Grafičke mape, plakati i grafike Ivan Lacković Croata iz Donacije Biškupić

<p> Ova je izložba proiza&scaron;la iz bogate donacije obitelji Bi&scaron;kupić Muzeju Grada Đurđevca koja broji 17 grafičkih mapa s originalnim grafičkim listovima izrađenih u tehnikama litografije, bakropisa, serigrafija i svilotiska s predgovorima istaknutih povjesničara umjetnosti, umjetnika i muzeologa, pjesnika, akademika &ndash; Tonka Maroevića, Milivoja Slavičeka, Igora Zidića, Vesne Krmpotić, Ivana Goluba, Drage Ivani&scaron;evića, Bože Bi&scaron;kupića i drugih. Uz navedeno donirane su i 33 grafike i 43 plakata, a muzeju nose posebni pečat jer su djela darivana upravo kraju odakle je Ivan Lacković Croata potekao i u kojem je crpio motive i nadahnuća svojih brojnih umjetničkih djela.</p> <p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/ILC-Biskupic-Plakat-50x70.jpg" style="width: 429px; height: 600px;" /></p>

Tvornica cementa „Dalmatia“ d. d. u Kaštel Sućurcu (1912. – 1942.)

<p> Otvorenje izložbe <i>Tvornica cementa&nbsp;&bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. u Ka&scaron;tel Sućurcu (1912. &ndash; 1942.)</i>&nbsp;održati će se u četvrtak, 18. prosinca u 19 h u Muzeju grada Ka&scaron;tela, u Nadbiskupskom ka&scaron;telu u Ka&scaron;tel Sućurcu (Gospojska &scaron;trada 1).&nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tvornica cementa&nbsp;&bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. u&nbsp; Ka&scaron;tel Sućurcu (1912. &ndash; 1942.)</strong></p> <p> Ove godine obilježava se 111 godina od zavr&scaron;etka izgradnje stare sućuračke tvornice cementa &bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d.&nbsp;Svjetska proizvodnja cementa drastično je rasla na prijelazu pro&scaron;log stoljeća pa su židovska tvrtka &bdquo;Jules Porg&egrave;s &amp; Cie&ldquo; smje&scaron;tena u Parizu, bavarska tvrtka &bdquo;Otto Steinbeis &amp; Consorten&ldquo; iz Brannenburga te udruženi kapital bečke filijale Ugarskog bankovnog dru&scaron;tva iz Pe&scaron;te osnovali 1912. godine dioničko dru&scaron;tvo &bdquo;Dalmatia&ldquo; koje na jesen te godine započinje gradnju tvornice cementa.</p> <p> Tvornica je zavr&scaron;ena uoči Prvoga svjetskog rata, prve tone cementa proizvedene su 1914. godine, a redovna proizvodnja započinje 1919. godine. Zaposleni radnici u tvornici &bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. bili su primarno Sućurani koji su tvornici prodali svoja zemlji&scaron;ta. Većina ih se, uz rad u &bdquo;fabrici&ldquo;, i dalje nastavila baviti poljoprivredom. Težaci su za tvorničare bili vrlo jeftina radna snaga, a poslovođe, stručnjaci i inženjeri, uglavnom, su bili stranci. Tvornica je imala i terene za teniski i nogometni klub Titan.</p> <p> Većinu predmeta za izložbu iz stare sućuračke tvornice cementa je prikupila Udruga Podvorje, dok su neki predmeti u Muzej stigli otkupom te posudbom. Eksponati se mogu svrstati u dvije osnovne kategorije: predmeti koji su se nalazili unutar radnih prostora ili salona (ormar za knjige i vje&scaron;alica, pisaći stroj, natpis nad ulazom, žig, matrica za izradu žiga, mramorna skulptura, male metalne oznake) s podkategorijom reklamnih uporabnih predmeta (izvlačni metar, kvačice za pričvr&scaron;ćivanje papira, nožić za otvaranje pisama) te arhivalije (reklamna bro&scaron;ura, pravilnik, memorandumi, ugovori, izborna lista, molba, ambalažne markice, amblemi robnih marki, karta, posjetnica, iskaznice, dopisi, omotnice, platne vrećice, priznanice...).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Marko Pašalić: Mikologija

<p> U četvrtak, 18. prosinca 2025. s početkom u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Marka Pa&scaron;alića <i>Mikologija</i><br /> <br /> Marko Pa&scaron;alić na izložbi <i>Mikologija</i> predstavlja ciklus od 49 radova malog formata. Ovi radovi nisu rezultat planiranog poteza, već procesa koji dopu&scaron;ta materijalu da djeluje, da se raspadne i ponovno uspostavi u drugom obliku. Na konceptualnoj razini pristup bi se mogao opisati kao monotipija jer je svaka slika jedinstvena, neponovljiva i nepredvidiva, proizvod dodira između slučajnog i namjernog.<br /> <br /> Naslov <i>Mikologija</i> upućuje na svijet gljiva, ali i na način promatranja i bilježenja prirodnih procesa. Gljiva ovdje nije tek motiv, nego sredstvo koji sam po sebi nosi logiku rasta, propadanja i obnavljanja. Njezine spore, teksture i pigmenti koji tvore linije nisu u potpunosti pod autorovom kontrolom, već proizlaze iz suradnje s materijalom. Tako nastali radovi su prostori susreta organskog impulsa i ljudske geste.<br /> <br /> Pa&scaron;alićev interes usmjeren je prema procesu i vremenu, a svaki rad svjedoči o trajanju, o ritmu prirode u kojem raspad i obnova nisu suprotnosti, već dijelovi istog ciklusa. Autor radove smatra svojevrsnim kartama mijena jedinstvene životne zajednice, bilježenjem jednog stanja velikog broja mogućnosti, zamrznutog na papiru poput fotografije izrazito duge ekspozicije. Isto tako s obzirom na to da su osnovni elementi izražavanja, linije i točke smatra ih crtežima.<br /> <br /> Inspiracija Orionom, jednim od najprepoznatljivijih mitolo&scaron;kih likova na nebu, unosi u radove dimenziju arhetipskog i kozmičkog: između zemlje i neba, biolo&scaron;kog i mitskog, odvija se proces u kojem crtež postaje oblik promi&scaron;ljanja postojanja.<br /> <br /> Linije koje proizlaze iz gljive &ndash; tanke, brojne i žive stvaraju vizualni ritam nalik stalnom treperenju i izgledaju moćno. Njihova organska logika upućuje na kružno poimanje vremena, na svijest o međusobnoj povezanosti svih oblika života. Pa&scaron;alićev pristup nije deskriptivan, već eksperimentalno-kontemplativan. Umjetnik promatra prirodu ne kao predmet, nego kao sugovornika.<br /> <br /> Izložba <i>Mikologija </i>ostaje otvorena do 2. siječnja 2026., pozivajući gledatelja da se zaustavi pred tihim, ali upornim djelovanjem prirode &ndash; pred crtežima koji nastaju iz nje same, u igri organskog materijalnog i misaonog, prolaznog i trajnog.</p>

Razgovor s umjetnikom i radionica uz izložbu „Crtice iz povijesti“ Marija Rozića

<p> U&nbsp;utorak 16. prosinca 2025. u 18 sati, održat će se&nbsp;<a href="https://czk-novi-zagreb.us16.list-manage.com/track/click?u=c9888dab750ec54f162dff13a&amp;id=5dc015d538&amp;e=7694bb1cdd" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">vodstvo po izložbi&nbsp;i&nbsp;razgovor s umjetnikom</span></a>&nbsp;Marijom Rozićem povodom samostalne izložbe crno-bijelih fotografija &bdquo;Crtice iz povijesti&ldquo; u Galeriji Vladimir Bužančić.</p> <p> Vodstvo po izložbi održat će voditeljica Galerije Vladimir Bužančić Vesna &Scaron;antak.</p> <p> Od&nbsp;19 do 21:30&nbsp;održat ćemo&nbsp;besplatnu radionicu&nbsp;uz izložbu. Na radionici će se polaznici upoznati s mogućnostima fotografiranja mobitelom. Izložba je posvećena crno-bijeloj fotografiji, pa će se i fotografije nastale na radionici printati crno-bijelo. Radionicu vodi autor izložbe&nbsp;Mario Rozić.</p> <p> <br /> Zbog ograničenog broja&nbsp;mjesta i organizacije radionice uz izložbu molimo&nbsp;prijavite se&nbsp;na email:&nbsp;<a href="mailto:galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr"><span style="color:#009ee3;">galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr</span></a></p>

Ksenija Mogin: Sve su moje slike dnevnici

<p> U utorak, 16. prosinca 2025. u 20 sati Dru&scaron;tvo povjesničara umjetnosti Rijeke u suradnji i u prostorima Muzeja grada Rijeke otvaraju retrospektivnu izložbu Ksenije Mogin</p> <p> &nbsp;</p> <p> <u>O autorici:</u></p> <p> Ksenija Mogin pojavila se na riječkoj likovnoj sceni s novom generacijom autora (Zrin&scaron;ćak, Laginja, Stipanov, Pongrac, Milić...) na Bijenalima mladih jugoslavenskih umjetnika početkom osamdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća. Njezin autorski odabir, od figurativnih konstruktivističkih crteža temeljenih na iskustvima netom zavr&scaron;ene ljubljanske Akademije do apstraktne ekspresije (<i>Krajolici</i>), dobio je potvrdu sudjelovanjem na prijelomnoj izložbi riječke Moderne galerije <i>Kontrolirana gesta &ndash; primjeri novog enformela i apstraktnog ekspresionizma </i>1988. godine. U devedesetima je kromatske vrijednosti iz posve tamne otvorila u paletu svijetlih tonaliteta, a iz izražene gestualnosti pre&scaron;la u spektar lirsko-nostalgičnih senzibiliteta. Novi je ciklus nazvala <i>Spomenari</i>. Početkom 2000-ih slijedi niz ambijentalnih postava <i>Rasprodaja pro&scaron;losti </i>u kojima su oprostorene slike zapisani dokumenti prolaznosti. Slijedilo je koketiranje s kičem i postalo teren nove likovne igre koja, &#39;hodanjem po rubu&#39;, i dalje preispituje drugačije likovne izazove.</p> <p> Kontinuirano i dosljedno zagovarajući dijalog sa samom sobom svoje je izbore potvrdila izjavom: <i>Sve su moje slike dnevnici</i>.</p> <p> Radni vijek započela je među osnivačima Odsjeka za slikarstvo na riječkoj Pedago&scaron;koj akademiji, a zaokružila ga 2020. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti gdje je umirovljena u trajnom zvanju redovite sveučili&scaron;ne profesorice. Kroz njenu slikarsku klasu pro&scaron;le su generacije riječkih studenata. Identitet svoje likovnosti, osim kroz slikarstvo i obrazovni rad, potvrdila je i u kostimografiji aktivno se baveći kazali&scaron;nom kostimografijom i kreacijom karnevalskih kostima.</p> <p> Dru&scaron;tvo povjesničara umjetnosti Rijeke retrospektivnom izložbom i monografijom želi predstaviti ovaj bogati i raznoliki stvaralački opus Ksenije Mogin. Kustosica izložbe u Muzeju grada Rijeke je povjesničarka umjetnosti Jolanda Todorović.</p> <p> <u>Životopis:</u></p> <p> Ksenija Mogin (Rijeka 1955.) studij slikarstva zavr&scaron;ila je 1979. godine na Akademiji za likovnu umjetnost Sveučili&scaron;ta u Ljubljani, kao i poslijediplomski studij u klasi prof. Janeza Bernika 1983. Iste godine zapo&scaron;ljava se na Pedago&scaron;kom fakultetu u Rijeci u svojstvu asistenta za predmet Slikanje gdje će, sada na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci, svoj pedago&scaron;ko-nastavnički radni vijek zavr&scaron;iti 2020. godine u trajnom zvanju redovite profesorice.</p> <p> Od 1984. godine članica je HDLU-a Rijeka, a od 1988. godine i HDLU-a Zagreb.</p> <p> Od kasnih sedamdesetih izlaže na brojnim izložbama. Dosad su radovi Ksenije Mogin predstavljeni javnosti na trideset i četiri samostalne te na vi&scaron;e od sto kolektivnih, koncepcijski osmi&scaron;ljenih ili žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu. Umjetnički radovi joj se nalaze u fundusima muzeja, galerija te u javnim i privatnim kolekcijama. Dobitnica je &scaron;est nagrada za slikarstvo i kostimografski rad. Živi i radi u Opatiji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može pogledati do 20. siječnja 2026. godine, u radno vrijeme Muzeja: od utorka do petka između 10 i 18 sati, subotom od 10 &ndash; 14 sati (nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno).</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Branimir Paškvan: Moje oči, naše boje

<p> U utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Branimira Pa&scaron;kvana pod naslovom &bdquo;Moje oči, na&scaron;e boje&ldquo;.</p> <p> Prva izložba u HDD-u koju će posjetitelji primarno doživjeti putem VR sustava, na interaktivan način nas uvlači u svijet boja, njihove percepcije, doživljaje, razumijevanja i konceptualizacije. Izložba je dio istraživačkog umjetničkog projekta koji povezuje znanost, teoriju, dizajn i specifičan osobni diskurs njenog autora, te poziva na igru i istraživanje. U večeri otvorenja održat će se i kraći [d]razgovor s autorom.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://dizajn.hr/blog/izlozba-branimir-paskvan/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Slikarstvo Josipa Škerlja: crno i bijelo u boji

<p> Umjetnička galerija Dubrovnik za kraj svoje obljetničke godine u kojoj je obilježeno 80 godina djelovanja, priprema retrospektivnu izložbu dubrovačkog akademskog slikara Josipa &Scaron;kerlja pod nazivom &#39;Slikarstvo Josipa &Scaron;kerlja &ndash; crno i bijelo u boji&#39;.</p> <p> Retrospektivna izložba, u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, bit će otvorena u utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.</p> <p> Retrospektivnom izložbom u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, na kojoj će biti izloženo vi&scaron;e od 150 &Scaron;kerljevih djela, želi se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih, i jo&scaron; uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika.</p> <p> Autor izložbe, Antun Karaman u izložbenom katalogu za rad Josipa &Scaron;kerlja, između ostalog, zapisuje:</p> <p> <i>&#39;Osjetljivim okom &Scaron;kerlj neprestano gleda svjetove u sebi i oko sebe &ndash; gleda u svjetove svoje i na&scaron;e, jer svačiji je život jednako vrijedan pažnje (i jedno je od bezbrojnih sidri&scaron;ta njegovih misli). Sve &scaron;to vidi i pritom osjeća njegovo je (moguće) zakloni&scaron;te, azil, ponekad i prvi glas&hellip; A sve doživljeno u svojim će slikama (i u svojim stihovima) spontano, neobuzdano i bezrezervno ra&scaron;članiti, pa ra&scaron;članjeno ponovo stegnuti i na samo sebi svojstven način čvrstim nitima emocija i misli odmjereno i poneseno povezati. &bdquo;Bremena&ldquo; života, terete i tjeskobe, i ugode i boli, i terete napetosti struna svih (dobrih i lo&scaron;ih) životnih niti, &Scaron;kerlj nastoji ublažiti, učiniti prihvatljivijim, iskazati ih simbolikom boje i osebujnom stilizacijom oblika koje poetski, i crtežom i bojom, nenametljivo kiti&hellip;</i>&#39;.</p> <p> Odabirom radova iz svih faza umjetnikovih 60 godina stvarala&scaron;tva, izložba potvrđuje ne samo &Scaron;kerljev slikarski vitalizam i njegove vrijednosti, već ukazuje i na jednu od važnijih likovnih epizoda u dubrovačkom slikarskom stvarala&scaron;tvu.</p> <p> Otvorenje izložbe obogatit će i nastup dubrovačkih glazbenih umjetnika. Klarinetist Teo Čipčić, kontrabasist Denis Ajduković i violinist Slobodan Begić koji je i autor glazbe, izvest će skladbu &#39;Scherzo-&Scaron;kerlja&#39; ili &#39;&Scaron;kerac &Scaron;kerlja&#39; napisanu 1997. godine i posvećenu dubrovačkom slikaru.</p> <p> Kustosica izložbe je Ivona &Scaron;imunović, kustos pedagog Umjetničke galerije Dubrovnik, a retrospektivna izložba Josipa &Scaron;kerlja ostat će otvorena do 1. ožujka 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Biografija:</p> <p> Josip &Scaron;kerlj rodio se u Dubrovniku 1941. godine, gdje je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika.</p> <p> Po zavr&scaron;etku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, &Scaron;kerlj se vratio u Dubrovnik, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj &scaron;koli. Kao prosvjetni djelatnik, usput slikajući i za sebe, radio je sve do umirovljenja 2006. godine.</p> <p> Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U &scaron;ezdeset godina bavljenja slikarstvom, i po broju radova, Josip &Scaron;kerlj je ostvario iznimno obimno i vrijedno umjetničko djelo. Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije&hellip; U svom stvarala&scaron;tvu, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci.</p> <p> &nbsp;</p>

Radionica „Kolende i božićne pjesme“

<p> Dubrovački muzeji u suradnji s Dječjim zborom Dubrovnik u nedjelju, 14. prosinca 2025. u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga organiziraju program polaznika radionice &bdquo;Kolende i božićne pjesme<span style="font-family: Calibri, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 14px;">&ldquo;</span>, koji će se održati pod umjetničkim vodstvom Sanje Dražić i Paole Dražić Zekić. Program započinje u 17:00 sati.</p> <p> Događanje je organizirano u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, a besplatan prijevoz osiguran je u suradnji s javnim gradskim prijevoznikom Libertas Dubrovnik.</p> <p> Polazak s Pila predviđen je u 16:15 sati, uz zaustavljanja na stanicama u Vukovarskoj ulici (Tommy) te u Ulici Obala Stjepana Radića (robna kuća Srđ). Povratak iz Ljetnikovca Bunić-Kaboga na Pile planiran je po zavr&scaron;etku programa oko 18:15 sati.</p> <p> Svi koji žele koristiti organizirani prijevoz, molimo da se, zbog ograničenog broja mjesta, prijave na e-mail: <a href="mailto:radionice@dumus.hr"><span style="color:#009ee3;">radionice@dumus.hr</span></a>.</p> <p> Također, za sve koji dolaze vlastitim automobilom osiguran je parking u blizini Ljetnikovca</p>

P(e)C(e)B(e) – alternativna povijest elektronike

NA_CM_zv

Bajka o Orašaru

<p> U&nbsp;petak&nbsp;12. prosinca, u 18 sati, u Muzeju Brodskog Posavlja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Bajka o Ora&scaron;aru&ldquo;.</p>

Tragovima arheološke baštine Baćine

<p> U petak, 12. prosinca u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju Narona otvara se izložba &bdquo;Tragovima arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine Baćine&ldquo;, koja donosi pregled najznačajnijih arheolo&scaron;kih nalaza prikupljenih na području naselja Baćina (Grad Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija).</p> <p> Tijekom proteklih godina u fundus muzeja pohranom i poklonima dospjeli su brojni nalazi s područja Baćine. Na izložbi se predstavlja oko stotinu artefakata s četiri nalazi&scaron;ta: Sv. Jure, Sv. Andrija, Portina i Poljuća. Nalazi&scaron;ta Sv. Jure i Sv. Andrija istraživao je Arheolo&scaron;ki muzej Narona 2022. i 2023. godine, dok je podvodno nalazi&scaron;te Portina istražio Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu 2017. godine. Voditelji istraživanja bili su mr. sc. Toni Glučina i Mario Radaljac. Nalazi&scaron;te Sv. Andrija prvi put je istraživano jo&scaron; prilikom gradnje Jadranske magistrale. Tri nalazi&scaron;ta &ndash; Sv. Andrija, Sv. Jure i Portina &ndash; registrirana su kao za&scaron;tićena kulturna dobra, dok je Poljuća neistraženo nalazi&scaron;te.</p> <p> Dio nalaza iz Portine muzeju je darovao gospodin Goran Zolnaić, a nalaze iz Poljuće gospodin Dominko Marinović.</p> <p> Nalazi predstavljeni na izložbi svjedoče o kontinuitetu života na prostoru Baćine od srednjeg neolitika do novog vijeka, otkrivajući vrijedne tragove materijalne kulture i povijesnog razvoja ovog područja.</p> <p> Autorica izložbe je vi&scaron;a kustosica Konstanta Bukovac. Izložba ostaje otvorena do 12. ožujka 2026. godine.</p>

Vlado Martek: Efemerije

<p> U petak, 12. prosinca 2025. u 19 h otvorit će se izložba Vlade Marteka.&nbsp;</p> <p> Vlado Martek je pjesnik, likovni umjetnik i pisac. Sredinom sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća osnivač je i član Grupe &scaron;estorice, zajedno s Mladenom i Svenom Stilinovićem, Fedorom Vučemilovićem, Borisom Demurom i Željkom Jermanom. Njegovo stvarala&scaron;tvo povezuje jezik i likovnu umjetnost u crtežima, fotografijama, objektima, akcijama i instalacijama. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima a 2024. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.&nbsp;</p> <p> U Likovnom centru predstavlja se izložbom <i>Efemerije</i> koja se može pogledati do 20. siječnja 2026.</p>

Godišnja izložba Foto kluba Lošinj / Fiat lux

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Fiat%20lux.jpg" style="width: 300px; height: 650px;" /></p>

Mi Hrvati

<p> Otvorenje samostalne izložbe &quot;MI HRVATI&quot; jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista Nika Titanika održat će se u petak 12. prosinca 2025. u 19 sati u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice. Ovo je posljednja ovogodi&scaron;nja stanica putujuće izložbe &quot;MI HRVATI&quot;, a izložba će nastaviti svoje putovanje po Hrvatskoj i u 2026. godini! Izložba se otvara u sklopu manifestacije &quot;Advent u Na&scaron;icama&quot;, suorganizator je Gradska knjižnica Na&scaron;ice, a izložbu će predstaviti nezavisna vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.</p> <p> ​</p> <p> Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom &quot;MI HRVATI&quot;. Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali &quot;zadovoljstvo&quot; svjedočiti zadnjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portretne karikature biv&scaron;e predsjednice, te biv&scaron;ih predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Dodu&scaron;e, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: &quot;... jer i veliki narodi se znaju &scaron;aliti na vlastiti račun.&quot;</p> <p> ​</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 17. siječnja 2026. u Zavičajnom muzeju Na&scaron;ice, a može se razgledati od utorka do subote od 10 do 16 sati.<br /> &nbsp;</p>

Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu

<p> U četvrtak, 11. prosinca u 18 sati, u Muzeju grada pazina otvorit će se izložba <i>Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazin&scaron;tina u Drugom svjetskom ratu</i>.</p> <p> Drugi svjetski rat u povijesnim je pregledima zapisan kao najveći i najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva.&nbsp;</p> <p> U njemu je sudjelovala većina država svijeta, podijeljenih između Saveznika (predvođenih Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom,&nbsp;Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom)&nbsp;i sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan).&nbsp;Rat je započeo 1. rujna 1939. godine napadom nacističke Njemačke na Poljsku, ali se vrlo brzo pro&scaron;irio cijelom Europom, a potom i svijetom.</p> <p> Procjenjuje se da je u ratu poginulo vi&scaron;e od 60 milijuna ljudi, uključujući veliki broj civila.&nbsp;</p> <p> &Scaron;est je ratnih godina ostavilo duboke političke, dru&scaron;tvene, kulturne i gospodarske posljedice te preoblikovalo prostor i pamćenje &ndash; od razorene infrastrukture do obiteljskih tragedija i kolektivnih trauma.&nbsp;</p> <p> Drugi svjetski rat postao je tema brojnih rasprava, knjiga, filmova i povijesnih pregleda &ndash; motivirajući pitanja o ljudskosti, pravdi i pravima.<br /> <br /> Ipak, kao da ni&scaron;ta nismo naučili...<br /> <br /> Izložbom <i>Frmalo&nbsp;se je sve </i>obilježavamo 80 godina kraja ovog neljudskog sukoba.&nbsp;</p> <p> Iako tema pokriva razdoblje Drugog svjetskog rata na području sredi&scaron;nje Istre i te&scaron;ko je zanemariti ratne nedaće i strahote, u izložbi smo naglasak stavili na one koji svaki rat &ndash; i život u sjeni rata &ndash; nose: <i>male ljude</i>.</p> <p> (<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/MGP_Frmalo%20se%20je%20sve%20letak%20HR.pdf"><span style="color:#009ee3;">letak</span></a>)</p> <p> <i>Oni koji se ne sjećaju pro&scaron;losti, osuđeni su ponoviti ju.</i> George Santayana (1863. - 1952.)</p> <p> &nbsp;</p>

GEFF 63 – 69

<p> Retrospektivna izložba posvećena <i>Genre Film Festivalu</i> (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u biv&scaron;oj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i &scaron;irih avangardnih tendencija 1960-ih.&nbsp;GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja &ndash; filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: <strong>Du&scaron;an Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Sa&scaron;a Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vani&scaron;ta, Vjenceslav Richter</strong> i mnogi drugi.&nbsp;Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Umjetnica <strong>Katalin Ladik</strong> na otvorenju će izvesti multimedijalni performans <i>Strano tijelo /&nbsp;Foreign Substance</i>&nbsp;u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69/1847.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Atlantida. Mali svjetovi

<p> U Etnografskom muzeju Split, u četvrtak, 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba &bdquo;Atlantida. Mali svjetovi&ldquo;, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog dru&scaron;tvenih, političkih ili ekonomskih razloga.<br /> &nbsp;</p> <p> Međunarodni projekt &bdquo;Atlantida&rdquo;, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napu&scaron;tenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.<br /> &nbsp;</p> <p> Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s vi&scaron;e od 500 stanovnika i sredi&scaron;te uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih te&scaron;koća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutra&scaron;njost stanovnici napu&scaron;taju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Zavr&scaron;ja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovni&scaron;tva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napu&scaron;tena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.<br /> &nbsp;</p> <p> U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za dru&scaron;tvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti.</p> <p> Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip &Scaron;kiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.</p>

Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.

<p> U četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe <i>Renesansa pod morem &ndash; brodolom velike &bdquo;Gagliane&ldquo; kod maloga&nbsp;Gnalića&nbsp;1583.</i> u organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kada su 1967. godine započela sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse. Od tada do danas pro&scaron;lo je gotovo &scaron;ezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spa&scaron;en izvanredan korpus predmeta, ali i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnolo&scaron;ki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U i&scaron;čekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U tom duhu organizira se izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Kli&scaron;manić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige &bdquo;Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta&ldquo;, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske &bdquo;ti&scaron;ine&ldquo; omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Iva Stanko: Stay wild & live free

<p> Otvorenje samostalne izložbe koprivničke umjetnice Ive Stanko održat će se u četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18 sati u Maloj galeriji Gradskog muzeja Bjelovar.<br /> <br /> Izložba predstavlja recentni ciklus od tridesetak radova nastalih tijekom posljednje četiri godine. Riječ je o zaokruženom i izrazito osobnom stvaralačkom razdoblju u kojem autorica vje&scaron;to spaja suvremeni trenutak s duhom sredine 20. stoljeća &ndash; kroz glazbu, modu i likovni izraz. Njezina dugogodi&scaron;nja ljubav prema stripu jasno se očituje u karakterističnom stripovskom oblikovanju, živosti kompozicija i snažnim grafizmima.<br /> <br /> Ciklus karakteriziraju mekoća, fluidnost i zaigranost, ali iza njihove prividne lakoće stoji snažna poruka o samosvjesnoj ženi. Autorica kroz blagu provokaciju i humor propituje rodne uloge, odnose među spolovima i položaj žena u dru&scaron;tvu. Pogled koji njezine protagonisticе upućuju promatraču smion je, miran i nepokolebljiv &ndash; simbol žene koja poznaje vlastitu snagu i ne pristaje na ograničenja nametnuta očekivanjima okoline.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 3. siječnja 2026. godine.</p>

Tomisav Zovko: Transgressus

<p> Muzej grada Ka&scaron;tela poziva na otvaranje izložbe Tomisava Zovko &ndash; <i>Transgressus </i>u četvrtak 11. prosinca 2025. u 20 sati u Muzeju grada Ka&scaron;tela u ka&scaron;telu Vitturi u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću.</p> <p> Tomislav Zovko vizualni je umjetnik koji živi i stvara u &Scaron;irokom Brijegu. Zavr&scaron;io je Opću gimnaziju fra Dominika Mandića 2005., a 2012. magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu u klasi profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na tridesetak likovnih kolonija i simpozija te izlagao na vi&scaron;e od stotinu skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Do sada je priredio osamnaest samostalnih izložbi, među kojima se posebno ističu ciklusi <i>Globalna silikonizacija</i>, <i>Transgressus</i> i <i>Silikonologija</i>. Autor je likovnih rje&scaron;enja za &scaron;est po&scaron;tanskih markica HP Mostar.</p> <p> Član je nekoliko strukovnih udruženja: Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH (od 2012.), Udruženja likovnih umjetnika BiH (od 2013.) te Udruge Vrba (od 2021.). Od 2015. predaje na Visokoj &scaron;koli &ldquo;Logos centar&rdquo; u Mostaru, gdje od 2018. vodi Studijski program Dizajn, a 2020. stječe trajno zvanje profesora.</p> <p> Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, uključujući kolekciju Luciano Benetton &ndash; Imago Mundi, Franjevački muzej i galeriju u &Scaron;irokom Brijegu, Galeriju kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i druge institucije u regiji.</p> <p> Dobitnik je niza strukovnih priznanja. Godine 2016. osvojio je Prvu nagradu za djelo <strong>&bdquo;Težina promjene&ldquo;</strong> na žiriranoj izložbi Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH u Mostaru. Na Prvom međunarodnom bijenalu minijature <strong>Mini MO</strong> 2019. dobio je <strong>Posebno priznanje žirija</strong>. Slijedi <strong>Prva nagrada za slikarstvo</strong> na 22. Sremskokarlovačkom novogodi&scaron;njem likovnom salonu u Srbiji 2020., kao i <strong>Priznanje za najaktivnijeg člana</strong> Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH iste godine. Najnovije priznanje je <strong>Godi&scaron;nja nagrada za slikarstvo</strong> koju mu je 2023. dodijelila Ars Akademija iz Novog Sada za izložbu <i>Silikonologija</i>.</p> <p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela predstavit će se publici s narativnim ciklusom <i>Transgressus</i> s kojim otvara temeljno pitanje &scaron;to je bilo prije i odakle sve započinje. Svemirska juha i božanska arhitektura istražuju prostor u kojem se tjelesno i apstraktno susreću statikom koja je svemiru zapravo atipična, ali se u Zovkinu imaginariju pretvara u čvrstu osnovu za daljnje likovno razlaganje. Jo&scaron; su stari Rimljani razlikovali prostore preko Alpa i prije Alpa nazivajući ih Transalpinska i Cisalpinska Galija. Ti nazivi poja&scaron;njavali su odnos između poznatog prostora s ove strane i nepoznatog prostora s one strane, prostora koji se uvijek poku&scaron;avalo osvojiti i demistificirati. Nepoznati prostori neprestano privlače obećanjem nečega boljeg, vi&scaron;eg ili smislenijeg stoga su idealna podloga za Zovkin slikarski istraživački impuls. Ciklus <i>Transgressus</i> predstavlja umjetnikov povratak vlastitim počecima, ali i istovremeno njegovo najsmjelije udaljavanje od njih. Zovko se kreće između poznatog i nepoznatog prostora, između vlastite Cis i Transalpinske Galije te uvijek bira put koji vodi prema novom iskustvu. Njegova djela djeluju kao vizualne sonde usmjerene prema neistraženim dijelovima unutarnjeg i vanjskog svemira. Svaki rad otvara mogućnost prijelaza, bilo formalnog, simboličkog ili ontolo&scaron;kog, a upravo u toj mogućnosti leži snaga njegova ciklusa. <i>Transgressus</i> ne predstavlja samo prelazak iz jedne forme u drugu nego i prelazak iz jedne svijesti u sljedeću, iz jednog pogleda u drugi. Zovkina umjetnost time postaje proces trajnog istraživanja u kojem se granice ne ru&scaron;e izravno nego se lagano rastvaraju. Promatrač u tom procesu prepoznaje vlastiti impuls traganja i zato se ovaj ciklus čita kao otvoreni prostor, ali i kao osobna karta unutarnjeg putovanja.</p> <p> &nbsp;</p>

Medicina u Turopolju

<p> U četvrtak 11. prosinca s početkom u 18 sati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja otvorit će se dokumentarna izložba &bdquo;Medicina u Turopolju&ldquo;. Autor izložbe je vi&scaron;i kustos povjesničar Josip Popovčić.</p> <p> Izložba obuhvaća &scaron;est tematskih cjelina: &bdquo;Asanacija u Mraclinu&ldquo;, &bdquo;Apoteka i rodili&scaron;te&ldquo;, &bdquo;Javna bolnica&ldquo;, &bdquo;Crveni križ&ldquo;, &bdquo;Ratna bolnica&ldquo; te &bdquo;Dom zdravlja i Veterinarska stanica&ldquo;.</p>

„Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist

<p> Izložba &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Autorice izložbe: Nevenka Ćosić i Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> 11. 12. 2025. u 18h otvorenje izložbe &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Trajanje: Od 11. 12. 2025. do 16. 03. 2026.</p> <p> U Tiflolo&scaron;kom muzeju čuva se ostav&scaron;tina hrvatskog oftalmologa akademika Zvonimira Pavi&scaron;ića, redovitog profesora Medicinskoga fakulteta i predstojnika Klinike za očne bolesti u Zagrebu. Građa je postala dijelom fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja zahvaljujući darovanju njegove kćeri, dr. sc. Dubravke Pavi&scaron;ić-Strache koja je Tiflolo&scaron;kom muzeju darovala predmete iz ostav&scaron;tine svoga oca. Riječ je o brojnim medicinskim uređajima i kirur&scaron;kim instrumentima iz Pavi&scaron;ićeve privatne ordinacije, raznim ispravama, fotografijama, diplomama, poveljama, medaljama i plaketama, rukopisima i publicističkim tekstovima.</p> <p> Izložbom je predstavljen samo jedan dio darovane građe koja zorno svjedoči o profesionalnom putu prof. dr. Zvonimira Pavi&scaron;ića. Njome je obuhvaćen Pavi&scaron;ićev istraživački i liječnički rad posvećen za&scaron;titi zdravlja u na&scaron;oj zemlji, ali i njegov doprinos oftalmologiji kao znanstvenoj disciplini.</p> <p> Zahvaljujući ovoj vrijednoj materijalnoj građi možemo pratiti razvoj suvremene medicinske znanosti i oftalmolo&scaron;ke prakse u Hrvatskoj od njenih početaka do postignuća koja su je postavila uz bok europske oftalmologije.</p> <p> Uz izraze zahvalnost njegovoj kćeri Dubravki Pavi&scaron;ić-Strache, Tiflolo&scaron;ki muzej ovo izložbom odaje počast plemenitom čovjeku, samozatajnom liječniku i humanistu Zvonimiru Pavi&scaron;iću.</p> <p> Fotografije: Iz fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja, Zagreb</p>