Rosa Barba: Meaning Distances

<p> U utorak 23. rujna, u prostoru Black Boxa MSU-a, održat će se otvorenje izložbe <strong>Rosa Barba: Meaning Distances </strong>s početkom u 19 sati.</p> <p> Vizualna umjetnica&nbsp;<strong>Rosa Barba</strong>&nbsp;u opusu radova koji obuhvaća skulpturu, instalaciju i film istražuje pitanja trajnosti i prolaznosti te stvarnosti i fikcije. Izložbom&nbsp;<em>Meaning Distances&nbsp;</em>Rose Barba otvara ovogodi&scaron;nji Festival 25 FPS u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavljajući izbor skulpturnih filmskih instalacija. Barbina konceptualna istraživanja ispituju povijesnu građu, osobne priče te osjetilno iskustvo filma i zvuka često snimanjem prirodnih krajolika i promjena u okoli&scaron;u uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Barbinim filmovima krajolik zauzima ključnu ulogu u promjenjivim dru&scaron;tveno-političkim, kulturnim i urbanističkim uvjetima, a kori&scaron;tenjem performativnog izlaganja kao strate&scaron;kog narativnog alata, njezini radovi propituju nestabilnost znanja, mitova i znanstvenih eksperimenata.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/rosa-barba-meaning-distances/1781/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Quique Lee: Portret

<p> U sklopu 16. međunarodnog Festivala Vizualnih Umjetnosti Arterija Muzej &ndash; Museo Lapidarium poziva na otvorenje samostalne izložba Quique Lee &bdquo;Portret&ldquo;,&nbsp;u&nbsp;utorak,&nbsp;23. rujna&nbsp;u Galeriji Rigo s početkom u 19 sati.</p> <p> Izložba gvatemalskog umjetnika čiji radovi kombiniraju vez, tekstilnu umjetnost i interdisciplinarne projekte, pristupajući dru&scaron;tvenim i kulturnim temama iz kritičke i suradničke perspektive. Ova instalacija i snimka kolektivnog performansa prikazuje rezultate radionica održanih u razdoblju od 2023. u različitim prostorima u Gvatemali, Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kostariki. Živi i radi u Gradu Guatemali u Srednjoj Americi.</p> <p> &nbsp;<em>Mu&scaron;karci ne vezu kao &scaron;to i ne plaču i ne pokazuju slabost. Mu&scaron;karci se ne otvaraju, ne pričaju o svojim stvarima, ne dijele svoje osjećaje. Iako patrijarhalno dru&scaron;tvo postavlja vrlo jasne granice između ženskog i mu&scaron;kog, za Quiquea Leeja te su uloge upitne.</em></p> <p> &nbsp;</p>

Stari i unikatni monokulari i binokulari iz zbirke Branka Hanžeka

<div> U proteklih desetak godina dr. sc. Branko Hanžek prikupio je vi&scaron;e od 60 starih i unikatnih monokulara i binokulara (povećala, mikroskopa, dalekozora i teleskopa), od kojih je na izložbi prikazano njih tridesetak, nastalih od sredine 19. stoljeća do 2000-tih godina.&nbsp;</div> <div> Izloženi predmeti imaju edukativnu i umjetničku vrijednost, budući da prikazuju kako su&nbsp; instrumenti tijekom vremena evoluirali u tehnolo&scaron;kom i oblikovnom smislu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi instrumenti restaurirani su te su potpuno funkcionalni. Neke od izloženih optičkih mjernih sprava kori&scaron;tene su kao nastavna pomagala na fakultetima u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rje&scaron;enjem Grada Zagreba, Gradskog zavoda za za&scaron;titu spomenika kulture i prirode, zbirka je za&scaron;tićena kao kulturno dobro.</div> <div> &nbsp;&nbsp;</div> <div> Branko Hanžek diplomirao je, magistrirao i doktorirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Radio je 10 godina kao profesor fizike u osnovnim i srednjim &scaron;kolama, 10 godina kao prosvjetni inspektor i 20 godina u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.&nbsp;</div>

16. međunarodni festival vizualnih umjetnosti – ARTERIA / Umjetnost iz kofera

<p> Muzej-Museo Lapidarium&nbsp;sa zadovoljstvom poziva na 16. međunarodni festival vizualnih umjetnosti &ndash; ARTERIA: <i>Umjetnost iz kofera, </i>od 22. do 29. rujna 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Predstavljamo suvremenu praksu umjetnika/ca koji žive ili potječu iz zemalja Globalnog Juga, a čiji se radovi mogu spakirati u dimenzije kofera. Umjetnici/ce dolaze ili potječu iz Etiopije, Gane, Turske i Gvatemale, a zajedničko im je &scaron;to su njihovi radovi većinom izvedeni s tekstilom ili na tekstilu, rađeni tehnikama poput kolaža, primjenom otpadnih materijala, &scaron;ivanja ili asemblaža. Na taj način, radovi su im istovremeno vrlo urbani i tradicionalni budući da se umjetnici bave tematikama kultura u kojima jo&scaron; žive ili iz kojih su emigrirali. Dolaskom u Novigrad umjetnici otvaraju svoje kofere, i u interakciji s publikom rade na umjetničkim instalacijama u i oko Muzeja Lapidarium.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izlažu:</strong>&nbsp;Kirubel Melke (Etiopija), Dariwos Hailemichael (Etiopija), Mewded Dagnachew (Etiopija), Tewodros Bekele (Etiopija), Birhanu Manaye (Etiopija), Abel Beyene Disasa (Etiopija), Mahilet Afework (Etiopija), Dawit Tamrat (Etiopija), Zelalem Merga (Etiopija), Michael Tsegaye (Etiopija), Dereje Shiferaw (Etiopija), Cecilia Lamptey-Botchway (Gana/USA).&nbsp;<strong>I umjetnici koji će biti prisutni u Novigradu:</strong>&nbsp;Engdaget Legesse Amede (Gana/Njemačka), Henok Getachew (Etiopija/Njemačka), Frederick Bamfo (Gana), Patrick Tagoe-Turkson (Gana), Quique Lee (Gvatemala), Hale Ekinci (Turska/SAD), Emmanuel Boateng (Ghana/Velika Britanija), Klaus Mertens (Njemačka).</p> <p> <strong>Kustosi:</strong>&nbsp;Goran Tomčić, Jerica Ziherl</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pozivamo vas da dođete i sudjelujete u jedinstvenom programu s umjetnicima i umjetnicama koji su prvi put u Novigradu i Hrvatskoj te da se pridružite u nastanku radova i otkrijte umjetnost Globalnog Juga!</strong></p> <p> Vi&scaron;e o programu festivala Arterija na web stranici&nbsp;<a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.muzej-lapidarium.hr</span></a>&nbsp;Ulaz slobodan.</p> <p> &nbsp;</p>

Dani europske baštine 2025. – program Arheološkog muzeja Istre i Turističke zajednice Općine Fažana

<p> Povodom Dana europske ba&scaron;tine Arheolo&scaron;ki muzej Istre, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Fažana, organizira niz aktivnosti u Fažani i Puli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>FAŽANA</strong></p> <p> <strong>Obilazak podvodne arheolo&scaron;ke staze na rtu Mede</strong></p> <p> <strong>Rimska luka, Rt Mede, Fažana</strong></p> <p> <strong>20. rujna 2025. u 10:00 sati</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Stručni obilazak i prezentaciju podvodne arheolo&scaron;ke staze vodit će&nbsp;<strong>dr. sc. Ida Koncani Uhač</strong>, a u obilazak (snorkeling) mogu se uključiti svi uzrasti koji znaju plivati. Predviđena su grupna razgledavanja uz stručno vodstvo arheologa.</p> <p> Na lokalitetu su očuvani ostaci&nbsp;<strong>maritimne vile i lučice iz 1. stoljeća</strong>, a program spaja edukaciju o povijesti, za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine i doživljaj prirodnog okoli&scaron;a.</p> <p> Za sudjelovanje je potrebno donijeti vlastitu masku i disalicu za ronjenje. Podsjećamo da je arheolo&scaron;ka staza kulturno dobro te na lokalitetu nije dozvoljeno diranje, uzimanje ili premje&scaron;tanje arheolo&scaron;kih nalaza.</p> <p> Sudionicima će biti osiguran i kutak za okrjepu.</p> <p> <strong>Organizatori: Arheolo&scaron;ki muzej Istre i Turistička zajednica Općine Fažana</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>PULA</strong></p> <p> <strong>Stručno vodstvo i radionica: Malo rimsko kazali&scaron;te i Augustov hram</strong></p> <p> <strong>Augustov hram (Forum b.b.), Malo rimsko kazali&scaron;te (Herkulov prolaz 1), Arheolo&scaron;ki muzej Istre (Carrarina ulica 3)</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Termini:</p> <p> <strong>20. rujna 2025. u 9:00 &ndash; Augustov hram</strong></p> <p> <strong>27. rujna 2025. u 9:00 &ndash; Malo rimsko kazali&scaron;te</strong></p> <p> <strong>11. listopada 2025. u 9:00 &ndash; Augustov hram</strong></p> <p> <strong>18. listopada 2025. u 9:00 &ndash; Malo rimsko kazali&scaron;te</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon svakog stručnog vodstva održat će se&nbsp;<strong>radionica u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre</strong>&nbsp;na temu&nbsp;<strong>arhitektonske dekoracije Maloga rimskog kazali&scaron;ta</strong>.</p> <p> Broj sudionika ograničen je na 20 osoba.</p> <p> Prijave se zaprimaju&nbsp;<strong>do dana prije događanja do 13 sati na tel. 052/351-323 ili e-mail:&nbsp;<a href="mailto:pr@ami-pula.hr"><span style="color:#009ee3;">pr@ami-pula.hr</span></a> </strong></p> <p> &nbsp;</p>

Nije zlato sve što sja

<p> U petak, 19. rujna, u 19 sati, u Etnografskom muzeju Split, otvara se izložba &bdquo;Nije zlato sve &scaron;to sja&ldquo;.</p> <p> &bdquo;Nije zlato sve &scaron;to sja&ldquo;, izložba autorice Ide Jak&scaron;ić, muzejske savjetnice Etnografskog muzeja Split, predstavit će dio muzejskog fundusa koji se odnosi na tekstilne predmete ukra&scaron;ene srmom &ndash; sjajnim nitima, uzicama i vrpcama zlatne ili srebrne boje.</p> <p> Nekada izrađivani od zlata, srebra i bakra, a potom i od njihovih legura i imitacija, ovi ukrasi tekstilu su davali nagla&scaron;enu notu rasko&scaron;i, a tako ukra&scaron;ena odjeća oduvijek je smatrana dragocjenostima i simbolima moći i bogatstva, ukazujući na istaknuti dru&scaron;tveni položaj njihovih vlasnika: svećenstva, plemića, imućnijih gradskih i seoskih obitelji.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 8. prosinca 2025.</p>

Mihael Kolarić: Deluzije dualizma

<p> U petak, 19. rujna 2025. godine u 19 h, u Muzej Grada Đurđevca održat će se otvorenje samostalne izložbe slika Mihaela Kolarića pod nazivom &bdquo;Deluzije dualizma&ldquo;.&nbsp;</p>

Marijan Ribarić: „Marin“

<p> <img alt="" src="/files/images/2025/Marin-web.jpg" style="width: 400px; height: 282px;" /></p> <p> &nbsp;</p>

Industrija i industrijska baština grada Otočca

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Industrija i industrijska ba&scaron;tina grada Otočca&ldquo; održat će se u četvrtak 18. rujna 2025., u 19,00 sati, u Info centru industrijske ba&scaron;tine grada Siska &ndash; Holandska kuća, Rimska 10, Sisak.</p> <p> Autorica izložbe je Snježana Bogdanić, Muzej Gacke Otočac pri Gackom pučkom otvorenom učili&scaron;tu Otočac, a možete ju pogledati do 30. listopada 2025.</p> <p> Izložba se održava u sklopu programa 13. Dana industrijske ba&scaron;tine grada Siska, a njezino predstavljanje u Sisku financirano je sredstvima Grada Siska, Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog muzeja Sisak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI:</p> <p> Istraživanje industrije i industrijske ba&scaron;tine grada Otočca započelo je u sklopu izložbenog ciklusa &bdquo;Ba&scaron;tina u nestajanju&ldquo; putem kojeg su u Muzeju Gacke u Otočcu u periodu od 2017. do 2020. godine bile otvorene tri izložbe o pet industrijskih postrojenja: Pivovari, Kožari, Oteksu, Cosmochemiji i Industriji namje&scaron;taja Otočac. Na temelju toga je napravljena je i opsežnija publikacija koja je objedinila sve podatke vezane uz industrijsku pro&scaron;lost grada i njegove okolice. Veliku ulogu u prikupljanju građe i informacija o navedenoj temi imala je lokalna zajednica. Priča o industriji i industrijskoj ba&scaron;tini grada Otočca, nekada&scaron;njem industrijskom centru, prema svjedočenjima sugovornika takozvanom &bdquo;ličkom Manchesteru&ldquo;, na taj je način trajno dokumentirana i javno dostupna.</p>

Lica krajolika / Marija Braut – in memoriam 2015.-2025.

<p> <strong>Hrvatski prirodoslovni muzej ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe</strong></p> <p> <strong>&bdquo;Lica krajolika&ldquo;<br /> <em>Marija Braut &mdash; in memoriam 2015.&ndash;2025.</em><br /> Autorica izložbe:&nbsp;Jasminka Poklečki</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2025/Marija%20Braut-web.jpg" style="width: 400px; height: 534px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ove godine navr&scaron;ava se deset godina otkako nas je napustila Marija Braut (1929. &ndash; 2015.), jedna od najvažnijih i najcjenjenijih hrvatskih fotografkinja druge polovine 20. i početka 21. stoljeća, fotografkinja čiji opus zauzima iznimno mjesto u povijesti nacionalne fotografije. Rođena u Celju, a od mladosti vezana uz Zagreb, Braut je tijekom vi&scaron;e od pola stoljeća profesionalnog djelovanja oblikovala vizualnu kroniku Zagreba i Hrvatske, bilježeći ne samo ulice, trgove i arhitekturu već i duh vremena, svakodnevicu stanovnika te intimne trenutke koji otkrivaju slojeve urbanog i dru&scaron;tvenog identiteta.</p> <p> &nbsp;</p>

U sjaju luksuza i elegancije: 100 godina Hotela Esplanade & hrvatskim putovima Orient Expressa

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Pozivnica_Esplanade.jpg" style="width: 500px; height: 348px;" /></p>

Otvorenje izložbe „Nit Penelope: Suvremene priče tekstilnih umjetnica“

<p> Projekt&nbsp;<i>Nit Penelope</i>&nbsp;nastaje iz potrebe stvaranja prostora kontinuiteta i dijaloga između nasljeđa i aktualnih umjetničkih praksi u polju tekstila i tekstilne umjetnosti. Promi&scaron;ljanje o prezentaciji tekstilne umjetnosti započeli smo jo&scaron; lani, kroz izložbeni dio&nbsp;<i>La mula de Parenzo</i>&nbsp;festivala gdje smo predstavili radove umjetnice Ele Leko kroz samostalnu izložbu&nbsp;<i>Plavetnilo</i>, te umjetnica Božice Dee Matasić, Darije Žmak Kunić i Josipe &Scaron;tefanec kroz skupnu izložbu&nbsp;<i>Tribus parcae</i>.&nbsp;<br /> Kako bi bolje prezentirali pojedine umjetničke prakse, umjetnice i umjetnike koje pozivamo da izlažu u Poreč, odvojili smo ovaj segment iz festivala te ga pretvorili u zasebni projekt naziva&nbsp;<i>Nit Penelope</i>&nbsp;čiji je cilj je da preraste u godi&scaron;nji događaj koji će otvarati prostor za dijalog između tradicije i suvremenosti te afirmirati tekstil kao relevantan medij suvremene umjetnosti.<br /> Ovogodi&scaron;nje izdanje obuhvatit će izložbu radova umjetnica međunarodnog značaja čiji su radovi prezentirani na izložbama diljem Europe. Radi se o Oli Korbańskoj, Nikolini Krstičević, Raquel Rodrigo i Josipi &Scaron;tefanec.<br /> Kroz radionicu ekoprinta na tekstilu, koju će voditi tekstilna i modna dizajnerica Silvia Kranjec Gajić (Studio OWN), polaznici/ce će naučiti osnove bojadisanja, odnosno bojanja tkanina biljem i prirodnim pigmentima.&nbsp;<br /> Inspiriran Penelopinim razbojem kao simbolom kreativnosti, otpornosti i pripovijedanja, projekt povezuje umjetnice, publiku i zajednicu kroz različite oblike razmjene znanja i iskustava.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Program događanja:<br /> 6.9. od 10.00 - Radionica (za odrasle) &bdquo;Botanički ekoprint na tekstilu&ldquo;, Centar za posjetitelje &bdquo;La mula de Parenzo&ldquo; (Trg slobode 13, Poreč)<br /> 17.9. u 19.00 - Otvorenje izložbe &bdquo;Nit Penelope: Suvremene priče tekstilnih umjetnica&ldquo;, Zavičajni muzej Pore&scaron;tine - Museo del territorio parentino (Decumanus 9, Poreč)&nbsp;</strong><br /> <br /> <i>Nit Penelope</i>&nbsp;je projekt u organizaciji Zavičajnog muzeja Pore&scaron;tine (Zavičajni muzej Pore&scaron;tine) a odvijat će se u prostorima Muzeja te u Centru za posjetitelje&nbsp;&bdquo;La mula de Parenzo&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p>

Srijeda u Muzeju / ZLATKO KESER: Dnevnik s crtom / crteži i grafike

<p> Gradski muzej Varaždin i Galerija Zlati ajngel organizatori su izložbe <strong>Zlatka Kesera</strong> pod nazivom <strong><i>Dnevnik s crtom</i></strong>, koja se otvara u sklopu <strong><i>Srijede u Muzeju.</i></strong></p> <p> Izložba Zlatka Kesera, akademika i profesora emeritusa, donosi crteže i grafike nastale u posljednjih desetak godina &ndash; premda, kako sam autor ironično priznaje, &bdquo;godine &ndash; nemam pojma&ldquo;, kronologija sputava, stoga njegovi crteži u <i>horror vacui</i> kompozicijama negacija su reda, organizacije i vremenskog tijeka u želji slavljenja slobode umjetničke misli. Najzastupljenija su djela s prikazom lica, kojima se autor intenzivno bavi posljednjih godina, istražujući procese sjećanja, asocijacija i imaginacija, proživljenoga, doživljenoga i zami&scaron;ljenoga. Kako je Z. Keser naglasio: <i>Crtež je jedini medij u vizualnim umjetnostima koji je stvarna premosnica od ideje do njene sinteze. On je jednostavnost i istinitost, obzor osjećajnosti i osjetljivosti, oruđe istraživanja, posjekotine pera i razlivene ideje tu&scaron;a. </i></p> <p> Zlatko Keser (Zagreb, 1942.) diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Otona Postružnika, kod kojeg je 1969. zavr&scaron;io i poslijediplomski studij. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedu&scaron;ića. Dugi niz godina djelovao je kao profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a 2014. stekao je i počasno zvanje profesora emeritusa. Od 2000. redoviti je član HAZU-a. Izlagao je na brojnim samostalnim izložbama, a dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i Nagrada &bdquo;Vladimir Nazor&ldquo; za životno djelo.</p> <p> Otvorenje izložbe, koja je popratni program 55. Varaždinskih baroknih večeri, počinje u 19 sati u palači Sermage (Izložbeni salon) i nastavlja se u Galeriji Zlati ajngel.</p>

HDD galerija / Zagrebački velesajam – propaganda i publicitet 1956. – 1970.

<p> U srijedu 17. rujna u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba &bdquo;Zagrebački velesajam &ndash; propaganda i publicitet 1956. &ndash; 1970.&ldquo;, koja daje pregled dizajna i razvoja vizualnih komunikacija i medija u kontekstu Zagrebačkog velesajma u njegovom dru&scaron;tveno najutjecajnijem i najuspje&scaron;nijem razdoblju od polovice 1950-ih do početka 1970-ih, odnosno od prvog domaćeg živog TV prijenosa, preko slavnih izložbi Porodica i domaćinstvo, do premijera brojnih inovacija koje su promijenile svijet. Autorice izložbe su Sanja Bachrach-Kri&scaron;tofić, Sonja Lebo&scaron; i Lana Lovrenčić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 7. listopada 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="https://dizajn.hr/blog/izlozba-zagrebacki-velesajam-propaganda-i-publicitet/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Bojana Vukojević – Jaseničanke

<p> <strong>Bojana Vukojević</strong> &ndash; <strong>Jaseničanke</strong><br /> <strong>17. - 27. 9. 2025.</strong><br /> <strong>Program Me&scaron;trovićvog paviljona u gostovanju</strong><br /> <strong>Etnografski muzej Zagreb</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbeni Program Me&scaron;trovićevog paviljona u gostovanju nastavlja se samostalnom izložbom&nbsp;Bojane Vukojević &ndash; Jaseničanke&nbsp;koja će se otvoriti&nbsp;17. 9. 2025. u 19:00&nbsp;u&nbsp;Etnografskom muzeju Zagreb&nbsp;(Trg Antuna, Ivana i Vladimira Mažuranića 14). Izložba ostaje otvorena do 27. 9. 2025.<br /> &nbsp;</p> <p> Bojana Vukojević&nbsp;predstavlja projekt Jaseničanke, u kojem se umjetnost i ba&scaron;tina stapaju kroz likove žena jednog malog sela podno Velebita. Jaseničanke oživljavaju uspomene, spajaju kolektivno i osobno sjećanje, pretvarajući zaboravljene priče u univerzalne slike zavičaja. Umjetnica gradi svijet u kojem lutke progovaraju jezikom uspomena te oblikuju intimni, ali univerzalni narativ o čuvanju identiteta.</p> <p> Vukojević oblikuje izložbu u kojoj lutke Jaseničanke postaju glasnice pro&scaron;losti, materijalizirana sjećanja i most između generacija. Kroz likove i prizore oblikovane lutkama, izložba vodi posjetitelje na mitsko putovanje u selo kakvo je nekada bilo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Iz predgovora Zrinke Brkan Klarin:</p> <p> <em>&bdquo;Uobičajene seoske priče ispričane kroz lutke poprimaju težinu mita i ponovno uspostavljaju zaboravljeni odnos s ba&scaron;tinom i zavičajem, jačajući osjećaj pripadnosti. Ove su lutke mali svjedoci sjećanja, pretočeni u oblik. U njima se spajaju ruke majki i baka s ma&scaron;tom dana&scaron;njih umjetnica, pripovijedanje sa slikom i pro&scaron;lost s budućno&scaron;ću.&ldquo;</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

10. hrvatski triennale akvarela

<p> Muzeji grada Karlovca pozivaju vas&nbsp;na otvorenju jubilarnog &bdquo;10. hrvatskog triennala akvarela&ldquo; koje će se održati u srijedu, 17. rujna 2025. u 19:00 sati u&nbsp;Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu.</p> <p> Nakon &scaron;to su publici predstavljeni u Likovnom salonu&nbsp;<em>Vladimir Becić</em>&nbsp;u Slavonskom Brodu te u Galeriji AMZ u Zagrebu, akvareli stižu i u Karlovac. Izložba okuplja 44 iznimna rada hrvatskih umjetnika, odabranih između čak 124 pristigla rada.</p> <p> Ovogodi&scaron;nji Triennale donosi reprezentativan presjek suvremene akvarelističke scene te otvara prostor novim autorskim imenima unutar ove profinjene likovne tehnike. Za plakat jubilarnog izdanja izabran je nagrađeni akvarel&nbsp;&bdquo;<em>Digitalne ptice&ldquo;</em>&nbsp;(2025.) umjetnika Stjepana &Scaron;andrka.</p> <p> Projekt se realizira uz potporu Grada Karlovca, Grada Slavonskog Broda i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Andrea Musa: Uzorci pohranjenog vremena

<p> U srijedu, 17. rujna u 19 sati u Gradskoj galeriji Sikirica otvorit će se izložba &bdquo;Uzorci pohranjenog vremena&ldquo; autorice Andree Muse.</p> <p> Andrea Musa već dva desetljeća u svom umjetničkom radu istražuje različite oblike protočnosti vremena i manifestacije različitih aspekata temporalnosti u prirodnim sustavima. U kontekstu toga, ciklus kojim se predstavlja u Sinju, vezuje se na prethodna autorska istraživanja i umjetničke interpretacije fenomena vremena započete u ranijim serijama &ndash; &#39;Prostorno-vremensko protjecanje&#39; (2014. &ndash; 2016.), &#39;Slani zrak&#39; (2017. &ndash; 2019.) i &#39;Svijet se i dalje kreće&#39; (2018.). Na ciklusu &#39;Uzorci pohranjenog vremena&#39; umjetnica radi posljednje dvije godina (i jo&scaron; se nastavlja), specifičan je utoliko &scaron;to donosi određeni autorski presjek dugogodi&scaron;njeg istraživačkog interesa te svojevrsnu kompilaciju arhivske građe i materijala sakupljenih u posljednjih dvadeset godina. U okviru izložbe taj je presjek predstavljen u formi kratkog video rada koji obuhvaća isječke spontanih videozapisa nastalih za vrijeme boravaka u prirodi, dok glazbenu podlogu čine klavirske improvizacije kanadsko-berlinskog skladatelja i umjetnika zvuka Timothyja Isherwooda.</p> <p> &#39;Premda bismo slikarstvo Andree Muse formalno mogli definirati kao pejzažno, ono je svojom promi&scaron;ljeno&scaron;ću i slojevito&scaron;ću tematski na tragu filozofije egzistencijalizma, makar u onom dijelu u kojem autorica kroz umjetnost promi&scaron;lja univerzalna ljudska pitanja traženja smisla, odnosa individualnog i kolektivnog, prolaznosti i trajanja. Pritom stvarni, često faktografski precizni elementi krajolika postaju tek zami&scaron;ljene točke susreta čovjeka sa samim sobom, a platno postaje prostor autorske i ljudske introspekcije.&#39; - ističe u predgovoru kustosica izložbe, Ana Žanko.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Andrea Musa (rođena u Frankfurtu/M, Njemačka) diplomirala je slikarstvo na baselskoj Assenza akademiji u &Scaron;vicarskoj, te pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Nagrađivana je vi&scaron;e puta: prva nagrada za slikarstvo &#39;Olimpijski sport i umjetnost&#39; &ndash; plaketa HOO-a, u organizaciji Međunarodnog Olimpijskog odbora povodom OI u Ateni, Zagreb / nagrada za slikarstvo na 14. Međunarodnoj izložbi &bdquo;Privatno i javno&rdquo;, Metković / nagrada za slikarstvo &bdquo;Iva Vraneković&rdquo; na IV. Bijenalu slikarstva, Zagreb / druga nagrada &bdquo;Milan Tucović&rdquo; na Međunarodnom susretu umjetnika, Grožnjan.</p> <p> Republiku Hrvatsku je predstavljala u UN-u u New Yorku, te na Jordan Festival u Ammanu na poziv Ministarstva kulture Kraljevine Jordan. Boravila je na rezidencijalnom umjetničkom programu na Centre International des R&eacute;collets i Cite Internationale des Arts u Parizu. Njezini radovi su izloženi na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u muzejima i galerijama u zemlji i inozemstvu, između ostalog na: Hong Kong Walls Art Fair / Superfine Art Fair Los Angeles / Island Arts Centre Lisburn, Irska / Me&scaron;trovićevom Paviljonu, Zagreb / Narodnom muzeju Zadar / Ravnikar Gallery Space, Ljubljana / Galeriji Aluminij, Mostar / Foresight Gallery, Amman, Jordan / The Xanthi Municipal Museum, Grčka / Galeriji umjetnina Split / Galeriji Kula, Split / Blockchain Center Miami - ArtBasel week / Cultural Multimedia Centre Cilaos, Reunion.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Članica je HULU - Split, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Radovi joj se nalaze u javnim i privatnim kolekcijama u Europi, Sjevernoj Americi, Australiji i na Bliskom istoku. Živi i radi u Splitu.</p>

Sakrivena priroda: ribe u morskim špiljama

<p> Prirodoslovni muzej Rijeka poziva Vas na razgledavanje izložbe&nbsp;&bdquo;Sakrivena priroda: ribe u morskim &scaron;piljama&ldquo; u sredi&scaron;tu grada Rijeke,&nbsp;na izložbenim postamentima na Korzu.<br /> Izložba će biti&nbsp;otvorena od 16. do 30. rujna&nbsp;2025., a kroz njen sadržaj,&nbsp;u srijedu 17. rujna&nbsp;s početkom u 18 sati,&nbsp;vodit će vas&nbsp;jedan od autora, dr. sc. Marcelo Kovačić.<br /> Osim u prostoru Muzeja, i na najznačajnijem mjestu susreta u&nbsp;gradu, Prirodoslovni muzej Rijeka nudi &scaron;etačima na&nbsp;Korzu pogled u dubinu &ndash; ispod povr&scaron;ina svjetskih&nbsp;mora, u njihove sakrivene i te&scaron;ko dostupne kutke u kojima se krije&nbsp; značajan i zanimljiv svijet.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;Sakrivena priroda: ribe u morskim &scaron;piljama&nbsp;predstavlja ribe u morskim &scaron;piljama svijeta. Iako su morske &scaron;pilje prisutne u podmorju svakog kontinenta i ponegdje vrlo brojne, njihova istraživanja započela su kasno, pa su i do danas u većini mora svijeta morske &scaron;pilje i njihova biologija ostale slabo istražene ili neistražene. Općenito u svijetu biolo&scaron;ka istraživanja morskih &scaron;pilja počinju upravo u Mediteranu u drugoj polovici 20. stoljeća sa razvojem autonomnog ronjenja. Po prvi put je neka riba navedena u morskoj &scaron;pilji 1958. godine, a prva novoopisana vrsta ribe iz neke &scaron;pilje u svijetu bio je glavoč&nbsp;<em>Gammogobius steinitzi,&nbsp;</em>opisan 1971. godine, oboje u Francuskoj. Svega nekoliko godina kasnije, u&nbsp;&scaron;pilji Banjole kod Rovinja opisan je glavoč&nbsp;<em>Speleogobius trigloides.&nbsp;</em>Danas znamo da ribe iz morskih &scaron;pilja nalazimo i u drugim sličnim morskim stani&scaron;tima &bdquo;među stijenama&ldquo;, u pseudo&scaron;piljama i kriptobentoskim prostorima.<br /> &nbsp;</p> <p> Koncepcija i postav izložbe: Marcelo Kovačić i Borut Kružić</p> <p> Autor teksta: Marcelo Kovačić</p> <p> Izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka</p> <p> &nbsp;</p>

Lens, Pens & Cans

<p> U Muzeju grada Zagreba, 16. rujna 2025. godine u 18 sati, otvara se izložba urbane umjetnosti&nbsp;<i>Lens, Pens &amp; Cans</i>&nbsp;na kojoj sudjeluje dvadesetak umjetnica i umjetnika iz Hrvatske, Srbije, Nizozemske, &Scaron;panjolske, Velike Britanije, Kanade, SAD-a, Japana i Južne Koreje.</p> <p> Izložba donosi presjek relevantnih autora koji djeluju unutar područja urbane umjetnosti, a ističu se različitim pristupima i utjecajima &ndash; od graffiti arta, slikarstva i ilustracije do crteža, kiparstva i dizajna.</p> <p> Posebna go&scaron;ća izložbe bit će Martha Cooper, američka fotografkinja poznata po dokumentiranju njujor&scaron;ke&nbsp;<i>graffiti</i>&nbsp;i hip-hop scene od 1970-ih godina, čiji radovi imaju značajan utjecaj na razumijevanje i afirmaciju urbane umjetnosti na svjetskoj razini.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Lens, Pens &amp; Cans</i>&nbsp;predstavlja dosada&scaron;nje stvarala&scaron;tvo hrvatskih&nbsp;<i>street art</i>&nbsp;umjetnika na domaćoj i međunarodnoj sceni te radove stranih autora pozvanih da obogate izložbu i budući stalni postav Muzeja grada Zagreba.</p> <p> Posjetitelje očekuju oslikani paneli umjetnika: Appear Offline, Artez, Artime Joe, Cazer, Jimbo Bernaus, Lady Aiko, Lettering Daily, Mosk, Morka, Poster, Rienke Enghardt, Smack, Smug, Tea Juri&scaron;ić, Tizer, TKV, Tomislav Tomić, Travis, Zets i Zmaja, dvije skulpture Lunara i 2Fasta te fotografski radovi Marthe Cooper, Nike Kramer i Ive Kosanovića.</p> <p> Izložba je ujedno posveta kolegi Slavku &Scaron;terku i njegovoj izložbi&nbsp;<i>Umjetnost ulice</i>&nbsp;iz 2004. godine. U katalogu te izložbe zabilježeni su brojni događaji i pojave koji su oblikovali zagrebačku&nbsp;<i>street art</i>&nbsp;scenu: oslikavanje zida u Branimirovoj,&nbsp;<i>grafiti jamovi</i>&nbsp;na remetinečkom rotoru, oslikavanje &scaron;kola, dolasci stranih umjetnika koji su na zagrebačkim zidovima kreirali svoja djela, predstavljanje časopisa o grafitima, biografije umjetnika i festivali. Ovako zabilježenom i time od zuba vremena i zaborava sačuvanom uličnom umjetno&scaron;ću Zagreba rijetko se koji grad u regiji može podičiti.</p>