MI HRVATI&quot;, a izložba će nastaviti svoje putovanje po Hrvatskoj i u 2026. godini! Izložba se otvara u sklopu manifestacije &quot;Advent u Na&scaron;icama&quot;, suorganizator je Gradska knjižnica Na&scaron;ice, a izložbu će predstaviti nezavisna vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.</p> <p> ​</p> <p> Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom &quot;MI HRVATI&quot;. Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali &quot;zadovoljstvo&quot; svjedočiti zadnjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portretne karikature biv&scaron;e predsjednice, te biv&scaron;ih predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Dodu&scaron;e, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: &quot;... jer i veliki narodi se znaju &scaron;aliti na vlastiti račun.&quot;</p> <p> ​</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 17. siječnja 2026. u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice, a može se razgledati od utorka do subote od 10 do 16 sati.<br /> &nbsp;</p>

Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu

<p> U četvrtak, 11. prosinca u 18 sati, u Muzeju grada pazina otvorit će se izložba <i>Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazin&scaron;tina u Drugom svjetskom ratu</i>.</p> <p> Drugi svjetski rat u povijesnim je pregledima zapisan kao najveći i najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva.&nbsp;</p> <p> U njemu je sudjelovala većina država svijeta, podijeljenih između Saveznika (predvođenih Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom,&nbsp;Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom)&nbsp;i sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan).&nbsp;Rat je započeo 1. rujna 1939. godine napadom nacističke Njemačke na Poljsku, ali se vrlo brzo pro&scaron;irio cijelom Europom, a potom i svijetom.</p> <p> Procjenjuje se da je u ratu poginulo vi&scaron;e od 60 milijuna ljudi, uključujući veliki broj civila.&nbsp;</p> <p> &Scaron;est je ratnih godina ostavilo duboke političke, dru&scaron;tvene, kulturne i gospodarske posljedice te preoblikovalo prostor i pamćenje &ndash; od razorene infrastrukture do obiteljskih tragedija i kolektivnih trauma.&nbsp;</p> <p> Drugi svjetski rat postao je tema brojnih rasprava, knjiga, filmova i povijesnih pregleda &ndash; motivirajući pitanja o ljudskosti, pravdi i pravima.<br /> <br /> Ipak, kao da ni&scaron;ta nismo naučili...<br /> <br /> Izložbom <i>Frmalo&nbsp;se je sve </i>obilježavamo 80 godina kraja ovog neljudskog sukoba.&nbsp;</p> <p> Iako tema pokriva razdoblje Drugog svjetskog rata na području sredi&scaron;nje Istre i te&scaron;ko je zanemariti ratne nedaće i strahote, u izložbi smo naglasak stavili na one koji svaki rat &ndash; i život u sjeni rata &ndash; nose: <i>male ljude</i>.</p> <p> (<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/MGP_Frmalo%20se%20je%20sve%20letak%20HR.pdf"><span style="color:#009ee3;">letak</span></a>)</p> <p> <i>Oni koji se ne sjećaju pro&scaron;losti, osuđeni su ponoviti ju.</i> George Santayana (1863. - 1952.)</p> <p> &nbsp;</p>

GEFF 63 – 69

<p> Retrospektivna izložba posvećena <i>Genre Film Festivalu</i> (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u biv&scaron;oj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i &scaron;irih avangardnih tendencija 1960-ih.&nbsp;GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja &ndash; filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: <strong>Du&scaron;an Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Sa&scaron;a Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vani&scaron;ta, Vjenceslav Richter</strong> i mnogi drugi.&nbsp;Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Umjetnica <strong>Katalin Ladik</strong> na otvorenju će izvesti multimedijalni performans <i>Strano tijelo /&nbsp;Foreign Substance</i>&nbsp;u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69/1847.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Atlantida. Mali svjetovi

<p> U Etnografskom muzeju Split, u četvrtak, 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba &bdquo;Atlantida. Mali svjetovi&ldquo;, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog dru&scaron;tvenih, političkih ili ekonomskih razloga.<br /> &nbsp;</p> <p> Međunarodni projekt &bdquo;Atlantida&rdquo;, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napu&scaron;tenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.<br /> &nbsp;</p> <p> Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s vi&scaron;e od 500 stanovnika i sredi&scaron;te uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih te&scaron;koća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutra&scaron;njost stanovnici napu&scaron;taju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Zavr&scaron;ja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovni&scaron;tva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napu&scaron;tena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.<br /> &nbsp;</p> <p> U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za dru&scaron;tvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti.</p> <p> Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip &Scaron;kiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.</p>

Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.

<p> U četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe <i>Renesansa pod morem &ndash; brodolom velike &bdquo;Gagliane&ldquo; kod maloga&nbsp;Gnalića&nbsp;1583.</i> u organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kada su 1967. godine započela sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse. Od tada do danas pro&scaron;lo je gotovo &scaron;ezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spa&scaron;en izvanredan korpus predmeta, ali i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnolo&scaron;ki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U i&scaron;čekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U tom duhu organizira se izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Kli&scaron;manić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige &bdquo;Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta&ldquo;, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske &bdquo;ti&scaron;ine&ldquo; omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Iva Stanko: Stay wild & live free

<p> Otvorenje samostalne izložbe koprivničke umjetnice Ive Stanko održat će se u četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18 sati u Maloj galeriji Gradskog muzeja Bjelovar.<br /> <br /> Izložba predstavlja recentni ciklus od tridesetak radova nastalih tijekom posljednje četiri godine. Riječ je o zaokruženom i izrazito osobnom stvaralačkom razdoblju u kojem autorica vje&scaron;to spaja suvremeni trenutak s duhom sredine 20. stoljeća &ndash; kroz glazbu, modu i likovni izraz. Njezina dugogodi&scaron;nja ljubav prema stripu jasno se očituje u karakterističnom stripovskom oblikovanju, živosti kompozicija i snažnim grafizmima.<br /> <br /> Ciklus karakteriziraju mekoća, fluidnost i zaigranost, ali iza njihove prividne lakoće stoji snažna poruka o samosvjesnoj ženi. Autorica kroz blagu provokaciju i humor propituje rodne uloge, odnose među spolovima i položaj žena u dru&scaron;tvu. Pogled koji njezine protagonisticе upućuju promatraču smion je, miran i nepokolebljiv &ndash; simbol žene koja poznaje vlastitu snagu i ne pristaje na ograničenja nametnuta očekivanjima okoline.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 3. siječnja 2026. godine.</p>

Tomisav Zovko: Transgressus

<p> Muzej grada Ka&scaron;tela poziva na otvaranje izložbe Tomisava Zovko &ndash; <i>Transgressus </i>u četvrtak 11. prosinca 2025. u 20 sati u Muzeju grada Ka&scaron;tela u ka&scaron;telu Vitturi u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću.</p> <p> Tomislav Zovko vizualni je umjetnik koji živi i stvara u &Scaron;irokom Brijegu. Zavr&scaron;io je Opću gimnaziju fra Dominika Mandića 2005., a 2012. magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu u klasi profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na tridesetak likovnih kolonija i simpozija te izlagao na vi&scaron;e od stotinu skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Do sada je priredio osamnaest samostalnih izložbi, među kojima se posebno ističu ciklusi <i>Globalna silikonizacija</i>, <i>Transgressus</i> i <i>Silikonologija</i>. Autor je likovnih rje&scaron;enja za &scaron;est po&scaron;tanskih markica HP Mostar.</p> <p> Član je nekoliko strukovnih udruženja: Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH (od 2012.), Udruženja likovnih umjetnika BiH (od 2013.) te Udruge Vrba (od 2021.). Od 2015. predaje na Visokoj &scaron;koli &ldquo;Logos centar&rdquo; u Mostaru, gdje od 2018. vodi Studijski program Dizajn, a 2020. stječe trajno zvanje profesora.</p> <p> Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, uključujući kolekciju Luciano Benetton &ndash; Imago Mundi, Franjevački muzej i galeriju u &Scaron;irokom Brijegu, Galeriju kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i druge institucije u regiji.</p> <p> Dobitnik je niza strukovnih priznanja. Godine 2016. osvojio je Prvu nagradu za djelo <strong>&bdquo;Težina promjene&ldquo;</strong> na žiriranoj izložbi Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH u Mostaru. Na Prvom međunarodnom bijenalu minijature <strong>Mini MO</strong> 2019. dobio je <strong>Posebno priznanje žirija</strong>. Slijedi <strong>Prva nagrada za slikarstvo</strong> na 22. Sremskokarlovačkom novogodi&scaron;njem likovnom salonu u Srbiji 2020., kao i <strong>Priznanje za najaktivnijeg člana</strong> Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH iste godine. Najnovije priznanje je <strong>Godi&scaron;nja nagrada za slikarstvo</strong> koju mu je 2023. dodijelila Ars Akademija iz Novog Sada za izložbu <i>Silikonologija</i>.</p> <p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela predstavit će se publici s narativnim ciklusom <i>Transgressus</i> s kojim otvara temeljno pitanje &scaron;to je bilo prije i odakle sve započinje. Svemirska juha i božanska arhitektura istražuju prostor u kojem se tjelesno i apstraktno susreću statikom koja je svemiru zapravo atipična, ali se u Zovkinu imaginariju pretvara u čvrstu osnovu za daljnje likovno razlaganje. Jo&scaron; su stari Rimljani razlikovali prostore preko Alpa i prije Alpa nazivajući ih Transalpinska i Cisalpinska Galija. Ti nazivi poja&scaron;njavali su odnos između poznatog prostora s ove strane i nepoznatog prostora s one strane, prostora koji se uvijek poku&scaron;avalo osvojiti i demistificirati. Nepoznati prostori neprestano privlače obećanjem nečega boljeg, vi&scaron;eg ili smislenijeg stoga su idealna podloga za Zovkin slikarski istraživački impuls. Ciklus <i>Transgressus</i> predstavlja umjetnikov povratak vlastitim počecima, ali i istovremeno njegovo najsmjelije udaljavanje od njih. Zovko se kreće između poznatog i nepoznatog prostora, između vlastite Cis i Transalpinske Galije te uvijek bira put koji vodi prema novom iskustvu. Njegova djela djeluju kao vizualne sonde usmjerene prema neistraženim dijelovima unutarnjeg i vanjskog svemira. Svaki rad otvara mogućnost prijelaza, bilo formalnog, simboličkog ili ontolo&scaron;kog, a upravo u toj mogućnosti leži snaga njegova ciklusa. <i>Transgressus</i> ne predstavlja samo prelazak iz jedne forme u drugu nego i prelazak iz jedne svijesti u sljedeću, iz jednog pogleda u drugi. Zovkina umjetnost time postaje proces trajnog istraživanja u kojem se granice ne ru&scaron;e izravno nego se lagano rastvaraju. Promatrač u tom procesu prepoznaje vlastiti impuls traganja i zato se ovaj ciklus čita kao otvoreni prostor, ali i kao osobna karta unutarnjeg putovanja.</p> <p> &nbsp;</p>

Medicina u Turopolju

<p> U četvrtak 11. prosinca s početkom u 18 sati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja otvorit će se dokumentarna izložba &bdquo;Medicina u Turopolju&ldquo;. Autor izložbe je vi&scaron;i kustos povjesničar Josip Popovčić.</p> <p> Izložba obuhvaća &scaron;est tematskih cjelina: &bdquo;Asanacija u Mraclinu&ldquo;, &bdquo;Apoteka i rodili&scaron;te&ldquo;, &bdquo;Javna bolnica&ldquo;, &bdquo;Crveni križ&ldquo;, &bdquo;Ratna bolnica&ldquo; te &bdquo;Dom zdravlja i Veterinarska stanica&ldquo;.</p>

„Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist

<p> Izložba &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Autorice izložbe: Nevenka Ćosić i Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> 11. 12. 2025. u 18h otvorenje izložbe &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Trajanje: Od 11. 12. 2025. do 16. 03. 2026.</p> <p> U Tiflolo&scaron;kom muzeju čuva se ostav&scaron;tina hrvatskog oftalmologa akademika Zvonimira Pavi&scaron;ića, redovitog profesora Medicinskoga fakulteta i predstojnika Klinike za očne bolesti u Zagrebu. Građa je postala dijelom fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja zahvaljujući darovanju njegove kćeri, dr. sc. Dubravke Pavi&scaron;ić-Strache koja je Tiflolo&scaron;kom muzeju darovala predmete iz ostav&scaron;tine svoga oca. Riječ je o brojnim medicinskim uređajima i kirur&scaron;kim instrumentima iz Pavi&scaron;ićeve privatne ordinacije, raznim ispravama, fotografijama, diplomama, poveljama, medaljama i plaketama, rukopisima i publicističkim tekstovima.</p> <p> Izložbom je predstavljen samo jedan dio darovane građe koja zorno svjedoči o profesionalnom putu prof. dr. Zvonimira Pavi&scaron;ića. Njome je obuhvaćen Pavi&scaron;ićev istraživački i liječnički rad posvećen za&scaron;titi zdravlja u na&scaron;oj zemlji, ali i njegov doprinos oftalmologiji kao znanstvenoj disciplini.</p> <p> Zahvaljujući ovoj vrijednoj materijalnoj građi možemo pratiti razvoj suvremene medicinske znanosti i oftalmolo&scaron;ke prakse u Hrvatskoj od njenih početaka do postignuća koja su je postavila uz bok europske oftalmologije.</p> <p> Uz izraze zahvalnost njegovoj kćeri Dubravki Pavi&scaron;ić-Strache, Tiflolo&scaron;ki muzej ovo izložbom odaje počast plemenitom čovjeku, samozatajnom liječniku i humanistu Zvonimiru Pavi&scaron;iću.</p> <p> Fotografije: Iz fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja, Zagreb</p>

Stephan Lupino: Drugi svijet

<p> U sklopu programa&nbsp;<i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i>&nbsp;u Muzeju Apoksiomena u 18.30 sati predstavit će se svestrani umjetnik Stephan Lupino sa skulpturom&nbsp;<i>Drugi svijet/ Another World&nbsp;</i>nastalom isključivo za ovu priliku. Neposredno nakon svečanog otvorenja izložbe bit će upriličena projekcija filma posvećenog stvaralačkom putu umjetnika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Stephan Lupino (1952.), pravim imenom Ivan Lepen, hrvatski je fotograf poznat po osebujnom stilu i međunarodnoj karijeri. Lupino je majstor erotske fotografije i svestrani umjetnik čije su fotografije objavljivane u vodećim svjetskim modnim i umjetničkim časopisima poput Voguea, Zooma, Kinga, Maxa, Photoa i Playboya. Njegov rad uključuje i kiparstvo, slikanje, režiranje reklamnih i glazbenih spotova te art filmova. Izdao je nekoliko knjiga svojih fotografija, a njegove skulpture izložene su u muzejima i galerijama diljem svijeta. Prepoznatljiv je po svojoj avangardnoj i inovativnoj umjetnosti, koju naziva &bdquo;lupinizmom&ldquo;.</p> <p> Lupino ne prestaje inspirirati &ndash; ne samo kao umjetnik, već i kao humanitarac. Njegov najnoviji humanitarni angažman na lo&scaron;injskom Adventu jo&scaron; jednom potvrđuje da umjetnost može biti snažan alat dobrote i solidarnosti. Dru&scaron;tvu Na&scaron;a Djeca Mali Lo&scaron;inj donirao je&nbsp;pet&nbsp;umjetničkih fotografija za humanitarnu aukciju koja će se održati 23. prosinca 2025. Svečana primopredaja doniranih radova izvr&scaron;it će se na otvorenju izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Program&nbsp;&nbsp;<i>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo, umjetnost svima</i>&nbsp;ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutra&scaron;nji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može razgledati do 10. prosinca 2025. do 11. siječnja 2026. prema radnom vremenu Muzeja Apoksiomena od utorka do nedjelje&nbsp;od 9 do 17 sati (ponedjeljkom zatvoreno).</p> <p> &nbsp;</p>

Bilo jednom... hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću

<p> Hrvatski &scaron;kolski muzej poziva na otvorenje izložbe &bdquo;Bilo jednom&hellip; hrvatske tvornice igračaka u 20. stoljeću&ldquo;, u srijedu, 10. prosinca 2025. u 19 sati, koje će se održati u galeriji muzeja &bdquo;&Scaron;kolica za 5&ldquo; u Hebrangovoj 5 u Zagrebu.</p> <p> Izložba donosi pregled razvoja domaće industrije igračaka, s posebnim osvrtom na tvornice Biserka, UZOR, Jugoplastika, 25. maj &ndash; Labin, TIK-TIK Krapina, koje su tijekom druge polovice 20. stoljeća oblikovale svijet igre generacija djece. Posebno će biti izložen i manji dio bogate i jedinstvene zbirke igračaka Saveza dru&scaron;tava &bdquo;Na&scaron;a djeca&ldquo;.</p> <p> Također, izložba prikazuje povijesni razvoj didaktičkih i asistivnih igračaka, koje su pripremili profesori s Odsjeka za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, kao i projekt Izrada didaktičkih materijala za djecu s te&scaron;koćama u razvoju uključenu u tretman intervencije pomoću konja, koji su osmislili profesori i studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba.</p> <p> Posjetitelji će imati priliku razgledati originalne igračke, uključujući i one nastale nakon &scaron;to je tvornica Biserka dobila Disney licencu, čime su njezini proizvodi postali prava senzacija. Također, moći će doznati vi&scaron;e o asistivnim i didaktičkim igračkama. Izložba otkriva kako su industrijski proizvedene igračke odražavale dru&scaron;tvene promjene, poticale ma&scaron;tu i kreativnost te postale vrijedan dio hrvatske kulturne i pedago&scaron;ke ba&scaron;tine. Uz izložbu će biti dostupan audiovodič namijenjen slijepim i slabovidnim osobama.</p> <p> Ova izložba predstavlja i svojevrsno podsjećanje na danas nestale hrvatske tvornice igračaka, ali i na važnost igre kao univerzalnog jezika djetinjstva. Izložba ostaje otvorena do 10. rujna 2026.</p>