Jednom grom – zauvijek grom: 3. bojna 2. gardijske brigade ZNG/HV

<p> U srijedu 18. lipnja u 11 sati, u Muzeju Domovinskog rata Karlovac &ndash; Turanj (dvorana na 2. Katu), održat će se otvorenje izložbe<strong> Jednom grom &ndash; zauvijek grom: 3. bojna 2. gardijske brigade ZNG/HV.</strong></p>

Česi Zagrebu / Zagreb Česima

<p> U srijedu, 18. lipnja 2025. u 14 sati, u Muzeju grada Zagreba otvara se izložba&nbsp;&bdquo;Česi Zagrebu / Zagreb Česima&ldquo;.</p> <p> Povod izložbi značajna je godi&scaron;njica djelovanja Če&scaron;ke besede Zagreb (utemeljena 1874.), jedne od najstarijih manjinskih udruga u Hrvatskoj. Pripadnici če&scaron;ke nacionalne manjine organizirano djeluju u Zagrebu stoljeće i pol te su sačuvali obilježja nacionalnog identiteta, a ujedno su integrirani u hrvatsko dru&scaron;tvo kao njegovi prepoznatljivi dionici. Česi su doprinijeli razvoju obrazovanja, kulture, znanosti i graditeljstva, zatim tehnolo&scaron;kom i gospodarskom napretku glavnoga grada Hrvatske, a neki su se istaknuli u umjetnostima. Zauzvrat je Zagreb doseljenim Česima postao drugi dom, a njihovim potomcima rodni kraj. Jednima i drugima Hrvatska je postala domovinom.</p> <p> Koncepcija izložbe razvijala se na tragu postojećih istraživanja o osobama če&scaron;kog podrijetla koje su imale istaknutu ulogu u povijesti Zagreba od srednjeg vijeka naovamo. Premda je značajna godi&scaron;njica Če&scaron;ke besede Zagreb bila povod izložbi, kriterij za prezentiranje pojedinih ličnosti i njihovih doprinosa nije nacionalnost, već zavičajnost. Stoga su na izložbi zastupljene i osobe podrijetlom iz če&scaron;kih zemalja koje nisu etnički Česi, već primjerice Nijemci ili Židovi.</p> <p> Izložba &scaron;ezdesetak životopisa znamenitih osoba, uz stručne tekstove o toponimima, ustanovama, građevinama i prožimanju umjetničkih, prosvjetilačkih i religijskih utjecaja unutar srednjoeuropskog kulturnog kruga, omogućuje stjecanje ili nadopunjavanje znanja o lokalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj povijesti. Povezani s eksponatima i digitaliziranim presnimkama predmeta iz fundusa muzejskih zbirki, biografije i drugi stručni tekstovi posjetiteljima također nude novo čitanje stalnog postava Muzeja grada Zagreba.</p> <p> Multietničnost i migracije svojstveni srednjoeuropskom prostoru, koji su stoljećima povezivali zajednički državni okvir i slične povijesne okolnosti, na izložbi dolaze do izražaja kao prednost i katalizator napretka Zagreba.<br /> <br /> Deplijan izložbe:&nbsp;<a href="https://www.mgz.hr/files/file/Izdanja/Iz-starih-dana-Zagreba-II/deplijan_10.6.pdf"><span style="color:#009ee3;"><strong>LINK</strong></span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Koncepcija i scenarij izložbe:</strong>&nbsp;Goran Arčabić, Maja Arčabić, Marijan Lipovac</p> <p> <strong>Autor tekstova:</strong>&nbsp;Marijan Lipovac</p> <p> <strong>Oblikovanje izložbe:</strong>&nbsp;Bilić_M&uuml;ller, Zagreb</p> <p> &nbsp;</p>

Creska kuhinja

<p> U&nbsp;srijedu, 18. lipnja u 20 sati u Creskom muzeju otvara se izložba&nbsp;&bdquo;Creska kuhinja&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tradicionalna creska kuhinja temelji se na namirnicama koje su se mogle uzgojiti na &scaron;krtom otočkom tlu ili uloviti u moru. Ona je, s jedne strane, &bdquo;sirotinjska&ldquo; i ograničena, no s druge je strane izuzetno ma&scaron;tovita i dovitljiva, pretvarajući jednostavne namirnice u kulinarska čudesa.<br /> Potreba modernog čovjeka da se vrati originalnoj, tradicionalnoj prehrani vraća nas nekim korisnim principima: održivosti, sezonalnosti, lokalnom porijeklu, &scaron;tedljivosti. Kroz hranu koju su jeli na&scaron;i pretci, možemo se ponovo povezati s krajolikom koji nas okružuje, ali i ponuditi izvornost onima koji ju traže.<br /> Kroz ovu priču o tradicionalnoj creskoj kuhinji, prikazat ćemo neke namirnice i recepte koje bi dobro bilo ponovo vidjeti na na&scaron;im trpezama &ndash; kao i neke koje modernim gastro-istraživačima neće biti nimalo privlačne.</p> <p> Autorica izložbe je Jelena Dunato, a dizajn potpisuje ARTiS.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena do 15. listopada 2025.</p>

Izložba Sloboda narodu – antifašizam u Istri

<p> Povodom obilježavanja 80. obljetnice zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata i uoči Dana antifa&scaron;ističke borbe u Narodnom muzeju Labin otvara se izložba &bdquo;Sloboda narodu! antifa&scaron;izam u Istri&ldquo;, u organizaciji Povijesnog i pomorskog muzeja Istre &ndash; Museo storico e navale dell&#39;Istria iz Pule i Narodnog muzeja Labin.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;SLOBODA NARODU! antifa&scaron;izam u Istri&ldquo;,&nbsp;prvotno postavljena u rujnu 2015. godine u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre &ndash; Museo storico e navale dell&#39;Istria, kronolo&scaron;kim slijedom prati politička zbivanja u Istri od raspada Austro-Ugarske Monarhije i talijanske okupacije krajem 1918. do Pari&scaron;ke mirovne konferencije 1947. To je i razvojni put istarskog antifa&scaron;ističkog pokreta &ndash; od suprotstavljanja fa&scaron;ističkom teroru 1920-ih i 1930-ih godina, preko narodnooslobodilačkog pokreta, narodnooslobodilačke borbe i oslobođenja zemlje od okupacijskih vojnih sila, osnivanja prvih oblika narodne vlasti, do konačnoga, međunarodnopravno potvrđenog, sjedinjenja Istre s Hrvatskom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizirana je s ciljem da se javnosti ukaže na važnost i značenje jednoga od najburnijih razdoblja istarske povijesti 20. stoljeća, doprinese pozitivnome vrednovanju antifa&scaron;ističkoga pokreta i narodnooslobodilačkoga pokreta te očuvanju povijesnih činjenica od zaborava ili iskrivljavanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su kustosi Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell&#39;Istria Gracijano Ke&scaron;ac i Lana Skuljan Bilić, a za vizualni identitet i postav izložbe zaslužna je Kristina Kalčić Brajković (KKA studio, Poreč). Stručni suradnici labinskog postava izložbe su kustosi Narodnog muzeja Labin, Deni Vlačić i Olja Vi&scaron;ković. Na izložbi će biti predstavljeni predmeti iz fundusa Narodnog muzeja Labin vezani uz razdoblje Drugog svjetskog rata.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom izložbe prikazivat će se dokumentarni film autora Igora Jovanovića i Igora &Scaron;aponje &bdquo;Istarske sudbine: Istrani u sabirnim i zarobljeničkim logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata&ldquo;, a organizirati će se i brojni popratni programi poput predavanja, filmova, stručnih vodstava i edukacija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Digitalna mapa spomenika Labin&scaron;tine</strong></p> <p> Na izložbi biti će predstavljena i digitalna mapa spomenika Labin&scaron;tine posvećenih antifa&scaron;izmu s podacima o spomeniku, lokaciji i stanju, a s ciljem adekvatne brige o navedenima u budućnosti i zagovaranja održavanja spomenika i njihove sustavne obnove. Mapa će se prikazivati putem dodirnog ekrana te će biti dostupna putem web stranice POU Labin.</p> <p> Otvorenje izložbe zakazano je za <strong>srijedu 18. lipnja 2025. godine</strong> u <strong>19:30</strong> <strong>sati</strong> u Narodnom muzeju Labin. Izložba će biti dostupna za razgled do <strong>31. listopada 2025. godine</strong> u radnom vremenu Muzeja.</p> <p> &nbsp;</p>

Ljeto sa Strieglom – izbor radova iz fundusa Gradske galerije Striegl

<p> Od 17. lipnja do 16. kolovoza 2025. u Gradskoj galeriji Striegl bit će postavljena izložba &bdquo;Ljeto sa Strieglom&ldquo; na kojoj će biti prikazan izbor radova iz fundusa Galerije.</p> <p> Vi&scaron;e:&nbsp;<a href="https://galerija-striegl.hr/"><span style="color:#009ee3;">galerija-striegl.hr</span></a></p>

NINA ANNABELLE MÄRKL: Propusne skulpture

<p> Galerija umjetnina poziva na&nbsp;otvorenje izložbe&nbsp;<strong>NINA ANNABELLE M&Auml;RKL: Propusne skulpture </strong>koje će se održati u&nbsp;utorak, 17. lipnja 2025. u 20 sati.</p> <p> Kustosica izložbe: Jasminka Babić.</p> <p> Vi&scaron;e o izložba: <a href="https://galum.hr/izlozbe/izlozba/1830/"><span style="color:#009ee3;">galum.hr</span></a></p>

Putovanja

<p> U utorak, 17. lipnja u 18 sati, u Galeriji Art&amp;CeRZe Centra za rehabilitaciju Zagreb (CRZ) otvorit će se izložba &bdquo;Putovanja&ldquo; ostvarene u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti.</p> <p> Nastala je u okviru programa MSU-a&nbsp;&bdquo;Drugačiji i jednaki&ldquo;, kojim u muzejske programe i sadržaje uključujemo osobe s drugačijim mogućnostima, nastojimo promijeniti stereotipe i predrasude prema marginaliziranim skupinama te promovirati dru&scaron;tveni model uključivosti i pozitivnu različitost. Pro&scaron;le godine smo na izložbi &bdquo;Uzajamna prisutnost&ldquo; prvi put izložili zajedno umjetnike iz Zbirke marginalne umjetnosti i umjetnike koji djeluju unutar inkluzivne galerije Art&amp;CeRZe.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/putovanja/1741.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Izložba „Catwalk“ akademske kiparice Klaudije Maleš

<p> Neobična i jedinstvena&nbsp;izložba &bdquo;Catwalk&ldquo;&nbsp;akademske kiparice&nbsp;Klaudije Male&scaron;&nbsp;otvara se&nbsp;u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira&nbsp;u utorak,&nbsp;17. lipnja 2025. u 20:00 sati.</p> <p> Klaudija Male&scaron;, kako u predgovoru pi&scaron;e&nbsp;Milijano Marinović, &bdquo;svojom umjetno&scaron;ću pomiče granice precepcije, igrajući se s materijalima, formama i značenjima. Njezini radovi nisu tek skulpture &ndash; oni su manifesti ženstvenosti, snage i estetike pretočeni u bezvremenske objekte.&ldquo;</p> <p> &bdquo;U sredi&scaron;tu njezina stvarala&scaron;tva ističe se serija skulptura inspiriranih &scaron;tiklom kao simbolom moći, senzualnosti i izazova. No&nbsp;<strong>Klaudija Male&scaron;</strong>&nbsp;nadilazi očekivano. Njezine monumentalne &scaron;tikle nisu samo kiparski radovi &ndash; oni su prijestolje, skulptura i funkcionalni predmeti u jednom. Oni su izazov konvencijama, igra između umjetnosti i dizajna, luksuza i avangarde. Svaki komad nosi unikatnu energiju, bilo da dominira prostorom kao statement&nbsp;<em>art piece</em>, provocira pogled kao ekstravagantni namje&scaron;taj ili postaje ekskluzivni kolekcionarski predmet. Ove skulpture nisu stvorene da budu neprimjetne, one su stvorene da osvoje, zavladaju i redefiniraju prostor u kojem se nalaze.&ldquo;, ističe&nbsp;<strong>Marinović</strong>.</p> <p> Ulaz na izložbu je slobodan, a radno vrijeme izložbenog prostora od ponedjeljka do subote od 10:00 do 13:00 te od 17:00 do 20:00 sati.</p>

Iskopavanje Augusteuma u Naroni – radovi 1995.

<p> U sklopu manifestacije Europski dani arheologije u Arheolo&scaron;kom muzeju Narona 14. lipnja u 19:00 se otvara izložba fotografija <strong>Iskopavanje Augusteuma u Naroni &ndash; radovi 1995. </strong>Ovom obljetničkom izložbom povodom 30 godina od otkrića Augusteuma na lokalitetu Pleća&scaron;eve &scaron;tale u Vidu predstavljamo terensku fotodokumentaciju nastalu u vrijeme istraživanja, od 13. lipnja do 21. lipnja 1995. g. Otkriće Augustema i senzacionalne kolekcije od preko sedamnaest mramornih kipova prvih rimskih careva i članova njihovih obitelji 1995. i 1996. g. u Vidu su, prema ideji voditelja istraživanja dr. sc. Emilija Marina i uz financijsku podr&scaron;ku Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva kulture, rezultirali gradnjom i otvorenjem prvog hrvatskog <i>in situ</i> arheolo&scaron;kog muzeja u Vidu, antičkoj Naroni.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radove u Vidu 1995 . g. vr&scaron;ile su kolege iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu predvođene dr. sc. Emilijom Marinom. U stručnoj ekipi bili su i djelatnici istog muzeja, arhitekt Mario Čorić i Branko Penđer, voditelj tehničke i restauratorske službe. Za radove ručnog iskopa bili su angažirani stanovnici Vida: Nedo Pleća&scaron;, Mirko Marević, Mate Marević, Vinko Volarević, Nikola Vučić, Pavo Ilić i Josip Bukovac. Tom prilikom otvorena je sonda uz južni zid Pleća&scaron;evih &scaron;tala. Prvi dijelovi kipova pronađeni su 14. lipnja 1995. g., a ukupno je u toj kampanji pronađeno 6 kasnonatičkih grobova, 12 kipova te arhitektonski ostaci hrama i predvorja. Tijek istraživanja i nalaze fotografirali su članovi ekipe Branko Penđer i Mario Čorić. Pri tome su koristili crno-bijeli 35-milimetarski film Ilford Pan 100. Muzej u Vidu zaprimio ih je primopredajom muzejske građe i dokumentacije iz Splita 2008. g. Radi se o ukupno 148 negativa, s oznakama od 17592L do 17741L, pohranjenih u 5 uložnica. Tijekom 2025. g. u sklopu muzejskog plana digitalizacije građe i dokumentacije negativi digitalizirani uz pomoć Foto studija Veraja iz Metkovića. Na taj način dobili smo kvalitetne crno-bijele digitalne fotografije. Za izložbu su izabrane 62 fotografije koje kronolo&scaron;ki prikazuju tijek istraživanja. Autorica izložbe je vi&scaron;a kustosica Konstanta Bukovac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. srpnja.</p> <p> &nbsp;</p>

Državni arhiv u Zagrebu / Opjevani zagrebački parkovi

<p> Povodom Međunarodnog tjedna arhiva, Državni arhiv u Zagrebu poziva na otvorenje izložbe&nbsp;<strong>Opjevani zagrebački parkovi</strong>.</p> <p> Državni arhiv u Zagrebu svojom djelatno&scaron;ću sustavno doprinosi očuvanju kulture i povijesti Grada Zagreba i Zagrebačke županije te ovom izložbom želimo na&scaron;im sugrađankama i sugrađanima pokazati mali dio zagrebačke povijesti koji se čuva u na&scaron;im fondovima i zbirkama.</p>

Jasmina Krajačić – Retrospektiva

<p> Galerija Vladimir Bužančić poziva Vas na otvaranje&nbsp;izložbe &nbsp;&bdquo;<a href="https://czk-novi-zagreb.us16.list-manage.com/track/click?u=c9888dab750ec54f162dff13a&amp;id=275b41e87f&amp;e=7694bb1cdd" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Retrospektiva</span></a>&ldquo;&nbsp;umjetnice&nbsp;Jasmine Krajačić u petak,&nbsp;13. lipnja 2025., u&nbsp;20 sati!<br /> &nbsp;</p> <p> Prije točno&nbsp;32 godine&nbsp;umjetnica&nbsp;Jasmina Krajačić&nbsp;je imala svoju prvu izložbu u tada&scaron;njoj Galeriji Spektar. Danas, ista lokacija, ali Galerija Vladimir Bužančić &ndash; novo poglavlje. Dođite vidjeti kako se gradi&nbsp;likovni svemir&nbsp;koji jednako voli&nbsp;boju,&nbsp;liniju,&nbsp;geometriju,&nbsp;poruku&nbsp;i &ndash;&nbsp;glazbu.<br /> &nbsp;</p> <p> Njezina djela kroz&nbsp;tri desetljeća&nbsp;bilježe sve: od&nbsp;op arta&nbsp;do portreta&nbsp;punk ikona, od dru&scaron;tvenog komentara do čiste forme.<br /> <br /> Ovo nije samo izložba &ndash; ovo je&nbsp;vremeplov&nbsp;kroz jedan&nbsp;jedinstven&nbsp;autorski potpis.</p> <p> <br /> Izložba&nbsp;ostaje&nbsp;otvorena&nbsp;do 04. srpnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Aspekti romantizma – Izbor iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti

<p> Muzej likovnih umjetnosti poziva na otvorenje izložbe&nbsp;&bdquo;Aspekti romantizma&nbsp;&ndash; Izbor iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti&ldquo;&nbsp;koje će biti održano 12. lipnja 2025. (četvrtak) u 19:00 sati u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti, na adresi Kapucinska 36 u Osijeku. Izložbu je pripremio kustoski tim Muzeja likovnih umjetnosti u sastavu: Anja Kindl, Mateja Moser, Valentina Rado&scaron; i Ivan Roth, koji su ujedno i autori izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je financirana sredstvima Osječko &ndash; baranjske županije i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Prstohvat umijeća

<p> <img alt="" src="/files/images/2025/Izlo%C5%BEba%20Prstohvat%20umije%C4%87a-2.jpg" style="width: 400px; height: 282px;" /></p> <p> U Tiflolo&scaron;kom muzeju u četvrtak, 12. lipnja u 12 sati održat će se otvorenje &bdquo;Prstohvat umijeća&ldquo;.</p> <p> &bdquo;Prstohvat umijeća&ldquo; naziv je izložbe nastale kao rezultat kiparskih radionica koje su okupile učenike Centra za odgoj i obrazovanje &bdquo;Vinko Bek&ldquo; i &Scaron;kole primijenjenih umjetnosti i dizajna iz Zagreba. Projekt je razvijen u suradnji s Udruženjem za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba (UUOSSO), a radionice je vodila prof. Tanja Parlov, pedagoginja i umjetnica s dugogodi&scaron;njim iskustvom rada u Centru &bdquo;Vinko Bek&ldquo;. Kroz različite kiparske tehnike učenici su zajednički istraživali dodir, prostor, boju i međusobnu suradnju, gradeći radove koji svjedoče o kreativnosti, povjerenju i ljepoti razlika.</p> <p> Izložba traje do 1. kolovoza 2025.</p>

Vidi umjetnost – umjetnost promjene / See Art – the Art of Change / Vedi l''''arte – l''''arte del cambiamento

<p> <strong>U četvrtak 12. lipnja 2025. s početkom u 19 sati u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca</strong> otvorit će se velika gostujuća izložba odabranih remek-djela iz Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba<strong><i> Vidi umjetnost &ndash; umjetnost promjene / See Art &ndash; the Art of Change / Vedi l&#39;arte &ndash; l&#39;arte del cambiamento.</i></strong></p> <p> Riječ je o velikom izložbenom projektu i jednom od najvećih gostovanja MUO, najznačajnijeg muzeja lijepih i primijenjenih umjetnosti i dizajna u Hrvatskoj, koji ove godine obilježava 145. godina postojana.</p> <p> Ekstenziju izložbe čini postav izložbe u Galeriji Amfiteatar pod nazivom <i>Vidi umjetnost &ndash; umjetnost konzervacije-restauracije</i> koja stavlja naglasak na konzervatorsko-restauratorske radove na odabranim predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt provedene u specijaliziranim muzejskim radionicama. Posjetitelji će moći pratiti tijek radova pomoću fotografske dokumentacije, kratkih opisa i prikaza pribora kori&scaron;tenog tijekom radova na djelima.</p> <p> Izložba je ostvarena zahvaljujući dugogodi&scaron;njoj suradnji s Arheolo&scaron;kim muzejom Istre koji ove godine obilježava 123. godine postojanja i koji svojim otvorenim, interdisciplinarnim pristupom godinama aktivno uključuje muzejske i galerijske institucije iz cijele Hrvatske.</p> <p> Izložba je otvorena do 1. rujna 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://www.muo.hr/blog/2025/06/09/vidi-umjetnost-umjetnost-promjene-velika-gostujuca-izlozba-u-puli/"><span style="color:#009ee3;">muo.hr</span></a></p>

Terce jadranskih brodica

<p> <strong>Terce jadranskih brodica</strong></p> <p> <strong>Gostujuća izložba tehničkih crteža hrvatskih drvenih jedrenjaka</strong><br /> Autor crteža:&nbsp;<strong>Velimir Salamon</strong><br /> Zbirka:&nbsp;<strong>Željko Skomer&scaron;ić</strong></p> <p> <strong>Muzej grada Umaga</strong></p> <p> Otvorenje: <strong>11.&nbsp;lipnja 2025. u 19:30 sati</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> U 2025. godini Muzej grada Umaga nastavlja istraživati i predstavljati teme povezane s bogatom pomorskom tradicijom Jadrana. Ovogodi&scaron;nji izložbeni program obogaćen je gostujućom izložbom pod nazivom&nbsp;Terce jadranskih brodica, koja po prvi put donosi ovu značajnu zbirku u Istru.</p> <p> Izložba donosi oko 60 tehničkih crteža tradicionalnih jadranskih brodica na jedra i vesla, prikazanih u 36 okvira, kao i 15 originalnih brodograditeljskih alata iz Zbirke alata Željka Skomer&scaron;ića.&nbsp;Ovaj serijal crteža stručnjaci smatraju najsustavnijim i najtemeljitijim prikazom povijesti domaćih plovila. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falku&scaron;i, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila Jadrana &nbsp;(zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju.</p> <p> Cilj izložbe:</p> <p> Revitalizacija i prezentacija bogate pomorske ba&scaron;tine Jadrana kroz crtež, alat i priču o ljudima koji čuvaju to nasljeđe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Velimir Salamon</strong></p> <p> <strong>(Zagreb, 1945.) &ndash; inženjer, znanstvenik, crtač tradicijskih plovila</strong></p> <p> Doktor znanosti s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, autor najopsežnije zbirke tehničkih crteža hrvatskih drvenih brodova.&nbsp;U svojoj doktorskoj disertaciji bavi se rekonstrukcijom povijesnog broda&nbsp;komi&scaron;ke&nbsp;gajete falku&scaron;e &ndash; plovila koje je predstavljalo Hrvatsku na EXPO-u 1998. u Lisabonu. Radio je i na obnovi &scaron;vedskog broda&nbsp;<em>Vasa</em>, sudjelovao u projektima nuklearne energije i tehničkog obrazovanja.</p> <p> Za izniman doprinos tehničkoj kulturi nagrađen je Državnom nagradom &quot;Faust Vrančić&quot; 1996. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Željko Skomer&scaron;ić</strong></p> <p> <strong>(Rijeka, 1952.) &ndash; kolekcionar, brodograditelj i maketar</strong></p> <p> Živi i radi u Krku, gdje je 1996. osnovao radionicu za izradu maketa brodova. Od 1990-ih godina sustavno prikuplja pomorsku građu: crteže, alate, knjige i makete. Njegove makete izlagane su u Hrvatskoj, Europi i svijetu, uključujući EXPO 1998. u Lisabonu i izložbe u Vancouveru. Dobitnik je brojnih nagrada za tehničku preciznost i očuvanje pomorske ba&scaron;tine.</p> <p> &nbsp;</p>

Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića

<p> <img alt="" src="/files/images/2025/Krapina%20-Zbirka%20salona-2.jpg" style="width: 400px; height: 281px;" /></p> <p> &nbsp;</p>

Ljeto na Rokovom / Godišnja izložba radova polaznika Likovnog centra

<p> Likovni centar Grada Zagreba najavljuje program Ljeto na Rokovom koji započinje 11. lipnja u 20 sati otvorenjem Godi&scaron;nje izložbe radova polaznika Likovnog centra i koncertom&nbsp; Dua Travershe kojeg čine Nera Stipičević i Mirko Pri&scaron;lin.</p> <p> Ovim programom prikazat će se cjelogodi&scaron;nji rad likovnih amatera, članova Likovnog centra, te najaviti događanja koja slijede u lipnju i srpnju.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Likovni centar Grada Zagreba ustanova je koja vi&scaron;e od pedeset godina kroz svoje programe njeguje likovni amaterizam, a izložba radova polaznika daje uvid u likovno stvarala&scaron;tvo dijela zagrebačkih amatera slikara, kipara i oblikovatelja umjetničke keramike koji stvaraju na Rokovom perivoju.</p> <p> Likovni centar kroz godinu okuplja stotinjak polaznika slikarstva, keramike i kiparstva a na zavr&scaron;noj izložbi predstavljaju se najuspje&scaron;niji radovi nastali tijekom tekuće godine.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz izložbu, ove godine organiziran je i glazbeni nastup Dua Travershe s programom francuskih &scaron;ansona &scaron;to će članovima i posjetiteljima Likovnog centra pružiti atmosferu slavlja umjetnosti kao krunu cjelogodi&scaron;njeg rada i stvaranja.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ljeto na Rokovom nastavit će se raznim radionicama, izložbama i aktivnostima namijenjenim građanima a posebno djeci.&nbsp;</p> <p> <br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Ljeto na Rokovom</strong></p> <p> Program:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>11. lipnja&nbsp;</strong></p> <p> 20.00 h - Otvorenje Godi&scaron;nje izložbe radova polaznika Likovnog centra</p> <p> 20.30 h &ndash; Koncert francuskih &scaron;ansona &ndash; Duo Travershe / Nera Stipičević, vokal i Mirko Pri&scaron;lin, gitara</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>23. lipnja &ndash; 4. srpnja</strong>&nbsp;&nbsp;</p> <p> 10 &ndash; 11.30 h - Praznici na Rokovom / besplatne kreativne radionice za &scaron;kolarce&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>10. srpnja</strong>&nbsp;&nbsp;</p> <p> 20 h &ndash; Otvorenje izložbe Duje Jurića</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>16. srpnja</strong></p> <p> 19.00 h - Upoznaj Kljakovića &ndash; predstavljanje interaktivne aplikacije</p> <p> &nbsp;</p>