Povijest zadarskog sporta …VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE… Atletika, plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo

<p> U srijedu, 18. ožujka 2026. u 12 sati, u atriju Providurove palače, održat će se otvorenje izložbe <strong>Povijest zadarskog sporta &hellip;VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE&hellip; Atletika, plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &hellip;VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE&hellip;&nbsp; dio je &scaron;ireg ciklusa izložbi o Povijesti zadarskog sporta, koji u prostorima Providurove palače okuplja discipline naizgled različitih karaktera &mdash; od atletike, plivanja i vaterpola do skokova u vodu. Upravo ta raznolikost stvara cjelinu: priču o gradu čija sportska tradicija traje stoljećima i čiji su ljudi, uvjeti i postignuća oblikovali jedinstveni identitet zadarskog sporta.</p> <p> Zadarska atletika, plivanje, vaterpolo i skokovi u vodu iznjedrili su niz istaknutih sporta&scaron;ica i sporta&scaron;a, sudionika brojnih državnih i međunarodnih natjecanja, pa i Olimpijskih igara.</p> <p> Izložba otvara i &scaron;ire pitanje: kako individualni i ekipni sportovi oblikuju mlade, njihove vrijednosti i njihovu budućnost. Uloga trenera pritom je neprocjenjiva &mdash; oni, često u skromnim uvjetima, s predano&scaron;ću i stručno&scaron;ću stvaraju temelje sportskog rasta i osobnog razvoja.</p> <p> Ovim postavom namjera je bila predstaviti ključne trenutke, ljude i mjesta koji su oblikovali bogatu sportsku ba&scaron;tinu Zadra. Fotografije, dokumenti i predmeti na izložbi svjedoče o vremenu u kojem je sport bio i ostao prostor igre, natjecanja i stvaranja nezaboravnih uspomena.</p>

Milijana Babić: Afterparty

<p> U srijedu, 18. ožujka u 18.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti otvara se izložba &bdquo;Afterparty&ldquo; umjetnice Milijane Babić.</p> <p> Izložba se temelji na umjetničkom istraživanju Milijane Babić o menopauzi i starenju, provedenom tijekom 2024. i 2025. godine u produkciji Galerije Prozori &ndash; Knjižnice grada Zagreba (kustosica: Petra Dolanjski Harni), u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, etnologinjom dr. sc. Željkom Jelavić te dizajnerima Anom Tomić i Marinom Krstačić-Furićem.</p> <p> Izložba u Memorijalnom centru <i>Lipa pamti</i> treće je predstavljanje umjetničkog projekta, nakon izlaganja u Galeriji Prozori i Gradskoj knjižnica Rijeka. Nakon specifičnog knjižničnog konteksta obiju ustanova &ndash;&nbsp; naime Galerija Prozori dijeli svoj prostor s narodnom knjižnicom s kojom je i programski i prostorno povezana &ndash; u ovoj novoj prostornoj i kontekstualnoj situaciji izložba se nadovezuje na programsko usmjerenje memorijalnog centra prema pitanjima sjećanja, svjedočanstva, ali i vidljivosti različitih iskustava unutar kolektivne povijesti. U tom smislu projekt se uklapa u koncepciju centra koja kroz suvremene umjetničke i istraživačke prakse otvara prostor za refleksiju o složenim i nevidljivim aspektima ljudskog iskustva, pro&scaron;irujući polje memorije i na intimne, svakodnevne i tjelesne narative. Uz umjetničku knjigu, izložba uključuje seriju plakata koji nastavljaju razvijati vizualni i narativni sloj rada.</p> <p> Riječ je o režiranim fotografijama na kojima autorica preuzima ulogu modela te u improviziranim scenografskim postavima, nastalim unutar vlastitog životnog prostora koji je privremeno postao izvedbena scena, performativno oblikuje vizualni pandan temeljen na osobnom iskustvu i iskustvima drugih žena. Koristeći vlastito tijelo kao materijal i medij kojim se referira na njihove izjave, dovodi u pitanje dru&scaron;tveno konstruiranu sliku menopauze, izvodeći njezinu dekonstrukciju kroz vizualne i relacijske geste. Na tom tragu fotografije postaju svojevrsni prevedeni prostor između osobnog i kolektivnog te kritički vizualni odgovor autorice na prikaze menopauze kakvi se viđaju unutar uobičajenih vizualnih kodova. Odluka da preuzme ovlast nad vlastitom reprezentacijom ujedno je i metonimijska gesta kojom zahvaćajući u dijelove ženskih iskustava, ukazuje na njihovu kompleksnost, preoblikujući reprezentacijske režime koji menopauzu drže u sferi nevidljivog ili stereotipnog.</p> <p> (Petra Dolanjski Harni)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Milijana Babić (Rijeka, 1974.) je multimedijalna vizualna umjetnica. Njezin umjetnički rad zasniva se na performativnoj umjetničkoj praksi i često razvija u smjeru kontekstualno specifičnih dugotrajnih akcija u javnom prostoru. Na osnovu dokumentacije akcija nastaju multimedijalni radovi namijenjeni galerijskoj publici. Polazi&scaron;na točka njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Formalno umjetničko obrazovanje stekla je na Tehnolo&scaron;kom institutu u Durbanu, Južnoafrička Republika (2001., BA), i Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani (2007., MA). Od ranih 2000-ih izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u regiji i međunarodno. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.</p> <p> Kustosica: Petra Dolanjski Harni</p> <p> Suradnica: dr. sc. Željka Jelavić</p> <p> Fotografija: Nada Žgank</p> <p> Grafičko oblikovanje i postav: Ana Tomić i Marino Krstačić-Furić</p> <p> Koprodukcija: Galerija Prozori &ndash; Knjižnice grada Zagreba</p>

Nilo Karuc: Znakovi identiteta

<p> U Gradskoj loži u utorak 17.ožujka 2026. u 19h održat će se otvorenje izložbe <strong>Nilo Karuc: Znakovi </strong><strong>identiteta.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Nilo Karuc jedan je od najznačajnijih zadarskih grafičara i grafičkih dizajnera koji je svojim opusom obilježio zadarsko plakaterstvo sretno spajajući komercijalne zahtjeve sa slobodom kreativnog, umjetničkog preslagivanja. Nilova uloga je posebno važna i dominantna u osamdesetim godinama pro&scaron;loga stoljeća kada kreira niz plakata za Narodni muzej Zadar koji je bio najistaknutiji institucionalan naručitelj grafičkog dizajna te u vrijeme Domovinskog rata kada dizajnira simbole vojnih postrojbi za koje je dobio mnoga priznanja.</p> <p> Godine 1976. s grupom zadarskih umjetnika osniva Salon mladih, a 2000. godine osniva likovnu grupu ZadArt čiji je i predsjednik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 12. travnja 2026.</p>

Stalni postav: Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća

<p>Stalni postav <strong data-end="54" data-start="14">Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća</strong> ponovno je otvoren za razgled u <span class="whitespace-normal">palači Sermage</span>.<o:p></o:p></p> <p data-end="559" data-start="127">Galerija umjetnina time se potvrđuje kao reprezentativan prostor susreta s vrhunskim dosezima hrvatske likovne umjetnosti. Od <span class="whitespace-normal">Vlahe Bukovca </span>do <span class="whitespace-normal">Miljenka Stančića</span>, od <span class="whitespace-normal">Ivana Me&scaron;trovića</span> do <span class="whitespace-normal">Đure Sedera</span> &ndash; predstavljena djela svjedoče o raznolikosti umjetničkih poetika i kontinuitetu stvarala&scaron;tva, čineći vrijednu cjelinu hrvatske likovne ba&scaron;tine.<o:p></o:p></p> <p data-end="954" data-start="561">Odabrani umjetnički radovi predstavljeni su i u međunarodnom kontekstu, gostujući na izložbama u <span class="whitespace-normal">Beču</span>, <span class="whitespace-normal">Budimpe&scaron;ti</span>, <span class="whitespace-normal">Bratislavi</span>, <span class="whitespace-normal">Sofiji</span> i <span class="whitespace-normal">Brnu</span>, čime je dodatno potvrđena njihova umjetnička vrijednost i prepoznatljivost izvan nacionalnih okvira.<o:p></o:p></p> <p data-end="1124" data-is-last-node="" data-is-only-node="" data-start="956">Pozivamo vas da posjetite Galeriju umjetnina i upoznate se s djelima koja na osebujan način odražavaju bogatstvo, slojevitost i trajnu relevantnost hrvatske umjetničke produkcije.<o:p></o:p></p>

Od Gradine do grada – arheološka topografija Drniša

<p> U petak, 13. ožujka u 19 sati, Gradski muzej Drni&scaron; otvara izložbu &bdquo;Od Gradine do grada &ndash; arheolo&scaron;ka topografija Drni&scaron;a&ldquo;.</p> <p> Autor izložbe je Ivo Ćevid.</p>

Tragom svjetla

<p> U petak, 13. ožujka 2026. u 18:00 sati, u Muzeju Grada Đurđevca održat će se otvorenje samostalne izložbe&nbsp;varaždinskog slikara Krunoslava Martinovića, umirovljenog liječnika kardiologa, dugogodi&scaron;njeg prijatelja Ivana Lackovića Croate.</p> <p> Glazbeni gosti: Djevojački zbor Gimnazije dr. I. Kranjčeva Đurđevac i &scaron;kolski bend &ldquo;Antares&rdquo;</p> <p> Krunoslav Martinović je rođen u Križevcima 1939. godine.&nbsp; Obrazovanje iz slikarstva postigao je &scaron;kolovanjem u Gimnaziji, likovnim tečajevima, savjetima profesionalnih likovnih umjetnika, te obilascima brojnih europskih galerija, muzeja i izložbi. Poznat je najvi&scaron;e po impresionističkim pejzažima u tehnici ulja na platnu, slikama s motivima ženskog lika i akta, te motivima starih hrvatskih gradova &ndash; Križevaca, Varaždina i Zagreba ( Griča ). Slika akvarel, gva&scaron;, bavi se crtežom i karikaturom. Primio je vi&scaron;e priznanja i nagrada za likovno stvarala&scaron;tvo u domovini i inozemstvu, a dodijeljen mu je i naziv &ldquo;Akademik po zasluzi&rdquo;. Član je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika (HDLU).</p> <p> &nbsp;</p>

NATURA CULTA: 20 godina fundusa – akvizicije i donacije

<p> U petak, 13. ožujka 2026. u 19 sati, u Muzeju &ndash; Museo Lapidarium otvorit će se izložba &bdquo;NATURA CULTA: 20 godina fundusa &ndash; akvizicije i donacije&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom NATURA CULTA obilježava se dvadeset godina formiranja muzejskog fundusa, nastalog kroz donacije, akvizicije i produkcije projekata umjetnika i umjetnica koji su izlagali u muzeju i Galeriji Rigo. Riječ je o vizualno artikuliranom konceptu kojim se muzejske zbirke sagledavaju izvan tradicionalnih okvira &bdquo;sakupljanja i čuvanja&ldquo;, afirmirajući ih kao vi&scaron;eznačne umjetničke i kulturne fenomene.</p> <p> NATURA CULTA istražuje odnose prirode i kulture kroz dijalog različitih umjetničkih medija i povijesnih materijala. U izložbenom prostoru susreću se grafike, crteži, fotografije, skulpture, stare razglednice, filatelističke marke i plakati, stvarajući mrežu vizualnih i tematskih veza u kojima se pejzaž, životinje i svakodnevni motivi pojavljuju kao prostori sjećanja, simbolike i kulturnog zapisa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlaže se građa iz Kulturno-povijesne zbirke te radovi umjetnika i umjetnica: Andi Bančić, Marčelo Brajnović, Brigitte Brand, Ida Blažičko, Matija Bobičić, Đanino Božić, Karlheinz Cibulka, Hrvoje Cokarić, KUD &Scaron;ikuti Machine, Ivan Kožarić, Denis Kra&scaron;ković, Rui Miguel Leitao Ferreira, Petra Mr&scaron;a, Nika Oblak &amp; Primož Novak, Silvia Potočki, Margerita Rakić, Anja Ronacher, Ana Sladetić, Oleg &Scaron;uran, Stipan Tadić i Anselmo Tumpić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 10. svibnja 2026.</p>

Otvorenje samostalne izložbe Amele Frankl

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Amela%20Frankl.jpg" style="width: 450px; height: 339px;" /></p>

Sveti Patrik, Irska i Kelti

<p> Gradski muzej Bjelovar pripremio je malu dokumentarno-povijesnu izložbu &bdquo;Sveti Patrik, Irska i Kelti&ldquo;, koja će biti otvorena za javnost od 13. ožujka do 18. travnja 2026. godine u Multimedijskoj dvorani Željko Sabol.<br /> <br /> Otvorenje izložbe održat će se u&nbsp;petak, 13. ožujka 2026. u 17 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba posjetiteljima približava irsku kulturnu i povijesnu ba&scaron;tinu kroz priču o svetom Patriku, za&scaron;titniku Irske, te o keltskoj tradiciji, simbolima i običajima koji su kroz stoljeća oblikovali identitet irskog naroda.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Gradski muzej Bjelovar ovim programom nastoji publici približiti zanimljive teme iz europske kulturne povijesti te potaknuti interes za različite kulturne tradicije.</p>

Kompozicija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima

<p> U četvrtak, 12. ožujka u 19 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda otvorit će se izložba &bdquo;Kompozicija &ndash; Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima&ldquo;.</p> <p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti muzej je likovnih umjetnosti s područjem djelovanja koje obuhvaća razvoj tradicionalnih likovnih disciplina od sredine 19. stoljeća do danas. Kroz deset slika odabranih umjetnika, od Julija Knifera, preko Ede Murtića, Zoltana Novaka, Nine &Scaron;imunović&hellip; do Stipana Tadića, autor izložbe, muzejski savjetnik Željko Marciu&scaron; prikazuje oblikovanje odnosa između sadržaja i forme slike u hrvatskoj umjetnosti od visoke moderne do aktualne postmoderne s nagnućem prema formi.</p> <p> Izložba tematizira formalne elemente, odnosno ističe odnose između dijelova i cjeline kojima slikar traži sklad kompozicije. Riječ je o metodi svođenja likovnog sadržaja prema čistoj slici i čistom slikarstvu.</p> <p> Izložbom se fokusiramo na elemente kompozicije: kontrakcije, smirenja, akcije, neugodu, estetiku i antiestetiku koje su samo neke od odrednica koje definiraju formu slike.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 9. travnja 2026.</p>

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 12. ožujka u 19 sati otvara se izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo;.</p> <p> Autorice i kustosice izložbe su Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, vi&scaron;a kustosica Galerije Klovićevi dvori. Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo; predstavlja 68 vrhunskih umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasni&scaron;tvo Galerije Klovićevi dvori. Zbirka sadrži kanonska djela u stilskom kontinuitetu od realizma, simbolizma i plenerizma (Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević. Vidović, Rački), M&uuml;nchenske četvorice (Kraljević, Becić, Račić, Herman), zatim stilskog pluralizma međuraća poput ekspresionističkih primjera Proljetnog salona i umjetnika Pra&scaron;ke grupe (Uzelac, Gecan, Trep&scaron;e), euklidovskog oblikovnog pristupa i magijskog realizma sve do specifičnog korpusa mediteranskih tema intenzivne kromatike i senzualne morfologije (Job, Plančić, Babić, Uzelac). Sadrži djela Becića, Mi&scaron;ea i Uzelca trećeg desetljeća, te zavr&scaron;ava razdobljem Drugog svjetskog rata do sedmog desetljeća u rasponu od Vidovićeva i &Scaron;ulentićeva intimističkog pristupa, te značajne dionice fantastičnog slikarstva Miljenka Stančića.</p> <p> Dva su djela Bukovčevih &bdquo;Pet ćutila&ldquo;, 1898. i Račićev &bdquo;Autoportret&ldquo;, 1906. pojedinačno za&scaron;tićena kulturna dobra, a sva su djela prisutna u relevantnoj literaturi o razdoblju i umjetnicima, te se provenijencija sakupljenih umjetnina može pratiti od njihova nastanka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajati do 17. svibnja 2026.</p>

Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca

<p> U četvrtak 12. ožujka 2026. godine u Narodnom muzeju Labin bit će otvorena izložba <strong>&bdquo;Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca&ldquo;</strong>. Izložba je posvećena jednom od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, teologu, humanistu i jednom od najznačajnijih protagonista protestantske reformacije.</p> <p> Izložba je prvi put predstavljena u studenom 2025. godine u Galeriji C8 u Puli povodom obilježavanja 505. obljetnice rođenja i 450. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika, a realizirana je u suradnji Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell&acute;Istria, Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Sveučili&scaron;ne knjižnice u Puli. Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, a dizajn postava te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Vjeran Juhas.</p> <p> Matija Vlačić Ilirik jedan je od najistaknutijih mislilaca reformacijskog razdoblja. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je među najutjecajnijim i najborbenijim protagonistima protestantske reformacije koja je u 16. stoljeću snažno uzdrmala autoritet Katoličke Crkve i trajno promijenila europsku vjersku, političku i kulturnu povijest.</p> <p> Reformacija započinje 1517. godine kada Martin Luther u Wittenbergu objavljuje svojih devedeset i pet teza, kritizirajući prodaju oprosta grijeha i zagovarajući temeljna načela poput opravdanja vjerom i autoriteta Svetog pisma. Ideje reformacije brzo su se &scaron;irile zahvaljujući razvoju tiskarstva nakon izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga, &scaron;to je omogućilo brži prijenos informacija, rast pismenosti i objavljivanje knjiga na narodnim jezicima. Upravo u takvom intelektualnom i izdavačkom okruženju nastajali su i Vlačićevi brojni tekstovi. Tijekom života djelovao je u nizu europskih gradova (Veneciji, Baselu, T&uuml;bingenu, Wittenbergu, Magdeburgu, Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i Frankfurtu na Majni) te je kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar, ostavio iznimno bogat opus s vi&scaron;e od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.</p> <p> Izložba donosi pregled njegova života, djelovanja i vremena u kojem je živio, nagla&scaron;avajući njegovu važnu ulogu u europskoj intelektualnoj i religijskoj povijesti.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak,&nbsp;<strong>12. ožujka 2026.&nbsp;</strong>godine u&nbsp;<strong>13 sati&nbsp;</strong>u izložbenoj prostoriji Narodnog muzeja Labin.</p> <p> Izložba će biti dostupna za razgled u radnom vremenu Muzeja: pon&ndash;pet 10-14 sati (uz prethodnu najavu) do 20. svibnja 2026. godine. Posjete izvan navedenog termina moguće su prema dogovoru. Grupne posjete uz stručno vodstvo potrebno najaviti najmanje pet dana ranije.</p> <p> &nbsp;</p>

Koherencija u Kristocentričnom svemiru

<p> U srijedu, 11. ožujka u 19:00 sati u Galeriji Vjekoslav Karas održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Koherencija u Kristocentričnom svemiru&ldquo; Ane Guberine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>&bdquo;Za karlovačku izložbu umjetnica je odabrala djela u kojima su motivski povezani Adam i Eva koji simboliziraju čovječanstvo te prizore muka i Uskrsnuća - &scaron;to nam je konačni cilj - a unutar toga su razne metamorfoze kroz koje prolaze čovjek i priroda. Apstraktni prizori Adama i Eve, Puta u Emaus, Uskrsnuća pripadaju među najbolja djela tog žanra u suvremenom hrvatskom sakralnom prostoru.&ldquo;</i> &ndash; istaknula je u predgovoru kataloga likovna kritičarka Iva K&ouml;rbler.&nbsp;</p>