izložba
Alex Brajković: Nexus / Geoglyphs
Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d''arte contemporanea dell''Istria
MJESTO
<p>
U prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell’Istria, u petak, 18. listopada u 19 sati održat će se otvorenje izložbe Alexa Brajkovića, višestruko nagrađivanog glazbenog i multimedijskog istarskog umjetnika mlađe generacije čiji je rad prepoznat u nacionalnim i međunarodnim okvirima. U znaku svog prvog samostalnog predstavljanja u MSUI/MACI, izložbom pod nazivom "Nexus / Geoglyphs" autor spaja dva komplementarna umjetnička koncepta koji istražuju interakciju između čovjeka, tehnologije i svemira. "Nexus" transformira elektromagnetske signale i kretanje posjetitelja u dinamičku audio-vizualnu instalaciju, dok "Geoglyphs" prevodi stvarne astronomske podatke u intrigantne vizualne kompozicije. Ova izložba stvara most između mikroskopskih interakcija u izložbenom prostoru i makrokozmičkih procesa svemira, postavljajući pitanja o našem odnosu s tehnologijom i mjestu u kozmosu.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>NEXUS</strong></p>
<p>
</p>
<p>
"NEXUS je interaktivna multimedijalna instalacija koja pretvara izložbeni prostor u responzivni organizam. Temelji se na naprednom česticijskom sustavu koji reagira na elektromagnetno zračenje u prostoru, uključujući signale iz uređaja posjetitelja. Sustav koristi koncepte atraktora, modelirajući procese analogne onima u svemiru, gdje čestice gravitiraju prema centrima, simulirajući ponašanje materije oko nebeskih tijela. Vizualni aspekt ostvaruje se kroz 4K projekcije velikog formata, prikazujući dinamičke interpretacije generiranih podataka. Audio komponenta koristi multikanalni zvučni sustav baziran na Dolby Atmos tehnologiji, reproducirajući autorovu interaktivnu glazbu i sound design koji reagiraju na promjene u česticijskom sustavu. Uređaj za detekciju elektromagnetskog zračenja analizira signale u okolini, pružajući instalaciji mogućnost interakcije s digitalnim okruženjem. Interakcija svih elemenata rezultira imerzivnim okruženjem u konstantnoj promjeni, gdje svaki posjetitelj postaje ko-kreator djela, utječući na vizualne i zvučne aspekte instalacije." / Alex Brajković</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>GEOGLYPHS</strong></p>
<p>
</p>
<p>
"GEOGLYPHS predstavlja seriju vizualnih radova koji premošćuju jaz između digitalnog i analognog svijeta. Proces stvaranja počinje prikupljanjem stvarnih astronomskih podataka, uključujući informacije o crnim rupama, galaksijama, planetima i zvijezdama. Ovi podaci se zatim obrađuju kroz autorski generativni algoritam, stvarajući vizualne interpretacije koje su istovremeno nepredvidive i strogo definirane ulaznim parametrima. Digitalno generirani oblici prenose se u analogni svijet korištenjem modificiranog mehaničkog plotera, stvarajući jedinstvene crteže koji objedinjuju preciznost digitalne obrade s toplinom i teksturom analognog medija. Kompozicija svake "Geoglyphs" slike direktno je određena strukturom korištenih astronomskih podataka, balansirajući između znanstvene preciznosti i umjetničke interpretacije." / Alex Brajković<br />
</p>
<p>
<strong>ALEX BRAJKOVIĆ</strong> multimedijski je umjetnik iz Poreča s magisterijem Live-Elektronike (Conservatorium Van Amsterdam). Trenutno stvara u području imerzivnih multimedijskih instalacija, produkcije elektroničke glazbe, dizajna zvuka, surround zvuka, algoritamskih skladbi, multiinstrumentalnih elektroakustičnih solo izvedbi i umjetničkih instalacija u javnim prostorima. Alex je prethodno izradio niz site-specific radova u području umjetničkih instalacija i multimedije ("Disperzije 0.3" XIV. Trijenale hrvatskog kiparstva i STRP festival Eindhoven Nizozemska, "Drumming 0.3" Device_art festival, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, "Stillness" Galerija Umjetnina Split, "Generative Contemplation" uvršten u kolekciju Cycling74), te nastupao na renomiranim festivalima i koncertnim dvoranama (BBC Jools Holland Show, Nice Jazz Festival, London Jazz Festival, Blue Note Milano, North Sea Jazz Festival, Jazz à Sète, Amsterdam Dance Event, Bimhuis, institut STEIM). Alex je dobitnik nagrade "Kožarić Digital" za rad "Generative Contemplation - Cellular Automata" koju je dodijelio Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 2022. godine, te dobitnik Erste 2. nagrade 37. salona mladih 2024. godine za rad "Contem.plant".</p>
<p>
<a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&id=2f9ddfde1d&e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.alexbrajkovic.com</span></a><br />
</p>
<p>
Kustosica izložbe: Ketrin Milićević Mijošek<br />
</p>
<p>
Izložba traje do 8. studenoga. 2024.</p>
<p>
</p>
<p>
i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana, od 10.00 do 19.00 sati.</p>
<p>
</p>
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
VRIJEME
18.10.2024. / 08.11.2024.
izložba
Izložba fotografija fotoreportera Glasa Slavonije
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
U petak 18. listopada u 19:30 sati, u Muzeju Grada Đurđevca otvorit će se izložba fotografija „Rock & Rat, Zoran Jačimović i Veliki požar u Osijeku, Gojko Mitić i Bruno Jobst“ u sklopu „10. Fra Ma Fu festival reportaže i reportera“.</p>
<p>
</p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
18.10.2024. / 18.10.2024.
izložba
Arheološka baština Novigrada od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka
Muzej / Museo Lapidarium
MJESTO
<p>
Muzej-Museo Lapidarium poziva na otvorenje izložbe <strong>Arheološka baština Novigrada od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka </strong>u petak, 18. listopada u 18 sati.</p>
<p>
Izložba donosi sveobuhvatan pregled arheološke građe, lokaliteta i istraživanja provedenih na području Novigrada i okolnih naselja, uključujući Dajlu, Bužiniju i Antenal. Kroz izbor pokretnih nalaza, tekstova i dokumentacije, po prvi put se predstavljaju gotovo sva arheološka otkrića od kraja 19. stoljeća do danas.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba prikazuje povijest ovog kraja, od najranijih prapovijesnih lokaliteta poput gradine Sv. Duh, preko ostataka rimskih vila uz obalu od Dajle do Antenala, sve do kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih grobalja i zidina prvog naselja te srednjovjekovnih zidina Novigrada. Među izloženim predmetima ističe se keramički prijeklad za ognjište ukrašen motivom ovnovskog roga iz željeznog doba pronađen u Dajli, nalazi iz rimske vile u Karpinjanu, ranosrednjovjekovne pojasne kopče iz Novigrada i okolice te srebrene naušnice i drugi predmeti iz Čelege.</p>
<p>
Pokretni nalazi, dokumentacija i tekstovi rezultat su brojnih arheoloških istraživanja, uglavnom provedenih od sredine 20. stoljeća do danas, posebno arheologa iz Arheološkog muzeja Istre, ali i drugih institucija poput Arheološkog muzeja Zadar, Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju Medulin–Brijuni Sveučilišta u Zagrebu, Muzeja Grada Umaga te privatnih arheoloških tvrtki. Predmeti izloženi na izložbi posuđeni su iz Arheološkog muzeja Istre i Muzeja Grada Umaga, dok dio pripada novooformljenoj Arheološkoj zbirci Muzeja-Museo Lapidarium. Predstavljena je i fotodokumentacija prapovijesnih predmeta s gradine Sv. Duh koji su pohranjeni u Muzeju antikviteta „J. J. Winckelmann“ u Trstu.</p>
<p>
</p>
<p>
Kustosica: Anika Mijanović Simić</p>
<p>
Izložba je otvorena do 31. prosinca 2024., od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Veliki trg 8a, Novigrad (Cittanova)
Veliki trg 8a, Novigrad (Cittanova)
VRIJEME
18.10.2024. / 31.12.2024.
izložba
Ajmo u kino
Muzej grada Kaštela
MJESTO
<p>
U Kulturnom centru u Kaštel Lukšiću, 18. listopada 2024. godine, Muzeja grada Kaštela predstavit će stalnu izložbu „Idemo u kino“, autorica Sanje Acalija i Iva Prolić. Autorica pisanog teksta u katalogu izložbe je Iva Prolić. Predstavljanje će biti popraćeno projekcijom kratkih animiranih filmova mladih hrvatskih autorica – Brune Ercegovac, Andree Miletić, Dore Klanac, Morane Marije Vulić i Sare Tomas.</p>
<p>
U prošlom stoljeću, kinodvorane su bile ključne za kulturni i društveni život tako da se sredinom 20. stoljeća izgradile kinodvorane u Sućurcu, Gomilici, Kambelovcu, Lukšiću, Starom i Novom. U Kaštel Lukšiću, Poljoprivredna zadruga je 1949. otvorila Zadružni dom, gdje se s filmom „Pustinja straha - Along the Great Divide“ otvorilo kino. Osim filmova, prikazivani su i informativni „filmski žurnali“ proizvedeni od strane „Zastava-filma“ koji su bili uvijek prikazani prvi kao sredstvo informiranja. Kino je moglo primiti više od 500 gledatelja i služilo je raznim događanjima, uključujući dramske priredbe i plesove - šerate. Zbog lošeg stanja, kino je zatvoreno 1959., no 1964. ponovno je nakon obnove. Američki film „Dnevnik Ane Frank“ je bio prvi prikazani u „novom“ kinu. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, kino je bilo popularno, ali je posjećenost opadala s dolaskom novih medija. Godine 1991. kino je zatvoreno, a Ivo Rabadan, kinooperater, bilježi da je tijekom trideset godina prikazano oko 2900 filmova.</p>
<p>
Prilikom predstavljanja izložbe i kataloga projicirat će se više kratkih animiranih filmova mladih autorica.</p>
<p>
Andrea Miletić autorica je triju filmova. <strong>"Gospođe"</strong> (2021.), film kojim kroz dječakovu perspektivu istražuje svakodnevicu u javnom prijevozu. Ootkriva nam kako odrasli trenuci mogu izgledati potpuno drugačije kada ih promatra dijete, stvarajući emotivnu poveznicu s gledateljima svih uzrasta. Film <strong>"Znatiželja ubila mačka"</strong> (2023.), prikazano je istraživanje granica između stvarnosti i snova. Film <strong>"Beštija"</strong> (2023.), prikazuje složen odnos između majke i kćeri, istražujući sukobe između starog i novog svijeta.</p>
<p>
Bruna Ercegovac<strong> autorica je filma "Defora"</strong> (2023.) koji prati mladog mornara i njegovog cimera koji se suočavaju s izolacijom na brodu, istražujući ljudsku prirodu u kriznim situacijama..</p>
<p>
Dora Klanac autorica je filma <strong>"Druga koža"</strong> (2023.) koji se bavi konceptom identiteta, preispitujući što znači biti sebičan i kakav utjecaj želje imaju na našu stvarnost. Ova tema potiče gledatelje na razmišljanje o vlastitim identitetima i željama.</p>
<p>
Morana Marija Vulić autorica je filma <strong>"Toranj"</strong> (2023.) koji prikazuje posljedice katastrofe kroz likove Klobučara i Konduktera. Klobučarev svijet uništila je smrtonosna katastrofa. Ono što je nekada bio njegov dom, sada je samo pustoš i ljuštura života koji je nekada vladao sada praznim, maglovitim dolinama. Usamljen, Klobučar od napuštenih čarapa stvara svog „izmišljenog prijatelja“, prilikom čega pukom slučajnošću upoznaje Konduktera, čije će se viđenje svijeta u potpunosti suočiti s Klobučarevim. Uslijed nesretnog nesporazuma oko sjajne čarape koja je nekada pripadala Kondukterovom kćeri, oba lika bit će suočena s traumom katastrofe koja je promijenila njihove živote.</p>
<p>
Sara Tomas autorica filma <strong>"Strana strana"</strong> (2023.) vodi gledatelje na putovanje zagrebačkim ulicama s Emom i turistkinjom. Ema je prisiljena suočiti se s čarima i manama svog voljenog grada. Film uključuje autentične fotografije i video zapise gradskih ulica, bilježeći svaku pukotinu, staru fasadu i šarene grafite koji ukrašavaju njegove zidove. Ovaj vizualni stil prikazuje trenutni urbani krajolik Zagreba. Iako prikazuje grad koji je pretrpio posljedice značajnog potresa, film suptilno naglašava dublji problem - godine zanemarivanja i nedostatka održavanja.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Kulturni centar Kaštel Lukšić, Trg hrvatske mladeži 1
Kulturni centar Kaštel Lukšić, Trg hrvatske mladeži 1
VRIJEME
18.10.2024. / 18.10.2024.
izložba
Od početka vez
Muzeji i galerije Konavala - Zavičajni muzej Konavala
MJESTO
<p>
U petak, 18. listopada u 19 sati u Zavičajnom muzeju Konavala otvorit će se „Od početka vez“, završna izložba radova polaznica radionice izrade konavoskog veza u 2023./2024. godini.</p>
<p>
</p>
Beroje 49, Čilipi
Beroje 49, Čilipi
VRIJEME
18.10.2024. / 28.02.2025.
izložba
Izložba pejzažnih astrografija Branka Nađa „Hrvatska pod zvijezdama“ i predstavljanje fotomonografije
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
<p>
U petak 18. listopada 2024. u 18 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvorit će se izložba pejzažnih astrografija Branka Nađa „Hrvatska pod zvijezdama“. U 18.30 sati započet će predstavljanje istoimene fotomonografije.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 24. studenog 2024.</p>
<p>
</p>
<p>
Više o izložbi: <a href="https://tmnt.hr/izlozba?id=8680"><span style="color:#009ee3;">https://tmnt.hr/izlozba?id=8680</span></a></p>
<p>
</p>
Savska cesta 18, Zagreb
Savska cesta 18, Zagreb
VRIJEME
18.10.2024. / 24.11.2024.
izložba
6. međunarodni trijenale autoportreta – Autoportret kao intimni vremeplov
Galerija Prica
MJESTO
<p>
U petak 18. listopada 2024. u 19 sati u Galeriji Prica bit će otvoren 6. međunarodni trijenale autoportreta – „Autoportret kao intimni vremeplov“. Autorica izložbe Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 8. prosinca 2024.</p>
<p>
</p>
<p>
Više o izložbi: <a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/6-medjunarodni-trijenale-autoportreta-n11018"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/6-medjunarodni-trijenale-autoportreta-n11018</span></a></p>
<p>
</p>
<p>
Ciklus izložbi pod nazivom „Trijenale autoportreta" pokrenut je 2008. godine inicijativom umjetnika Branimira Dorotića potaknutog željom predstavljanja javnosti dotad nepoznate kolekcije umjetničkih radova manjeg formata „Zbirke Lukin“, dok ove godine predstavljamo umjetnine iz „Zbirke Roglić“.</p>
<p>
Izložba „6. međunarodni trijenale autoportreta“ slijedi zacrtan put koji je prepoznat u umjetničkom svijetu svojim tradicionalnim održavanjem svake tri godine na kojoj se predstavlja preko stotinu umjetnika svih profila i generacija. Namjera nam je da umjetnici kroz tu, jednu od najstarijih, ali vječno aktualnih tema u umjetnosti, pokažu beskrajno bogatstvo svojih rukopisa i izričaja.</p>
<p>
Na izložbi „6. međunarodni trijenale autoportreta“ predstavljamo radove 114 umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Njemačke i Poljske, čime je izložba održala svoj međunarodni karakter.</p>
<p>
Sukus teme izložbe objasnila je autorica izložbe Iva Körbler „Ako se, dakle, svi unisono slažemo oko činjenice (a slažemo se) kako nam stvarnost sve češće postaje psihoemotivno teška i zahtjevna, u toj se manifestaciji stanja otvaraju mogućnosti da putujemo u mašti u neke druge prostore, vremena i kulturološke okvire. To gotovo da postaje svakodnevnim procesom. Pojedinci bježe u prirodu, drugi se bave meditacijom, treći bježe iz gradova na selo i ladanja. Ti se pomaci u egzistencijalnoj tjeskobi mogu trasirati i u tretmanu kako se umjetnici suočavaju sa svojim odrazom: stvarnost je toliko naporna da se moramo „odlijepiti” od nje, makar i u samoći vlastita atelijera ili stana. Tako se, osim klasičnoga psihološkog nijansiranja raspoloženja i stanja u kojima umjetnici vide sebe, autoportret javlja kao spasonosna gesta da se teleportiramo u neko stoljeće, civilizaciju i prostor za koji osjećamo da bismo se tamo mogli najbolje osjećati.</p>
<p>
Naše novo lice i ruho (ili staro, prema prisjećanju i prema osobnim uvjerenjima) nije maska, već pokušavanje prepoznavanja nekoga dijela naše osobnosti koja je zaboravljena, potisnuta, odnosno nije vidljiva „na van”. U kojoj bismo se odjeći, kulturi i epohi najpreciznije mogli zamisliti? U kojemu stoljeću ili tisućljeću? U kojoj društvenoj kasti? Okružuje li nas grad, selo na kraju svijeta, pustinja, planine, dvorac, palača, samostan ili svemirski brod i svemirska postaja? Što smo nekada bili po profesiji ili čemu težimo negdje u snovima? Jesmo li negdje u prošlosti zagubili dio sebe ili se tek kompletnima vidimo u bliskoj ili dalekoj budućnosti ljudske civilizacije? Imate li osjećaj da ste trenutno ovdje „u krivome filmu”? Jesmo li sretniji u vraćanju i prisjećanju prošlosti ili čeznemo za budućnošću, ma kakva ona bila? Sve su mogućnosti vlastita preciznoga „pozicioniranja” u novo lice otvorene, stoga mi se, nakon brojnih razgovora s umjetnicima u zadnjih nekoliko godina, nametnula ova varijanta recentnoga tretmana autoportreta.“</p>
<p>
</p>
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
VRIJEME
18.10.2024. / 08.12.2024.
izložba
Izložba „Klinci“ akademske umjetnice Ivane Barišić Tomšić
Muzej grada Pakraca
MJESTO
<p>
U petak 18. listopada u 18 sati, u Muzeju grada Pakraca otvorit će se samostalna izložba „Klinci“ akademske umjetnice Ivane Barišić Tomšić. Izložbu će predstaviti viša kustosica Sonja Švec Španjol, a izložbu će svečano otvoriti ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik.</p>
<p>
</p>
<p>
Umjetnica Ivana Barišić Tomšić predstavit će se selekcijom recentnih radova iz ciklusa na kojem predano radi od 2018. godine, a unutar kojeg bilježi vlastiti svakodnevni život, dok ulogu glavnih protagonista preuzimaju njezina djeca. Umjetnica bilježi njihov proces odrastanja interpretirajući cijeli spektar emocija, stanja, raspoloženja i događaja. Poseban interes autorica iskazuje za onaj prijelomni trenutak kada dijete postaje odrastao čovjek. Naime, Ivana Barišić Tomšić planira likovno pratiti i bilježiti odrastanje vlastite djece toliko dugo koliko joj ona budu dopuštala. Tako ciklus „Klinci“ postaje dokument u vremenu i prostoru odnosno bilješka emocija, stanja, događanja i iskustava objedinjenih u vizualni dnevnik. Posjetitelji će na izložbi moći razgledati 21 sliku nastalu u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu te poveći izbor crteža intimnijeg karaktera izvedenih u kombiniranoj tehnici. Na izložbi će biti premijerno predstavljene i tri slike većeg formata „Na jezeru“, „Mali razgovor“ i „Zima“ od kojih su posljednje dvije nastale u posljednjih nekoliko mjeseci.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
O izložbi je viša kustosica Sonja Švec Španjol zapisala:</p>
<p>
"Umjetnica neposredno bilježi svakodnevnicu najmilijih kroz svoj životni poziv – slikarstvo. Obiteljski i umjetnički život se pritom sve više isprepliću i u konačnici postaju jedno: život kao inspiracija za slikarstvo, a slikarstvo medij za bilježenje života. Prezentacijom ciklusa „Klinci“, Ivana Barišić Tomšić podijelila je s nama intimu vlastitog života na nevjerojatno topao, srdačan i neposredan način ukazujući pritom na ono najvažnije – neponovljive trenutke kojima svjedočimo i koje provodimo sa svojom obitelji i najdražim ljudima, a koje nikada ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo, jer upravo su ti trenuci ono što će nas sasvim spontano i nesvjesno formirati u ono što smo danas."</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
Biografija umjetnice:</p>
<p>
Ivana Barišić Tomšić rođena je 9. kolovoza 1981. u Bjelovaru. Upisala je srednju školu Primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu 1996. godine. Maturirala na slikarskom odjelu 2000. godine te iste godine upisala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je u klasi profesora Zlatka Kesera 2005. godine. Iste godine zapošljava se u Osnovnoj školi Čazma kao učiteljica likovne kulture. Sudjelovala je u više od 50 skupnih i 14 samostalnih izložbi. Članica HDLU-a.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba „Klinci“ u Muzeju grada Pakraca ostaje otvorena do 11. studenog 2024.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Ulica hrvatskih velikana 2, Pakrac
Ulica hrvatskih velikana 2, Pakrac
VRIJEME
18.10.2024. / 11.11.2024.
izložba
Jelena Martinović i Irena Gayatri Horvat: Svjetlucanje šume
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
Irena Gayatri Horvat i Jelena Martinović u likovnom mediju slike, grafike i crteža, svaka sukladno svome izričaju, tematiziraju fenomen „svjetlucanja šume“ kao važan implementirajući dio svoje umjetnosti koja postaje odslika njihova slobodarskog duha, njihova svjetonazora i estetskih stavova formiranih snažnim utjecajem koji na njih vrši priroda. Jednu takvu odsliku predstavljaju novom izložbom, „pošumljavajući“ galeriju Muzeja Prigorja recentnim djelima, prenoseći u neprirodni, arhitektonski prostor mistični ambijent svjetlucave šume, upotpunjavajući izložbu video snimkom njihovih likovnih akcija u prirodi i crtačko-grafičkim mobilima, gradeći svoju posebnu „likovnu šumu“ u kojoj iščitavamo stanja i spoznaje koje nadilaze osobno i postaju refleksije univerzalnih vrijednosti - naglašava Sanda Stanaćev Bajzek u predgovoru<a href="https://muzejprigorja.hr/wp-content/uploads/2024/10/Svjetlucanje-sume.pdf"><span style="color:#009ee3;"> kataloga izložbe</span></a>.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je otvorena do 31. listopada 2024. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
17.10.2024. / 31.10.2024.
izložba
Kontinuiteti i prekidi
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U četvrtak, <strong>17. listopada u 19 sati</strong>, MMSU otvara izložbu<strong> <i>Kontinuiteti i prekidi</i></strong>, kojom obilježava 70. obljetnicu antologijskog "Salona 54". Studijska izložba o pet izdanja riječkih<i> Salona</i> (<i>54</i>, <i>56, 59, 61, 63) </i>doprinos je njihovom istraživanju i kontekstualizaciji ove bijenalne manifestacije. <br />
<br />
Izložba uključuje radove iz Zbirki MMSU-a, prije svega slikarstva i skulpture, koji korespondiraju s radovima izlaganim na "Salonima", a uključujući nekoliko posudbi, dodatno donosi pregled dokumentacije, fotografija i arhivskih materijala, kao i didaktičke tekstove, kako bi se uspostavio širi pogled na manifestacije Salona.<br />
</p>
<p>
Od 162 umjetnika koji su sudjelovali na riječkim <i>Salonima</i> ovom su prilikom predstavljeni: Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Janez Bernik, Janez Boljka, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Oton Gliha, Ivan Generalić, Krsto Hegedušić, Oskar Herman, Ljubo Ivančić, Olga Jančić, Olga Jevrić, Leo Junek, Ivo Kalina, Julije Knifer, Gabrijela Kolar, Ivan Kožarić, Vlado Kristl, Ferdinand Kulmer, Mila Kumbatović, Stevan Luketić, Milorad Bata Mihailović, Antun Motika, Edo Murtić, Zoran Mušič, Petar Omčikus, Šime Perić, Ivan Picelj, Zlatko Prica, Ordan Petlevski, Zoran Petrović, Miodrag Mića Popović, Božidar Rašica, Branko Ružić, Đuro Seder, Ivan Sabolić, Jakov Smokvina, Lojze Spacal, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Frano Šimunović, Sava Šumanović, Marino Tartaglia, Drago Tršar, Vladimir Udatny.<br />
<br />
Više na poveznici: <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&id=7bd31b9c0a&e=82c8168153" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/kontinuiteti-i-prekidi/</span></a></p>
<p>
Kustoski tim izložbe: Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Diana Zrilić<br />
Stručna savjetnica: Ljiljana Kolešnik (IPU)<br />
Dizajn i grafičko oblikovanje izložbe: Parabureau</p>
<p>
Izložba se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, Zagreb<br />
<br />
Posudbe: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Kolekcija Vugrinec, Varaždin; Zbirka umjetnina grada Pule<br />
<br />
Zahvale: Narodni muzej Srbije, Beograd; Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb; Hrvatska Radiotelevizija</p>
<p>
</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
17.10.2024. / 02.02.2025.
izložba
ZVONIMIR BULJEVIĆ – fotografski klasičar i umjetnički fotograf
Galerija umjetnina
MJESTO
<p>
U četvrtak, 17. listopada 2024. u 19 sati u Galeriji umjetnina bit će otvorena izložba <strong>ZVONIMIR BULJEVIĆ</strong> –<strong> fotografski klasičar i umjetnički fotograf. </strong></p>
<p>
Kustosica izložbe je Iris Slade, a stručna suradnica Zrinka Buljević.</p>
<p>
Zvonimir Buljević ugledni je splitski fotograf i književnik, koji nas je nepovratno napustio 2006. godine. Iza sebe je ostavio impresivan fotografski opus, nastao tijekom pola stoljeća intenzivnog druženja s fotoaparatom. U njegovim znalački kadriranim isječcima vidljive stvarnosti i uravnoteženim kompozicijama razvidno je majstorsko umijeće i umijeće uočavanja, ali i intelektualni kapital u razumijevanju motiva s povijesno-umjetničkog i kulturološkog gledišta. Usto, široka erudicija u sinergiji s radoznalošću poticala ga je na istraživanje izražajnih mogućnosti medija pa se uz klasičnu fotografiju jedno vrijeme bavio fotografikom, a okušao se i u apstrakciji. Zahvaljujući svome humanističkom habitusu bio je senzibiliziran za različite teme i motive, od grandioznih spomenika do onih naizgled minornih, običnom promatraču nezamjetljivih, vjerojatno i banalnih. Međutim, svima je pristupao s osobitom pažnjom i respektom, bilo da je snimao Peristil ili unutrašnjost katedrale, kao i nebrojeno drugih spomenika svjetske kulturne baštine, ili malenog puža na golemom palcu Meštrovićevog Grgura Ninskog. Izložba u Galeriji umjetnina svojevrsni je podsjetnik i informacija o tome kako se svojedobno snimala dobra fotografija.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Zvonimir Buljević</strong>, fotograf i pisac, rođen je 19. rujna 1933. u Cetinju. Sin je Jakova i Zorke, rođene Stanić – oboje iz Lokve Rogoznice (kraj Omiša). Od 1936. godine živio je u Splitu. Kao profesionalni fotograf radio je od 1958. u Urbanističkom zavodu Dalmacije, zatim od 1978. do umirovljenja 1995. u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Fotografijama je opremio niz monografija, kataloga izložbi, vodiča i drugih knjiga, a kao književnik objavio je brojne novele, poneki esej, putopis, dnevnički zapis, osvrt i sl. po književnim časopisima i novinama (Vidik, Mogućnosti, Dubrovnik, Zadarska revija, Dometi, Kolo, Teka, Republika, Telegram, Oko, Start, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Vjesnik, Adriatic, Večernji list, Književna Rijeka…). U Nedjeljnoj Dalmaciji godinama je objavljivao kolumnu Tragovi. Objavio je jedanaest knjiga: Priče s krova 1968., roman Zli otoci 1970., knjige pripovijedaka Ožiljci 1971., Od sna i natrag 1975., Blizanke 1980., Knjiga tragova 1984., Jutro prvog dana 1988., Priče o Mišku 1997., (De)mitološke priče 2000., Nisko sunce siječnja 2003. i Za danom dan 2006. Knjiga Između jučer i sutra : Uvijek je sada i svugdje je ovdje. Naročito kad umreš izdana je posthumno 2011. Bio je član Fotokluba Split od 1964. te član Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske od 1968. Realizirao je petnaest samostalnih izložbi te sudjelovao na brojnim skupnim izložbama fotografije u zemlji i inozemstvu na kojima je dobio zapažene nagrade (Prva nagrada Arene za najbolju fotografiju 1974., Prva nagrada na Međunarodnoj izložbi na Cejlonu 1976.). Pet samostalnih izložbi popraćeno je fotomonografijama Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, tiskanih na nekoliko jezika. Autor je nekoliko kratkometražnih filmova od kojih je za film Na kraju puta – san na festivalu Mala Pula 1969. dobio nagradu Oktavijan Miletić za najbolje snimljeni film. Preminuo je 9. studenoga 2006. u Splitu.</p>
<p>
</p>
<p>
Više o izložbi: <a href="https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1813/"><span style="color:#009ee3;">https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1813/</span></a><br />
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 1. prosinca 2024.</p>
<p>
</p>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
17.10.2024. / 01.12.2024.
izložba
Izložba i predstavljanje knjige „Između obveze i časti“
Hrvatski pomorski muzej Split
MJESTO
<p>
U četvrtak, 17. listopada 2024. godine u 12 sati u Hrvatskome pomorskom muzeju Split upriličit će se otvaranje izložbe i predstavljanje knjige „Između obveze i časti“, više kustosice Branke Teklić.</p>
<p>
Ovom izložbom i novom muzejskom publikacijom, Muzej će predstaviti mornaričke odore i opremu (remene, kape, ambleme za kape, različite oznake, mornaričku dugmad) iz svojega fundusa koju su tijekom triju stoljeća nosili hrvatski pomorci u mornaricama od vremena Austro-Ugarske Monarhije, preko Kraljevine SHS / Jugoslavije, Drugoga svjetskog rata, razdoblja FNRJ/SFRJ te Republike Hrvatske.</p>
<p>
Budući da nam odore donose brojne informacije o pomorčevoj službi na brodu, počevši od pripadnosti određenoj mornarici, zatim njegovim obvezama, struci i činu, autorica je različitu građu tematski i kronološki podijelila u nekoliko cjelina istaknuvši one odore koje su kulturno-povijesnom vrijednošću izrazito značajne. Na taj se način opisao izgled mornaričkih odora te prikazao njihov razvoj, a uključen je i mikrohistorijski element, odnosno donijela se i manje poznata priča o vlasniku jedne ovakve odore i istaknulo što je njezino nošenje predstavljalo za tog pomorca, njegovu obitelj te konačno hrvatski narod. Nositi odoru danas, kao i nekoć, za pojedinca predstavlja obvezu, ali i čast.</p>
<p>
Na izložbi će stoga biti izložene mornaričke i časničke odore hrvatskih mornara, poput one Antuna <em>Nina</em> Lušića s Hvara koji je kao mornar plovio na austrougarskom zapovjednom brodu „Viribus Unitis“, odore hrvatskoga hidrozrakoplovca Nikše Nardellija koji je letio pod zastavom Austro-Ugarske, a mornaričku je službu nastavio u Mornarici Kraljevine SHS/Jugoslavije te potom u Mornarici NDH. Izložit će se i druge mornaričke i časničke odore vezane uz Drugi svjetski rat kao i Jugoslavensku ratnu mornaricu. Predstaviti će se i odore koje su nosili hrvatski pomorci i vojnici u borbi za neovisnost u Domovinskome ratu poput svečane odore prvoga zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, stožernoga admirala, Svete Letice, zatim odoru Mile Čatlaka, prvoga zapovjednika Prvog odreda pomorskih diverzanata Hrvatske ratne mornarice, ali i maskirnu odoru pripadnika 4. gardijske brigade, natporučnika Bože Zadre, ranjenoga u <em>Operaciji 'Maslenica'</em> 1993. godine. Izložit će se i odore dvojice zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, pok. admirala Vida Stipetića i pok. viceadmirala Zdravka Karduma.</p>
<p>
Osim ratnih mornaričkih odora, istaknut će se i mornarske škrinje u kojima su pomorci za vrijeme dugih plovidbi čuvali na brodu svoje najdragocjenije predmete, kao i odore pripadnika Bokeljske mornarice, odora svjetioničara, ali i odore trgovačke mornarice u kojima su plovili hrvatski pomorci.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Glagoljaša 18, Tvrđava Gripe, Split
Glagoljaša 18, Tvrđava Gripe, Split
VRIJEME
17.10.2024. / 08.12.2024.