"Titanic - Carpathia"

<p> Izložba &quot;Titanic - Carpathia&quot;, posvećena hrvatskim pomorcima i putnicima na brodovima Titanic i Carpathia te njihovu sudjelovanju u jednoj od najvećih pomorskih tragedija 20. stoljeća, bit će otvorena 21. srpnja u Multimedijalnom prostoru SRCE knjižare V.B.Z. u Rijeci.</p> <p> <br /> Izložba koju najavljuje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, prvi put je postavljena u ovom riječkom muzeju 2012. godine, uz obilježavanje 100. obljetnice potonuća parobroda Titanic. Nakon toga uslijedila su gostovanja u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, a u Hrvatskoj je predstavljena i u Zagrebu i Splitu.&nbsp;</p> <p> <br /> Poslije 14 godina Riječani će opet imati prigodu razgledati izložbu o hrvatskim pomorcima i putnicima na Titanicu i Carpathiji te, osim događaja potonuća, prikaz sudbina hrvatskih pomoraca i putnika na oba broda, obitelji stradalih, ali i rijetkih preživjelih putnika iz Hrvatske.</p> <p> <br /> Izložba prikazuje i brodske veze Rijeke s drugim mediteranskim lukama i s New Yorkom, a s tim u vezi valja istaknuti ulogu Fiorella la Guardije, američkog konzula u Rijeci, u osiguravanju smje&scaron;taja za iseljenike koji su u Rijeci čekali na ukrcaj za Ameriku. Prema izvorima, oko 40 je putnika s područja Austro-Ugarske Monarhije kupilo putnu kartu za Titanic, a svega je njih troje preživjelo tragediju brodoloma, navodi se u najavi izložbe.</p> <p> <br /> Iako su na izložbi predstavljeni svi članovi posade Carpathie iz Hrvatske, osobita se pažnja posvećuje mladom konobaru Josipu Caru. Naime, po dolasku Carpathije u njujor&scaron;ku luku 1912., na palubi je broda ostalo mnogo odbačenih prsluka za spa&scaron;avanje. Josip Car, kao uspomenu s putovanja jedan je od njih donio u Rijeku. O Josipu Caru ne znamo puno. Početkom ožujka 1912. ukrcao se na Carpathiu, na kojoj je služio kao član posade do pred kraj te godine. Po povratku u Rijeku darovao je Franjevačkom samostanu na Trsatu uokvirenu sliku te kolaž novinskih izvje&scaron;taja o potonuću Titanica i spa&scaron;avanju ljudi.&nbsp;</p> <p> <br /> Uoči Drugoga svjetskog rata Josip Car se seli u Argentinu, gdje je i umro. Tridesetih je godina 20. stoljeća njegova supruga Marija Lovrić darovala prsluk za spa&scaron;avanje s broda Titanic Gradskom muzeju Su&scaron;ak.</p> <p> <br /> Danas se u fundusu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, kao jedan od dvanaest sačuvanih prsluka u svijetu i jedini takav u Europi, spasilački prsluk s Titanica čuva kao izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom. Kao vrijedan eksponat čuva sjećanje na najveću pomorsku tragediju, ali i hrabre hrvatske pomorce, koji su bili dio posade broda Carpathia.</p> <p> (Hina / Dean Silić)<br /> <br /> &nbsp;</p>

"Antun Babić"

<p> Galerija Slavko Kopač u Vinkovcima u ponedjeljak 20. srpnja 2026. predstavlja izložbu posvećenu Antunu Babiću (1931. - 2023.), jednom od najznačajnijih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća, umjetniku čiji su život i stvarala&scaron;tvo neraskidivo povezani s Vinkovcima.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba donosi presjek Babićeva bogatog umjetničkog opusa kroz grafike, reljefe i skulpture u terakoti, mediju u kojem je ostvario svoje najprepoznatljivije i umjetnički najzrelije radove. Kroz arhetipske figure, snažno modelirane forme i izrazito humanistički pogled na čovjeka, Babić je izgradio autentičan kiparski jezik u kojem se isprepliću drama ljudske sudbine, dostojanstvo, ironija i trajna vjera u čovjeka.</p> <p> <br /> <br /> Otvorenje ove izložbe ujedno označava i svečano ponovno otvaranje Galerije Slavko Kopač nakon dovr&scaron;ene cjelovite obnove. Nakon razdoblja obnove i i&scaron;čekivanja, galerija ponovno otvara svoja vrata publici, započinjući novo poglavlje svoje povijesti. Simbolično, upravo izložbom Antuna Babića, umjetnika koji je svojim djelovanjem obilježio kulturni identitet Vinkovaca otvara se nova epoha Galerije Slavko Kopač, usmjerena očuvanju ba&scaron;tine, promicanju suvremene umjetnosti i stvaranju prostora susreta umjetnika, publike i novih ideja.</p> <p> <br /> <br /> &nbsp;</p>

„Metamorfoze gline”

<p> Izložbom &bdquo;Metamorfoze gline&rdquo; po prvi se put javnosti predstavlja muzejska zbirka umjetničke keramike, a ujedno je riječ o prvoj izložbi u obnovljenim prostorima palače Sinčić nakon provedenog projekta energetske obnove.<br /> <br /> <br /> Zbirka je nastala zaslugom nekada&scaron;njeg ravnatelja Muzeja, dr. Ante &Scaron;onje (1917. &ndash; 1981.), koji je od 1963. godine, u sklopu tradicionalne porečke izložbe moderne hrvatske keramike, prikupljao umjetnička djela koja su izlagači darivali Muzeju. Do kraja 1980-ih godina zbirka je narasla na vi&scaron;e od 160 unikatnih radova.<br /> <br /> <br /> Izložba okuplja djela afirmiranih hrvatskih keramičarki i keramičara &ndash; od predstavnika starije generacije, poput Vlaste Baranjai, Mile Petričić, Blanke Dužanec, Stelle Skopal, Marte Plazzariano, Ljerke Jovan-&Scaron;arić i Milana Kičina, do autora mlađe generacije koji su se afirmirali &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća, među kojima su Ljerka Njer&scaron;, Božena &Scaron;tih Balen, Dora Pezić Mijatović, Zlata Radej i Ana Hutinec. Posebno mjesto u zbirci zauzimaju radovi porečkog umjetnika Emila Benčića, inspirirani morem, istarskim krajolikom i likovima svojih sugrađana.<br /> <br /> <br /> Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak, 20. srpnja, u 20 sati u Zavičajnom muzeju Pore&scaron;tine - Museo del territorio parentino u Poreču (Decumanus 9).<br /> <br /> <br /> Autorice izložbe su kustosice porečkog muzeja Sabina Damiani i Vltava Muk.</p>

"Plima"

<p> Skupna međunarodna izložba radova pod nazivom &quot;Plima&quot; otvara se 20. srpnja u 21 sat u Muzeju Staroga Grada.&nbsp;</p> <p> <br /> &ldquo;Izložba započinje fenomenom plime u Starome Gradu, gdje more često prelazi prag između obale i grada, prelijeva se preko rive, ulazi u uske ulice i konobe te se tiho upisuje u ritmove svakodnevnoga života. Polazeći od lokalnog iskustva, izložba nadilazi prirodni fenomen plime kako bi je istražila kao estetsko, dru&scaron;tveno, prostorno i ekolo&scaron;ko stanje. Izložba se razvija u tri međusobno povezana dijela. Nakon lokalnog konteksta Staroga Grada, gdje su učinci morskih mijena sastavni dio svakodnevice, predstavlja perceptivna iskustva mora kao načela povezanosti koje spaja mjesta. Zavr&scaron;ni dio izložbe &scaron;iri pogled prema planetarnoj ekologiji. Okupljajući umjetnike iz različitih europskih zemalja, izložba se proteže kroz galeriju, stalni muzejski postav i javni prostor grada, krećući se poput same plime: prelijeva se preko ustaljenih granica i bri&scaron;e razlike između umjetnosti, grada i mora.&rdquo;</p> <p> <br /> Jadra Ryle, kustosica izlożbe</p>

Vilim Halbärth / "Koncept arhitekture budućnosti"

<p> Muzeja općine Jelsa vas poziva na otvorenje izložbe &quot;Koncept arhitekture budućnosti&quot; Vilima Halb&auml;rtha, koje će se održati u galeriji Kravata u subotu 18. srpnja 2026. s početkom u 21 sat.<br /> --<br /> <br /> &Scaron;to danas uopće znači promi&scaron;ljati arhitekturu budućnosti? Je li riječ o novim građevinama, novim tehnologijama ili drukčijim načinima života? Već sam naslov izložbe sugerira da nije riječ o arhitekturi budućnosti kao dovr&scaron;enoj viziji, nego o konceptu &ndash; otvorenom modelu promi&scaron;ljanja koji ostaje podložan daljnjem razvoju. Polazeći od tih pitanja, Vilim Halb&auml;rth oblikuje izložbu koja arhitekturu ne promatra kao disciplinu omeđenu zidovima i građevinama, nego kao način promi&scaron;ljanja prostora. Izložba okuplja tri rada koji zajedno čine jedinstvenu prostornu cjelinu, a izložena su u galerijskom i javnom prostoru - na jel&scaron;anskoj rivi.<br /> <br /> Vilim Halb&auml;rth bavi se suvremenom umjetno&scaron;ću kroz različite medije. Diplomirao je kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Temelj mu je kiparstvo, ali sve vi&scaron;e ga zaokupljaju instalacijske forme većih dimenzija.<br /> <br /> Pozivnica je u privitku, a vi&scaron;e informacija možete pronaći na web stranici Muzeja općine Jelsa, kao i na dru&scaron;tvenim mrežama Facebook i Instagram.<br /> Izložba će biti otvorena do 30. kolovoza 2026., a realizirana je uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture i medija RH, Općine Jelsa i Lučke uprave SDŽ</p>

"INSTRMNTS: Playing the Game of Music"

<p> Dvor Trako&scaron;ćan ovog ljeta predstavlja izložbu INSTRMNTS: Playing the Game of Music, jedinstveno interaktivno umjetničko iskustvo autora Victora Game, portugalskog skladatelja, umjetnika i graditelja inovativnih glazbenih instrumenata.<br /> &nbsp;<br /> <br /> Izložba okuplja originalne instrumente inspirirane prirodom, svemirom, životinjskim svijetom i drevnim krajolicima. Svaki od njih nastao je iz posebne priče koja oblikuje njegov izgled, zvuk i način sviranja, spajajući umjetnost, znanost, dizajn i suvremenu tehnologiju.</p> <p> <br /> Posebnost izložbe njezin je interaktivni karakter. Posjetitelji nisu samo promatrači, već aktivni sudionici koji mogu istraživati, dodirivati i svirati instrumente. Mnogi su osmi&scaron;ljeni za zajedničko muziciranje, potičući suradnju, komunikaciju i stvaranje glazbe kroz zajedničko iskustvo.<br /> &nbsp;<br /> <br /> Kroz spoj inovativnog dizajna, digitalnih tehnologija i inspiracije prirodom, INSTRMNTS otvara novi pogled na glazbu kao univerzalni jezik koji povezuje ljude, kulture i različite načine doživljavanja svijeta. Izložba poziva posjetitelje svih generacija da kroz igru, istraživanje i zvuk postanu dio umjetničkog djela.</p> <p> <br /> Svečano otvorenje izložbe održat će se 18. srpnja 2026. godine u 18:00 sati u Galeriji Dvora Trako&scaron;ćan, uz prigodan popratni program.</p>

Ivana Biočina / "Godišnja doba duše"

<p> U Maloj dvorani Galerije Prica u Samoboru&nbsp;u petak 17. srpnja 2026. s početkom u 20 sati održat će se otvorenje&nbsp;samostalne izložbe Ivane Biočine &quot;Godi&scaron;nja doba du&scaron;e&quot;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;Godi&scaron;nja doba du&scaron;e&quot; reflektira modele rada Instituta održive mode (IOM) u okviru kojeg Ivana Biočina već godinama precizno i posvećeno djeluje u mediju tekstila. Izložba otvara procesualni pogled u sve aspekte proizvodnje tekstila i odjevnih predmeta ostvarene u direktnom dijalogu s prirodom. Suradnički odnos s prirodom iz koje crpimo sirovine i bojila postavlja se kao osnova razumijevanja intimnog odnosa tekstila, tijela i kože.</p> <p> <br /> Dana&scaron;nja kultura odijevanja radikalno nas distancira od materijala koji čine na&scaron;e odjevne predmete i od uvjeta proizvodnje u kojima ti predmeti nastaju. Modu tretiramo kao brzu i potro&scaron;nu robu koja sve manje egzistira kao dio personalne memorije i senzornog iskustva. Tekstil kao takav u sebi sažima uslojene senzorne doživljaje opipa i dodira, mirisa, suptilne nijanse boja, uni&scaron;tene i istro&scaron;ene povr&scaron;ine. Proizvodnja i sam čin no&scaron;enje odjevnih predmeta povijesno je zapravo duboko utkan u na&scaron;u svakodnevicu, a rad IOM-a teži iznova osvijestiti i uspostaviti te i&scaron;čezle veze. Kroz izložbu Ivana nas uvodi u sve one nevidljive, nepoznate i zaboravljene korake u proizvodnji tekstila i odjevnih predmeta. Takav rad podrazumijeva usporavanje i pomno praćenje prirodnih ciklusa koji zapravo usmjeravaju sam ručni rad. Kontra ubrzane tiranije modnog sustava IOM nudi mikro revitalizaciju niza tehnika proizvodnje, bojadisanja, &scaron;ivanja, arhiviranja i ponovnog kori&scaron;tenja tekstila. Ciklički i sezonski rad usklađuje se s godi&scaron;njim dobima, u dosluhu je s tempom prirodnih mijena i po&scaron;tuje ručni rad.</p> <p> <br /> Oslu&scaron;kivanje ritma prirode u odnosu prema ljudskom tijelu i ruci navigira sam rad u materijalu. Usporavanje nas situira ovdje i sada, a svaki komadić materijala svjesno prolazi kroz ruke koje na njemu rade. Ženske ruke i ženska nematerijalna ba&scaron;tina rada duboko je upisana u svaki aspekt rada sa tekstilom. IOM počiva upravo na vrednovanju ženskog tekstilnog znanja i nasljeđa koja oplemenjuje materijale i njihove nove nosive živote. IOM odjevni predmeti postaju tekstilni narativi koji čitamo, osjećamo i svojim no&scaron;enjem nadopunjujemo.<br /> <br /> (Lea Vene)</p>

"AD MENSAM! DE RE COQUINARIA IN NARONA / Za stol! O kuhanju u Naroni"

<p> Otvorenje izložbe &quot;AD MENSAM! DE RE COQUINARIA IN NARONA / Za stol! O kuhanju u Naroni&quot; održat će se 17. srpnja u 20 sati u ka&scaron;telu Vitturi.</p> <p> <br /> Izložba predstavlja dio rimske nematerijalne ba&scaron;tine s naglaskom na gastronomiju. Ona je rezultat vi&scaron;egodi&scaron;njeg zajedničkog rada Arheoloski muzej Narona i dr. sc. Ivane Ožanić Roguljić s Institut za arheologiju u Zagrebu na području eksperimentalnog kuhanja rimskih jela.</p> <p> <br /> Posjetitelji će moći vidjeti digitalno rekonstruiranu rimsku blagovaonicu (triclinium) i kuhinju (culina), dok interaktivna povr&scaron;ina donosi rezultate &scaron;kolskog projekta ostvarenog sa Srednjom poljoprivrednom i tehničkom &scaron;kolom u Opuzenu. Izloženi predmeti su replike rimskih originala, uključujući staklene eksponate izrađene u suradnji s Muzejom antičkog stakla u Zadru.</p> <p> <br /> Cijeli postav obogaćen je videoprojekcijom, a izložbu prati i dvojezični katalog autora Tonija Glučine i Ivane Ožanić Roguljić.</p> <p> <br /> U sklopu otvorenja za posjetitelje će biti organizirana i degustacija rimskih jela.<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

"Fenomenologija nemira"

<p> Izložba <em><strong>Fenomenologija nemira</strong></em>, koja se 15. srpnja 2026. u 19:30 sati otvara u Gradskom muzeju Virovitica, jo&scaron; je jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima. Riječ je o ciklusu kojim Nacionalni muzej moderne umjetnosti, tijekom obnove svog sjedi&scaron;ta &ndash; Palače Vranyczany-Dobrinović &ndash; u suradnji s muzejima i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu omogućuje fragmentarno predstavljanje vrijedne muzejske zbirke javnosti.</p> <p> <br /> Izložba u kustoskoj koncepciji dr. art. Tee Hatadi, pomoćnice ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, donosi izbor od 24 iznimna djela doajena moderne i visoke moderne iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti &ndash; uključujući slike, skulpture, objekte, instalacije, fotografije i radove na papiru &ndash; u kojima dominira iskustvo nemira, osobito onoga koji proizlazi iz intimne sfere pojedinca.</p> <p> <br /> Prema riječima kustosice, nemir prisutan u umjetničkim djelima u doba moderne vi&scaron;e nije vezan uz kanon sakralnih tema poput apokalipse. On prerasta u nemir koji proizlazi iz sada&scaron;njosti i nije nužno kolektivan, već postaje duboko individualan.<br /> U europskom i hrvatskom kontekstu, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, ističe Hatadi, &scaron;iri se svijest o mnogim aktualnim uzrocima tjeskobe, a djela koja nose taj nemir čine to samim prizorom ili formom, povr&scaron;inom i podlogom te dodaje da je u njih ugrađeno usvojeno, često traumatično iskustvo autora; ona intrigiraju, pobuđuju znatiželju te prizivaju promatračevo individualno tumačenje i autonomnu interpretaciju.</p> <p> <br /> Umjetnici zastupljeni na izložbi: Marijan Detoni, Edo Murtić, Goranka Vrus Murtić, Boris Demur, Ivo Fri&scaron;čić, Đurđica Zano&scaron;ki-Gudlin, Ivan Kožarić, Valerije Michieli, Marijan Jev&scaron;ovar, Miroslav &Scaron;utej, &Scaron;ime Perić, Kuzma Kovačić, Željko Jerman, Antun Maračić, Ivo Gattin, Josip Klarica, Matko Mijić, Renata Poljak.</p> <p> <br /> <br /> Izložba u Gradskom muzeju Virovitica ostaje otvorena do 6. rujna, a realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Virovitice. Prati je katalog na hrvatskom jeziku s tekstom dr. art. Tee Hatadi, u izdanju Gradskog muzeja Virovitica, čije grafičko oblikovanje potpisuje Ivan Borba&scaron;.</p>