Gdje ima dima, ima i vatre – priča o vatri

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Gdje%20ima%20dima%20ima%20i%20vatre.jpg" style="width: 350px; height: 166px;" /></p>

Sintart 19: Nika Radić — 1/3

<p> U devetnaestom izdanju ciklusa&nbsp;SintArt&nbsp;gostujuća umjetnica&nbsp;Nika Radić&nbsp;bavi se temom ozelenjivanja urbanih prostora, jednim od ključnih pitanja suvremenog života obilježenog ubrzanim prostornim promjenama i rastućom klimatskom neizvjesno&scaron;ću, temom koja zahtijeva preispitivanje na&scaron;ih dosada&scaron;njih načina razmi&scaron;ljanja i djelovanja u prostoru. U izložbenom projektu naziva &bdquo;1/3&ldquo; umjetnica polazi od ideja biologa Stefana Mancusa, jednog od osnivača LINV-a (<i>International Laboratory of Plant Neurobiology</i>), koji je izjavio da bi jednostavan i učinkovit način za ublažavanje klimatskih promjena bila transformacija trećine prometnica u &scaron;ume. Slična razmi&scaron;ljanja o preoblikovanju grada nalazimo i kod Vjenceslava Richtera koji u svojim analizama urbanizma prepoznaje promet kao jedno od glavnih ograničenja suvremenog života. Poput Richterovih utopijskih nacrta, umjetnica koristi arhitektonske metode prikaza kako bi istražila &scaron;to bi se dogodilo sa Zagrebom kada bi se trećina asfaltiranih povr&scaron;ina pretvorila u - &scaron;ume.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-19-nika-radic-1-3/1828/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Izložba povodom svjetskog dana kravate

<p> Povodom Dana kravate, 18. listopada 2025.,&nbsp;Muzej Međimurja Čakovec&nbsp;u suradnji s&nbsp;Cravaticumom &ndash; Boutique Museum of the Cravat&nbsp;iz Zagreba, jedinim muzejom kravata u Hrvatskoj i&nbsp;Gospodarskom &scaron;kolom Čakovec&nbsp;priprema izložbu kravata. Otvorenje izložbe je&nbsp;17. listopada 2025. u 10 sati, na drugom katu palače čakovečkog Starog grada.</p> <p> Kravata je simbol elegancije jo&scaron; od 17. stoljeća, znak prave gospode. U modu su ga uveli upravo Hrvati, odatle i ime kravati, po vojnicima koji su se zvali Hrvat, odnosno u njemačkoj inačici imena, Krabatt ili francuskoj Cravatt. Oni su se kao vojnici borili u Tridesetogodi&scaron;njem ratu, a na pari&scaron;kim su se ulicama među ostalim nacijama isticali elegantno zavezanom maramom oko vrata. Marama je imala vi&scaron;e namjena, među ostalim, bila je znak prepoznavanja. Francuzi pak, oduvijek skloni modi, preuzeli su i proslavili taj modni detalj nazvav&scaron;i ga kravata, prema hrvatskim vojnicima koji su je nosili. Čak ni mladi francuski kralj Luj XIV. nije ostao imun na taj upečatljiv detalj. On je počeo nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina i time odredio modni standard ne samo francuskih plemića.</p> <p> Izložba Muzeja Međimurja Čakovec u suradnji s Cravaticumom donosi primjerke tog modnog detalja koje ne smijete propustiti pogledati.&nbsp;U Čakovec tako po prvi put stižu kreacije slavnih dizajnera poput Christiana Diora, kao i kravate brojnih poznatih Hrvata, od političara do sporta&scaron;a.</p> <p> Ako jo&scaron; niste svladali vje&scaron;tinu vezanja kravate vrijeme je da to napravite. Naime, matematičar iz Stockholma Mikael Vejdemo-Johansson i njegov tim izračunali su da postoji 177.147 načina za vezanje kravate. Neke od njih moći ćete naučiti i u Muzeju Međimurja Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radionice</p> <p> Osim kreativnog izazova u kojem sudjeluju vrtićarci i učenici, provode se radionice za vrtićarce, učenike osnovnih i srednjih &scaron;kola. Na radionici Čvor zajedni&scaron;tva srednjo&scaron;kolci iz Gospodarske &scaron;kole Čakovec &scaron;ivali su kravate, dok će ih učenici osnovnih &scaron;kola i vrtića na radionicama Dodaj boju na&scaron;em čvoru i Moja prva kravata oslikavati. Voditeljica projekta Dana kravate u Muzeju Međimurja Čakovec je muzejska pedagoginja&nbsp;Ines Virč.</p> <p> Otvorenje izložbe bit će 17. listopada 2025. u 10 sati na drugom katu palače Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba ostaje otvorena do 21. listopada 2025.g.</p> <p> &nbsp;</p>

Bukovac i Bogišić: dvije znamenite cavtatske obitelji

<p> Povodom proslave Dana Općine Konavle u petak, 17. listopada u 19 sati u Kući Bukovac održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Bukovac i Bogi&scaron;ić: dvije znamenite cavtatske obitelji&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Obitelj Bukovac i Bogi&scaron;ić najznačajnije su cavtatske obitelji s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Najpoznatiji pripadnici dviju obitelji, Vlaho Bukovac i Baltazar Bogi&scaron;ić, veći dio života proveli su izvan rodnog Cavtata, ali danas je njihov doprinos i utjecaj vidljiv u svim porama grada. Bukovac i Bogi&scaron;ić tijekom života su razvili prijateljski odnos pun po&scaron;tovanja, a nakon Bogi&scaron;ićeve smrti taj odnos se nastavio kroz prijateljstvo s Baltazarovom sestrom Marijom Bogi&scaron;ić-Pohl.</p> <p> Obje obitelji doprinosile su razvoju Cavtata: Bukovac i Bogi&scaron;ić su među suosnivačima Dru&scaron;tva &bdquo;Epidaurus&ldquo;, Bukovac je poklanjao slike i novac za obnovu crkvi, a Marija Bogi&scaron;ić-Pohl kontinuirano je financirala javne radove u Cavtatu te je osnovala bratovu zbirku. Zavr&scaron;no, Bukovac i Marija surađivali su pri podignuću spomenika Baltazaru Bogi&scaron;iću, koji danas krasi cavtatsku rivu.</p> <p> Najveći tragovi ovih znamenitih obitelji danas su Kuća Bukovac i Zbirka Baltazara Bogi&scaron;ića. Kao institucije nisu samo muzeji, već dragocjena svjedočanstva života iznimnih intelektualaca i njihovih trajnih doprinosa kulturnoj i znanstvenoj ba&scaron;tini Cavtata i &scaron;ire okolice.</p> <p> Autorica izložbe je kustosica Katarina Uhodić, a izložba je otvorena do 1. travnja 2026. godine.</p>

Dvanaest desetljeća željeznice kroz Đakovo

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Dvanaest desetljeća željeznice kroz Đakovo&ldquo; održat će se u petak 17. listopada u 19 sati u Muzeju Đakov&scaron;tine.</p> <p> Izložba je rezultat suradnje između Muzeja Đakov&scaron;tine i Hrvatskog željezničkog muzeja, a njeni autori su Mateo Dragičević (MĐ), Josip Kajinić (HŽM), Kristina Pavlović (HŽM) i Renata Veličan (HŽM).</p> <p> Otvaranje željezničke pruge u Đakovu 1905. godine označilo je važan korak u procesu modernizacije grada u sklopu &scaron;ireg razvojnog okvira Austro-Ugarske Monarhije. Ovaj događaj može se sagledali kao dio opće europskog infrastrukturnog trenda s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada su prometne inovacije služile kao temelj za transformaciju perifernih i ruralnih sredine u urbane, funkcionalne cjeline povezane sa sredi&scaron;tima političke moći, kulture i gospodarstva. Željeznica nije samo olak&scaron;ala kretanje ljudi i roba, već je imala duboke posljedice za gospodarsku strukturu, kulturni život, biskupijsku infrastrukturu i dugoročnu razvojnu dinamiku grada. S gospodarskog aspekta, Đakovo je dotad bilo agrarno sredi&scaron;te sa snažno razvijenim ratarstvom, vinogradarstvom i stočarstvom. Željeznica je omogućila jeftiniji i brži izvoz tih proizvoda prema trži&scaron;tima u Osijeku, Pečuhu, pa čak i Budimpe&scaron;ti, čime su se stvorili preduvjeti za veću konkurentnost lokalne proizvodnje. Istodobno je omogućen i uvoz kvalitetnijih alata, građevinskog materijala i industrijskih dobara &scaron;to je potaknulo razvoj obrta i trgovine. Prometna dostupnost imala je i važnu dru&scaron;tvenu dimenziju. Omogućila je veću mobilnost stanovni&scaron;tva, kako u smislu radne migracije, tako i u pogledu dostupnosti obrazovanja, zdravstva i administrativnih usluga.</p> <p> Đakovo se prometno integriralo u mrežu gradova istočne Slavonije, &scaron;to je utjecalo na svakodnevni život i ubrzalo proces urbanizacije. Kao sjedi&scaron;te biskupije, Đakovo je imala važno crkveno i kulturno značenje. Željeznica je omogućila snažniju komunikaciju s drugim biskupijama i katoličkim institucijama unutar Monarhije. Time je olak&scaron;an dolazak bogoslova, profesora, ali i visokih crkvenih dostojanstvenika, &scaron;to je učvrstilo položaj Đakova kao crkvenog sredi&scaron;ta. Episkopat tada&scaron;njih biskupa, poput Josipa Jurja Strossmayera (iako je umro pet mjeseci prije otvaranja pruge), koristio je infrastrukturu za &scaron;irenje kulturnih, prosvjetnih i nacionalnih ideja. U konačnici, izgradnja željeznice u Đakovu simbol je ulaska grada u moderni prometni i gospodarski sustav srednje Europe. Ona je poslužila kao sredstvo integracije i osnaživanja lokalnog identiteta u jednom složenom političkom vremenu, koje je balansiralo između tradicije biskupijskog autoriteta i izazova novog, industrijskog doba.&nbsp;</p>

Umjetnost u oblacima

<p> U petak, 17. listopada 2025. u 20 sati u Galeriji Prica održat će se otvorenje izložbe <i>Umjetnost u oblacima. </i></p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje do 7. prosinca 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Umjetnost u oblacima &ndash; motiv oblaka u hrvatskoj modernoj i suvremenoj umjetnosti</strong></p> <p> <i>Umjetnost u oblacima </i>parafraza je poznate izreke &bdquo;živjeti u oblacima&ldquo;, česte sintagme koja se koristi kada želimo za nekoga reći da je nerealan, udaljen od stvarnosti, zanesen, netko tko živi u svom idealiziranom svijetu... Vrlo često se upravo za umjetnike kaže da &bdquo;žive u oblacima&ldquo;, a taj je stereotip prisutan u javnom mnijenju jo&scaron; od kraja 18. i početka 19. stoljeća, razdoblja romantizma, kada se javlja fenomen umjetnika boema, siroma&scaron;nog i zbunjenog intelektualca genija koji se svojim djelovanjem i načinom života bori protiv ustaljenih građanskih normi i živi nekonvencionalnim životnim stilom. Žive li umjetnici doista u oblacima, ne možemo reći sa sigurno&scaron;ću, no da su oblaci zanimljiv i česti motiv u njihovom stvarala&scaron;tvu, potvrđuje upravo ova izložba!</p> <p> Nema osobe koja jednom nije ležala na travi i promatrala oblake poku&scaron;avajući u njima pronaći neko značenje, neke prepoznatljive oblike, prepu&scaron;tajući se sanjarijama i bezbrižnim razmi&scaron;ljanjima. Danas, zbog klimatskih promjena koje su donijele brojne katastrofalne su&scaron;e i poplave, vrlo često sa zebnjom gledamo u nebo pitajući se kakva nam nova i zastra&scaron;ujuća pojava prijeti. Istovremeno, znanstvenici smi&scaron;ljaju različite načine borbe protiv nastale situacije eksperimentirajući čak sa &bdquo;zasijavanjem oblaka&ldquo;, metodom kojom se iz oblaka poku&scaron;ava izvući vi&scaron;e ki&scaron;e ili snijega nego &scaron;to bi se prirodno dogodilo &ndash; koncept koji istovremeno zvuči obećavajuće i zastra&scaron;ujuće. Neuhvatljivost i nematerijalnost, bilo da je riječ o pamučastim oblacima na vedrom nebu, bilo da je riječ o tmastim, te&scaron;kim oblacima koji nagovje&scaron;tavaju olujnu dramu ili onim noćnim tajnovitim, ili pak oblacima koji nisu prirodnog porijekla već ljudskog, uglavnom neodgovornog djelovanja, motivi su i hrvatskih umjetnika, od prvih pejzažista, kao &scaron;to je to bio Nikola Ma&scaron;ić, pa sve do suvremenih umjetnika. Ta neuhvatljivost oblika oblaka i beskraj neba, mijena svjetlosti koja prodire kroz oblake ovisno o intenzitetu sunčeve svjetlosti, predmeti su estetske fascinacije umjetnika koji promatrajući ih promi&scaron;ljaju njihovu morfologiju kao izrazito vizualni moment <i>par exeleance</i>. Jednako tako potiču misaone senzacije provocirajući njihovu simboliku.</p> <p> Izložba je prigoda da se na trenutak zaustavimo pred brojnim crtežima, fotografijama, slikama, skulpturama, fotografijama ili pak filmovima i instalacijama oblaka četrdeset petero autora predstavljenih u sljedećim tematsko-kronolo&scaron;kim cjelinama: <i>Formiranje oblika</i>, <i>Oblaci koji to nisu, Simbolika oblaka, Oblaci grada, Ki&scaron;ni oblaci&nbsp; </i>te <i>Dječji kutak.</i></p> <p> Snježana Pintarić</p> <p> Dajana Vlaisavljević</p>

Smiljana Brezovec Meštrić: Sve na svijetu samo mijena jest

<p> U&nbsp;petak, 17. listopada, s početkom u 19:00 h u Otvorenoj galeriji Samoborskog muzeja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Sve na svijetu samo mijena jest&ldquo; autorice Smiljane Brezovec Me&scaron;trić.</p>

U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO – Izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva

<p> &bdquo;U POČETKU BIJA&Scaron;E KRALJEVSTVO &ndash; Izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva&ldquo; bit će postavljena u Galeriji Klovićevi dvori od 16. listopada 2025. do 15. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba povodom 1100. obljetnice kraljevstva, krunski događaj jubilarne godine, podijeljena je na tematske cjeline, osmi&scaron;ljene u skladu s dominantnim povijesnim, dru&scaron;tvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopu&scaron;ta pratiti ideju državnosti kroz stoljeća, od nastanka hrvatske države i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tuđih dinastija u nadolazećim razdobljima. Ona se manifestira u različitim kategorijama, koje nisu neminovno jednako i istovremeno zastupljene: narod (GENS / POPULUS), vjera (RELIGIO), jezik (LINGUA), skup običaja (MOS MAIORUM / TRADITIO), nacija (NATIO). Povijesni slijed koji na taj način želimo pratiti otkriva specifični &bdquo;mentalitet&ldquo; hrvatske državnosti. On se očituje u trajnoj pripadnosti &bdquo;imperijalnim nad-strukturama&ldquo; (Rimska Crkva, Franačko Carstvo, Bizant, Habsbur&scaron;ka monarhija), a takvo nas je političko i civilizacijsko naslijeđe pripremilo za sudjelovanje u dana&scaron;njoj europskoj zajednici nacija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/izlozba/u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Četvrtkom u muzeju / izložba postera Sekcije konzervatora-restauratora HMD-a

<p> U organizaciji Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva, 15. Susreti Sekcije konzervatora-restauratora održat će se 16. i 17. listopada 2025. u Pazinu. Domaćini ovogodi&scaron;njeg skupa su Državni arhiv u Pazinu te Etnografski muzej Istre &ndash; Museo etnografico dell&rsquo;Istria i Muzej grada Pazina.</p> <p> Tijekom dvodnevnog programa, stručnjaci iz hrvatskih i inozemnih muzeja i institucija predstavit će aktualne radove, projekte i istraživanja iz područja konzervacije-restauracije, uz poseban naglasak na očuvanje muzejskih zbirki, digitalizaciju i suvremene pristupe za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine.</p> <p> U sklopu Susreta već se tradicionalno organizira i izložba postera radova kolega iz struke, s izborom Naj-postera 15. Susreta. Izložba će ove godine prikazati 31 poster različitih tema. Izložba postera je uvijek iznova prilika da i posjetitelji koji nisu nužno vezani za konzervatorsko-restauratorsku struku mogu saznati pone&scaron;to novo i zanimljivo vezano za konzervaciju-restauraciju, a barem malo tim putem zaviriti i u posjetiteljima najče&scaron;će nedostupne dijelove muzeja gdje se predmeti obrađuju, istražuju i pripremaju za izlaganje.</p> <p> &nbsp;</p>

Aporia x Wave / Hypnagogic Library

<p> U&nbsp;antičkom ambijentu&nbsp;Augustovog hrama&nbsp;u Puli,&nbsp;u četvrtak 16. listopada s početkom u 18 sati, otvara se izložba&nbsp;<i>Aporia x Wave / Hypnagogic Library</i>&nbsp;autora&nbsp;Alexa Brajkovića, multimedijskog umjetnika i skladatelja koji razvija interaktivne audiovizualne instalacije i generativne glazbene sustave.</p> <p> U dva nova interaktivna rada, Brajković spaja umjetnu inteligenciju, gestu i prostor u iskustvo koje nastaje tek u susretu s publikom. U dijalogu između rimske arhitekture i suvremene tehnologije, ova izložba poziva gledatelje da aktivno sudjeluju i vlastitim pokretom oblikuju audiovizualni doživljaj.</p> <p> <i>Aporia&nbsp;</i>je vizualna instalacija sastavljena od neprekidno mijenjajućih digitalnih pejzaža. Sustav uz pomoć optičko-infracrvenog praćenja registrira geste posjetitelja, koji time mijenjaju strukturu, ritam i dinamiku kompozicije. Gledatelj vi&scaron;e nije samo promatrač, nego ju svojim pokretom sukreira.</p> <p> <i>Wave / Hypnagogic Library</i>&nbsp;je interaktivna audiovizualna instalacija koja koristi prepoznavanje pokreta i umjetnu inteligenciju kako bi u stvarnom vremenu stvarala sadržaj. Pokretima ruku posjetitelji upravljaju projekcijama i slojevima glazbe, kreirajući stalno promjenjivo, osobno iskustvo. Sustav se prilagođava svakom korisniku, čineći svaku interakciju jedinstvenom.</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Grada Pule i Arheolo&scaron;kog muzeja Istre.</p> <p> Za vi&scaron;e informacija obratite se na e-mail:&nbsp;<a href="mailto:alex.brajkovic@gmail.com"><span style="color:#009ee3;">alex.brajkovic@gmail.com</span></a></p>

Dr. Dimitrije Vasiljevič Snjegovoj

<p> Arheolo&scaron;ki muzej Zadar ipoziva na otvorenje izložbe&nbsp;&bdquo;Dr. Dimitrije Vasiljevič Snjegovoj&ldquo;&nbsp;autora Ivana Čondića, vi&scaron;eg dokumentarista Muzeja koje će se održati&nbsp;&nbsp;u srijedu, 15. 10. 2025. u 12 sati u Muzeju ninskih starina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dimitrije Vasiljevič Snjegovoj&nbsp;liječnik je i ruski emigrant, nastanjen u Ninu u razdoblju od 1924. do 1943. godine. Nakon izbijanja Oktobarske revolucije 1917. zajedno sa suprugom Zinaidom Viktorovnom preko Boke kotorske do&scaron;ao je na teritorij tada&scaron;nje Države SHS. U nepunih dvadeset godina svoga rada doktor Snjegovoj snažno je utjecao na život u tada&scaron;njem Ninu, obilježio ga i postao neizbrisivim dijelom njegove povijesti. U prvom je redu izrazit njegov angažman u liječenju i prevenciji malarije, koja je poprilično utjecala na kvalitetu života i uzrokovala veliko smanjenje broja stanovnika Nina i okolnih sela. Sanacijom i isu&scaron;ivanjem Milja&scaron;eve jaruge kao najvećeg izvora malarije u Ninu, edukacijom lokalnog stanovni&scaron;tva, predavanjima u &scaron;koli, sistematskim pregledima učenika, izrađivanjem maketa kuća za higijensko stanovanje i nizom drugih aktivnosti u svrhu pobolj&scaron;anja životnih uvjeta neizmjerno je zadužio Nin i njegove stanovnike. Zaslužan je za gradnju i sanaciju 12 bunara na području općine te gradnju po vlastitom nacrtu prvog javnog zahoda u ovom dijelu Dalmacije.</p> <p> Osim &scaron;to je bio zaslužan za opći napredak i uređenje samoga Nina, dr. Snjegovoj pokazivao je i izniman umjetnički talent. Sačuvan je veći broj njegovih crteža, nekoliko maketa, fotografija, a posebno slika različitih formata, izrađenih u tehnici akvarela. Slikao je ninske vedute, pejaže i cvijeće, u čemu je posebno uživao.&nbsp; Zanimala ga je i ninska pro&scaron;lost, osobito arheologija. Kupujući građu od lokalnih seljaka, dr. Snjegovoj skupio je zbirku predmeta iz liburnskog i rimskog razdoblja (brončani i jantarni nakit, stakleni predmeti, keramika, novac, manje skulpture itd.). Također, izradio je i kopije na staklu mozaika jedne od tada otkrivenih rimskih kuća (koja je do danas ostala neistražena).</p> <p> Cjelokupnu vrijednu zbirku dr. Snjegovoja, kojoj je pridruženo i vi&scaron;e njegovih akvarela i crteža, nakon 2. svjetskog rata njegova je supruga donirala Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar. Izložba predstavlja dio građe iz navedene zbirke kao posvetu neumornom radu doktora Snjegovoja, njegovoj predanosti liječničkom pozivu i radu na očuvanju bogate ninske povijesti.</p> <p> &nbsp;</p>

Staklene svjetiljke kroz vrijeme - Staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća

<p> Dubrovački muzeji, u srijedu 15. listopada 2025. s početkom u 19 sati u tvrđavi &bdquo;Revelin&ldquo; organiziraju otvorenje gostujuće izložbe Muzeja antičkog stakla u Zadru pod nazivom &bdquo;Staklene svjetiljke kroz vrijeme - Staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Primjena staklenih svjetiljki u pro&scaron;losti bila je vrlo česta. Njihovi raznovrsni oblici prvenstveno su odraz funkcionalnosti, ali i niza popratnih elemenata, od tradicije, ukusa naručitelja i religijske pozadine, do tehnolo&scaron;kih dosega i razine staklarskih vje&scaron;tina na određenom području. Izložba &bdquo;Staklene svjetiljke kroz vrijeme&ldquo; zami&scaron;ljena je kao kronolo&scaron;ki presjek tipologije svjetiljki koje su od 1. do 19. stoljeća bile u opticaju na &scaron;irem području Hrvatske. Odabrani materijal dočarava razne aspekte prisutnosti staklenih svjetiljki u životnoj svakodnevnici, uz dominantnu funkciju osvjetljavanja sakralnih prostora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Gostovanjem u Dubrovniku izložba ostvaruje svoje 4. izdanje, prilagođeno, dorađeno i osmi&scaron;ljeno upravo za prostor unutar tvrđave &bdquo;Revelin&ldquo;. Izvorna muzejska građa koju su za potrebe realizacije projekta jo&scaron; od 2018. godine i prvog postava izložbe u Zadru ustupale brojne muzejske ustanove iz svih dijelova Hrvatske, uključujući Dubrovačke muzeje, dopunjena je replikama izvornih oblika iz staklarske radionice Muzeja antičkog stakla. Postavom se vjerno dočarava i način primjene povijesnih uljanica, izvori potrebnog gorućeg sredstva, složeni i jednostavni oblici neophodnih nosača, s naglaskom na formiranju ambijenta po čemu se staklene uljanice posebno izdvajaju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su: dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac, muzejski savjetnici</p> <p> Muzeja antičkog stakla u Zadru dok je koordinatorica izložbe, vi&scaron;a kustosica Ana Kaznačić Skurić. Posudba materijala za dubrovačko izdanje izložbe: Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu, Dubrovački muzeji &ndash; Pomorski muzej, Muzej grada &Scaron;ibenika, Arheolo&scaron;ki muzej Osijek, Muzej grada Požege, Muzej Đakov&scaron;tine Đakovo, Odjel za arheologiju Sveučili&scaron;ta u Zadru, Muzeja antičkog stakla u Zadru. Za sve posjetitelje izložba &bdquo;Staklene svjetiljke kroz vrijeme&ldquo; ostaje otvorena do 6. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p>

Marko Mrduljaš: Nešto s juga

<p> U izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira 15. listopada 2025. u 19:00 sati bit će otvorena izložba <i>Ne&scaron;to s juga</i> mladog vizualnog autora i grafičkog dizajnera Marka Mrdulja&scaron;a, osnivača kreativnog identiteta <i>Graphic Spalato</i>.</p> <p> U svom radu Mrdulja&scaron; (Split, 2003.) istražuje i interpretira autentični duh juga i Mediterana kroz suvremeni dizajn, digitalnu umjetnost i snažan vizualni <i>storytelling.</i></p> <p> Projekt &bdquo;Ne&scaron;to s juga&rdquo; prepoznatljiv je po vibrantnim bojama, suvremenim grafičkim formama i mediteranskim motivima koji evociraju sjećanja, emocije i ritmove juga. Nakon uspje&scaron;nih predstavljanja u Info zoni Split, Centru <i>Skrivena Dalmacija</i> u Dugopolju te Centru za kulturu Bol, izložbeni ciklus se nastavlja u novom ozračju &ndash; izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira.</p> <p> Izložba donosi i nove radove koji na svjež način spajaju tradiciju i futurizam, stvarajući prepoznatljiv vizualni jezik juga &ndash; onaj u kojem se pro&scaron;lost i budućnost susreću kroz Mrdulja&scaron;ev osebujan autorski pogled.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 30. listopada 2025. godine. Ulaz je slobodan.</p>

Kukci – prirodoslovna baština Hrvatske

<p> Izložba &quot;Kukci&quot; predstavlja bogate zbirke kukaca Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, od kojih se neke čuvaju jo&scaron; od 19. stoljeća. Izložbom predstavljamo reprezentativne primjerke kornja&scaron;a, leptira i drugih kukaca pohranjih u 38 entomolo&scaron;kih zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.<br /> <br /> Izložba obuhvaća nekoliko tematskih cjelina:</p> <ul> <li> Raznolikost kukaca - Kukci čine 80% sveukupne raznolikosti života na planeti Zemlji, a u fundusu muzeja pohranjeno je gotovo pola milijuna primjeraka kukaca.</li> <li> Životni ciklus kukaca - Posjetitelji upoznaju razvojne stadije holometabolnih i hemimetabolnih kukaca kroz interaktivne modele i morfologiju u hologramskim prikazima.</li> <li> Ekolo&scaron;ke uloge kukaca - Izložba će prikazati ključnu ulogu koju kukci imaju kao opra&scaron;ivači, ulogu u kontroli &scaron;tetnika te kao razlagači, ali i prijetnju kojoj su mnoge vrste izložene.</li> </ul> <p> <br /> Ova zanimljiva izložba otvorila je vrata novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 2024. godine pružajući uvid u fascinantni svijet kukaca, njihovu brojnost, raznolikost i važnost za funkcioniranje ekosustava, a sad isto prezentira i u suradnoj muzejskoj instituciji Muzeju Moslavine Kutina.<br /> <br /> Autorice koncepcije izložbe: dr. sc. Iva Mihoci i dr.sc. Martina &Scaron;a&scaron;ić Kljajo<br /> Autorice izložbe: dr. sc. Martina &Scaron;a&scaron;ić Kljajo i dr. sc. Iva Mihoci<br /> Stručna suradnica: dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković<br /> Autorica fotografija: Nives Borčić<br /> Prostorna koncepcija i likovni postav: Jasminka Poklečki Sto&scaron;ić<br /> Autori snimaka skenirajućim elektronskim mikroskopom: mr.sc. Snježana Mikulčić Pavlaković i Marin &Scaron;oufek<br /> Autor vizualnog i grafičkog identiteta izložbe: Ana Katurić<br /> Tehnička realizacija: Hrvatski prirodoslovni muzej i Muzej Moslavine<br /> Marketing i PR izložbe: Hrvatski prirodoslovni muzej i Muzej Moslavine Kutina.</p>

Jadranka Njegovan: Kontinuitet i promjena

<p> U srijedu, 15. listopada 2025. u 19 sati u Providurovoj palači otvorenje izložbe <strong>Jadranka Njegovan &ndash; Kontinuitet i promjena </strong>u organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar.</p> <p> Izložbom &bdquo;Kontinuitet i promjena&ldquo; obilježava se dvadeset pet godina kontinuiranog i predanog djelovanja umjetnice Jadranke Njegovan unutar medija grafike. U tom smislu, izložba je koncipirana kao retrospektivni pregled njezina stvaralačkog opusa, s naglaskom na evoluciju umjetničkog izraza, kao i na tematske i tehnolo&scaron;ke promjene koje su obilježile njezinu praksu kroz vi&scaron;e od dva desetljeća.</p> <p> Rad Jadranke Njegovan oblikuje se na spoju osjetilne suptilnosti i analitičke preciznosti. Iako njezin vizualni jezik gravitira minimalizmu, kontemplaciji i apstrakciji, iza redukcije stoji pristup koji je gotovo znanstven u svojoj temeljitosti, ali krijući istodobno ironiju i humor.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2025.</p> <p> Izložba je ostvarena sredstvima Stroom Den Haag i Grada Zadra.</p>

Srijeda u Muzeju / izložba Živka Toplaka „Reminiscencije / akvareli“

<p> U sklopu <i>Srijede u Muzeju</i> 15. listopada u 19 sati u Izložbenom salonu palače Sermage GMV-a otvara se izložba pod nazivom <i>Reminiscencije</i> varaždinskog slikara Živka Toplaka. Autor se predstavlja s 15-ak akvarela nastalih u posljednjih desetak godina koji obuhvaćaju razdoblje emotivno obojenih sjećanja te zaokružuju slikarsko traganje od autorove posljednje retrospektive održane 2016. u palači Sermage GMV-a.</p> <p> Toplakov akvarelizam i pejzažna motivika u suptilno razlivenim slikarskim intervencijama prepoznatljive su osobitosti poetike njegova likovnog stvarala&scaron;tva. Novija autorova djela zalaze u predjele analitike i razlaganja sjećanja te potvrđuju Živka kao trajnog eksperimentatora novih mogućnosti vlastitog izraza u slikarskoj tehnici nepredvidivog akvarela.</p> <p> Živko Toplak (Varaždin, 1946.) prve slikarske poduke, koje su ga trajno obilježile, dobiva od akademskog slikara Ga&scaron;para Bolkovića Pika u osnovnoj &scaron;koli. Slikanjem se bavi od srednje &scaron;kole. Dugi niz godina bio je zaposlen u Metalskoj industriji Varaždin, a iz tog razdoblja nastala su i brojna skulptorska djela u metalu. Najpoznatiji je kao vrsni slikar akvarela, suptilnoga kolorita i ekspresivne poetike kista. Od 1975. član je LUV-a, dru&scaron;tva neprofesionalnih likovnih stvaralaca, a od 1984. i HDLU-a Varaždin. Izlagao je na 30-ak samostalnih izložbi u relevantnim galerijama te na jo&scaron; 100-tinjak u komornim izložbenim salonima, &scaron;kolama i drugim ustanovama, kao i na vi&scaron;e od 400 kolektivnih izložbi. Sudjelovao je na 70 likovnih kolonija i stotinu likovnih radionica humanitarnoga karaktera. S Udrugom &bdquo;Pinta&ldquo; izlagao je u Beču, Budimpe&scaron;ti, Pečuhu, M&uuml;nchenu, Koblenzu i Berlinu. U GMV-u je 2016. realizirana njegova retrospektivna izložba&nbsp;<em>Trag umjetnika</em>, povodom 70 godina života i 50 godina likovnog rada, uz koju je objavljena i monografija.</p> <p> &nbsp;Kustosica izložbe je&nbsp;<strong>Elizabeta Igrec</strong>&nbsp;iz GMV-a, ujedno i urednica popratnog kataloga, u kojem je objavljen zapis književnika, publicista i likovnog kritičara mr. sc.&nbsp;<strong>Ernesta Fi&scaron;era</strong>&nbsp;(1943. &ndash; 2024.), nastao 2016. uz Toplakovu retrospektivu u Varaždinu.</p> <p> &nbsp;</p>

In memoriam BILJANA PETROVIĆ MARKEŽIĆ

<p> U utorak, 14. listopada, u 19 sati, u Muzeju grada Umaga otvorit će se izložba <i>In memoriam BILJANA PETROVIĆ MARKEŽIĆ</i>, posvećena kustosici i arheologinji Biljani Petrović Markežić te njezinom radu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U listopadu obilježavamo deset godina otkako nas je iznenada napustila na&scaron;a draga kolegica, kustosica i arheologinja Biljana Petrović Markežić.<br /> Izložbom <i>In memoriam</i> odajemo počast njezinu predanom radu, istraživačkom duhu i ljubavi prema arheologiji Istre.</p> <p> Kroz dokumente, fotografije i predmete iz fundusa prisjećamo se Biljane &ndash; žene i arheologinje čiji su tragovi zauvijek utkani u rad na&scaron;eg muzeja i grada Umaga.</p> <p> Na izložbi <i>IN memoriam</i> moći ćete po prvi put vidjeti neke predmete koji su do sada bili pohranjeni u muzejskim zbirkama. Izložba pruža jedinstvenu priliku da se upoznate s antičkim načinom života te s povijesnim slojevima razvoja grada Umaga.</p> <p> &nbsp;</p>

Pohvala pticama

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Pohvala%20pticama.jpg" style="width: 450px; height: 315px;" /></p>

Maja S. Franković: Abecedarij grafike

<p> U utorak, 14. listopada 2025. u 18 sati, održat će se u MMSU predstavljanje monografije umjetnice Maje S. Franković pod nazivom&nbsp;<i>Knjige umjetnika Maja S. F. </i>Predstavljanje izdanja prati i izložba&nbsp;<i>Maja S. Franković &ndash; Abecedarij grafike </i>na kojoj će se predstaviti radovi iz monografije: grafički listovi iz Zbirke grafike Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, te grafički objekti i knjige iz zbirke umjetnice.</p> <p> <i>I grafike i art-knjige Maje S. Franković uvijek su iznenađujuće bogate skrovitih značenja, čak i onda kad sadrže svima sasvim jasno znakovlje. Njezini grafički listovi postaju zemljovidi vi&scaron;eznačnih prostora, iluzija i aluzija, a knjige se preobražavaju u skulpture ili pak postaju harmonike iz kojih se uvijek čuje neka na nov način izvedena skladba koja iz njih izbija i razigrava se u ozarene sklopove boja od kojih svaka govori svoj tekst na sceni na kojoj Maja S. Franković i konstruira i dekonstruira svoj teatar mundi.&nbsp;</i>(Luko Paljetak, iz teksta<i>&nbsp;Art-knjige kao knjige-subjekti&nbsp;Maje S. Franković</i>)</p> <p> Radove za izložbu&nbsp;<i>Maja S. Franković &ndash;&nbsp;Abecedarij grafike</i>&nbsp;su izabrale: Maja S. Franković i Diana Zrilić</p> <p> Izložba će biti otvorena za javnost do 26. listopada 2025. godine.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://mmsu.hr/dogadaji/maja-s-frankovic-predstavljanje-monografije-i-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>

Jadranka Ivaniš Yaya: Glavo huda

<p> U&nbsp;ponedjeljak,&nbsp;13. listopada 2025., u&nbsp;20 sati&nbsp;&nbsp;u&nbsp;Galeriji Vladimir Bužančić&nbsp;održat će se otvaranje&nbsp;izložbe&nbsp;pod nazivom&nbsp;&bdquo;Glavo huda&ldquo;&nbsp;umjetnice&nbsp;Jadranke Ivani&scaron; Yaye!<br /> <br /> Izložba&nbsp;ostaje&nbsp;otvorena&nbsp;do&nbsp;31. listopada&nbsp;2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://czk-novi-zagreb.hr/galerija/izlozba-glavo-huda-jadranke-ivanis-yaye-u-galeriji-vladimir-buzancic/"><span style="color:#009ee3;">czk-novi-zagreb.hr</span></a></p>

Izložba „Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.-1926.)“

<p> U&nbsp;ponedjeljak,&nbsp;13. listopada 2025. u 12 sati&nbsp;na&nbsp;Trgu bana Josipa Jelačića održat će se svečano otvaranje izložbe&nbsp;<i>Sve za vjeru i domovinu: Herman Bolle u Zagrebu (1876.-1926.)</i>.</p> <p> Uz&nbsp;<i>hommage</i>&nbsp;hrvatskom arhitektu Hermannu Boll&eacute;u u prigodi obljetnice rođenja, postavlja se izložba kraj Mandu&scaron;evca, u blizini Zagrebačke katedrale koju je pomogao temeljito restaurirati, a danas je jedna od najznačajnijih sakralnih, kulturnih i turističkih odrednica grada Zagreba.</p> <p> Postav izložbe u Zagrebu je od 13. do 19. listopada 2025., a tih dana bit će na raspolaganju svim posjetiteljima i prolaznicima svakoga dana tijekom 24 sata.</p> <p> Izložbu je realizirao Državni arhiv u Zagrebu na temelju arhivskoga gradiva iz svog bogatoga fundusa u sklopu kojega će biti prikazani izlo&scaron;ci vezani uz stvarateljski arhitektonski rad Hermanna Boll&eacute;a u Zagrebu tijekom njegova pedesetogodi&scaron;njega djelovanja na &scaron;irem zagrebačkom području.</p> <p> Državni arhiv u Zagrebu svojom djelatno&scaron;ću sustavno doprinosi očuvanju kulture i povijesti Grada Zagreba i Zagrebačke županije te ovom izložbom želimo na&scaron;im sugrađankama i sugrađanima pokazati mali dio zagrebačke povijesti koji se čuva u na&scaron;im fondovima i zbirkama.</p>

Arhitektonska baština Brodsko-posavske županije

<p> U ponedjeljak, 13. listopada s početkom u 13 sati, u Muzeju Brodskog Posavlja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Arhitektonska ba&scaron;tina Brodsko-posavske županije&ldquo; povodom obilježavanja Dana europske ba&scaron;tine 2025. godine.</p>