Varaždinski spomenar / 100 godina Gradskog muzeja Varaždin

<p> Sredi&scaron;nji program obilježavanja 100. obljetnice osnutka Gradskog muzeja Varaždin je izložba <i>Varaždinski spomenar</i>, koja se otvara u nedjelju, 16. studenoga u 17 sati, na dan kad je 1925. u Starom gradu otvoren prvi muzejski postav, čime je započelo djelovanje te varaždinske ustanove.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je postavljena u reprezentativnom prostoru palače Patačić, obuhvaća izbor od stotinjak najvrednijih, najzanimljivijih, odnosno <i>najposebnijih</i> predmeta iz zbirki svih muzejskih odjela i svojevrsni je <i>hommage</i> pro&scaron;losti, sada&scaron;njosti i budućnosti gradu Varaždinu, zajednici i Muzeju. Svaki od njih pripovijeda jedinstvenu priču o kulturnoj, povijesnoj, prirodnoj i umjetničkoj ba&scaron;tini, važnoj ne samo za Varaždin nego i &scaron;ire.</p> <p> Ba&scaron; poput glazbene forme <i>quodlibet</i>, koja je svoju inačicu dobila u likovnim kolažima 18. i 19. stoljeća, i priče izdvojenih izložaka postaju djelići cjeline, tumačeći povijest Varaždina i njegove okolice, ono &scaron;to čini identitet Varaždinaca te ulogu Muzeja u njegovu čuvanju i oblikovanju.</p> <p> Poput kompozicije sastavljene od naoko nasumično odabranih elemenata, izložba donosi niz fragmenata &ndash; materijaliziranih povijesnih citata &ndash; u kojima svaki predmet ima možda već poznatu, ali ipak malo drugačiju priču. Naizgled, neki od eksponata su beznačajni, no njihova priča u pozadini otkriva za&scaron;to su važni i zaslužuju biti dio fundusa i kolektivnog pamćenja.</p> <p> Ova je izložba i svojevrsni spomenar, u kojem je nemoguće obuhvatiti svih sto godina postojanja Muzeja, kao ni sve ljude koji su dali doprinos razvoju te ustanove, no ujedno je i most između pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, a kroz predstavljene isječke prikazuje ono &scaron;to se u Muzeju čuva, a čije značenje se često brzo zaboravlja. Među izdvojenim izložbenim temama su, primjerice: blago Perzije, Japana, antičkog Rima i starog Egipta, Faberg&eacute;ova minijatura, salonski fotoaparat, zapis jurjevskih običaja, &bdquo;cvrčak&ldquo; iz &scaron;pilje Vindije, izumrle vrste, stvarala&scaron;tvo varaždinskih umjetnika, simboli neovisnosti...</p> <p> Izložba je napravljena i s ciljem da svaki posjetitelj među predmetima pronađe ne&scaron;to &scaron;to će poželjeti pohraniti u svom sjećanju &ndash; ba&scaron; kao &scaron;to <i>quodlibet</i> znači: zapamtite ono &scaron;to vam je po volji, ili po želji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica stručne koncepcije izložbe je vi&scaron;a kustosica u GMV-u Jelena Rančić, a u pripremi su kao suradnici sudjelovali kustosi i ostali stručni muzejski djelatnici GMV-a. Uz izložbu je tiskan i popratni katalog, s povijesnim pregledom djelovanja GMV-a, kao i ostalim zanimljivostima i obrađenim podacima iz njegove pro&scaron;losti i dosada&scaron;njeg rada. Autorice likovnog postava izložbe su Katarina Perić i Negra Nigoević, koja je ujedno i autorica oblikovanja kataloga. Realizaciju izložbe i kataloga sufinancirali su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Varaždin i Varaždinska županija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu otvara ministrica kulture i medija RH dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a u protokolu otvaranja, uz ravnatelja GMV a Mirana Bojanića Morandinija i vi&scaron;u kustosicu u GMV-u Jelenu Rančić, sudjeluju i varaždinski gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj, varaždinski župan Anđelko Stričak te predsjednik Upravnog vijeća GMV-a dr. sc. Vladimir Huzjan. U programu sudjeluju i pripadnici Varaždinske građanske garde i Husarske garde Varaždinske županije, dok glazbeni dio programa izvode sopranistica Lucija Spevec i gitarist Igor Matavulj te učenici Glazbene &scaron;kole u Varaždinu pod vodstvom profesorice Dade Ruža.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je postavljena za razgled do 10. siječnja 2027. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica stručne koncepcije izložbe: Jelena Rančić.</p> <p> Suradnici: Ivana Drožđek, Elizabeta Igrec, dr. sc. Mi&scaron;el Jelić, Mia Ko&scaron;ćak, Davor Kra&scaron;, Petra Marincel, Nata&scaron;a Mihinjač, Petar Nevžala, Ivana Skuzin, Da&scaron;a Suhić Hižak, Lovorka &Scaron;timac Dedić, Spomenka Težak. Oblikovanje postava izložbe: Negra Nigoević, Katarina Perić.</p> <p> Oblikovanje vizuala izložbe: Negra Nigoević.</p>

Istarske medalje i plakete

<div> Otvorenje izložbe &bdquo;Istarske medalje i plakete&ldquo; održat će se u petak, 14. studenoga 2025. u 16 sati u Edukacijskoj dvorani Arheolo&scaron;kog muzeja Istre u Puli. Autori izložbe su Erika Trbojević i Marko &Scaron;arinić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Istarske medalje i plakete&ldquo; donosi pregled najznačajnijih medalja koje su obilježile bogatu i slojevitu povijest istarskog poluotoka. Obuhvaćen je cijeli poluotok, uključujući Kastav, Lovran i Opatiju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U postavu se može razgledati čak 180 medalja i plaketa, koje svjedoče o različitim dru&scaron;tvenim, kulturnim i političkim kontekstima u kojima su nastajale. Iako se tradicija medalje u dana&scaron;njem obliku razvija od 15. stoljeća, njezini korijeni sežu jo&scaron; u antičko doba, kada je simboličko nagrađivanje bilo izraženo dodjelom lovorovog vijenca kao znaka časti i pobjede. Upravo iz tog običaja razvio se koncept medalje kao sredstva komunikacije, priznanja i uspomene.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ulaz je slobodan. Izložba ostaje otvorena do 30. studenoga 2025., prema sljedećem radnom vremenu:</div> <div> ponedjeljak - petak: 9.00 - 20.00 sati</div> <div> subota: 9.00 - 13.00 sati</div> <div> nedjelja: zatvoreno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Iva JAPEC – Luka KIRIN – Kristijan POPOVIĆ

<p> Otvorenje izložbe <i>Iva JAPEC &ndash; Luka KIRIN &ndash; Kristijan POPOVIĆ</i> održat će se u Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u petak, 14. studenoga 2025. godine u 18 sati.</p> <p> Izložba će biti otvorena do 14. siječnja 2026. godine i može se razgledati svakodnevno, osim ponedjeljkom, od 9 do 16 sati.</p>

Ivan Domac / zapisi iz Slavonije

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/POZIVNICA%20Ivan%20Domac.jpg" style="width: 650px; height: 473px;" /></p>

Jelena Jureša / Koreografije nasilja

<div> U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se u četvrtak, 13. studenog u 19 sati, velika samostalna izložba &quot;Koreografije nasilja&quot; umjetnice Jelene Jure&scaron;e, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava, odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dan nakon otvorenja u petak, 14. 11. 2025. u 18 sati, održat će se razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jure&scaron;a, Barbara Matejčić, Aleksandra Sekulić, Branka Benčić i moderatorica Ivana Pejić, a koji progovara o politikama reprezentacije, strukturnom nasilju i političkoj afaziji u umjetničkom i dru&scaron;tvenom kontekstu.&nbsp;</div>

Godišnja skupna izložba HDLU

<div> &nbsp;Otvorenje godi&scaron;nje skupne izložbe HDLU održat će se u četvrtak, 13.11.2025. u 18.00 h u Kneževoj palači.</div>

Mirna Nestić i Franciska Topolovec / Dijalozi

<div> U izložbi Dijalozi, kiparica Mirna Nestić i slikarica Franciska Topolovec vode razgovor u vi&scaron;e slojeva &ndash; međusobno, sa samima sobom i s publikom. Njihov susret u Galeriji Kurija pretvara se u likovni razgovor o stvaranju, o sjećanju i o potrebi da se osobno iskustvo pretoči u univerzalne oblike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mirna Nestić u glini, tom praiskonskom materijalu, oblikuje figure koje su istodobno stvarne i mitske. Njezine skulpture &ndash; od Ukalupljivanja i Sam sa sobom do Jahača smrti i Dismorfije &ndash; istražuju granice između duhovnog i tjelesnog, između početka i kraja. U svakoj se osjeća dah transformacije: kako bi novo nastalo, staro mora nestati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Franciska Topolovec na to odgovara &bdquo;kolažima sjećanja&ldquo; izvedenima u akvarelu i ugljenu. U njezinim slikama prostori i predmeti postaju memorijski zapisi, emotivne sonde koje povezuju osobno i kolektivno. U slojevima boje i crteža skriva se tiha potraga za smislom, djetinjstvo pretočeno u sada&scaron;njost, krhkost koja nosi snagu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dijalozi su, u konačnici, izložba o komunikaciji umjetnosti i života &ndash; o stalnom prevođenju emocije u formu, iskustva u simbol, trenutka u trajanje. U zajedničkom prostoru Mirne i Franciske otvara se razgovor u kojem svaka riječ ima svoju sjenu, a svaka sjena &ndash; svoj odjek, nagla&scaron;ava autorica predgovora u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.</div> <div> Izložbu pogledajte do 28. studenog 2025. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu i civilno dru&scaron;tvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div>

Sanja Jureško: Ispod površine

<p> U Lo&scaron;injskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 13. studenoga u 18 sati otvara se samostalna izložba akademske slikarice Sanje Jure&scaron;ko pod nazivom <i>Ispod povr&scaron;ine</i>.</p> <p> O svijetu žene koja traži mir, ti&scaron;inu i slobodu autorica progovara vizualnim jezikom. Umjetničkim potpisom, serijom radova <i>Ti&scaron;ina</i>, slavi more i ženu, ženu koja je samosvjesna, snažna i neovisna. Podjednako duboko, s veoma poetičnim i introspektivnim izrazom Jure&scaron;ko opusom <i>SELFIEspection</i> donosi radove koji su dru&scaron;tveno anagažirani, propituju i izazivaju dru&scaron;tvenu aktualnost fenomena &bdquo;selfie&ldquo; koji slikarica ironizira kroz prikaz vlastitog tijela. U slikarskoj maniri hrvatskog slikarstva s kraja 19. i početka 20. stoljeća nastao je poliptih &ldquo;Kretanje u krug&ldquo;, s prikazom nagog ženskog tijela ispod mora, kao simbolički odgovor na izolaciju u periodu epidemije covida 2020. godine.</p> <p> Sanja Jure&scaron;ko rođena je u Rijeci 1990. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača, u lipnju 2015. godine. Izlagala je na jedanaest samostalnih izložbi te na mnogim skupnim izložbama. Sudjelovala je na vi&scaron;e rezidencijalnih umjetničkih programa, uključujući i Cite des Arts u Parizu (2018.). Članica je HDLU-a, HDLU Rijeka te Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika HZSU.</p> <p> Izložba Sanje Jure&scaron;ko biti će otvorena za posjetitelje do 6. prosinca 2025. u radnom vremenu Muzeja.&nbsp;</p>

Jelena Jureša: Koreografije nasilja

<p> U četvrtak, 13. studenoga u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvara se prva velika samostalna izložba Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj naslovljena&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>. Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2026.</p> <p> Muzej moderne i suvremene umjetnosti predstavlja&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>, prvu veliku samostalnu izložbu Jelene Jure&scaron;e u Hrvatskoj, koja okuplja pregled njezine recentne produkcije iz područja filma, videa i videoinstalacije. U svojem radu Jelena Jure&scaron;a bavi se pitanjima identiteta, politikama sjećanja i zaborava,&nbsp;odnosom promatrača i promatranog, reprezentacijskih (ne)moći slike. Istražujući složene odnose između kolektivnog sjećanja i političke odgovornosti, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e propituje načine na koje se povijest reflektira i reproducira u suvremenom dru&scaron;tvu.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;okuplja četiri rada postavljena u velike sredi&scaron;nje izložbene dvorane MMSU-a kao imerzivne audiovizualne instalacije koje stvaraju poetike i politike pokretnih slika između dokumentarnog i izvedbenog, a potpuno osvajaju izložbeni prostor: radi se o novom eksperimentalnom filmu i videoinstalaciji&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;(2025.), eksperimentalnom filmu&nbsp;<i>Ubundu</i>&nbsp;(2019.), te monumentalnom i kompleksnom radu&nbsp;<i>Afazij</i>a (2019.), dugometražnom filmskom eseju koji se strukturira u tri poglavlja, a dodatno se razvija i kao vi&scaron;ekanalna instalacija dokumentacije istoimene multimedijalne izvedbe (<i>Afazija, partitura za monitore</i>, 2025.). Većina radova se po prvi put prikazuje u Hrvatskoj.</p> <p> Usredotočena na mehanizme koji uokviruju prostor i vrijeme, mjesto i identitet, umjetnička praksa Jelene Jure&scaron;e koju razmatramo kroz prizmu radova nastalih u posljednjih pet godina predstavlja razotkrivanje konstelacija pre&scaron;ućenih slika povijesti. Jelenin je rad prožet uranjanjem u povijest i politike dugog 20. stoljeća, ogoljavajući mehanizme reprezentacije koji ukazuju kako se kolonijalizam, nacionalizam, rasizam i kapitalizam kontinuirano isprepliću.&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;tako detektiraju mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, prostorima europskog kontinenta, različitim državama, političkim i dru&scaron;tvenim kontekstima, ukazuju na krize i pre&scaron;ućivanja, stvarajući vizualni prostor u kojem osobno postaje nerazdvojivo od političkog.</p> <p> Kartografija&nbsp;<i>Afazije</i>&nbsp;polazi od kolonijalne afazije belgijske kolonijalne pro&scaron;losti, nastavlja razotkrivanje austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja Drugog svjetskog rata, kako bi zavr&scaron;ila na jednoj fotografiji koja prikazuje okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Novi eksperimentalni film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>, koji se prvi put prikazuje u Hrvatskoj, a nastaje u hrvatskoj koprodukciji (Kinematograf), uz podr&scaron;ku MMSU-a i rezidencije Kamov, temelji se na predlo&scaron;ku tekstova Dubravke Ugre&scaron;ić, a nastavlja teme povijesnog poricanja, kolektivnog nasilja, egzila i otpora. Povezujući živu izvedbu s fragmentiranim prizorima povijesnog slikarstva nizozemskog zlatnog doba, film&nbsp;<i>Ne shvaćajte to osobno</i>&nbsp;predstavlja promi&scaron;ljanje o promjenama ljudskog pona&scaron;anja, od banalnosti zla do suučesni&scaron;tva ili ravnodu&scaron;nosti, oblikovanih kapitalizmom i imperijalnom pohlepom.</p> <p> Radovi Jelene Jure&scaron;e okupljeni na izložbi&nbsp;<i>Koreografije nasilja</i>&nbsp;suočavaju nas s povijesnom istinom i povijesnom &scaron;utnjom, dok ukazuju na potencijal umjetnosti da govori o potisnutom, zaboravljenom ili neizrecivom.</p> <p> Kustosica: Branka Benčić</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Boris Ljubičić: Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 17 sati u prostorima Gradskog muzeja Vukovar (Galerija Oranžerija), u Dvorcu Eltz održat će se otvorenje izložbe&nbsp;Borisa Ljubičića &bdquo;Novi izgled Hrvatske / New Look Croatia&ldquo;. Nakon otvorenja izložbe, u 18 sati, autor će održati predavanje pod nazivom&nbsp;&bdquo;Dizajn treba Hrvatskoj&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja autorski doprinos Borisa Ljubičića oblikovanju suvremenog vizualnog identiteta Hrvatske te donosi jedinstven pogled na ulogu dizajna u prepoznavanju i predstavljanju nacionalnog karaktera u kontekstu europske kulturne ba&scaron;tine.</p>

Glazba. Ljudi. Tradicija.

<p> Obilje raznovrsnih događanja i ove će godine ispuniti Trogir povodom<i>&nbsp;Stivanje</i>&nbsp;&ndash; proslave blagdana sv. Ivana Trogirskoga i Dana grada Trogira! Od ponedjeljka, 3. do nedjelje, 16. studenog 2025. Trogirke, Trogirani i njihovi gosti moći će uživati u bogatom programu ispunjenom mno&scaron;tvom kulturno-umjetničkih, vjerskih, sportskih i dru&scaron;tvenih događanja. U duhu zajedni&scaron;tva, stvarala&scaron;tva i tradicije,&nbsp;<i>Stivanja 2025.</i>&nbsp;jo&scaron; će jednom pokazati sve ono najbolje &scaron;to Trogir jest &ndash; grad ljudi, tradicije, radosti življenja i stvaranja!</p> <p> U srijedu,&nbsp;12. studenoga, s početkom u 20 sati, u izložbenom prostoru&nbsp;<a href="https://muzej-grada-trogira.hr/2025/11/04/stivanja-2025/"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">Muzeja grada Trogira</span></a>&nbsp;održat će se otvorenje izložbe povodom 200. obljetnice Narodne glazbe Trogir &bdquo;Glazba. Ljudi. Tradicija.&ldquo;.</p> <p> Autori su&nbsp; Maja Maljković Zelalija, Du&scaron;ka Guina, &Scaron;ime Pažanin, Ante Županović.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga 2025.</p>

Kinert i đaci

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. godine u 19 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Kinert i đaci&ldquo;.</p> <p> Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom &bdquo;Kinert i đaci&ldquo; predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.</p> <p> Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cet&iacute;na (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).</p> <p> Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazali&scaron;ne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plo&scaron;nog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.</p> <p> Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodi&scaron;njeg posvećenog rada u &scaron;irem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.</p> <p> Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu sredi&scaron;nju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.</p> <p> Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi.&nbsp;</p>

Planjke, vugli, cifre

<p> U srijedu, 12. studenoga 2025. u 17 sati u Muzeju Grada Đurđevca otvara se gostujuća izložba Muzeja Turopolja &bdquo;Planjke, vugli, cifre&ldquo;.</p>

Latica Ivanišević / Dar ljepote

<div> Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe Latice Ivani&scaron;ević &quot;Dar ljepote&quot; u srijedu, 12. studenoga 2025., u 19 sati u Oktogonu NMMU, Ilica 5, Zagreb.</div> <div> Kustosica izložbe je Lada Bo&scaron;njak Velagić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba donosi presjek bogatog i raznovrsnog stvarala&scaron;tva umjetnice koja je svojim opusom obilježila hrvatsku scenografiju, kostimografiju i tapiseriju. Kroz izbor tapiserija, tekstilnih kolaža, kostima te umjetnina iz obiteljske zbirke, izložba otkriva povezanost Latice Ivani&scaron;ević s umjetno&scaron;ću, obiteljskom tradicijom i najistaknutijim autorima hrvatske kulturne scene 20. stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika: Latica Ivani&scaron;ević, Ptice, 1999.,</div> <div> podloga: pamuk; runo: vuna; tehnika ručnog taftinga (izrada atelje Zdenka Jerneića)</div> <div> 200 x 300 cm</div> <div> Foto: Goran Vranić &copy; Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb</div>

Srijeda u Muzeju / Bojan Šumonja

<p> Posljednja u nizu ovogodi&scaron;njih izložbi realiziranih u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel je izložba akademskog slikara&nbsp;Bojana &Scaron;umonje, koja se otvara u sklopu&nbsp;<i>Srijede u Muzeju</i>. Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<i>Ovce</i>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bojan &Scaron;umonja izlagao je na vi&scaron;e od 100 samostalnih i na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i &scaron;irom svijeta, vi&scaron;estruko je nagrađivan autor, a njegovo slikarstvo tekstovima su popratili mnogobrojni značajni teoretičari umjetnosti. U Varaždinu je svoj opus&nbsp;<em>Ovce</em>&nbsp;(po kojem je općeprihvaćeno prepoznat) izlagao 2009., tako da nije nepoznat varaždinskoj likovnoj publici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O autoru Željko Marciu&scaron;, muzejski savjetnik u Nacionalnome muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu, pi&scaron;e: &bdquo;Bojan &Scaron;umonja (1960.) jedan je od najizrazitijih suvremenih hrvatskih neoekspresionističkih slikara. Studirao je kiparstvo na venecijanskoj Akademiji lijepih umjetnosti (klasa prof. Tramontina, 1984.), a do 1987. u Milanu uči grafiku dubokog tiska. Autorovo rasno slikarstvo razapeto između mitologemskog i profanog (I. Zidić, 2007.) utemeljeno je metodom citatnosti na načinima postmoderne interpretacije tradicije (figura, pejzaž, povijest slikarstva, drama, mit, vražje i božje, tragedija, alegorija), poetike stripa i filma te skorijem naslijeđu transavangarde i Novih divljih.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje počinje u 19 sati u palači Sermage i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p> <p> &nbsp;</p>

44. Izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija

<div> Muzejski dokumentacijski centar organizira 44. Izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga 2025. u sklopu Međunarodnog sajma knjiga Interliber.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Za na&scaron;u vjernu publiku pripremili smo predstavljanje recentnih publikacija 107 muzeja iz 60 hrvatskih gradova, promociju novih muzejskih izdanja na glavnoj pozornici Zagrebačkog velesajma, dok najmlađe posjetitelje očekuju edukativne radionice pod vodstvom muzejskih pedagoginja i kustosica iz Doma Marina Držića, Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja i Muzeja grada Karlovca. Vi&scaron;e o bogatom popratnom programu pročitajte na mrežnim stranicama MDC-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potražite nas u paviljonu 6 na &scaron;tandu 8c i otkrijte koje su najnovije publikacije muzeji pripremili za Izložbu, provjerite koji su vam naslovi promakli i upoznajte se s bogatim kulturnim nasljeđem koje čuvaju hrvatski muzeji i galerije.</div> <div> &nbsp;</div>

Pozdrav iz Sušaka / Un saluto da Sussak

<div> U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba posvećena su&scaron;ačkim razglednicama. Izložba i katalog Pozdrav iz Su&scaron;aka / Un saluto da Sussak prikaz su odabranih primjeraka muzejske Zbirke razglednica s motivima povijesnog grada Su&scaron;aka i njegove okolice. Kroz 125 razglednica prezentira se industrijsko, povijesno, urbanističko i kulturno nasljeđe Su&scaron;aka.</div> <div> Izložba je podijeljena u nekoliko segmenata: panorame, ulične vedute, znamenite građevine, su&scaron;ački kvartovi, industrija i turizam, Rječina, Mrtvi kanal i granica, okolna mjesta, te Sokol i ostala su&scaron;ačka udruženja i grupe. Razglednice su tijekom vi&scaron;e od jednog stoljeća imale važnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji, kulturi i kolektivnom pamćenju. Njihova dokumentarna vrijednost danas je neprocjenjiva jer mnogih građevina ili vizura koje vidimo na njima vi&scaron;e nema ili su znatno izmijenjene. Preko njih se može pratiti urbanistički rast Su&scaron;aka, &scaron;irenje u smjeru istoka, razvoj prometa, pomorstva i turističke ponude. Su&scaron;ak je svoj identitet sustavno razvijao osobito krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a upravo su razglednice bile jedno od brojnih mogućnosti kojima se taj identitet afirmirao.</div> <div> Autorica izložbe je Marija Lazanja Du&scaron;ević. Organizirana je u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeka/ Comunit&agrave; degli italiani di Fiume te su izložba i reprezentativni katalog izložbe realizirani na hrvatskom i talijanskom jeziku. Izložba se otvara 11. studenog u Kockici, Trg R. Zanelle 2. Traje do 8. prosinca 2025.</div> <div> &nbsp;</div>