Ivana Jelavić: Ekvilibrij

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Ekvilibrij_UGD.jpg" style="width: 350px; height: 248px;" /></p>

Coming Out Museum Encounters

<p> Coming Out Museum (COME) svoju turneju pop-up izložbi nastavlja u Pazinu u Etnografskom muzeju Istre-Museo etnografico dell&#39;Istria, mjestu odakle je ideja o samome projektu i krenula.</p> <p> Izložba Coming Out Museum Encounters otvorit će se u četvrtak 23. listopada u 18 sati, a publici će se predstaviti prikupljene coming out priče osoba LGBTIQ+ zajednice promičući tako prihvaćanje različitosti, dru&scaron;tvenu pravdu i ponos dijeljenjem osobnih narativa, te potičući razumijevanje i stvaranje inkulzivnijeg i otvorenijeg dru&scaron;tva za sve.</p> <p> COME prikuplja i predstavlja osobne coming out priče LGBTIQA+ zajednice kroz predmete, sjećanja, fotografije, video zapise i druge forme izražavanja identiteta. Nastao je kao rezultat suradnje udruge Proces i Etnografskog muzeja Istre-Museo etnografico dell&#39;Istria kroz muzejski program&nbsp;<em>Kontakt zona</em>. Cilj programa je dati doprinos politikama i inicijativama koje progovaraju o temi socijalne inkluzije, o pitanjima nejednakosti te dru&scaron;tvene i kulturne ravnopravnosti kroz dru&scaron;tveno angažiranu muzejsku praksu. Konačna ideja je da ostvarene kontakt zone, u muzeju i izvan njega, služe kao nova mjesta susreta, dijaloga i suradnje.</p> <p> Autori projekta Mario Buletić, muzejski savjetnik iz EMI-MEI, i Jan Franjul iz udruge Proces naglasili su simboličku važnost pazinske izložbe.</p> <p> &bdquo;Suradnja je krenula upravo iz Pazina, sada već davne 2022. godine, kada se u EMI-MEI održala putujuća izložba plakata Tolerancija, te uz nju i panel rasprava &bdquo;Dru&scaron;tveni angažman u muzeju i izvan muzeja&ldquo; na kojoj sam sudjelovao i koju je Mario moderirao i organizirao. Nakon toga se krenula kuhati ideja o suradnji, organiziranju zajedničke izložbe u Pazinu koja je na kraju izrasla u vi&scaron;egodi&scaron;nji zajednički projekt koji stalno raste i razvija se.&ldquo; &ndash; kazao je Jan Franjul.</p> <p> &bdquo;U početku na&scaron; glavni cilj bila je organizacija izložbe čija je konceptualna okosnica temeljena na teoretskom modelu o različitim fazama procesa coming outa koje mnoge LGBTIQ+ osobe proživljavaju.&nbsp;Osnovna ideja je da se važni trenuci u razumijevanju i prihvaćanju vlastitog identiteta, prihvaćanju od okoline i povezivanju sa &scaron;irom LGBTIQ+ zajednicom vežu uz konkretne predmete u funkciji okidača sjećanja na proživljeno iskustvo.&ldquo; &ndash; rekao je Mario Buletić, te dodao: &bdquo;Nakon određenih te&scaron;koća u ostvarivanju financiranja, projekt je u 2023. godini postao virtualna platforma, kombinacija digitalnog arhiva i stalnog poziva na sudjelovanje, u 2024. godini zaživio i kao putujuća izložba, te se na taj način razvija i dalje.&ldquo;.</p> <p> COME tako dolazi u Pazin, mjesto odakle je ideja i krenula, te se napokon predstavlja i lokalnoj publici. Izložba ostaje otvorena do 20. studenog 2025. godine. Coming Out Museum Encounters su dosad gostovali u pulskoj Galeriji NOVO, u riječkoj Galeriji OK, u rovinjskom MMC-u, te u Čuvaonici Etnografskog muzeja u Zagrebu. Do kraja godine planiraju se i pop-up izložbe u Poreču i Labinu.</p> <p> Ciklus izložbi Coming Out Museum Susreti realiziran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Pula-Pola. Izložba u EMI-MEI realizirana je i uz podr&scaron;ku Turističke zajednice sredi&scaron;nje Istre.</p> <p> &nbsp;</p>

Dani makedonske kulture / izložba „Black & Black“

<p> Kao uvodni čin kojim počinju Dani makedonske kulture u Rijeci, u Muzeju grada otvara se 23. listopada izložba &bdquo;Black &amp; Black&ldquo;, čiji je autor makedonski umjetnik Mice Jankulovski.</p> <p> Izložba pokazuje neke od ključnih osobina njegova slikarskog rukopisa koje se prethodno moglo vidjeti tijekom izlaganja u galerijskim prostorima New Yorka, St. Petersburga, Venecije, &Scaron;angaja, Soluna, Larnake, Varne i drugih umjetničkih sredi&scaron;ta u kojima je Jankulovski predstavljao svoj rad. Jankulovski je u tim sredinama bivao I vi&scaron;ekratno nagrađivan priznanjima kao &scaron;to su Special Grand Prix na Osten bijenalu (Struga, 2025.), Rembrandt Award for Excellence in Art (Nizozemska 2020.), El Greco Award (Solun 2019.) &nbsp;Lorenzo Il Magnifico Award for Lifetime Achievement (Firenca, 2019) itd.</p> <p> Izložba &bdquo;Black &amp; black&ldquo; pokazuje koliko je umjetnik iz Skopja u vlastitom radu sklon raznovrsnosti medija. Podjednako važno, koliko je sklon viđenju svijeta kao trajno promjenjive realnosti, prepune silnog broja elemenata koji utječu na oblikovanje na&scaron;eg vremena i prostora. Slike Jankulovskog zato se može doživjeti kao svojevrsne mehanizme za kontemplaciju, meditaciju i kreativnost. One propituju univerzalan poredak stvari i njegovu sposobnost držanja na okupu magme raznolikosti, koja sudjeluje u beskrajnim procesima transformacije.</p> <p> Slike izložene u Muzeju grada priklanjaju se monokromiji, multipliciranju i minimalizmu. Jankulovski pokazuje zanimanje za nebrojene moduse crnog, pa se osnovni geometrijski oblici poput kruga, trokuta i kvadrata kreću na izloženim platnima držeći se sjenovitih gradacija crne boje. Likovna kritika prepoznaje u tomu dijalog Jankulovskog s američkim slikarstvom pedesetih i &scaron;ezdesetih, kada je New York preuzeo Parizu titulu svjetskog sredi&scaron;ta moderne umjetnosti, pored ostalog zahvaljujući imenima poput Rauschenberga, Reinhardta, Stelle i Rothka.</p> <p> Kao zaseban eksponat, izložba uključuje instalaciju koja crpi inspiraciju iz serije crteža Leonarda da Vincija. Instalacija je nazvana &bdquo;Leonardovi krugovi&ldquo; i nastala je u povodu 500. obljetnice smrti genijalnog renesansnog umjetnika / inženjera 2019. godine. Krugovi se u toj instalaciji povezuju s tzv. savr&scaron;enim brojevima i moglo bi se reći da putuju kroz 11 radova, &scaron;to vodi nesvakida&scaron;njem vizualnom iskustvu dana&scaron;njeg promatrača.</p> <p> Izložba &bdquo;Black &amp; black&ldquo; otvara se se u Kockici, Trg R. Zanelle 2, u četvrtak, 23. listopada, s početkom u 19 sati. Traje do 3. studenoga 2025.</p> <p> U svečanom otvaranju Dana makedonske kulture i otvaranju izložbe sudjeluju članovi Makedonskoga kulturnog dru&scaron;tva Ilinden iz Rijeke.</p>

Kocka je bačena: drevne društvene igre na ploči

<p> Muzej antičkog stakla u Zadru najavljuje četvrto međumuzejsko gostovanje izložbe &bdquo;Kocka je bačena: drevne dru&scaron;tvene igre na ploči&ldquo; koja će se otvoriti u četvrtak, 23. listopada 2025. u 12,00 sati u Priručnoj zbirci i lokalitetu Salona.</p> <p> Autori ove zanimljive i poučne izložbe su muzejski savjetnici iz Muzeja antičkog stakla u Zadru Anamarija Eterović Borzić i dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac.</p> <p> Postav izložbe na zanimljiv i edukativan način prikazuje svijet drevnih dru&scaron;tvenih igara na ploči. Ove su igre osim zabavnog mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Takvim teorijama u prilog idu stari egipatski zapisi te određeni hijeroglifi odnosno simboli istaknuti na pojedinim igraćim pločama, u velikom broju slučajeva pronađeni upravo u grobnim kontekstima. Smatra se kako kretanje figura kroz polja na ploči, posebice kod staroegipatske igre Senet, može predstavljati predviđeni put umrle du&scaron;e kroz carstvo mrtvih ili čak neku vrstu komunikacije s preminulima. Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije, gdje je najpopularnija bila tzv. Igra od dvadeset ili Kraljevska igra Ur. Iz antičke Grčke najpoznatije dru&scaron;tvene igre bile su Polis i Pente grammai dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući Ludus latrunculorum, Duodecim scripta ili pak Terni lapilli.</p> <p> Ludus latrunculorum, &scaron;to znači &quot;Igra malih vojnika&quot; bila je najpopularnija dru&scaron;tvena igra u doba Rimskog Carstva. Igrala se na kamenim, drvenim ili pločama obloženim mozaicima, s bijelim i crnim žetonima koji su predstavljali dvije vojske.</p> <p> Cilj ove igre bio je zarobiti sve protivničke vojnike ili obezglaviti njihova vođu.</p> <p> Ova strate&scaron;ka igra, koja je od Rima do provincija bila omiljena među vojnicima i filozofima jednako, dokaz je da se ljudi nisu samo borili, nego i učili misliti, planirati i pobjeđivati.</p> <p> Posjetitelji ove zanimljive i poučne izložbe moći će se i sami oku&scaron;ati u igranju.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do travnja 2026. godine te ovim putem pozivamo sve zainteresirane koji mogu otići do Salone da razgledaju ovu interesantnu izložbu.</p>

Na izmaku svitanja

<p> U srijedu, 22. listopada u 17:30 sati, održat će se u Etnografskom muzeju Zagreb razgovori s umjetnicima Majd Abdel Hamid i Milo&scaron; Trakilović, a u 19 sati otvorenje izložbe <i>Na izmaku svitanja</i>.</p> <p> Razgovor će se održati na engleskom jeziku, u Pedago&scaron;koj radionici na 2. katu.</p> <p> Kustosice su &Scaron;to, kako i za koga / WHW i Ana Kovačić.</p> <p> Producent izložbe: Petar Sarjanović</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi: </strong></p> <p> Umjetnici: Majd Abdel Hamid, Kent Chan, Nolan Oswald Dennis, Sharon Hayes, Tea Kantoci sa selmom banich, Nikom Pećarinom i Annom Javoran, Belinda Kazeem-Kamiński, Onyeka Igwe, Gloria Lizde, Alban Muja, Nii Kwate Owoo, Fette Sans, Milo&scaron; Trakilović&nbsp;</p> <p> Tijekom trajanja izložbe program performansa kustosice Tee Kantoci uključuje izvedbe Nike Pećarine, selme banich i Anne Javoran. Točni termini će biti objavljeni na&nbsp;<a href="https://whw.us5.list-manage.com/track/click?u=b44ca719702311562cf51e75b&amp;id=a57a36d424&amp;e=1200e6819c" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">whw.hr</span></a>.<br /> &nbsp;<br /> Naslov izložbe&nbsp;<i>Na izmaku svitanja</i>&nbsp;stih je koji se ponavlja kroz prozno-poetsku poemu&nbsp;<i>Bilježnica povratka u zavičaj</i>&nbsp;Aim&eacute;a C&eacute;sairea (2013.-2008.), pjesnika i političara s karipskog otoka Martinika, biv&scaron;e francuske kolonije koja je od 1946. prekomorski departman Francuske. Eksplozivna kritika francuskog kolonijalnog sustava,&nbsp;<i>Bilježnica povratka u zavičaj</i>&nbsp;je poema pobune i slavlja crnog identiteta objavljena 1939., čitana i slavljena u internacionalnim krugovima francuskih nadrealista i intelektualne ljevice, te smatrana himnom afričke dijaspore i sredi&scaron;njim tekstom literarnog, kulturnog i političkog pokreta N&eacute;gritude koji je branio afričke kulturne vrijednosti obezvrijeđene kolonijalnim i postkolonijalnim sustavom.<br /> &nbsp;<br /> C&eacute;saire je ključna figura među radikalnim karipskim intelektualcima čija je praksa oblikovana iskustvom ropstva, kolonijalizma i dekolonijalne borbe. C&eacute;saireovo značenje u međunarodnim antikolonijalnim pokretima učvrstio je njegov političko-poetski tekst&nbsp;<i>Diskurs o kolonijalizmu</i>, taj &#39;gotovo pa manifest trećeg svijeta&#39; kako ga naziva Robin D. G. Kelley. Objavljen 1950. godine, nakon fa&scaron;izma i nacizma koji su Europu ostavili u ru&scaron;evinama, u trenutku kada se carstva počinju uru&scaron;avati i sviće doba dekolonizacije, to je tekst koji pokazuje kako kolonijalizam utječe i uni&scaron;tava kolonizirane, ali i kolonizatore, te povlači izravnu vezu između logike kolonijalizma i uspona fa&scaron;izma, pokazujući kako je fa&scaron;izam bio toleriran i legitimiziran sve dok se primjenjivao na neeuropske narode. Ono &scaron;to se tada činilo kao provokacija, danas postaje ključni uvid suvremenih borbi za oslobođenje i pravdu.<br /> &nbsp;<br /> Kao naslov izložbe, stih&nbsp;<i>Na izmaku svitanja</i>&nbsp;sugestivan je za sada&scaron;nji trenutak upućujući na osjećaj zavr&scaron;etka nečega &scaron;to je već u pro&scaron;losti i vi&scaron;e ne donosi nikakvo obećanje, ali i osjećaj početka nečega čiji je oblik jo&scaron; uvijek nejasan. Povijest antikolonijalne borbe, ključna za samorazumijevanje i politiku socijalističke Jugoslavije, danas je uglavnom zaboravljena i odbačena. Jedna epizoda iz te povijesti potaknula nas je na izložbu koja kreće od C&eacute;sairea koji je počeo pisati&nbsp;<i>Bilježnicu povratka u zavičaj</i>&nbsp;u &Scaron;ibeniku, gdje je proveo nekoliko dana ljeti 1935. na poziv lingvista Petra Guberine, kolege s kojim je studirao na Sorbonni. Obojica studenti iz dalekih provincija, obojica siroma&scaron;ni, sprijateljili su se i zadržali prijateljstvo do kraja života.<br /> &nbsp;<br /> Postoji vi&scaron;e verzija njihovog susreta, no ono &scaron;to se pojavljuje kao njegova važnost nije neka konačna verzija ili interpretacija, već način istraživanja izgrađen oko anegdota i osobnih veza, životnih iskustava i susreta, improvizacije i političke solidarnosti, &scaron;to je pristup od kojeg polazi i izložba&nbsp;<i>Na izmaku svitanja</i>. Smje&scaron;tena unutar Etnografskog muzeja, institucije utkane u kolonijalno naslijeđe, izložba&nbsp;<i>Na izmaku svitanja</i>&nbsp;nudi kritički pogled na pitanja pripadnosti, naslijeđa i kolektivnih identiteta, gradeći zami&scaron;ljenu kartografiju veza i razmjena, povezanosti i presjeci&scaron;ta kroz vremena i prostore. Danas kada je veza između rasizma i fa&scaron;izma očita na mnogim mjestima u svijetu, izložba&nbsp;<i>Na izmaku svitanja</i>&nbsp;udaljava se od pojma &#39;jedinstvenih korijena&#39; prema vi&scaron;estrukim oblicima pripadnosti i potencijalnim solidarnostima. Kao intervencija u etnografski muzej, instituciju u kojoj se oblikuju, ali i osporavaju obrazovne i kulturne reprezentacije, izložba se bavi fluidnijim koncepcijama zajednica, identiteta i kolektiva te stavlja u fokus konstitutivnu dinamiku &#39;kulture&#39; i temeljnih mitova koji je održavaju.<br /> &nbsp;<br /> Izložba je otvorena do 30. studenoga 2025. u radnom vremenu Etnografskog muzeja Zagreb.</p>

Umjetnost na lancu: web3 i NFT kao novo područje stvaranja

<p> Tehnički muzej Nikola Tesla u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučili&scaron;ta u Zagrebu predstavlja izložbu posvećenu tehnologiji ulančanih blokova (eng. blockchain technology) i konceptu nezamjenjivih tokena (NFT), koji su otvorili nova vrata digitalnoj umjetnosti.</p> <p> Kroz djela devetero međunarodnih umjetnika i jedno djelo iz Državnog arhiva u Zagrebu, izložba istražuje kako blockchain i NFT-ovi mogu postati umjetnički medij, a ne samo sredstvo trgovanja kriptovalutama. Izložba donosi spoj tehnologije i umjetnosti te poziva na istraživanje novih mogućnosti digitalnog stvarala&scaron;tva.</p> <p> Izložba se može razgledati od 22. listopada do 9. studenog 2025. u vrijeme otvorenosti Muzeja za javnost: utorak - petak 9 do 17 sati, subota i nedjelja 9 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi </strong></p> <p> Izložba je organizirana u suradnji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj izložbe je upoznati &scaron;iru javnost s tehnologijom ulančanih blokova (eng. blockchain technology) i konceptom nezamjenjivih tokena - NFT-ova (eng. Non-fungible tokens). Također, želi se prikazati kako se ova tehnologija može koristiti kao umjetnički medij, a ne samo u svrhu trgovanja kriptovalutama, s kojima se najče&scaron;će povezuje.</p> <p> Zahvaljujući blockchainu i NFT-ovima prvi put se može jasno utvrditi tko je autor i vlasnik digitalnog djela, &scaron;to je potaknulo iznimno bogatu i raznoliku umjetničku produkciju &scaron;irom svijeta. NFT-ovi su otvorili nova vrata umjetnicima: omogućili su im stvaranje, prodaju i izlaganje radova na dosad neviđene načine, ali i potaknuli važne rasprave o vrijednosti i značenju digitalne umjetnosti.</p> <p> Na izložbi će biti predstavljena djela devetero međunarodnih umjetnika (Jure Laba&scaron;, Brego BBX, Vedran Klemens, Dora Bilandžić i Andrea &Scaron;arić, Darko R, Martin Lukas Ostachowski, Marcel Muntyanu, Graciana Molteni) te jedno djelo iz Državnog arhiva u Zagrebu. Posjetitelji će na izložbi imati priliku naučiti &scaron;to je to blockchain tehnologija, za&scaron;to ona revolucionarna, &scaron;to su to NFT-ovi, &scaron;to sve može postati NFT, kako se oni koriste u umjetnosti te kako se digitalna umjetnosti razvijala od 1950-ih do danas.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O istraživanju </strong></p> <p> Na izložbi će se provoditi istraživanje muzejske publike. U tu svrhu, izložba je organizirana u dva dijela.</p> <p> U prvom dijelu (7. - 19. 10.), na izložbi će biti prezentirani NFT-ovi s predmetnim legendama (ime autora, djela, godina) te uvodni tekst o izložbi.</p> <p> U drugom dijelu (22. 10. - 9.11.) izložba će biti pro&scaron;irena edukativnim tekstovima i interaktivnim materijalima na temu blockchaina i NFT-ova. Također, u drugom dijelu izložbe uz izložene NFT-ove dodat će se interpretacija djela i kratka biografija umjetnika. Drugi dio izložbe bit će prezentiran i online na platformi Objkt.com.</p> <p> Na oba dijela izložbe, posjetitelji će moći ispuniti upitnik (u dva dijela - prije i poslije posjeta) ili sudjelovati u intervjuu.</p> <p> Istraživanjem se želi utvrditi kako dodavanje edukativnih materijala, interpretacije djela, itd. utječe na učenje u muzeju te na percepciju digitalne umjetnosti. Također, istraživanje se bavi pitanjem prezentacije digitalnih umjetnina u muzejima i koliko je ona važna unatoč mogućno&scaron;ću njezina izlaganja online. Kao zahvalu za sudjelovanje u istraživanju, posjetitelji će moći osvojiti vlastiti NFT (limitirani broj).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija </strong></p> <p> Matea Bilogrivić diplomirala je 2019. godine povijest umjetnosti te francuski jezik i književnost na Sveučili&scaron;tu u Zagrebu. Zaposlena je kao konzervator povjesničar umjetnosti u Hrvatskom restauratorskom zavodu, u Odjelu za pokretnu kulturnu ba&scaron;tinu. Istodobno pohađa poslijediplomski studij informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje priprema doktorski rad na temu &bdquo;Utjecaj muzejske komunikacije na prijem digitalne umjetnosti na primjeru NFT-ova&ldquo;. Od 2021. godine surađuje na sveučili&scaron;nom projektu Primjena tehnologije ulančanih blokova u ba&scaron;tinskom okruženju na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njezini istraživački interesi uključuju muzejsku komunikaciju, nove tehnologije te primjenu blockchaina i NFT-ova u muzejskom kontekstu. Izložba Umjetnost na lancu: Web3 i NFT kao novo područje stvaranja nastala je kao dio istraživanja za doktorat i navedeni projekt.</p>

Božica i konjanici 2 – Sinteza fuzije

<p> U&nbsp;utorak, 21. listopada 2025. godine s početkom u 12 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Božica i konjanici 2 &ndash; Sinteza fuzije&ldquo;. Izložba ostvarena u suradnji s Gradskim muzejom Vinkovci donosi nova saznanja o Kultu podunavskih konjanika, jedinstvenom fenomenu religijskog sinkretizma iz 3. i 4. stoljeća. Izložba ostaje otvorena do 23. studenoga 2025. godine.<br /> <br /> Izložba&nbsp;&bdquo;Božica i konjanici 2 &ndash; Sinteza fuzije&ldquo;&nbsp;predstavlja&nbsp;15 novootkrivenih olovnih votivnih pločica pronađenih u okolici rimskodobnih Cibala (dana&scaron;nji Vinkovci), koje prikazuju božicu okruženu s dva konjanika &ndash; motiv koji svjedoči o složenosti i simbolici kultne fuzije u Donjoj Panoniji. Ova izložba nadovezuje se na uspje&scaron;nu izložbu &bdquo;Božica i konjanici &ndash; Kultni sinkretizam Donje Panonije&ldquo; koja je realizirana 2022. godine u Galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, a koja je predstavila 86 poznatih primjeraka tog fenomena iz hrvatskih muzeja.<br /> <br /> Dok je prva izložba &bdquo;Božica i konjanici &ndash; Kultni sinkretizam Donje Panonije&ldquo; bila kabinet, imerzivan i tih, koji demistificira istraživački proces, izložba &bdquo;Božica i konjanici 2 &ndash; Sinteza fuzije&ldquo; jest komunikacijski prostor, zadan ali nemiran, definiran perpetuiranom potrebom da se nakon istraživačkog, misaonog procesa povede strukovni dijalog uz otvorenu komunikaciju prema zainteresiranoj publici.<br /> <br /> &bdquo;Primarna je zadaća izložbe Božica i konjanici 2 govoriti, doslovno!&ldquo;&nbsp;istaknuo je autor izložbe Ozren Domiter, vi&scaron;i kustos Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu. Objasniv&scaron;i kako&nbsp;izložbu prati serija znanstveno-popularnih predavanja&nbsp;upriličenih u samom izložbenom prostoru. Domaći i inozemni stručnjaci svojim će prezentacijama nastojati sumirati ukupnost znanja o Kultu podunavskih konjanika, ali i ostalim temama sa &scaron;irokog polja duhovnosti rimsko dobnog dru&scaron;tva. &bdquo;Nužna razmjena ideja, novih spoznaja, prijedloga i pretpostavki, metodolo&scaron;kih alata i teorijskih okvira, otvorena i konstruktivna komunikacija posljedično &scaron;iri granice spoznaja o duhovnim aspektima antičkog čovjeka. Fokus izložbenog angažmana pomaknut je sa pasivnih predmeta, karata, statističkih prikaza i zadanih interpretacijskih tekstova na govornika i slu&scaron;atelja koji postaju aktivni elementi izložbe, nositelji muzejske prezentacije koji krutom bloku jedne muzejske sobe daju nasu&scaron;no potrebnu komunikacijsku dinamiku.&ldquo; pojasnio je. &bdquo;Sami predmeti, kao ishodi&scaron;te, prestaju biti izložbenim znakom. Predmeti postaju medij. Posrednik koji transferira značaj do željenog odredi&scaron;ta. Odredi&scaron;te je komunikacija &ndash; smisao i esencija dru&scaron;tvenog djelovanja muzeja.&ldquo; zaključio je autor.</p>

Zoran Kakša: The Returning Tale

<p> U ponedjeljak, 20. listopada 2025. u 19 sati u galeriji Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja &bdquo;&Scaron;kolica za 5&ldquo;, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;The Returning Tale&ldquo; autora Zorana Kak&scaron;e, profesora likovne kulture.</p> <p> Izložba donosi ciklus slikocrteža na drvenim naslonima &scaron;kolskih stolaca, u kojem se isprepliću motivi urbanog života, popularne kulture i osobnih sjećanja. Kroz melankolične prizore i poetiku prostora, autor stvara jedinstvene &bdquo;stranice dnevnika prisjećanja&ldquo;, bez naslova, označene samo brojevima. Nasloni &scaron;kolskih stolaca, kao odbačeni predmeti sjećanja, postaju simboli vremena, dok se kombinacijom tradicionalnih slikarskih i grafičkih tehnika gradi slojevita naracija o prostoru, pamćenju i identitetu.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 31. listopada 2025.</p> <p> Autorica konceptualnog teksta i koautorica postava je Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol, nezavisna vi&scaron;a kustosica i likovna kritičarka.</p> <p> &nbsp;</p>

Kiss me with your eyes – dječji pop-art

<p> Otvorenje izložbe žiriranih dječjih radova&nbsp;&bdquo;Kiss me with your eyes &ndash; dječji pop-art&ldquo; bit će u&nbsp;ponedjeljak,&nbsp;20. listopada 2025. godine, s početkom u&nbsp;12:00 sati.</p> <p> Organizatori izložbe su Muzej Grada Đurđevca i Županijsko stručno vijeće učitelja likovne kulture.</p>

Gdje ima dima, ima i vatre – priča o vatri

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Gdje%20ima%20dima%20ima%20i%20vatre.jpg" style="width: 350px; height: 166px;" /></p>

Sintart 19: Nika Radić — 1/3

<p> U devetnaestom izdanju ciklusa&nbsp;SintArt&nbsp;gostujuća umjetnica&nbsp;Nika Radić&nbsp;bavi se temom ozelenjivanja urbanih prostora, jednim od ključnih pitanja suvremenog života obilježenog ubrzanim prostornim promjenama i rastućom klimatskom neizvjesno&scaron;ću, temom koja zahtijeva preispitivanje na&scaron;ih dosada&scaron;njih načina razmi&scaron;ljanja i djelovanja u prostoru. U izložbenom projektu naziva &bdquo;1/3&ldquo; umjetnica polazi od ideja biologa Stefana Mancusa, jednog od osnivača LINV-a (<i>International Laboratory of Plant Neurobiology</i>), koji je izjavio da bi jednostavan i učinkovit način za ublažavanje klimatskih promjena bila transformacija trećine prometnica u &scaron;ume. Slična razmi&scaron;ljanja o preoblikovanju grada nalazimo i kod Vjenceslava Richtera koji u svojim analizama urbanizma prepoznaje promet kao jedno od glavnih ograničenja suvremenog života. Poput Richterovih utopijskih nacrta, umjetnica koristi arhitektonske metode prikaza kako bi istražila &scaron;to bi se dogodilo sa Zagrebom kada bi se trećina asfaltiranih povr&scaron;ina pretvorila u - &scaron;ume.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-19-nika-radic-1-3/1828/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Izložba povodom svjetskog dana kravate

<p> Povodom Dana kravate, 18. listopada 2025.,&nbsp;Muzej Međimurja Čakovec&nbsp;u suradnji s&nbsp;Cravaticumom &ndash; Boutique Museum of the Cravat&nbsp;iz Zagreba, jedinim muzejom kravata u Hrvatskoj i&nbsp;Gospodarskom &scaron;kolom Čakovec&nbsp;priprema izložbu kravata. Otvorenje izložbe je&nbsp;17. listopada 2025. u 10 sati, na drugom katu palače čakovečkog Starog grada.</p> <p> Kravata je simbol elegancije jo&scaron; od 17. stoljeća, znak prave gospode. U modu su ga uveli upravo Hrvati, odatle i ime kravati, po vojnicima koji su se zvali Hrvat, odnosno u njemačkoj inačici imena, Krabatt ili francuskoj Cravatt. Oni su se kao vojnici borili u Tridesetogodi&scaron;njem ratu, a na pari&scaron;kim su se ulicama među ostalim nacijama isticali elegantno zavezanom maramom oko vrata. Marama je imala vi&scaron;e namjena, među ostalim, bila je znak prepoznavanja. Francuzi pak, oduvijek skloni modi, preuzeli su i proslavili taj modni detalj nazvav&scaron;i ga kravata, prema hrvatskim vojnicima koji su je nosili. Čak ni mladi francuski kralj Luj XIV. nije ostao imun na taj upečatljiv detalj. On je počeo nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina i time odredio modni standard ne samo francuskih plemića.</p> <p> Izložba Muzeja Međimurja Čakovec u suradnji s Cravaticumom donosi primjerke tog modnog detalja koje ne smijete propustiti pogledati.&nbsp;U Čakovec tako po prvi put stižu kreacije slavnih dizajnera poput Christiana Diora, kao i kravate brojnih poznatih Hrvata, od političara do sporta&scaron;a.</p> <p> Ako jo&scaron; niste svladali vje&scaron;tinu vezanja kravate vrijeme je da to napravite. Naime, matematičar iz Stockholma Mikael Vejdemo-Johansson i njegov tim izračunali su da postoji 177.147 načina za vezanje kravate. Neke od njih moći ćete naučiti i u Muzeju Međimurja Čakovec.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radionice</p> <p> Osim kreativnog izazova u kojem sudjeluju vrtićarci i učenici, provode se radionice za vrtićarce, učenike osnovnih i srednjih &scaron;kola. Na radionici Čvor zajedni&scaron;tva srednjo&scaron;kolci iz Gospodarske &scaron;kole Čakovec &scaron;ivali su kravate, dok će ih učenici osnovnih &scaron;kola i vrtića na radionicama Dodaj boju na&scaron;em čvoru i Moja prva kravata oslikavati. Voditeljica projekta Dana kravate u Muzeju Međimurja Čakovec je muzejska pedagoginja&nbsp;Ines Virč.</p> <p> Otvorenje izložbe bit će 17. listopada 2025. u 10 sati na drugom katu palače Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba ostaje otvorena do 21. listopada 2025.g.</p> <p> &nbsp;</p>

Bukovac i Bogišić: dvije znamenite cavtatske obitelji

<p> Povodom proslave Dana Općine Konavle u petak, 17. listopada u 19 sati u Kući Bukovac održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Bukovac i Bogi&scaron;ić: dvije znamenite cavtatske obitelji&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Obitelj Bukovac i Bogi&scaron;ić najznačajnije su cavtatske obitelji s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Najpoznatiji pripadnici dviju obitelji, Vlaho Bukovac i Baltazar Bogi&scaron;ić, veći dio života proveli su izvan rodnog Cavtata, ali danas je njihov doprinos i utjecaj vidljiv u svim porama grada. Bukovac i Bogi&scaron;ić tijekom života su razvili prijateljski odnos pun po&scaron;tovanja, a nakon Bogi&scaron;ićeve smrti taj odnos se nastavio kroz prijateljstvo s Baltazarovom sestrom Marijom Bogi&scaron;ić-Pohl.</p> <p> Obje obitelji doprinosile su razvoju Cavtata: Bukovac i Bogi&scaron;ić su među suosnivačima Dru&scaron;tva &bdquo;Epidaurus&ldquo;, Bukovac je poklanjao slike i novac za obnovu crkvi, a Marija Bogi&scaron;ić-Pohl kontinuirano je financirala javne radove u Cavtatu te je osnovala bratovu zbirku. Zavr&scaron;no, Bukovac i Marija surađivali su pri podignuću spomenika Baltazaru Bogi&scaron;iću, koji danas krasi cavtatsku rivu.</p> <p> Najveći tragovi ovih znamenitih obitelji danas su Kuća Bukovac i Zbirka Baltazara Bogi&scaron;ića. Kao institucije nisu samo muzeji, već dragocjena svjedočanstva života iznimnih intelektualaca i njihovih trajnih doprinosa kulturnoj i znanstvenoj ba&scaron;tini Cavtata i &scaron;ire okolice.</p> <p> Autorica izložbe je kustosica Katarina Uhodić, a izložba je otvorena do 1. travnja 2026. godine.</p>

Dvanaest desetljeća željeznice kroz Đakovo

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Dvanaest desetljeća željeznice kroz Đakovo&ldquo; održat će se u petak 17. listopada u 19 sati u Muzeju Đakov&scaron;tine.</p> <p> Izložba je rezultat suradnje između Muzeja Đakov&scaron;tine i Hrvatskog željezničkog muzeja, a njeni autori su Mateo Dragičević (MĐ), Josip Kajinić (HŽM), Kristina Pavlović (HŽM) i Renata Veličan (HŽM).</p> <p> Otvaranje željezničke pruge u Đakovu 1905. godine označilo je važan korak u procesu modernizacije grada u sklopu &scaron;ireg razvojnog okvira Austro-Ugarske Monarhije. Ovaj događaj može se sagledali kao dio opće europskog infrastrukturnog trenda s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada su prometne inovacije služile kao temelj za transformaciju perifernih i ruralnih sredine u urbane, funkcionalne cjeline povezane sa sredi&scaron;tima političke moći, kulture i gospodarstva. Željeznica nije samo olak&scaron;ala kretanje ljudi i roba, već je imala duboke posljedice za gospodarsku strukturu, kulturni život, biskupijsku infrastrukturu i dugoročnu razvojnu dinamiku grada. S gospodarskog aspekta, Đakovo je dotad bilo agrarno sredi&scaron;te sa snažno razvijenim ratarstvom, vinogradarstvom i stočarstvom. Željeznica je omogućila jeftiniji i brži izvoz tih proizvoda prema trži&scaron;tima u Osijeku, Pečuhu, pa čak i Budimpe&scaron;ti, čime su se stvorili preduvjeti za veću konkurentnost lokalne proizvodnje. Istodobno je omogućen i uvoz kvalitetnijih alata, građevinskog materijala i industrijskih dobara &scaron;to je potaknulo razvoj obrta i trgovine. Prometna dostupnost imala je i važnu dru&scaron;tvenu dimenziju. Omogućila je veću mobilnost stanovni&scaron;tva, kako u smislu radne migracije, tako i u pogledu dostupnosti obrazovanja, zdravstva i administrativnih usluga.</p> <p> Đakovo se prometno integriralo u mrežu gradova istočne Slavonije, &scaron;to je utjecalo na svakodnevni život i ubrzalo proces urbanizacije. Kao sjedi&scaron;te biskupije, Đakovo je imala važno crkveno i kulturno značenje. Željeznica je omogućila snažniju komunikaciju s drugim biskupijama i katoličkim institucijama unutar Monarhije. Time je olak&scaron;an dolazak bogoslova, profesora, ali i visokih crkvenih dostojanstvenika, &scaron;to je učvrstilo položaj Đakova kao crkvenog sredi&scaron;ta. Episkopat tada&scaron;njih biskupa, poput Josipa Jurja Strossmayera (iako je umro pet mjeseci prije otvaranja pruge), koristio je infrastrukturu za &scaron;irenje kulturnih, prosvjetnih i nacionalnih ideja. U konačnici, izgradnja željeznice u Đakovu simbol je ulaska grada u moderni prometni i gospodarski sustav srednje Europe. Ona je poslužila kao sredstvo integracije i osnaživanja lokalnog identiteta u jednom složenom političkom vremenu, koje je balansiralo između tradicije biskupijskog autoriteta i izazova novog, industrijskog doba.&nbsp;</p>

Umjetnost u oblacima

<p> U petak, 17. listopada 2025. u 20 sati u Galeriji Prica održat će se otvorenje izložbe <i>Umjetnost u oblacima. </i></p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje do 7. prosinca 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Umjetnost u oblacima &ndash; motiv oblaka u hrvatskoj modernoj i suvremenoj umjetnosti</strong></p> <p> <i>Umjetnost u oblacima </i>parafraza je poznate izreke &bdquo;živjeti u oblacima&ldquo;, česte sintagme koja se koristi kada želimo za nekoga reći da je nerealan, udaljen od stvarnosti, zanesen, netko tko živi u svom idealiziranom svijetu... Vrlo često se upravo za umjetnike kaže da &bdquo;žive u oblacima&ldquo;, a taj je stereotip prisutan u javnom mnijenju jo&scaron; od kraja 18. i početka 19. stoljeća, razdoblja romantizma, kada se javlja fenomen umjetnika boema, siroma&scaron;nog i zbunjenog intelektualca genija koji se svojim djelovanjem i načinom života bori protiv ustaljenih građanskih normi i živi nekonvencionalnim životnim stilom. Žive li umjetnici doista u oblacima, ne možemo reći sa sigurno&scaron;ću, no da su oblaci zanimljiv i česti motiv u njihovom stvarala&scaron;tvu, potvrđuje upravo ova izložba!</p> <p> Nema osobe koja jednom nije ležala na travi i promatrala oblake poku&scaron;avajući u njima pronaći neko značenje, neke prepoznatljive oblike, prepu&scaron;tajući se sanjarijama i bezbrižnim razmi&scaron;ljanjima. Danas, zbog klimatskih promjena koje su donijele brojne katastrofalne su&scaron;e i poplave, vrlo često sa zebnjom gledamo u nebo pitajući se kakva nam nova i zastra&scaron;ujuća pojava prijeti. Istovremeno, znanstvenici smi&scaron;ljaju različite načine borbe protiv nastale situacije eksperimentirajući čak sa &bdquo;zasijavanjem oblaka&ldquo;, metodom kojom se iz oblaka poku&scaron;ava izvući vi&scaron;e ki&scaron;e ili snijega nego &scaron;to bi se prirodno dogodilo &ndash; koncept koji istovremeno zvuči obećavajuće i zastra&scaron;ujuće. Neuhvatljivost i nematerijalnost, bilo da je riječ o pamučastim oblacima na vedrom nebu, bilo da je riječ o tmastim, te&scaron;kim oblacima koji nagovje&scaron;tavaju olujnu dramu ili onim noćnim tajnovitim, ili pak oblacima koji nisu prirodnog porijekla već ljudskog, uglavnom neodgovornog djelovanja, motivi su i hrvatskih umjetnika, od prvih pejzažista, kao &scaron;to je to bio Nikola Ma&scaron;ić, pa sve do suvremenih umjetnika. Ta neuhvatljivost oblika oblaka i beskraj neba, mijena svjetlosti koja prodire kroz oblake ovisno o intenzitetu sunčeve svjetlosti, predmeti su estetske fascinacije umjetnika koji promatrajući ih promi&scaron;ljaju njihovu morfologiju kao izrazito vizualni moment <i>par exeleance</i>. Jednako tako potiču misaone senzacije provocirajući njihovu simboliku.</p> <p> Izložba je prigoda da se na trenutak zaustavimo pred brojnim crtežima, fotografijama, slikama, skulpturama, fotografijama ili pak filmovima i instalacijama oblaka četrdeset petero autora predstavljenih u sljedećim tematsko-kronolo&scaron;kim cjelinama: <i>Formiranje oblika</i>, <i>Oblaci koji to nisu, Simbolika oblaka, Oblaci grada, Ki&scaron;ni oblaci&nbsp; </i>te <i>Dječji kutak.</i></p> <p> Snježana Pintarić</p> <p> Dajana Vlaisavljević</p>

Smiljana Brezovec Meštrić: Sve na svijetu samo mijena jest

<p> U&nbsp;petak, 17. listopada, s početkom u 19:00 h u Otvorenoj galeriji Samoborskog muzeja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Sve na svijetu samo mijena jest&ldquo; autorice Smiljane Brezovec Me&scaron;trić.</p>

U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO – Izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva

<p> &bdquo;U POČETKU BIJA&Scaron;E KRALJEVSTVO &ndash; Izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva&ldquo; bit će postavljena u Galeriji Klovićevi dvori od 16. listopada 2025. do 15. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba povodom 1100. obljetnice kraljevstva, krunski događaj jubilarne godine, podijeljena je na tematske cjeline, osmi&scaron;ljene u skladu s dominantnim povijesnim, dru&scaron;tvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboličkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopu&scaron;ta pratiti ideju državnosti kroz stoljeća, od nastanka hrvatske države i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tuđih dinastija u nadolazećim razdobljima. Ona se manifestira u različitim kategorijama, koje nisu neminovno jednako i istovremeno zastupljene: narod (GENS / POPULUS), vjera (RELIGIO), jezik (LINGUA), skup običaja (MOS MAIORUM / TRADITIO), nacija (NATIO). Povijesni slijed koji na taj način želimo pratiti otkriva specifični &bdquo;mentalitet&ldquo; hrvatske državnosti. On se očituje u trajnoj pripadnosti &bdquo;imperijalnim nad-strukturama&ldquo; (Rimska Crkva, Franačko Carstvo, Bizant, Habsbur&scaron;ka monarhija), a takvo nas je političko i civilizacijsko naslijeđe pripremilo za sudjelovanje u dana&scaron;njoj europskoj zajednici nacija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/izlozba/u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Četvrtkom u muzeju / izložba postera Sekcije konzervatora-restauratora HMD-a

<p> U organizaciji Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva, 15. Susreti Sekcije konzervatora-restauratora održat će se 16. i 17. listopada 2025. u Pazinu. Domaćini ovogodi&scaron;njeg skupa su Državni arhiv u Pazinu te Etnografski muzej Istre &ndash; Museo etnografico dell&rsquo;Istria i Muzej grada Pazina.</p> <p> Tijekom dvodnevnog programa, stručnjaci iz hrvatskih i inozemnih muzeja i institucija predstavit će aktualne radove, projekte i istraživanja iz područja konzervacije-restauracije, uz poseban naglasak na očuvanje muzejskih zbirki, digitalizaciju i suvremene pristupe za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine.</p> <p> U sklopu Susreta već se tradicionalno organizira i izložba postera radova kolega iz struke, s izborom Naj-postera 15. Susreta. Izložba će ove godine prikazati 31 poster različitih tema. Izložba postera je uvijek iznova prilika da i posjetitelji koji nisu nužno vezani za konzervatorsko-restauratorsku struku mogu saznati pone&scaron;to novo i zanimljivo vezano za konzervaciju-restauraciju, a barem malo tim putem zaviriti i u posjetiteljima najče&scaron;će nedostupne dijelove muzeja gdje se predmeti obrađuju, istražuju i pripremaju za izlaganje.</p> <p> &nbsp;</p>

Aporia x Wave / Hypnagogic Library

<p> U&nbsp;antičkom ambijentu&nbsp;Augustovog hrama&nbsp;u Puli,&nbsp;u četvrtak 16. listopada s početkom u 18 sati, otvara se izložba&nbsp;<i>Aporia x Wave / Hypnagogic Library</i>&nbsp;autora&nbsp;Alexa Brajkovića, multimedijskog umjetnika i skladatelja koji razvija interaktivne audiovizualne instalacije i generativne glazbene sustave.</p> <p> U dva nova interaktivna rada, Brajković spaja umjetnu inteligenciju, gestu i prostor u iskustvo koje nastaje tek u susretu s publikom. U dijalogu između rimske arhitekture i suvremene tehnologije, ova izložba poziva gledatelje da aktivno sudjeluju i vlastitim pokretom oblikuju audiovizualni doživljaj.</p> <p> <i>Aporia&nbsp;</i>je vizualna instalacija sastavljena od neprekidno mijenjajućih digitalnih pejzaža. Sustav uz pomoć optičko-infracrvenog praćenja registrira geste posjetitelja, koji time mijenjaju strukturu, ritam i dinamiku kompozicije. Gledatelj vi&scaron;e nije samo promatrač, nego ju svojim pokretom sukreira.</p> <p> <i>Wave / Hypnagogic Library</i>&nbsp;je interaktivna audiovizualna instalacija koja koristi prepoznavanje pokreta i umjetnu inteligenciju kako bi u stvarnom vremenu stvarala sadržaj. Pokretima ruku posjetitelji upravljaju projekcijama i slojevima glazbe, kreirajući stalno promjenjivo, osobno iskustvo. Sustav se prilagođava svakom korisniku, čineći svaku interakciju jedinstvenom.</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, Grada Pule i Arheolo&scaron;kog muzeja Istre.</p> <p> Za vi&scaron;e informacija obratite se na e-mail:&nbsp;<a href="mailto:alex.brajkovic@gmail.com"><span style="color:#009ee3;">alex.brajkovic@gmail.com</span></a></p>