izložba
Labin Art Express XXI: Subpolis / Antibabilon
Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d''arte contemporanea dell''Istria
MJESTO
<div>
U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 19.30 u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea del'Istria održat će se otvorenje izložbe SUBPOLIS // ANTIBABILON umjetničkog kolektiva LABIN ART EXPRESS XXI uz izvedbu inauguracijskog performansa.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je zamišljena kao trodijelni audiovizualni slijed koji se sastoji od uvodne instalacije (INTRO) sa svjetlosnim kutijama (light box), koje ilustriraju neke od realiziranih L.A.E. i/ili Metal Gurua (glazbeno-umjetnička frakcija L.A.E.-a) projekata u proteklih 35 godina, te dvije multimedijalne instalacije (SUBPOLIS i ANTIBABILON), koje predstavljaju distopijski narativ o nužnosti promjena za spas moderne civilizacije, u odnosu na trenutno stanje stvari.</div>
<div>
</div>
<div>
Sva tri rada prvi su put izložena povodom stogodišnjice Labinske republike i tridesete obljetnice L.A.E.-a, u ožujku i travnju 2021. u Društveno-kulturnom centru "Lamparna", sjedištu i glavnom izložbenom prostoru L.A.E.-a. Cijela izložba funkcionira kao narativna intervencija o kritici civilizacije, u kojoj je L.A.E. sugestivno ujedinio povijesne, osobne, mitske, poetske i alkemijske izvore, te ih preveo u vizualni jezik.</div>
<div>
L.A.E. ovom izložbom započinje godinu u kojoj obilježava svoju 35. obljetnicu djelovanja (1991.-2026.), kao i 105. obljetnicu Labinske republike (1921.-2026.).</div>
<div>
/ L.A.E. XXI</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
LABIN ART EXPRESS (L.A.E.)</div>
<div>
</div>
<div>
L.A.E. osnovan je 1991. u vrijeme Domovinskog rata i sedamdeset godina od uspostave jedne od prvih radničkih i narodnih samouprava u svijetu poznate kao Labinska republika, koju kao lokalni događaj sa snažnim globalnim društveno-političkim indicijama osnivači kolektiva smatraju svojim povijesnim, civilizacijskim, etičkim i estetskim ishodištem. Djelovanje L.A.E. polazi od avangardističkog shvaćanja umjetnika kao slobodnog agenta u kreativnoj promjeni stvarnosti, pa njihovo djelovanje uz eksperimentalno prožimanje umjetničkih disciplina - vizualne umjetnosti, multimedije, glazbe i teatra - uključuje i produkciju kulturnih događaja te sudjelovanje u transformaciji društvene zajednice.</div>
<div>
Njihovo djelovanje u zajednici postalo je modelom zaštite industrijskog nasljeđa i njegove uspješne transformacije u samoodrživ kulturni sadržaj te time rijedak, ako ne i jedinstven primjer ostvarivanja avangardističke postavke o izjednačavanju života i umjetničkog djelovanja. Krajnji kreativni cilj L.A.E.-a osnivanje je Podzemnog grada u napuštenim labinskim rudnicima uglja, kao simboličke suprotnosti izumirućem životu na površini planete. Koncept je unatoč svom distopijskom sadržaju postao okosnicom razvojne strategije Labinštine.</div>
<div>
</div>
<div>
Na području umjetničkog djelovanja L.A.E. je razvio prepoznatljiv estetski kod razvijen na transformaciji i sjedinjavanju povijesnog rudarskog vizualnog identiteta sa suvremenim izvedenicama postavki epohalnog Manifesta futurizma koji zagovara estetiku stroja, sjedinjavanje elitne i popularne umjetnosti, izravni angažman umjetnika u promjeni stvarnosti i obogaćivanje likovnosti suvremenim tehnologijama. U svom manifestu L.A.E. polazi od izjednačavanja etičkog i estetskog djelovanja, a kao principe i oblike djelovanja ističe totalni dizajn preobrazbe stvarnosti zasnovan na vizionarstvu, transgresivnosti, hibridnosti, provokaciji i mitu. L.A.E. djeluje po istom principu, svoje je formativno i sadržajno nadahnuće pronašao u ništa manje snovitom, fantazmagoričnom univerzumu koji povezuje avangardne postavke futurizma s košmarnim zvukom i imaginarijem industrijske i dark gothic glazbe i estetike, te u uvjerenju u svoju sposobnost stvaranja umjetnosti tamo gdje ona nedostaje. Stvaralačku svjetlost pronašli su u tami napuštenog provincijskog rudnika i prigrlili je do krajnjih granica prema kojima ih je vodila, doslovno po cijenu života. L.A.E. je primjer kako u pravom trenutku odgovoriti na alarmantna pitanja svog neposrednog društvenog okruženja.</div>
<div>
</div>
<div>
Njihov umjetnički rad u sprezi s aktivističkim djelovanjem sačuvao je izvorno lice rudarskog kompleksa Pijacal (Piazzale) u samo centru Podlabina, u kojem danas, njima zahvaljujući, umjesto shopping malla imamo gradsku kulturnu zonu. U njenom je središtu kulturni centar "Lamparna" (zgrada u kojoj su se nekad punile rudarske lampe), sjedište te izložbeni i klupski prostori L.A.E.-a, iznad kog se uzdiže "šoht" ("schacht" – čelični toranj bivšeg rudničkog dizala) - ponosni simbol grada Labina s L.A.E. logom na njegovom vrhu, koji bi uskoro trebao postati ulaz s liftom u Podzemni grad.</div>
<div>
</div>
<div>
Naravno, nije se to dogodilo preko noći, niti je bilo lako. Ne tako davno L.A.E. je zbog promicanja transgresivnosti, hibridnih identiteta, erotomanije te općenito zbog nepoštivanja građanskog i vjerskog morala, bio proganjan i proskribiran. Međutim, više od trideset godina njihovog uspješnog djelovanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni, kao i na zaštiti te proaktivnom očuvanju lokalne rudarske baštine, omogućilo im je utjecajnu poziciju u lokalnoj i regionalnoj zajednici. / Branko Franceschi, 2021.-2023.</div>
<div>
</div>
<div>
IZVATKE IZ MANIFESTA "PODZEMNI GRAD XXI" L.A.E.-a, 1991.-2021. možete pročitati na sljedećim linkovima: </div>
<div>
<a href="http://www.msu-istre.hr"><span style="color:#009ee3;">http://www.msu-istre.hr</span></a></div>
<div>
<a href="https://www.facebook.com/MSUIMACI"><span style="color:#009ee3;">https://www.facebook.com/MSUIMACI</span></a></div>
<div>
</div>
<div>
Autori izložbe / idejni postav: Dean Zahtila, Damir Stojnić, Noel Mirković (L.A.E. XXI)</div>
<div>
3D video animacije: Petra Pletikos, Daniel Horvat</div>
<div>
kustosica izložbe: Ketrin Milićević Mijošek</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana u kontekstu Godišnjeg izložbenog programa uz financijsku podršku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije - Regione Istriana, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule - Pola i Turističke zajednice Grada Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba traje do 8. 02. 2026. i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 10.00 do 19.00 sati. </div>
<div>
</div>
<div>
Napomena: 24. 12. i 31. 12. 2025. radno vrijeme Muzeja je od 10.00 do 14.00 sati</div>
<div>
</div>
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
VRIJEME
22.12.2025. / 08.02.2026.
izložba
Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu
Dubrovački muzeji - Etnografski muzej
MJESTO
<p>
Dubrovački muzeji u ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 18 sati u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ otvaraju izložbu „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“, kojom se obilježava osnutak i višestoljetno djelovanje najvažnijega državnog brodogradilišta Dubrovačke Republike, utemeljenog 1525. godine. Autorice izložbe su Ana Kaznačić Skurić i Ljerka Dunatov.</p>
<p>
Državno brodogradilište nalazilo se na sjevernoj strani Gruškoga zaljeva, na Kantafigu te je gotovo tri stoljeća uživalo zaštitu dubrovačke vlade. Unatoč razaranju u doba Napoleonskih ratova, brodogradilište je obnovljeno i nastavilo djelovati tijekom francuske i austrijske uprave, dok je u 19. stoljeću na području Gruža djelovalo i više manjih obiteljskih brodogradilišta.</p>
<p>
Ova obljetnička izložba podsjetnik je na iznimno bogatu brodograđevnu baštinu Dubrovnika, koja je u nekim razdobljima svoje povijesti dosezala svjetske domete. Bez nava, karaka, galijuna, izgrađenih na navozima dubrovačkoga kraja, nije moguće ni zamisliti pomorsko-trgovačku ekspanziju Dubrovačke Republike u 16. stoljeću. Dubrovačka brodograđevna škola nadilazi hrvatske granice, pa se s pravom može nazvati baštinom čovječanstva.</p>
<p>
Izložba je zamišljena kao putovanje kroz povijest dubrovačke brodogradnje od kasnoga srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća, a ona ujedno prikazuje i promjene koje su se zbivale na prostoru Gruža, koji je krajem 19. stoljeća postupno izgubio ulogu brodograđevnoga središta i preobrazio se u suvremenu luku.</p>
<p>
Posuditelji: Dubrovačka biskupija, Kapucinski samostan Gospe od Milosrđa - Dubrovnik, Samostan Svetog Križa – Gruž, Dubrovnik, Župa sv. Mihajla - Dubrovnik, Župa Velike Gospe - Dubrovnik, Državni arhiv u Dubrovniku, Dubrovačke knjižnice - Znanstvena knjižnica Dubrovnik, HAZU - Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Mladen Mitić - Dubrovnik, Vladimir Glavočić – Dubrovnik i Hermina Jočić – Dubrovnik.</p>
<p>
Program je realiziran u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala. </p>
Od Rupa 3, Dubrovnik
Od Rupa 3, Dubrovnik
VRIJEME
22.12.2025. / 18.05.2026.
izložba
Izložba dječjih radova „Božić u mom domu“
Narodni muzej Zadar
MJESTO
<p>
U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. godine u 10:00 sati u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače održat će se otvorenje izložbe dječjih radova „Božić u mom domu“. Na izložbi su prezentirani svi radovi pristigli na istoimeni natječaj.</p>
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
VRIJEME
22.12.2025. / 10.01.2026.
izložba
Kažimir Hraste: Rekonstrukcija
Galerija umjetnina
MJESTO
<p>
U subotu, 20. prosinca 2025. u 12 sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se retrospektivne izložbe <i>Kažimir Hraste: Rekonstrukcija</i><strong>.</strong><br />
<br />
Kustosica izložbe je Jasminka Babić.<br />
<br />
Retrospektivni pregled u Galeriji umjetnina po prvi puta kroz gotovo osamdeset skulptura, reljefa, instalacija i crteža <i>rekonstruira</i> Hrastin umjetnički put. Izložba tako predstavlja najranije radove - dokumentaciju umjetničkih intervencija u javnom prostoru Omiša ranih 1970-ih kao i rane portrete kojima je započeo istraživanje tog zahtjevnog žanra. Njegovi portreti, figure i reljefi u drvu iz 1980-ih danas spadaju u antologijska djela hrvatskog kiparstva. Isti je slučaj i sa skulpturama izvedenim u kombinaciji željeza i stakla iz 1990-ih, pa zatim i fascinantnim željeznim <i>Novogradnjama</i> s početka 2000-ih, kao i velikim prostornim instalacijama i skulpturama kojima već više od pedeset godina <i>osvaja</i> izložbene i javne prostore.<br />
<br />
<strong>Kažimir Hraste</strong> je rođen 1954. u Supetru na otoku Braču. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1978. godine u klasi prof. Valerija Michielija. Godine 1984. je završio poslijediplomski studij kiparstva na Akademijji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani u klasi prof. Drage Tršara. Kao stipendist talijanske vlade proveo je semestar na stručnom usavršavanju u Rimu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu na kojoj je radio na odsjeku za kiparstvo do umirovljenja 2024. godine. Redovito izlaže od 1972 . godine i imao je preko pedeset samostalnih izložbi te izlagao na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je niza nagrada i državnih odličja. Autor je mnogobrojnih skulptura i spomenika u javnom prostoru: Uskrsli Krist na Visovcu (1988.), spomenik Don Frani Buliću u Solinu (1991.), fontana u Marmontovoj ulici u Splitu, Pirija (1998.), Spomenik kralju Petru Svačiću u Miljevcima (2002.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Omišu (2004.), Biblijski vrt Stomorija u kaštel Novom, Jabuka (2008.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Pločama (2009.), Spomenik Draženu Petroviću u Šibeniku (2011.), Spomenik palim za domovinu Hrvatsku u Bolu na otoku Braču (2017.), Dječak s kišobranom u Šibeniku (2020.), Spomenik Rogu u Salima na Dugom otoku (2023.) i dr. Djela mu se nalaze u značajnim privatnim i javnim Zbirkama u Hrvatskoj. Od 2012. do 2022. godine bio je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti a od 2022. godine je njezin redoviti član.<br />
<br />
Izložba ostaje otvorena do 15. veljače 2026.<br />
<br />
više o izložbi<br />
<a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&id=07823cfbeb&e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">KAŽIMIR HRASTE : REKONSTRUKCIJA Galerija umjetnina Split</span></a></p>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
20.12.2025. / 15.02.2026.
izložba
Božiću ususret 2025.
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
U petak, 19. prosinca 2025. s početkom u 18:00 sati, u Muzeju Grada Đurđevca održat će se otvorenje 11. izložbe božićnih jaslica pod nazivom <strong>Božiću ususret 2025.</strong></p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
19.12.2025. / 06.01.2026.
izložba
Vodstvo kroz izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja od 1910. do 1970.“
Dubrovački muzeji
MJESTO
<p>
Dubrovački muzeji u petak, 19. prosinca u 17 sati organiziraju stručno vodstvo kroz izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja od 1910. do 1970.“, koje će voditi autori, Tonko Marunčić i Dino Lokas.</p>
<p>
Na izložbi je prikazan povijesni razvoj dubrovačkog tramvaja – od dolaska prvih motornih kola i prikolica (bajvagena) 1910. godine pa sve do tragične nesreće i konačnog ukidanja tramvajskog prometa 1970. godine. Uz predmete iz fundusa Kulturno-povijesnog muzeja, posjetitelji će moći razgledati i arhivske dokumente, fotografije, razglednice te dijelove tramvajske opreme iz privatnih zbirki dubrovačkih kolekcionara i ljubitelja tramvaja. Poseban segment izložbe posvećen je restauraciji sačuvanoga tramvajskog vagona i prikolice, čime se dodatno valorizira tehnička i kulturna baština ovog jedinstvenog oblika javnog prijevoza u Dubrovniku.</p>
<p>
Dubrovački tramvaj, poznat među Dubrovčanima pod omiljenim nazivom „travanj“, bio je prvi i jedini tramvaj koji je ikada prometovao u Dalmaciji. Tijekom šest desetljeća svojega postojanja svjedočio je brojnim društvenim i gospodarskim promjenama te je ostao trajna uspomena u sjećanju brojnih generacija građana.</p>
<p>
Prijave se primaju na e-mail: <a href="mailto:radionice@dumus.hr"><span style="color:#009ee3;">radionice@dumus.hr</span></a>, a program je realiziran u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.</p>
<p>
</p>
Pred Dvorom 3, Dubrovnik
Pred Dvorom 3, Dubrovnik
VRIJEME
19.12.2025. / 19.12.2025.
izložba
Promocija knjige Daniela Rafaelića „Drevni Egipat na filmu“
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U petak, 19. prosinca 2025. godine, s početkom u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, održat će se promocija knjige Daniela Rafaelića <i>Drevni Egipat na filmu. Povijest žanra od Tutankhamona do „Kleopatre“</i>.<br />
<br />
Knjigu <i>Drevni Egipat na filmu</i>, u izdanju nakladničke kuće Vuković & Runjić, predstavit će uz autora Daniela Rafaelića, Marina Milićević Bradač, Petar Bujas i urednica Milana Vuković Runjić.<br />
<br />
Dr. sc. Daniel Rafaelić, široj javnosti poznat kao ljubitelj i vrhunski znalac povijesti, filma i starog Egipta, upućen u ezoterične prakse drevne egipatske civilizacije, ali i izazovima kojima se holivudski "silver screen", kao i druge kinematografije, našao pokušajući ih prikazati, stvorio je djelo koje u sebi objedinjuje njegova znanja, sklonosti i ljubav, <i>magnum opus</i> jedinstven na hrvatskom, ali i svjetskom tržištu. Od zapadnoeuropskog doživljaja Egipta i prije Napoleonove znamenite ekspedicije, do snova o Egiptu na svim registrima "visokog" i "niskog", objedinjujući ih u kolektivni san Zapada o dalekoj i teško pojmljivoj veličanstvenoj civilizaciji, smještajući među korice svoje knjige temeljito proučene podatke, Rafaelić se ovdje pokazuje u onome u čemu je najbolji: pomnom istraživanju, spoznajama, ali i s gotovo djetinjim oduševljenjem odjecima davne civilizacije u filmu, serijama, pa tako i u <i>gaming</i>- industriji. Od otkrića Tutankhamonove grobnice do angažmana najljepših glumica "zlatne" epohe da utjelove faraonese, u čemu svakako vrijedi istaknuti Elizabeth Taylor kao Kleopatru, sjaj staroga Egipta prožeo je, kako nekoć, tako i sada, zapadnjačke snove, čežnje i opsesije. Ovo iznimno zahtjevno djelo, što se hrabro poigrava filozofijom, ezoterijom, poviješću, <i>sedmom umjetnošću</i>, i pop-kulturom, u kojeg su utkane godine arhivskog rada i izučavanja izranja pred publiku u svojoj punini i zaokruženosti, pozivajući nas da se što prije i sami zateknemo u sjeni Velike piramide.</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
19.12.2025. / 19.12.2025.
izložba
Kata Mijatović: Vrištanja
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
U petak, 19. prosinca 2025. u 12 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorit će se izložba Kate Mijatović pod nazivom „Vrištanja“.</p>
<p>
Izložba „Vrištanja“ predstavlja izbor radova iz višegodišnjeg ciklusa Kate Mijatović u kojem umjetnica istražuje vrisak kao primordijalni izraz postojanja, otpora i unutarnjeg oslobađanja. Radovi započinju 2007. videima spontanog dječjeg vrištanja, nastalima u poslijeratnoj Baranji, gdje je vrisak shvaćen kao afirmativni impuls života, „čista radost življenja“, kako ga umjetnica opisuje .</p>
<p>
Od 2009. ciklus se nastavlja kroz seriju performansa „Djevojački zborovi“, realiziranih na brojnim lokacijama u Hrvatskoj. U njima skupine djevojaka izvode jednokratan, snažan krik koji djeluje kao iznenadni rez u svakodnevici: zvuk koji prekida misao, priziva budnost i otvara prostor neočekivane energije. Vrisak postaje simbol oslobađanja od društvenih konvencija, ali i svojevrsni signal transformacije, trenutak u kojem tijelo i svijest izranjaju u „ovdje i sada“.</p>
<p>
U odnosu na dugogodišnji rad sa snovima, „Vrištanja“ Kate Mijatović su vanjski, zvučni proboj, upozorenje da živimo u konstrukcijama koje nas odmiču od autentičnog iskustva sebe. U tim kratkim eruptivnim trenucima razotkriva se ono što je inače potisnuto: energija koja označava početak, promjenu i život.</p>
<p>
Uoči otvorenja izložbe, Kata Mijatović će u suradnji sa zborom Glazbene škole „Fran Lhotka“ iz Siska realizirati performans „Vrištanja“ te će i ovaj rad biti sastavni dio izložbe u Gradskoj galeriji Striegl.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O umjetnici:</strong></p>
<p>
Kata Mijatović je vizualna umjetnica. Početak njene umjetničke aktivnosti obilježen je djelovanjem u umjetničkoj grupi Močvara na području Baranje od 1988. do 1991. Studij slikarstva započinje 1991. na Accademia di belle arti Firenze, nastavlja ga na ALU Zagreb 1993. gdje je i diplomirala 1997., od kada aktivno izlaže. Od 2005. do 2019. voditeljica je Galerije AŽ u UO Atelieri Žitnjak/Zagreb. Sudjeluje u organizaciji Baranjske umjetničke kolonije /BUK-a u razdoblju od 2005. do 2010. Članica je umjetničke grupe PLEH od 2007. Realizirala je niz samostalnih izložbi i projekata, izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama /projektima u zemlji i inozemstvu. 2013. sudjelovala je na 55. Venecijanskom bijenalu, kao predstavnica Hrvatske s projektom „Između neba i zemlje“ / kustos Branko Francheschi.</p>
1. kat Holandske kuće, Rimska 10
1. kat Holandske kuće, Rimska 10
VRIJEME
19.12.2025. / 31.01.2026.
izložba
Sesvetski likovni umjetnici i gosti
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
U četvrtak, 18. prosinca 2025., s početkom u 19 sati, u Muzeju Prigorja otvorit će se izložba „Sesvetski likovni umjetnici i gosti“.</p>
<p>
</p>
<p>
Već 39 godina izložba „Sesvetski likovni umjetnici i gosti“ okuplja renomirane autore s područja Sesveta i šire, pružajući pregled njihove recentne produkcije u području vizualnih umjetnosti. S naglaskom na „klasične“ likovne discipline poput slikarstva, grafike i kiparstva, ova je manifestacija prerasla u prepoznatljiv kulturni događaj, poznat ne samo u Zagrebu već i diljem Hrvatske.</p>
<p>
Izrasla iz neformalne grupe sesvetskih umjetnika, izložba od svog početka 1986. godine bilježi zavidan kontinuitet. Njen specifičan koncept – bez zadane tematske okosnice, gdje umjetnička kvaliteta sama po sebi diktira odabir radova – omogućuje stvaranje dinamične i raznovrsne izložbe. Ove godine, izložba okuplja radove dvadeset autora, uključujući sesvetske umjetnike i njihove kolege kao goste.</p>
<p>
Dosad je na izložbama Sesvetskih likovnih umjetnika i gostiju izlagalo više od 200 autora, a ključni likovni umjetnici s područja Sesveta koji su redovito sudjelovali, a poneki i danas sudjeluju na izložbama su: Robert Baća, Neda Grdinić, Vladimir Polić, Vinko Fišter, Zlatko Potočki, Branko Manojlović, Branko Kelčec, Ivica Fišter, Jure Kokeza, Antun Krešić, Mirna Krešić, Miroslav Usenik, Milivoj Šegan, Ivan Kujundžić, Zoran Galić, Zlatko Nežić, Ante Brčić itd.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je otvorena do 31. siječnja 2026. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
<a href="https://muzejprigorja.hr/wp-content/uploads/2025/12/SLUIG-2025-.pdf" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe</span></a></p>
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
VRIJEME
18.12.2025. / 31.01.2026.
izložba
Grafičke mape, plakati i grafike Ivan Lacković Croata iz Donacije Biškupić
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
Ova je izložba proizašla iz bogate donacije obitelji Biškupić Muzeju Grada Đurđevca koja broji 17 grafičkih mapa s originalnim grafičkim listovima izrađenih u tehnikama litografije, bakropisa, serigrafija i svilotiska s predgovorima istaknutih povjesničara umjetnosti, umjetnika i muzeologa, pjesnika, akademika – Tonka Maroevića, Milivoja Slavičeka, Igora Zidića, Vesne Krmpotić, Ivana Goluba, Drage Ivaniševića, Bože Biškupića i drugih. Uz navedeno donirane su i 33 grafike i 43 plakata, a muzeju nose posebni pečat jer su djela darivana upravo kraju odakle je Ivan Lacković Croata potekao i u kojem je crpio motive i nadahnuća svojih brojnih umjetničkih djela.</p>
<p>
<img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/ILC-Biskupic-Plakat-50x70.jpg" style="width: 429px; height: 600px;" /></p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
18.12.2025. / 01.02.2026.
jpg.jpg)
izložba
Tvornica cementa „Dalmatia“ d. d. u Kaštel Sućurcu (1912. – 1942.)
Muzej grada Kaštela
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe <i>Tvornica cementa „Dalmatia“ d. d. u Kaštel Sućurcu (1912. – 1942.)</i> održati će se u četvrtak, 18. prosinca u 19 h u Muzeju grada Kaštela, u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu (Gospojska štrada 1). </p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2026. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Tvornica cementa „Dalmatia“ d. d. u Kaštel Sućurcu (1912. – 1942.)</strong></p>
<p>
Ove godine obilježava se 111 godina od završetka izgradnje stare sućuračke tvornice cementa „Dalmatia“ d. d. Svjetska proizvodnja cementa drastično je rasla na prijelazu prošlog stoljeća pa su židovska tvrtka „Jules Porgès & Cie“ smještena u Parizu, bavarska tvrtka „Otto Steinbeis & Consorten“ iz Brannenburga te udruženi kapital bečke filijale Ugarskog bankovnog društva iz Pešte osnovali 1912. godine dioničko društvo „Dalmatia“ koje na jesen te godine započinje gradnju tvornice cementa.</p>
<p>
Tvornica je završena uoči Prvoga svjetskog rata, prve tone cementa proizvedene su 1914. godine, a redovna proizvodnja započinje 1919. godine. Zaposleni radnici u tvornici „Dalmatia“ d. d. bili su primarno Sućurani koji su tvornici prodali svoja zemljišta. Većina ih se, uz rad u „fabrici“, i dalje nastavila baviti poljoprivredom. Težaci su za tvorničare bili vrlo jeftina radna snaga, a poslovođe, stručnjaci i inženjeri, uglavnom, su bili stranci. Tvornica je imala i terene za teniski i nogometni klub Titan.</p>
<p>
Većinu predmeta za izložbu iz stare sućuračke tvornice cementa je prikupila Udruga Podvorje, dok su neki predmeti u Muzej stigli otkupom te posudbom. Eksponati se mogu svrstati u dvije osnovne kategorije: predmeti koji su se nalazili unutar radnih prostora ili salona (ormar za knjige i vješalica, pisaći stroj, natpis nad ulazom, žig, matrica za izradu žiga, mramorna skulptura, male metalne oznake) s podkategorijom reklamnih uporabnih predmeta (izvlačni metar, kvačice za pričvršćivanje papira, nožić za otvaranje pisama) te arhivalije (reklamna brošura, pravilnik, memorandumi, ugovori, izborna lista, molba, ambalažne markice, amblemi robnih marki, karta, posjetnica, iskaznice, dopisi, omotnice, platne vrećice, priznanice...). </p>
<p>
</p>
Nadbiskupski kaštel u Kaštel Sućurcu, Gospojska štrada 1
Nadbiskupski kaštel u Kaštel Sućurcu, Gospojska štrada 1
VRIJEME
18.12.2025. / 18.05.2026.
izložba
Marko Pašalić: Mikologija
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U četvrtak, 18. prosinca 2025. s početkom u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Marka Pašalića <i>Mikologija</i><br />
<br />
Marko Pašalić na izložbi <i>Mikologija</i> predstavlja ciklus od 49 radova malog formata. Ovi radovi nisu rezultat planiranog poteza, već procesa koji dopušta materijalu da djeluje, da se raspadne i ponovno uspostavi u drugom obliku. Na konceptualnoj razini pristup bi se mogao opisati kao monotipija jer je svaka slika jedinstvena, neponovljiva i nepredvidiva, proizvod dodira između slučajnog i namjernog.<br />
<br />
Naslov <i>Mikologija</i> upućuje na svijet gljiva, ali i na način promatranja i bilježenja prirodnih procesa. Gljiva ovdje nije tek motiv, nego sredstvo koji sam po sebi nosi logiku rasta, propadanja i obnavljanja. Njezine spore, teksture i pigmenti koji tvore linije nisu u potpunosti pod autorovom kontrolom, već proizlaze iz suradnje s materijalom. Tako nastali radovi su prostori susreta organskog impulsa i ljudske geste.<br />
<br />
Pašalićev interes usmjeren je prema procesu i vremenu, a svaki rad svjedoči o trajanju, o ritmu prirode u kojem raspad i obnova nisu suprotnosti, već dijelovi istog ciklusa. Autor radove smatra svojevrsnim kartama mijena jedinstvene životne zajednice, bilježenjem jednog stanja velikog broja mogućnosti, zamrznutog na papiru poput fotografije izrazito duge ekspozicije. Isto tako s obzirom na to da su osnovni elementi izražavanja, linije i točke smatra ih crtežima.<br />
<br />
Inspiracija Orionom, jednim od najprepoznatljivijih mitoloških likova na nebu, unosi u radove dimenziju arhetipskog i kozmičkog: između zemlje i neba, biološkog i mitskog, odvija se proces u kojem crtež postaje oblik promišljanja postojanja.<br />
<br />
Linije koje proizlaze iz gljive – tanke, brojne i žive stvaraju vizualni ritam nalik stalnom treperenju i izgledaju moćno. Njihova organska logika upućuje na kružno poimanje vremena, na svijest o međusobnoj povezanosti svih oblika života. Pašalićev pristup nije deskriptivan, već eksperimentalno-kontemplativan. Umjetnik promatra prirodu ne kao predmet, nego kao sugovornika.<br />
<br />
Izložba <i>Mikologija </i>ostaje otvorena do 2. siječnja 2026., pozivajući gledatelja da se zaustavi pred tihim, ali upornim djelovanjem prirode – pred crtežima koji nastaju iz nje same, u igri organskog materijalnog i misaonog, prolaznog i trajnog.</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
18.12.2025. / 02.01.2026.
izložba
Razgovor s umjetnikom i radionica uz izložbu „Crtice iz povijesti“ Marija Rozića
Galerija Vladimir Bužančić
MJESTO
<p>
U utorak 16. prosinca 2025. u 18 sati, održat će se <a href="https://czk-novi-zagreb.us16.list-manage.com/track/click?u=c9888dab750ec54f162dff13a&id=5dc015d538&e=7694bb1cdd" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">vodstvo po izložbi i razgovor s umjetnikom</span></a> Marijom Rozićem povodom samostalne izložbe crno-bijelih fotografija „Crtice iz povijesti“ u Galeriji Vladimir Bužančić.</p>
<p>
Vodstvo po izložbi održat će voditeljica Galerije Vladimir Bužančić Vesna Šantak.</p>
<p>
Od 19 do 21:30 održat ćemo besplatnu radionicu uz izložbu. Na radionici će se polaznici upoznati s mogućnostima fotografiranja mobitelom. Izložba je posvećena crno-bijeloj fotografiji, pa će se i fotografije nastale na radionici printati crno-bijelo. Radionicu vodi autor izložbe Mario Rozić.</p>
<p>
<br />
Zbog ograničenog broja mjesta i organizacije radionice uz izložbu molimo prijavite se na email: <a href="mailto:galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr"><span style="color:#009ee3;">galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr</span></a></p>
VRIJEME
16.12.2025. / 16.12.2025.
izložba
Ksenija Mogin: Sve su moje slike dnevnici
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<p>
U utorak, 16. prosinca 2025. u 20 sati Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke u suradnji i u prostorima Muzeja grada Rijeke otvaraju retrospektivnu izložbu Ksenije Mogin</p>
<p>
</p>
<p>
<u>O autorici:</u></p>
<p>
Ksenija Mogin pojavila se na riječkoj likovnoj sceni s novom generacijom autora (Zrinšćak, Laginja, Stipanov, Pongrac, Milić...) na Bijenalima mladih jugoslavenskih umjetnika početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Njezin autorski odabir, od figurativnih konstruktivističkih crteža temeljenih na iskustvima netom završene ljubljanske Akademije do apstraktne ekspresije (<i>Krajolici</i>), dobio je potvrdu sudjelovanjem na prijelomnoj izložbi riječke Moderne galerije <i>Kontrolirana gesta – primjeri novog enformela i apstraktnog ekspresionizma </i>1988. godine. U devedesetima je kromatske vrijednosti iz posve tamne otvorila u paletu svijetlih tonaliteta, a iz izražene gestualnosti prešla u spektar lirsko-nostalgičnih senzibiliteta. Novi je ciklus nazvala <i>Spomenari</i>. Početkom 2000-ih slijedi niz ambijentalnih postava <i>Rasprodaja prošlosti </i>u kojima su oprostorene slike zapisani dokumenti prolaznosti. Slijedilo je koketiranje s kičem i postalo teren nove likovne igre koja, 'hodanjem po rubu', i dalje preispituje drugačije likovne izazove.</p>
<p>
Kontinuirano i dosljedno zagovarajući dijalog sa samom sobom svoje je izbore potvrdila izjavom: <i>Sve su moje slike dnevnici</i>.</p>
<p>
Radni vijek započela je među osnivačima Odsjeka za slikarstvo na riječkoj Pedagoškoj akademiji, a zaokružila ga 2020. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti gdje je umirovljena u trajnom zvanju redovite sveučilišne profesorice. Kroz njenu slikarsku klasu prošle su generacije riječkih studenata. Identitet svoje likovnosti, osim kroz slikarstvo i obrazovni rad, potvrdila je i u kostimografiji aktivno se baveći kazališnom kostimografijom i kreacijom karnevalskih kostima.</p>
<p>
Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke retrospektivnom izložbom i monografijom želi predstaviti ovaj bogati i raznoliki stvaralački opus Ksenije Mogin. Kustosica izložbe u Muzeju grada Rijeke je povjesničarka umjetnosti Jolanda Todorović.</p>
<p>
<u>Životopis:</u></p>
<p>
Ksenija Mogin (Rijeka 1955.) studij slikarstva završila je 1979. godine na Akademiji za likovnu umjetnost Sveučilišta u Ljubljani, kao i poslijediplomski studij u klasi prof. Janeza Bernika 1983. Iste godine zapošljava se na Pedagoškom fakultetu u Rijeci u svojstvu asistenta za predmet Slikanje gdje će, sada na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, svoj pedagoško-nastavnički radni vijek završiti 2020. godine u trajnom zvanju redovite profesorice.</p>
<p>
Od 1984. godine članica je HDLU-a Rijeka, a od 1988. godine i HDLU-a Zagreb.</p>
<p>
Od kasnih sedamdesetih izlaže na brojnim izložbama. Dosad su radovi Ksenije Mogin predstavljeni javnosti na trideset i četiri samostalne te na više od sto kolektivnih, koncepcijski osmišljenih ili žiriranih izložbi u zemlji i inozemstvu. Umjetnički radovi joj se nalaze u fundusima muzeja, galerija te u javnim i privatnim kolekcijama. Dobitnica je šest nagrada za slikarstvo i kostimografski rad. Živi i radi u Opatiji.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se može pogledati do 20. siječnja 2026. godine, u radno vrijeme Muzeja: od utorka do petka između 10 i 18 sati, subotom od 10 – 14 sati (nedjeljom, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno).</p>
<p>
</p>
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
VRIJEME
16.12.2025. / 20.01.2026.
izložba
HDD galerija / Branimir Paškvan: Moje oči, naše boje
MJESTO
<p>
U utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba Branimira Paškvana pod naslovom „Moje oči, naše boje“.</p>
<p>
Prva izložba u HDD-u koju će posjetitelji primarno doživjeti putem VR sustava, na interaktivan način nas uvlači u svijet boja, njihove percepcije, doživljaje, razumijevanja i konceptualizacije. Izložba je dio istraživačkog umjetničkog projekta koji povezuje znanost, teoriju, dizajn i specifičan osobni diskurs njenog autora, te poziva na igru i istraživanje. U večeri otvorenja održat će se i kraći [d]razgovor s autorom.</p>
<p>
Više: <a href="https://dizajn.hr/blog/izlozba-branimir-paskvan/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>
HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo, Boškovićeva 18
HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo, Boškovićeva 18
VRIJEME
16.12.2025. / 31.12.2025.
izložba
Slikarstvo Josipa Škerlja: crno i bijelo u boji
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
Umjetnička galerija Dubrovnik za kraj svoje obljetničke godine u kojoj je obilježeno 80 godina djelovanja, priprema retrospektivnu izložbu dubrovačkog akademskog slikara Josipa Škerlja pod nazivom 'Slikarstvo Josipa Škerlja – crno i bijelo u boji'.</p>
<p>
Retrospektivna izložba, u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, bit će otvorena u utorak, 16. prosinca 2025. u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.</p>
<p>
Retrospektivnom izložbom u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, na kojoj će biti izloženo više od 150 Škerljevih djela, želi se kroz kritičku obradu i valorizaciju ukazati na vrijednost i značenje opusa jednog od istaknutih, i još uvijek vrlo aktivnih dubrovačkih umjetnika.</p>
<p>
Autor izložbe, Antun Karaman u izložbenom katalogu za rad Josipa Škerlja, između ostalog, zapisuje:</p>
<p>
<i>'Osjetljivim okom Škerlj neprestano gleda svjetove u sebi i oko sebe – gleda u svjetove svoje i naše, jer svačiji je život jednako vrijedan pažnje (i jedno je od bezbrojnih sidrišta njegovih misli). Sve što vidi i pritom osjeća njegovo je (moguće) zaklonište, azil, ponekad i prvi glas… A sve doživljeno u svojim će slikama (i u svojim stihovima) spontano, neobuzdano i bezrezervno raščlaniti, pa raščlanjeno ponovo stegnuti i na samo sebi svojstven način čvrstim nitima emocija i misli odmjereno i poneseno povezati. „Bremena“ života, terete i tjeskobe, i ugode i boli, i terete napetosti struna svih (dobrih i loših) životnih niti, Škerlj nastoji ublažiti, učiniti prihvatljivijim, iskazati ih simbolikom boje i osebujnom stilizacijom oblika koje poetski, i crtežom i bojom, nenametljivo kiti…</i>'.</p>
<p>
Odabirom radova iz svih faza umjetnikovih 60 godina stvaralaštva, izložba potvrđuje ne samo Škerljev slikarski vitalizam i njegove vrijednosti, već ukazuje i na jednu od važnijih likovnih epizoda u dubrovačkom slikarskom stvaralaštvu.</p>
<p>
Otvorenje izložbe obogatit će i nastup dubrovačkih glazbenih umjetnika. Klarinetist Teo Čipčić, kontrabasist Denis Ajduković i violinist Slobodan Begić koji je i autor glazbe, izvest će skladbu 'Scherzo-Škerlja' ili 'Škerac Škerlja' napisanu 1997. godine i posvećenu dubrovačkom slikaru.</p>
<p>
Kustosica izložbe je Ivona Šimunović, kustos pedagog Umjetničke galerije Dubrovnik, a retrospektivna izložba Josipa Škerlja ostat će otvorena do 1. ožujka 2026. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Biografija:</p>
<p>
Josip Škerlj rodio se u Dubrovniku 1941. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Prve ozbiljnije slikarske poduke primio je u krugu umjetnika koji su se okupljali oko Koste Strajnića, likovnog poslenika koji je mentorski ustrajno radio s velikim brojem mladih dubrovačkih umjetnika.</p>
<p>
Po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Škerlj se vratio u Dubrovnik, gdje se zaposlio kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj školi. Kao prosvjetni djelatnik, usput slikajući i za sebe, radio je sve do umirovljenja 2006. godine.</p>
<p>
Prvu samostalnu izložbu ostvario je u Splitu 1968. godine u Salonu Matice hrvatske; nakon nje slijedile su brojne druge izložbe u Hrvatskoj i inozemstvu. U šezdeset godina bavljenja slikarstvom, i po broju radova, Josip Škerlj je ostvario iznimno obimno i vrijedno umjetničko djelo. Za svoj rad dubrovački umjetnik je dobio brojne nagrade i priznanja među kojima su i Odličje Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Nagrada Grada Dubrovnika za likovna ostvarenja, Nagrada Dubrovačko-neretvanske županije… U svom stvaralaštvu, osim slikarstvom bavio se i pisanjem (poezija i proza) te scenografijom. Objavio je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka namijenjenih odraslima i djeci.</p>
<p>
</p>
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
VRIJEME
16.12.2025. / 01.03.2026.