Tekući prostori – Karte dunavskog prostora 1650. – 1800.

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/Pozivnice%20MSO.jpg" style="width: 550px; height: 390px;" /></p>

Skriveni simboli u infraredu

<p> U subotu 23. studenog u 11 sati u Spomen-muzeju biskupa J. J. Strossmayera otvorit će se izložba &bdquo;Skriveni simboli u infraredu&ldquo;, iz crnog ciklusa dr. art. Dijane Nazor Čorda</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Skriveni simboli u infraredu&ldquo; prikazuje dvadesetak umjetničkih slika nastalih novom metodom infracrvenog slikarstva u kojoj dominiraju crni i zlatni tonovi. Na izložbi će biti prikazano i nekoliko animacija prijelaza slika iz vizualno u IR područje od 400 do 1000 nanometara i kratki film.&nbsp;U ovom ciklusu autorica ispituje mogućnosti i načine dobivanja tonova mije&scaron;anjem crne boje u nerazdvojivosti, simbiozi dvaju likovnih izražaja na istom nosiocu u vizualnom i bliskom infracrvenom spektru.</p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje Oktogona i izložbe „Punćela“ Dubravke Lošić

<p> U subotu, 23. studenoga 2024., u vremenu od 12 do 14 sati, Nacionalni muzej moderne umjetnosti otvorit će svoj novi prostor u Oktogonu izložbom &bdquo;Punćela&ldquo; Dubravke Lo&scaron;ić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U anale Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti 2024. godina ući će kao trenutak, a izložba Dubravke Lo&scaron;ić kao događanje, kada je NMMU-u konsenzusom Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva graditeljstva i Uprave za raspolaganje državnom imovinom, na trajno kori&scaron;tenje dodijeljen najmarkantniji prostor zagrebačkog Oktogona. U vremenu kada najuže sredi&scaron;te Zagreba spletom okolnosti posljedica potresa, postpandemijske ekonomije i općeg trenda ekspanzije ugostiteljskih objekata na u&scaron;trb svih ostalih sadržaja, doživljava povijesno najnižu razinu kulturnog, dru&scaron;tvenog i organiziranog života, ponikla je inicijativa kojom se želi potaknuti preokret i njegova re-urbanizacija. Uzbudljivo je biti akterom ovog čina vjere u preobražajnu snagu likovne umjetnosti i muzeja kao povijesno utemeljenog nositelja prosvjetiteljske vizije. Važno je slikom pridonijeti nadglasavanju kakofonija terasa koje su neke žive, neke zamrle, ali jo&scaron; uvijek svojim namje&scaron;tajem prisutne, metastazirale po pje&scaron;ačkoj zoni razlivenog Cvjetnog trga potičući kulturu pasivne konzumacije i brbljanja o bezazlenim i ne toliko bezazlenim temama. (...)<br /> Branko Franceschi&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena od 24. studenoga 2024. do 16. veljače 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

HDD / Studio Imitacija života: Oblik vremena – grafički dizajn 1987 – 1991.

<p> U petak 22. studenoga u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba &bdquo;Studio Imitacija života: Oblik vremena &ndash; grafički dizajn 1987 &ndash; 1991.&ldquo;. Izložba na jednom mjestu okuplja fascinantnu produkciju grafičkog dizajna tada dvadesetogodi&scaron;njaka &ndash; Darka Fritza i Željka Serdarevića &ndash; koji su pod imenom Studio Imitacija života u samo četiri godine zajedničkog djelovanja snažno obilježili vizualnu kulturu kraja 1980-ih godina u Zagrebu, Hrvatskoj i &scaron;ire. Izložba uključuje njihove slavne plakate i druge radove za prva izdanja Eurokaza, Dramu Slovenskog narodnog kazali&scaron;ta u Mariboru, OKC, SKUC, Tjedan suvremenog plesa i mnoge druge. Kustos izložbe je Marko Golub, a ostat će otvorena do kraja godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://dizajn.hr/blog/izlozba-studio-imitacija-zivota-oblik-vremena/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Putnici

<p> U petak, 22. studenog 2024. u 18 sati u Etnografskome muzeju će se otvoriti izložba &bdquo;Putnici&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je trogodi&scaron;nji projekt Etnografskoga muzeja kojim se predstavlja zbirka izvaneuropskih kultura otvarajući teme dekolonijalizima, rasizma, migracija i ostalih aktualnih tema. Posebnost ove izložbe je &scaron;to omogućuje različite interpretacije predmeta iz zbirke izvaneuropskih kultura prateći putovanja ljudi i predmeta od kolonijalnih vremena do suvremenosti.</p> <p> Zbirka izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja jedinstvena je u Hrvatskoj. Većina predmeta darovi su istraživača, misionara, kolekcionara, trgovaca, pomoraca, putnika i brojnih drugih pojedinaca. Isticanjem pojedinih donatora nastoji se ukazati na povijesne kontekste u kojima su djelovali i posredno otvoriti teme poput kolonijalizma, rasizma, europocentrizma, orijentalizma i Pokreta nesvrstanih. U izložbi su predstavljena suvremena etnografska istraživanja znanstvenog projekta ERIM &ndash; Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji Europske unije Hrvatske zaklade za znanost pri Institutu za etnologiju i folkloristiku.</p> <p> Izlaganjem umjetničko-aktivističkog rada &bdquo;Prijelaz&ldquo; autorica Selme Banich i Marijane Hamer&scaron;ak u suradnji s kolektivom Žene ženama odazivamo se pozivu na sudjelovanje u antikolonijalnim borbama za pravedniji svijet.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autorica izložbe</strong>: Marija Živković</p> <p> <strong>Stručna suradnica i autorica uvodnih tema i cjeline &bdquo;Nesvrstani&ldquo;:</strong> dr. sc. Aida Brenko</p> <p> <strong>Likovni postav</strong>: Studio Hrvatin</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e:&nbsp;<a href="https://emz.hr/izlozbe/izlozba-putnici/"><span style="color:#009ee3;">emz.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Otvorenje prostorno-specifične instalacije kipara Mateja Vukovića „Nakupi se čovjeku“

<p> U&nbsp;petak, 22. studenog u 19 sati u Galeriji Galženica otvoriti će se samostalna izložba kipara Mateja Vukovića. Riječ je o tzv. prostorno-specifičnoj instalaciji naziva &bdquo;Nakupi se čovjeku&ldquo;. Organizatorica i producentica izložbe je Antonia Vodanović, a autorica predgovora i kustosica Nata&scaron;a Ivančević.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Matej Vuković već je tijekom studija privukao pažnju struke i publike skulpturama oblih organičkih formi s temom oblaka. Njihove povr&scaron;ine prekrivene su intenzivnim monokromnim bojama&nbsp; čime on u medij skulpture uvodi slikarska sredstva, &scaron;to postaje stalna značajka njegova kiparskog izraza. Bojom postiže vedrinu i zaigranost, kao i dodatne značenjske slojeve kiparske forme. U počecima radi odljeve u poliesteru, materijalu koji je dostupan, lagan za preno&scaron;enje i pogodan za kolorističku intervenciju na povr&scaron;inu skulpture. Svjestan toksičnosti poliestera nastavlja istraživati nove materijale (stiropor, gips,&nbsp;<i>papier mache</i>, cement, drvo i druge), kombinirajući tvari raznih svojstava kako bi dobio željeni rezultat.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &#39;&#39;Izložba u Galeriji Galženica već svojim nazivom &bdquo;Nakupi se čovjeku&ldquo;, konotira stanje i osjećaje koji obuzimaju umjetnika, ali su i odraz generacijskog, a i &scaron;ireg, općeljudskog duha vremena. Prezasićenost informacijama i aktivnostima, ubrzan stil života, gomilanje predmeta, brojni izazovi kojima smo svakodnevno izloženi kao i mnogi osobni doživljaji i emotivna stanja kojih se želimo osloboditi, sve je to Matej Vuković sublimirao u prostorno-specifičnu ambijentalnu instalaciju koja ispunjava izložbeni prostor. Sastoji se od&nbsp;<i>readymade</i>&nbsp;predmeta (vodovodne cijevi) i skulpturalnih elemenata koji fragmentima ili cjelinom stvaraju narative koji specifičnom atmosferom aktiviraju pažnju, osjećaje i tokove misli promatrača.&#39;&#39; &ndash; navodi Nata&scaron;a Ivančević u katalogu izložbe</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Promatrajući dosada&scaron;nji Vukovićev opus, ovo je prva ambijentalna instalacija koja u cijelosti definira prostor izložbe. Ukida reprezentacijsku ulogu kipa, koji se u tradicionalnom kiparstvu smje&scaron;ta na postament kako bi prenio određenu poruku. Plastički elementi&nbsp; slobodno su raspoređeni u prostoru &ndash; nalaze se na podu, zaustavljajući ili usmjeravajući kretanje promatrača, a neki prekrivaju dio stepeni&scaron;ta, čime otežavaju kretanje.&nbsp; Plastičkim elementima koji se nalaze uokolo i iznad tijela promatrača, kipar uvodi interakciju i kretanje prostorom ambijentalne instalacije kao novo poetičko sredstvo i iskustvo. Umjetnički ambijent postaje mjesto tjelesne i vizualne interakcije s posjetiteljem. To je važan zaokret u odnosu na dosada&scaron;nji rad.&ldquo; &ndash; navodi kustosica u predgovoru</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 23. prosinca 2024.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Matej Vuković</strong>&nbsp;rođen je 1995. u Zagrebu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2021. godine u klasi Petra Bari&scaron;ića. Izlagao je na petnaestak skupnih izložbi, među kojima su 13. i 14. Trijenale hrvatskog kiparstva, 36. i 37. Salon mladih i 1. Velikogorički salon, te na samostalnim izložbama u Galeriji SC-a, Galeriji Matice hrvatske i Garaži Kamba. Dvije godine sudjelovao je u projektu &bdquo;Okolo&rdquo; i &bdquo;Okolo na moru&rdquo; s instalacijama u javnom prostoru. Tri javne skulpture postavljene su mu u Bjelovaru u sklopu projekta&nbsp;&bdquo;Svijetle pruge&ldquo;. Izlaže u sklopu Zen Contemporary Art galerije. Predstavljao je Akademiju likovnih umjetnosti na 28. Smotri sveučili&scaron;ta 2023. godine. Dobitnik je HPB-ove nagrade &bdquo;Plati i nosi&rdquo; za najbolji rad na izložbi 2018. god., Nagrade MSU-a za mlade umjetnike &bdquo;Ivan Kožarić&rdquo; 2021. god., i godi&scaron;nje nagrade HDLU-a za najboljeg mladog umjetnika, 2024. godine. Rad mu se nalazi u zbirci Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Fundusu Akademije likovnih umjetnosti.</p> <p> Živi i radi u Velikoj Gorici.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Pogled kroz Portret Marije Ghetaldi-Gondola

<p> Dubrovački muzeji u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom u petak, 22. studenoga 2024. u 19 sati u Kneževu dvoru organiziraju otvaranje izložbe &bdquo;Pogled kroz Portret Marije Ghetaldi-Gondola&ldquo;. Na izložbi će se predstaviti rezultati konzervatorsko-restauratorskih radova na slici Carmela Reggia &bdquo;Portret Marije Ghetaldi-Gondola&ldquo; iz 1812. godine. Kori&scaron;tenje suvremenih neinvazivnih istraživačkih metoda dovelo je do rijetkog nalaza: otkriveno je postojanje ranijeg portreta ispod bojenog sloja &scaron;to je omogućilo kontekstualizaciju ovog djela, kao i upućivanje na pripadnost zaokruženoj cjelini portreta iz Zbirke slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja. Arhivskim istraživanjima se otkrivaju i donose manje poznati detalji iz povijesti dubrovačkih vlastelinskih obitelji Ghetaldi i Gondola. Osim slikarskih djela, izložba predstavlja proces i rezultate provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe je vi&scaron;a kustosica Dubrovačkih muzeja Lucija Vuković, a stručni suradnici Ljubo Gamulin, Barbara Knežević-Kuzman i Nađa Lučić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Izložba ostaje otvorena u Kneževu dvoru do 31. ožujka 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Vunasti mamuti – divovi ledenog doba

<p> U petak, 22. studenoga, u 18 sati, u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec otvorit će se izložba &bdquo;Vunasti mamuti &ndash; divovi ledenog doba&ldquo;. Autorica izložbe je Branka Marciu&scaron;, vi&scaron;a kustosica Arheolo&scaron;kog odjela.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zahvaljujući stabilnoj orbiti i jedinstvenom položaju u Sunčevu sustavu, Zemlju su tijekom 4,56 milijardi godina duge pro&scaron;losti raznoliki događaji i procesi, iz vrućeg, stjenovitog tijela preobrazili u plavi planet s vodom ispunjenim oceanskim bazenima i morima nad čijim se povr&scaron;inama izdižu kontinentalne i kopnene mase. Prvotan se život pojavio prije otprilike 3,8 milijardi godina u oceanima i otada se postupno razvijao od prvih jednostavnih oblika, postajući sve kompleksniji, no evolucijska mu je staza bila sve prije negoli glatka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pod utjecajem prijenosa topline u Zemljinoj unutra&scaron;njosti, tektonske su ploče neprestano preobražavale Zemljine krajolike te stvarale i razlamale kontinente. Tektonika ploča i vulkanske aktivnosti uvjetovale su izmjenu smjera kretanja oceanskih struja, odnosno prijenosa toplinske energije diljem planeta &scaron;to je uzrokovalo promjene globalnih klimatskih obrazaca te izmjenu razine mora. Sveobuhvatna se Zemljina klima poput klatna mijenjala od stanja nalik onome u ledanama do onoga u staklenicima. Na&scaron; promjenjiv planet stvorio je mnoge izazove životu &ndash; od otrovnih mora, golemih ledenih pokrova i velikih pustinja do razdoblja gotovo neprestane ki&scaron;e. Klimatske promjene i udari svemirskih tijela često su imali po život opasne, a ponekad i katastrofalne posljedice. U pet navrata planet je doveo život do samoga ruba postojanja i svaki su put oko tri četvrtine svih vrsta izgubljene u masovnim izumiranjima.</p> <p> Unatoč nestabilnoj i dinamičnoj Zemljinoj pro&scaron;losti, Sunčeva energija, voda i savr&scaron;ena kemija stvorili su idealne uvjete za začetak života, odnosno, nastanak siću&scaron;ne stanice nazvane LUCA (eng.&nbsp;<em>Last Universal Common Ancestor</em>) koja je posljednji zajednički predak svim živim bićima na na&scaron;em planetu. Od tih skromnih početaka trebale su milijarde godina da se razvije kompleksan život koji je nastanio vodeni, kopneni i zračni okoli&scaron;. Cjelokupno putovanje od začetaka života do beskrajne raznolikosti dana&scaron;njice poticala je prilagodba životnim uvjetima, odnosno, evolucija ili postupna promjena nasljednih osobina živih bića.</p> <p> Istražujući fosile ili ostatke pro&scaron;loga života koje su geolo&scaron;ki procesi zakopali u naslage, znanstvenici su tijekom posljednjih 200 godina prikupili mno&scaron;tvo fosilnih zapisa, odnosno, podataka o fosilima &scaron;irom svijeta koji su osnovni izvor informacija o pro&scaron;losti života na Zemlji. Temeljem spomenutih istraživanja znamo da dana&scaron;nji živi svijet od oko 8 milijuna vrsta, čini samo jedan posto svih vrsta koje su ikad postojale, &scaron;to znači da ih je otprilike 4 milijarde tijekom Zemljine geolo&scaron;ke pro&scaron;losti izumrlo.</p> <p> Jedna od izumrlih vrsta je vunasti mamut (Mammuthus primigenius) &ndash; srodnik slona koji je tijekom pleistocenskih ledenih doba te dijelom holocena živio na području Euroazije i Sjeverne Amerike. Tim se područjem rasprostirala tzv. mamutska stepa, odnosno biom čiji su paleoekolo&scaron;ki uvjeti uključivali vegetaciju tundre i stepe uz malu količinu padalina i snježnoga pokrivača te obilje sunca tijekom ljeta. Biljne zajednice mamutske stepe imale su obilje nutrijenata, brzo su se obnavljale te bile mnogo raznovrsnije od sličnih dana&scaron;njih. Takvo bogato stani&scaron;te činilo je idealne uvjete za velikoga biljojeda poput vunastoga mamuta, jednoga od najimpresivnijih sisavaca ledenoga doba, koji se svojim gustim krznom i za&scaron;titnim slojem potkožnoga masnog tkiva prilagodio hladnoj periglacijalnoj klimi. Vrsta je izumrla nakon zavr&scaron;etka posljednjega ledenog doba kad je velik dio njihovog stani&scaron;ta nestao zbog zagrijavanja Zemljine klime.</p> <p> Fosilni nalazi kostiju i zuba vunastih mamuta relativno su česti u gornjopleistocenskim naplavinama rijeka, a omeđenost Međimurja dvama velikim vodotocima uvjetovala je njihovo postojanje i na području međimurskoga međuriječja. Od svojega osnutka do danas Muzej Međimurja Čakovec prikuplja, čuva i provodi za&scaron;titu, među ostalim, i fosilnih nalaza sakupljenih u Zbirci paleontolo&scaron;ke građe. Iako malobrojni, u zbirci su pohranjeni značajni paleontolo&scaron;ki ostatci gornjopleistocenskih vunastih mamuta, ali i fosilnih surla&scaron;a iz geolo&scaron;koga perioda neogena. Prema načinu prikupljanja svi pripadaju slučajnim nalazima. Većina ih potječe iz naplavina rijeka Mure i Drave, dok su četiri primjerka prikupljena prilikom eksploatacije ugljena nedaleko Murskoga Sredi&scaron;ća. Spomenuta restaurirana i konzervirana te stručno determinirana paleontolo&scaron;ka građa po prvi će put biti predstavljena javnosti izložbom Muzeja Međimurja Čakovec pod nazivom Vunasti mamuti &ndash; divovi ledenoga doba.</p> <p> Ideja o osmi&scaron;ljavanju izložbe na temu vunastih mamuta nastala je kao rezultat suradnje djelatnika Muzeja Međimurja Čakovec i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, koja je unatrag nekoliko godina rezultirala adekvatnom za&scaron;titom paleontolo&scaron;ke građe te njezinom kvalitetnijom stručnom muzejskom obradom. Namjera je izložbe prezentirati fosilne nalaze proboscida (surla&scaron;a) iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, ali i upoznati javnost s dinamičnom geolo&scaron;kom pro&scaron;lo&scaron;ću Zemlje, odnosno paleoklimom i paleookoli&scaron;em pleistocena te suživotom ljudi i vunastih mamuta. Uz paleontolo&scaron;ku građu iz fundusa Muzeja izložba će prezentirati i dvadesetak fosilnih nalaza pleistocenske faune iz privatne zbirke obitelji Zvijerac te nalaz fosilne kljove iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Vunasti mamuti &ndash; divovi ledenoga doba&ldquo; bit će otvorena do 31. ožujka 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Program obilježavanja Krševanovih dana kršćanske kulture i Dana grada Zadra 2024./2025.

<p> Povodom obilježavanja Kr&scaron;evanovih dana kr&scaron;ćanske kulture i Dana grada Zadra 2024./2025.,&nbsp; Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru organizira program:</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>&nbsp;u četvrtak, 21. studenoga 2024. </strong>&lsquo;Zadar Mostaru&rsquo; &ndash; na Sveučili&scaron;tu u Mostaru u 17,30 sati &nbsp;Izložba i predavanje: <i>Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru &ndash; Tragom bogate pro&scaron;losti,</i> autorice Ane Jordan Knežević, kustosice SICU-a Zadar (organizator Stalna izložba crkvene umjetnosti &ndash; SICU, Sveučili&scaron;te u Mostaru). Događaj se organizira i povodom održavanja međunarodne znanstvene konferencije o kr&scaron;ćanskoj umjetnosti <i>&lsquo;Ars Sacra&rsquo;.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>u ponedjeljak, 25. studenog 2024. u 11,30 sati</strong>, u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru: Stručno vodstvo za javnost: <i>U potrazi za sv. Kr&scaron;evanom</i> (organizatori SICU Zadar i Narodni muzej u Zadru).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>u ponedjeljak, 25. studenog 2024. u 18 sati,</strong> predavanje za javnost <i>&Scaron;tovanje sv. Kr&scaron;evana u Zadru &ndash; između tradicije i povijesti</i> koje će održati izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedri&scaron; (Filozofski fakultet Sveučili&scaron;te u Zagrebu).</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>u četvrtak, 28. studenog &nbsp;2024. u 12 sati</strong>, otvaranje izložbe <i>Portreti pape Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu</i> ( Udruga Hrvatska dijaspora, SICU Zadar i Zadarska nadbiskupija).&nbsp;</p> <p> <strong>u petak, 13. prosinca 2024. u 11,30</strong> <strong>sati</strong> predstavljanje publikacije (muzejskog vodiča) <i>&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna i njezino blago</i> (dr. sc. Đurđina Lako&scaron;eljac i doc. dr. sc. Ana Jordan Knežević) te edukativne slikovnice za djecu i mlade Kraljica Elizabeta i &Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna.</p> <p> (SICU Zadar i Prirodoslovno &ndash; grafička &scaron;kola Zadar).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Anita Kos: Nadanja i snovi / Hopes and Dreams

<p> U sklopu <strong><i>Srijede u Muzeju</i></strong> u Izložbenom salonu palače Sermage GMV-a otvara se likovna izložba <strong><i>Nadanja i snovi / Hopes and Dreams,</i></strong> na kojoj autorica <strong>Anita Kos</strong> premijerno predstavlja uratke iz svoga posljednjeg ciklusa. Djelima nastalima na temelju dnevničkih zapisa u slici i crtežu umjetnica oslikava svijet spavanja, ljenčarenja i ugode, intimu i toplinu kreveta, nježnosti, nadanja i sjete, uvlačeći promatrača u atmosferu koja neminovno sugerira dublja promi&scaron;ljanja, ciljeve i svrhu postojanja, slojevitost osjećanja i egzistencijalnih pitanja koje istražuje. U slikarskoj orijentaciji bliska je hiperrealizmu i figuraciji magičnog realizma, s nostalgičnim uplitanjem secesijske obrade tekstilnih i ornamentalnih elemenata koji pružaju lirski, intimistički i simbolistički ugođaj. Umjetnica stvara svoj jedinstveni stil koji izražava njezin osobni odnos prema svijetu, analizira i rekontekstualizira svakodnevne prizore i subjekte u atmosferu tihog postojanja, svojstvenu upravo osobnosti autorice i njezine vlastite elegične introspekcije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Anita Kos (r. 1994., Zabok) diplomirala je 2019. godine na studiju Likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Dobila je nagradu Akademije za postignuti uspjeh na diplomskom studiju. Članica je HDLU-a Zagreb i Varaždin. Izlagala je na samostalnim i skupnim izložbama, od kojih se ističu 7. Bijenale slikarstva i 10. Zagorski likovni salon, na kojem joj je rad i nagrađen.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica stručne koncepcije izložbe je vi&scaron;a kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec.</p>

Ples, otpor, (ne)rad. Kulturni, politički i umjetnički aspekti plesa za vrijeme i nakon Jugoslavije

<p> Nakon četiri godine zajedničkog rada u okviru projekta <em>(Non)Aligned Movements</em>, regionalna plesna mreža Nomad Dance Academy otvara izložbu kojom predstavlja nastojanje da se suvremeni ples na prostoru Jugoslavije promatra kao zajednički kulturni prostor.</p> <p> Izložba&nbsp;<em>Ples, otpor, (ne)rad</em>&nbsp;koja se otvara u srijedu 20. studenoga u MSU-a predstavlja dugoročno istraživanje i stvaranje digitalnog arhiva suvremenog plesa i izvođačkih umjetnosti u na&scaron;em dijelu Europe. Nije zami&scaron;ljena kao finalni odabir prikazanog materijala, nego kao jo&scaron; jedan korak na putu izgradnje i artikulacije odnosa koji se uspostavljaju odabranim artefaktima. Cijeli proces predstavlja se kao (ne)radni materijal, kao prostor za istraživanje s raznorodnim potencijalom.</p> <p> Na izložbi su prikazani materijali koji svjedoče o radu i djelovanju vi&scaron;e od stotinu umjetnika i umjetničkih kolektiva, kao i teoretičara i mislilaca koji su bilježili dru&scaron;tvene, kulturne, umjetničke i političke transformacije plesnog tijela i plesnog rada.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/ples-otpor-(ne)rad-kulturni-politicki-i-umjetnicki-aspekti-plesa-za-vrijeme-i-nakon-jugoslavije/1608/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Petra Šabić: Unutarnji oblici

<p> U utorak 19. studenoga u 20 sati, u Galeriji Vladimir Bužančić otvorit će se izložba &bdquo;Unutarnji oblici&ldquo; akademske umjetnice Petre &Scaron;abić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica se bavi različitim tehnikama i materijalima istražujući različite slikarske medije. Petra &Scaron;abić dvodimenzionalnu povr&scaron;inu slike pretvara u vi&scaron;edimenzionalnu percepciju doživljavanja stvarnosti. Podloga crne boje na platnu ističe kolorizam i stvara dodatnu dinamiku kompozicije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Umjetnica osim &scaron;to vje&scaron;to kombinira različite slikarske tehnike na povr&scaron;ini platna bilježi mnoge motive koristeći<strong> </strong>simbole, grafizme, crteže, tekst. Inspiraciju pronalazi u proučavanju babilonskih zvjezdanih karata, a mnoge znakove i simbole integrira u slike iz &bdquo;vlastite kulturne povijesti&ldquo; (prema riječima autorice). Izložbom &bdquo;Unutarnji oblici&ldquo;&nbsp;autorica istražuje svoje unutarnje svjetove i povezuje ih s metafizičkim promi&scaron;ljanima o<strong> </strong>zvijezdama, svemiru i vi&scaron;edimenzionalnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vesna &Scaron;antak, kustosica izložbe i voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e:&nbsp;<a href="https://czk-novi-zagreb.hr/galerija/samostalna-izlozba-slika-petre-sabic-unutarnji-oblici-u-galeriji-vladimir-buzancic/"><span style="color:#009ee3;">https://czk-novi-zagreb.hr/galerija/samostalna-izlozba-slika-petre-sabic-unutarnji-oblici-u-galeriji-vladimir-buzancic/</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

Danko Friščić: Svježoidi

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/Pozivnica-Friscic.jpg" style="width: 550px; height: 550px;" /></p>

Titraji strojeva

<p> Izložba je otvorena do 8. prosinca 2024. i ulaz je slobodan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Vidljivi svijet vi&scaron;e nije stvarnost, a nevidljivi svijet vi&scaron;e nije san.</i></p> <p> Marshall McLuhan, Razumijevanje medija</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Titraji strojeva&rdquo; bavi se kretanjima, oscilacijama, rezonancama i frekvencijama u različitim oblicima i formama kroz interaktivne instalacije te audio-vizualne i geometrijske artefakte. Kolektiv Radione istražuje titraje u područjima koji spajaju znanstvene pokuse te ingenioznost hakerske kulture s otvorenom znano&scaron;ću i &ldquo;uradi-sam&rdquo; kulturom. Područje koje u dana&scaron;nje doba zovemo hibridne umjetnosti. Taj spoj različitih pristupa stvara plodnu platformu za eksperimentiranje, izražavanje i dru&scaron;tvenu promjenu.</p> <p> Kroz ove međusobno povezane prakse zajednica surađuje na projektima koji često uključuju interdisciplinarne pristupe i potiču otvorenu razmjenu znanja. Titraj kao temeljna pojava u fizici interesantan je za područja hibridnih umjetnosti zato &scaron;to omogućuje razumijevanje matematičkih zakonitosti u formatu izložbenih artefakata koji komuniciraju kompleksnije znanje s gledateljem kroz interakciju. Titraj se može definirati kao periodično mijenjanje neke veličine te ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima. Vibracijska kretanja strojeva koja nastaju uslijed mehaničkih sila i dinamičkih opterećenja stvaraju zvučnu atmosferičnost karakterističnu za industrijski zvuk i ambijentalnu drone glazbu. Često su to titraji koji nastaju zbog neravnoteže u rotirajućim dijelovima, istro&scaron;enosti ležajeva, neusklađenosti dijelova, kao i zbog rezonancije s prirodnim frekvencijama sustava i pojava koji nas okružuju. Upravo te oscilacije &ndash; kolebanja i nestalnosti, odstupanja i gre&scaron;ke čine rad u tom području zanimljivim i izazovnim za izlagače.</p> <p> Baveći se oscilacijama bilo nam je nemoguće izbjeći frekvencije i načine na koje se one manifestiraju kroz elektroničke uređaje ili geometrijske strukture. Hakerska kultura u hibridnim umjetnostima podrazumijeva &ldquo;uradi-sam&rdquo; filozofiju i &ldquo;otvoreni pristup&rdquo; (eng.&nbsp;<i>open source</i>).</p> <p> Autori Radioninog kolektiva obično koriste softverske alate, kod i hardver kako bi preispitali kako tehnologija djeluje i kako može biti ponovno osmi&scaron;ljena u &scaron;irem dru&scaron;tvenom kontekstu te istražuju nove načine interakcije sa svijetom, tako premo&scaron;ćujući granice između tehnologije, znanosti i umjetnosti. Osim zaigranosti tehnologijama kroz interaktivne instalacije, izložba omogućuje i razumijevanje strukture gradnje geodezijske kupole te uključuje edukativni modul za djecu unutar kojeg se bave savladavanjem gradnje na manjim modelima.</p> <p> Izložba je dio projekta &raquo;Titraji, algoritmi i strojevi&laquo; koji Radiona.org provodi u 2024. godini.</p> <p> Letak možete preuzeti&nbsp;<a href="https://radiona.org/wp-content/uploads/2024/11/TMNT-RADIONA-Letak1-90x350mm-Rev.1.pdf"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Izlažu: Juraj Babić, Igor Brkić, Paula Bučar, Ana &amp; Mislav Cvetko (Peron , Zvonimir Domazet, Emard, Ronald Galić, Deborah Hustić, Sandra Maglov, Goran Mahovlić, Fran Masnjak, Damir Prizmić, Aleksandar Vojnić, Alwin Weber, Luka Žuženić.</p> <p> Autori izložbe: Deborah Hustić, Damir Prizmić</p> <p> Dizajn: Ivan Klisurić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za Tehnički muzej Nikola Tesla: Markita Franulić</p> <p> Hvala: Dujam Ivani&scaron;ević, Josip Ćosić, Sven Meler, Hrvoje Đukez</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizator: Radiona.org Partner: Tehnički muzej Nikola Tesla</p> <p> Suradnici: Peron 8, Kamp Velebit</p> <p> Podržali: Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske</p> <p> &nbsp;</p>

Kritički turizam

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;Kritički turizam&ldquo; održat će se u petak, 15. studenoga u Medijateci Flora te u subotu, 16. studenoga u Muzeju crvene povijesti, oba s početkom u 19:00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba predstavlja odabir radova umjetnika koji su nastali u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule, u kojoj su troje izlagača i članovi: Darko Fritz, Edita Pecotić i Ivan Ramljak.</p> <p> Kustos izložbe je Darko Fritz, a biti će prikazani radovi umjetnika: Boris Cvjetanović, Jana Dabac, Vitar Drinković, Katerina Duda, Darko Fritz, Dina Gligo i Vedran Gligo, Igor Grubić, Božena Končić Badurina, Andreja Kulunčić, Jelena Lovrec, Maja Marković, Edita Pecotić, Ivan Ramljak, projekt &bdquo;Reciplaža&ldquo; (Valerija Jurjević, Sanda Hančević, Darko Fritz), Ilija &Scaron;o&scaron;kić, Vice Tomasović</p> <p> &nbsp;</p> <p> O izložbi:</p> <p> &bdquo;Kritički turizam&ldquo; podrazumijeva kritiku neplanske turistifikacije i refleksiju njenih dru&scaron;tvenih i estetskih konotacija. Usmjeren je prema modeliranju interdisciplinarnog kritičkog diskursa koji<br /> propituje privredno stremljenje monoekonomiji turizma u Hrvatskoj i drugdje, te njenih posljedica na kulturni, socijalni i prostorni razvoj. Izložba predstavlja odabir radova umjetnika<br /> koji su nastali u produkciji ili koprodukciji udruge siva) (zona, prostora suvremene i medijske umjetnosti iz Korčule koji se reflektiraju na razne, uglavnom negativne, posljedice turizma s<br /> naglaskom na poimanje zajedničkih dobara neke zajednice, kao &scaron;to su javni prostor i infrastruktura. Umjetnici na kritički način tematiziraju turizam koristeći ih kao sredstvo za komentiranje i kritiziranje dominantnih dru&scaron;tvenih i kulturnih praksi, stavljajući naglasak prema etikama, poetikama i politikama prostora. Njene metodologije mogu se aplicirati kao <em>case-study</em> na slične turističke lokacije / destinacije diljem svijeta.</p> <p> Izložba u Medijateci Flora održava se u sklopu Godi&scaron;njeg programa Medijateke suvremenih umjetničkih praksi, dok se izložba u Muzeju crvene povijesti odvija u sklopu godi&scaron;njeg izložbenog programa Muzeja.</p> <p> Potpora: Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik, Zaklada Kultura nova</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>