Vlatka Horvat: By the Means at Hand / Priručnim sredstvima

<p> U utorak, 24. ožujka u 18 sati u MSU-u održat će se otvorenje izložbe <em>By the Means at Hand / Priručnim sredstvima </em>umjetnice Vlatke Horvat.</p> <p> Izložba nudi uvid u istoimeni projekt kojim je Horvat predstavljala Hrvatsku na 60. Venecijanskom bijenalu, a koji je po zavr&scaron;etku Bijenala donirala Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. U sklopu projekta Horvat je pozvala dvjestotinjak međunarodnih umjetnika &ndash; prijatelja i prijateljica kojima je zajedničko to da žive &bdquo;kao stranci&ldquo; u različitim zemljama diljem svijeta &ndash; da s njom razmijene umjetničke radove, koji se na neki način bave iskustvom migracija, bivanja strancem i života u dijaspori. Za svaki rad koji je primila u Veneciji, Horvat je umjetnicima za uzvrat poslala jedan svoj kolaž iz serije koju je izrađivala dok je živjela u paviljonu tijekom trajanja Bijenala. Radovi su putovali u oba smjera neformalnim transportnim mrežama; u torbama prijatelja, poznanika, a ponekad i stranaca koji su pristali biti kuriri. Izložba u MSU predstavlja izbor radova umjetnica i umjetnika koji su sudjelovali u projektu, kao i opsežnu popratnu dokumentaciju koja svjedoči o njegovu nastanku, razvoju i realizaciji.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/vlatka-horvat-by-the-means-at-hand-prirucnim-sredstvima/1893.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Matija Mesić – prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu

<p> Svečano otvorenje izložbe &bdquo;Matija Mesić&nbsp;&ndash; prvi rektor Sveučili&scaron;ta u Zagrebu&ldquo; održat će se u&nbsp;ponedjeljak, 23. ožujka 2026., u 19 sati u Muzeju&nbsp;Brodskog Posavlja.</p> <p> Ova godina je od iznimnog značaja jer obilježavamo 200. obljetnicu rođenja Matije Mesića (1826. &ndash; 1878.), rođenog Brođanina koji je postao prvi rektor modernog zagrebačkog Sveučili&scaron;ta. Izložba se također naslanja na veliku obljetnicu 150 godina od osnivanja modernog Sveučili&scaron;ta (1874.).</p>

Festival inkluzije: Pripadaš / izložba radova djece s poteškoćama

<p> U subotu, 21. ožujka 13 sati, u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače održat će se otvorenje izložbe dječjih radova u sklopu 4. Festivala inkluzije: Pripada&scaron; (<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Program-Festival-Inkluzije-2026.pdf"><span style="color:#009ee3;">program</span></a>).</p>

Ecce Homo

<p> U subotu, 21. ožujka u 11 sati u Maloj galeriji Muzeja grada Splita, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Ecce Homo&ldquo; umjetnica Karin Grenc i Ane Marije Botteri.</p> <p> Izložba se održava u sklopu programa &bdquo;Muka kao nadahnuće&ldquo;, ciklusa umjetničkih i kulturnih događanja posvećenih pasionskoj ba&scaron;tini, koji je Glazbena mladež Split pokrenula 2025. godine. Program okuplja koncerte, predavanja, izložbe i projekcije s ciljem predstavljanja bogatstva i raznolikosti tradicija korizme i Velikoga tjedna, povezujući umjetnički, duhovni i kulturni sadržaj u suradnji s brojnim ustanovama, umjetnicima i zajednicama.</p>

Silvija Cecelja: Dijalog bez riječi

<p> U Muzeju planinarstva ovog petka, 20. ožujka 2026. godine u 18 sati otvara se izložba &bdquo;Dijalog bez riječi&ldquo;.</p> <p> Radi se o drugoj samostalnoj izložbi umjetnice Silvije Cecelje u sredi&scaron;tu koje jest odnos umjetnosti i prirode te stvaranje novih vrijednosti.</p> <p> Izložba se sastoji od dvadeset slika apstraktne koncepcije i pet recikliranih vaza kojima je upotpunjen postav. Svi su radovi kreirani u posljednjih godinu dana. Slike su nastale u tehnici miks medija koja spaja akril na platnu s predmetima pronađenima u prirodi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Koristeći materijale iz prirodnog okruženja umjetnica vodi dijalog, odnosno stvara duboku vezu između prirode i procesa stvaranja umjetnosti pri čemu&nbsp;ne upotrebljava riječi već vizualni aspekt.</p> <p> Kratka biografija umjetnice:</p> <p> Silvija Cecelja rođena je u Varaždinu 1978. godine gdje je zavr&scaron;ila srednju tekstilnu &scaron;kolu za dizajnera, potom i Vi&scaron;u tekstilnu, kao ing. odjevne tehnologije. Slikanjem se bavi posljednjih nekoliko godina. Prvu samostalnu izložbu imala je u Novom Marofu 2023. godine. Za sebe kaže da je samouka umjetnica. Osim akrila koristi i sprejeve na platnu. Neprestano istražuje nove motive i tehnike prikazivanja. Nedavno je počela eksperimentirati teksturom na platnu primjenjujući uz to gips, kamen, jutu, komade drveta. Motivi koji se mogu naći na njezinim platnima su različiti, od životinja, prirode i poznatih osoba, do apstraktnih motiva. Udana je i ima dvoje djece. S obitelji živi u Zavr&scaron;ju Podbelskom u okolici Novog Marofa.</p> <p> Izložba &bdquo;Dijalog bez riječi&ldquo; Silvije Cecelje dio je izložbenog programa Muzeja planinarstva u 2026. godini koji su financijski podržali Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Ivanec.</p> <p> Kustosica izložbe je Ana &Scaron;kriljevečki.</p> <p> Svečano otvorenje izložbe obogatit će nastup violinistice Martine Sabljak.</p>

Pisanice

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Pisanice.jpg" style="width: 650px; height: 392px;" /></p>

Usudi se! Pogledaj preparate!

<p> Gostovanje izložbe <i>Usudi se! Pogledaj preparate!</i> u Gradskom muzeju Virovitica donosi jedinstvenu priliku da izbliza upoznate fascinantne preparate koji su se nekada koristili u nastavi prirodoslovlja diljem Hrvatske.</p> <p> Po prvi put u Virovitici predstavljamo vrijednu građu iz Zbirke nastavnih sredstava i pomagala &Scaron;kolskog muzeja, predmete koje su u nastavi koristile generacije učenika i koji svjedoče o predanosti učitelja svome pozivu.</p> <p> <i>Učitelji kao sakupljači, istraživači i preparatori</i></p> <p> Posebnost ove izložbe krije se u činjenici da su mnoge preparate prikupili i izradili sami učitelji.</p> <p> Jo&scaron; od 1871. godine udruga učitelja Hrvatski pedago&scaron;ko-književni zbor sustavno je prikupljala, za &Scaron;kolski muzej, nastavna sredstva, uključujući i ona za nastavu prirodopisa. Zahvaljujući toj predanosti danas možemo razgledati ribe, žabe, gu&scaron;terice, kukce, zmije &ndash; pa čak i bjelou&scaron;ku pronađenu u Maksimirskom perivoju, prepariranu za potrebe &scaron;kolske nastave.</p> <p> Posebno se ističu:</p> <p> &middot;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; donacija učiteljskog para Nikole i Ivane Pavić, koji su početkom 20. stoljeća vlastitim rukama izrađivali preparate za nastavu</p> <p> &middot;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; bogata zbirka o medu i pčelarstvu, donacija učitelja Kvirina Broza, izvorno predstavljena na Hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine</p> <p> &middot;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; impresivno gnijezdo str&scaron;ljena, model pčele i model zmije iz novije donacije Gornjogradske gimnazije.</p> <p> Među najzanimljivijim eksponatima nalaze se i preparati koji prikazuju razvojne faze pčele medarice, od jaja&scaron;ca do odrasle pčele, zorno, ba&scaron; kako je to nekada izgledalo u učionicama.</p> <p> Ova izložba nije samo priča o muzejskim predmetima. Ona je priča o znatiželji, učenju i hrabrosti da se priroda upozna izbliza.</p> <p> Virovitica sada ima priliku vidjeti dio bogate &scaron;kolske ba&scaron;tine Hrvatske.</p>

Crne pisanice u Podravini i Međimurju

<p> U petak 20. ožujka u&nbsp;18 sati&nbsp;u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Crne pisanice u Podravini i Međimurju&ldquo;.</p> <p> Autorice izložbe su Janja Kovač&nbsp;(Muzej Međimurja Čakovec) i&nbsp;Vesna Per&scaron;ić Kovač&nbsp;(Muzej grada Koprivnice).</p> <p> Pisanice su općenito&nbsp;<strong>najprepoznatljiviji simbol Uskrsa</strong>, a&nbsp;<strong>črna pisanica</strong>&nbsp;ukra&scaron;ena mahom cvjetnim, ali i drugim motivima jedinstveno je nematerijalno dobro. Prepoznala je to stručna zajednica dodjelom svojstva nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske koje obvezuje nositelje, ustanove te lokalnu zajednicu na njegovo čuvanje, prezentiranje i preno&scaron;enje novim generacijama. Izložbu prati bogat katalog s fotografijama, opisima tog umijeća te povije&scaron;ću. Naglasak izložbe je na nositeljima vje&scaron;tine koji i dan danas svoja znanja nesebično prenose na nove generacije.</p> <p> Izložba koja je nastala&nbsp;<strong>u suradnji Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice</strong>&nbsp;donosi pisanice iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec te one izrađene od strane suradnika Muzeja grada Koprivnice. Odabrane pisanice rezultat su različitih tehnika koje se danas prakticiraju u Međimurju i Podravini: batik tehnika (nano&scaron;enje voska), bojanje prirodnim bojama, bojanje prirodnim bojama uz preno&scaron;enje cvjetnih uzoraka na njih (omatanja jaja u tkaninu ili čarapu), struganje te ukra&scaron;avanje lijepljenjem prirodnih i umjetnih materijala.</p> <p> Među njima najistaknutije mjesto zauzimaju pisanice nastale batik tehnikom i crne pozadine koje su rijetkost u hrvatskom tradicijskom području. Najstarija takva pisanica pronađena je prilikom arheolo&scaron;kih istraživanja Starog grada u Gudovcu te je datirana&nbsp;<strong>u 15. stoljeće.</strong>&nbsp;Ovaj pronalazak govori o vi&scaron;estoljetnom kori&scaron;tenju batik tehnike u Hrvatskoj najkasnije od srednjeg vijeka. O batik tehnici u Međimurju i Podravini nema mnogo pisanih tragova te su najraniji iz druge polovice 20. stoljeća. No, analizom dana&scaron;njih pisanica možemo pretpostaviti da su se izrađivale najkasnije od 19. stoljeća kada se na ovim područjima ustalila moda baroka s karakterističnim tamnim pozadinama i cvjetnim motivima.</p> <p> Postav izložbe kombinira izlaganje fizičkih predmeta, izbor iz opsežne foto dokumentacije te video građu o načinu izrade pisanica u Međimurju i Podravini te rekreiranom običaju sestrenja u Doma&scaron;incu.</p> <p> Izložbu će pratiti likovni natječaj na temu pisanica te radionice izrade črnih pisanica.</p> <p> Izložba ostaje otvorena od 31. svibnja 2026. godine.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Etruščani s nestale rijeke – Lica i mitovi iz muzeja u Chiusiju i Chiancianu

<p> U petak 20. ožujka u&nbsp;18 sati&nbsp;u Arheolo&scaron;kome muzeju Osijek održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Etru&scaron;čani s nestale rijeke &ndash; Lica i mitovi iz muzeja u Chiusiju i Chiancianu&ldquo;.</p> <p> Izložba <strong>Etru&scaron;čani s nestale rijeke &ndash; Lica i mitovi iz muzeja u Chiusiju i Chiancianu</strong> vodi posjetitelje na zanimljivo putovanje u svijet Etru&scaron;čana, predstavljajući njihovu kulturu kroz opsežan i značajan izbor nalaza. Predmeti, iznimne povijesne i umjetničke vrijednosti, potječu iz Nacionalnog arheolo&scaron;kog muzeja u Chiusiju, Gradskog muzeja &bdquo;Podzemni grad&rdquo; u Chiusiju te Gradskog arheolo&scaron;kog muzeja Voda u Chianciano Termama.</p> <p> Koncept izložbe podijeljen je na uvodni dio i osam tematskih cjelina. Bogat edukativni aparat, sastavljen od panela i legendi uz izlo&scaron;ke, uvodi u opće teme etru&scaron;čanske civilizacije, a potom prikazuje njihovu specifičnu pojavnost na području drevnoga i moćnoga grada Chiusija. Sam naslov izložbe priziva duboke promjene krajolika koje su se dogodile od antike do danas te nagla&scaron;ava strate&scaron;ku važnost grada koji je nekoć bio ključno čvori&scaron;te prometnih i trgovačkih putova, ponajprije riječnoga puta danas nestale rijeke Clanis.</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Italije &ndash; Regionalne uprave Nacionalnih muzeja Toskane, Veleposlanstva Italije u Zagrebu, Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu i Grada Osijeka.</p> <p> &nbsp;</p>

Suradnjom do kreativnosti

<p> U petak 20. ožujka u&nbsp;14 sati&nbsp;u Muzeju suvremene umjetnosti održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Suradnjom do kreativnosti&ldquo;.</p> <p> Uvodni dio otvorenja održat će se u prizemlju Muzeja, nakon čega će biti upriličeno razgledavanje izložbe postavljene u prostoru Pari&scaron;ke sobe Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja na 3. katu.</p>

WHEN POLITICS STRATEGIZED AESTHETICS / Umjetnička djela iz zbirke NMMU-a u Berlinu

<p> <strong>WHEN POLITICS STRATEGIZED AESTHETICS</strong><br /> <strong>Umjetnička djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb 1945.&ndash;1960.</strong></p> <p> Kustoska koncepcija: <strong>Branko Franceschi i Marta Radman</strong></p> <p> <strong>Kunsthaus Dahlem</strong><br /> K&auml;uzchensteig 12, Berlin</p> <p> Otvorenje: <strong>19. ožujka u 19:00</strong></p> <p> <strong>Umjetnici:</strong> Antun Augustinčić, Vojin Bakić, Marijan Detoni, Du&scaron;an Džamonja, Ivo Gattin, Ivan Jeger, Ksenija Kantoci, Julije Knifer, Slavko Kopač, Vladimir Kristl, Ferdinand Kulmer, Milena Lah, Aurelije Lukežić, Valerije Michieli, Edo Murtić, Ivan Paleka, &Scaron;ime Perić, Ivan Picelj, Vanja Radau&scaron;, Božidar Ra&scaron;ica, Ivan Sabolić, Aleksandar Srnec, Marino Tartaglia i Josip Vani&scaron;ta.</p> <p> Zavr&scaron;etkom Trećeg Reicha i podjelom Njemačke, najprije na okupacijske zone, a potom i na dvije zasebne države, u istočnom dijelu zemlje ubrzo se uspostavila specifična kulturna politika. Krajem 1940-ih u likovnim umjetnostima i književnosti DDR-a oblikuje se novi smjer koji se promovira &bdquo;odozgo&ldquo;, iz partijskih struktura &ndash; socijalistički realizam. Provedba takve umjetničke i kulturne doktrine nije bila ograničena samo na DDR. Diljem istočnog bloka socijalistički realizam preuzet je iz Sovjetskog Saveza, gdje je već početkom 1930-ih progla&scaron;en jedinim prihvatljivim modelom za umjetnost i književnost. Dok je u DDR-u godinama ostao dominantan, gotovo neupitan model, Jugoslavija se odlučila za vlastiti, neovisniji put, iako je i ovdje provedba političkih ideala i ideologija bila praćena snažnom represijom i političkom kontrolom.</p> <p> U poraću Drugoga svjetskog rata jugoslavenska socijalistička vlast i javne kulturne institucije poticale su oblike umjetničke produkcije koji su nagla&scaron;avali glorifikaciju partizanskog otpora te javne radove usmjerene na obnovu ratom razorene zemlje. U području portreta naglasak je bio na prikazima vodećih komunističkih dužnosnika, a prije svega neupitnog vođe mar&scaron;ala Tita, čiji su portreti postali obvezni u javnim prostorima i državnim institucijama. Godine 1948., nakon sukoba Tita i Staljina, Jugoslavija prekida veze s Informbiroom. Iako je Komunistička partija zadržala potpunu unutarnju kontrolu, država sve vi&scaron;e traži političku, vojnu i gospodarsku potporu zapadnih demokracija. Iz pragmatičnih razloga tada se oblikuje i međunarodno promovira specifičan model &bdquo;socijalizma s ljudskim licem&ldquo;, praćen službenom podr&scaron;kom najnovijim tendencijama apstrakcije u međunarodnoj likovnoj umjetnosti. Likovna umjetnost tako postaje važan instrument kulturne diplomacije: s jedne strane predstavljaju ambiciju i stvaralački potencijal lokalnih umjetnika u razvoju suvremenog vizualnog jezika, a s druge doprinose pozicioniranju Zagreba kao živog međunarodnog kulturnog sredi&scaron;ta u razdoblju od 1950-ih do 1970-ih. Izložba predstavlja prijelaz od socijalističkog realizma prema apstrakciji i egzistencijalističkoj figuraciji kroz reprezentativna djela otkupljena za zbirku Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.</p> <p> Politička pozadina ove estetske transformacije, međutim, ukorijenjena je u dramatičnim povijesnim okolnostima. U neposrednom poraću 1945. godine Komunistička partija, oslanjajući se na vodstvo u antifa&scaron;ističkom otporu i pobjedu nad fa&scaron;izmom, učvrstila je potpunu političku kontrolu brutalnim uklanjanjem političke opozicije i takozvanih neprijatelja države i naroda. Među njima su bili poraženi kolaboracionisti, pripadnici građanske klase, folksdojčeri te političari s drukčijim političkim stavovima i programima. Bila je to revolucija u svojem najokrutnijem obliku. Točan broj stradalih u masakrima, na mar&scaron;evima smrti ili u koncentracijskim logorima nikada nije utvrđen, no procjene govore o vi&scaron;e od 100.000 ljudi.</p> <p> Godine 1949., nakon raskida sa Sovjetskim Savezom i Rezolucije Informbiroa, Komunistička partija provodi &bdquo;či&scaron;ćenje&ldquo; vlastitih redova od prosovjetskih simpatizera osnivanjem logora za preodgoj, među kojima je najpoznatiji gulag na Golom otoku. Broj zatvorenika samo na Golom otoku procjenjuje se na 16.000 do 32.000, dok se broj umrlih procjenjuje između 400 i 4.000.</p> <p> Ova epizoda iz kulturne i političke povijesti hrvatske umjetnosti samo je jedan primjer složenog i često tragičnog sudara političkih agendi i estetske evolucije kroz povijest, sudara koji je u pojedinim trenucima rezultirao nekima od najznačajnijih kulturnih ostvarenja.</p> <p> &nbsp;</p>

Nebo se okreće – ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu

<p> Izložba <i>Nebo se okreće &ndash; ovo nije jo&scaron; jedna izložba o nadrealizmu</i>&nbsp;okuplja tridesetak radova, od minijaturnih reljefa i crteža do jo&scaron; neizlaganih instalacija iz muzejske kolekcije, uz pet pozvanih umjetnika.&nbsp;</p> <p> Tradicionalne i eksperimentalne tehnike mije&scaron;aju se s nekonvencionalnim i nestabilnim materijalima: sol, dlake, koža, pijesak&hellip; Na&nbsp;ovoj izložbi&nbsp;klasična upori&scaron;ta gube svoju važnost, a u prvi se plan stavlja ono &scaron;to guramo pod tepih: kontradiktorni impulsi, strahovi i želje koji nas i pokreću i zbunjuju.&nbsp;Vjera u ekonomski rast, racionalni subjekt i jezik kao alat jasnoće, dovedena je u sumnju, čemu svjedoči i na&scaron;e vrijeme ubrzanih kriza.</p> <p> <i>Nebo se okreće</i>&nbsp;izdvaja nesvjesno kao neiscrpnu temu umjetničkog istraživanja, a predstavljene radove, nastale od četrdesetih godina 20. stoljeća do danas, povezuju određene strukturalne sastavnice nadrealizma. Međutim, ovo nije jo&scaron; jedna izložba o nadrealizmu.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://mmsu.hr/dogadaji/nebo-se-okrece-ovo-nije-jos-jedna-izlozba-o-nadrealizmu/"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>

Danica Bijeljac: Oko nas sve vibrira (ništa nije uzalud)

<p> U Lo&scaron;injskom muzeju, u Galeriji Fritzi, 19. ožujka u 19,00 h otvara se samostalna izložba fotografija umjetnice Danice Bijeljac pod nazivom &bdquo;Oko nas sve vibrira (ni&scaron;ta nije uzalud)&ldquo;. Riječ je o umjetnici kojoj je otok Lo&scaron;inj&nbsp;utoči&scaron;te u kojem pronalazi prostor za stvaranje i izražavanje vlastite individualnosti. Njene fotografije, snimljene na otoku donose priču koja poput&nbsp; &bdquo;životnog podtona&ldquo;. Razumijevanjem dubine i atmosfere koju fotografije donose djeluje na percepciju života i životne mudrosti. Fotografija joj pritom nije samo zabilje&scaron;ka nego alat samopromatranja, tiha koreografija tijela, svjetla i emocije. U njezinim radovima trenutak vi&scaron;e nije krajnja točka, nego polazi&scaron;te nove vremenske dimenzije.</p> <p> Danica Bijeljac vizualna je umjetnica koja djeluje na području filma i fotografije.</p> <p> Studij je zavr&scaron;ila u Parizu u razdoblju od 1998. do 2004. godine, na Sveučili&scaron;tu Paris 1 Panth&eacute;on-Sorbonne (St-Charles) te na Sveučili&scaron;tu Paris 8 Vincennes&ndash;Saint-Denis.</p> <p> Kroz film i fotografiju Danica Bijeljac gradi intimne kronike slika koje nas nastanjuju i koje stvaramo kao poku&scaron;aje približavanja misteriju vlastitog podrijetla i emocija. Njezine fotografske serije oblikuju se kao simbolički odgovori na temeljna egzistencijalna pitanja, među kojima su: &Scaron;to je preostalo od svjetlosti na&scaron;ih želja?, Izgubljeni domovi / pronađeni recepti, Otok unutar nje, Pod vodom snova moja se du&scaron;a boji, te Gdje se može dogoditi okolnost koja mijenja lice stvari.</p> <p> Tijekom posljednjih&nbsp;pet&nbsp;godina intenzivno surađuje s kazali&scaron;nim umjetnikom Djilalijem Ammoucheom na osmi&scaron;ljavanju scenografija izložbi, s ciljem &bdquo;oživljavanja&ldquo; fotografija-instalacija u prostoru. Njihova zajednička istraživanja usmjerena su na to kako po prirodi nijemi objekti mogu zavibrirati kroz svjetlost, puteve gledanja i dramaturgiju asocijacija.</p> <p> Svoja je djela izlagala i surađivala s brojnim institucijama i galerijama u Hrvatskoj i Europi.</p> <p> &nbsp;</p>

Circuits of Chance / gostovanje u Koreji

<p> Izložba <i>Circuits of Chance</i> nastaje u suradnji korejskog Nam June Paik Art Centera i Muzeja suvremene umjetnosti. Ova izložba donosi djela autora_ica koji su prvenstveno, iako ne isključivo, iz Hrvatske, i čije stvarala&scaron;tvo rezonira s umjetno&scaron;ću Nam June Paika, te tako stvara prostor interakcije i daje povratne informacije. Rezoniranje je izrazito, ali i neočekivano, s obzirom da radovi potječu iz posve različitih okolnosti i konteksta. Usporedna istraživanja na različitim krajevima svijeta, u to vrijeme bez izravnog kontakta, oblikovana su zanimanjem za tehnologiju i sistemski pristup umjetnosti, te redefiniciju kako umjetničkog rada, tako i publike kojoj se obraća. Predstavljeni su Aleksandar Srnec, Andreja Kulunčić, Dalibor Martinis, Dan Oki, Darko Fritz, Goran Trbuljak, Ivan Ladislav Galeta, Ivan Maru&scaron;ić Klif, Ivan Picelj, Katalin Ladik, Koloman Novak, Marina Abramović, Sandra Sterle, Sanja Iveković, Tomo Savić-Gecan i Vladimir Bonačić.</p> <p> Kustosi_ce izložbe su Lee Sangah, Dan Oki, Martina Munivrana i Olga Majcen Linn.</p> <p> Uoči otvorenja, od 15 sati po korejskom vremenu (KST/GMT+9) orkestar Hwaum Chamber Orchestra izvodit će djela Hyunsuka Juna i Milka Kelemena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://njpart.ggcf.kr/exhibitions/253"><span style="color:#009ee3;">njpart.ggcf.kr</span></a></p>

Putovima Stipe Sikirice

<p> U četvrtak, 19. ožujka u 20 sati, u Galeriji Vladimir Bužančić Centra za kulturu Novi Zagreb održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Putovima Stipe Sikirice&ldquo; (zagrebačka dionica).</p> <p> Galerija Vladimir Bužančić&nbsp;u sklopu dugogodi&scaron;nje međugradske suradnje donosi izložbu posvećenu jednom od najvažnijih hrvatskih kipara &mdash;&nbsp;Stipi Sikirici. Projekt je nastao u suradnji&nbsp;Centra za kulturu Novi Zagreb, Gradske galerije Sikirica&nbsp;i&nbsp;Muzeja Cetinske krajine&nbsp;iz&nbsp;Sinja, a takve razmjene izložbi igraju važnu ulogu u&nbsp;dostupnosti kvalitetnih kulturnih programa&nbsp;&scaron;iroj publici.<br /> &nbsp;</p> <p> Srž projekta je ambiciozno vi&scaron;egodi&scaron;nje terensko istraživanje: fotografski su dokumentirana&nbsp;54 spomenika na 29 lokacija&nbsp;&mdash; 23 u Hrvatskoj i 6 u Bosni i Hercegovini. Sikirica u svom opusu potpisuje vi&scaron;e od 70 javnih plastika koje su postale prepoznatljivi simboli javnih prostora, no sudbina nije bila naklonjena svima. Dio je tijekom vremena stradao, uni&scaron;ten ili dislociran, a&nbsp;dva brončana odljeva su ukradena&nbsp;&mdash; detalj koji sam po sebi govori o statusu javne umjetnosti u na&scaron;em dru&scaron;tvu.</p> <p> Izložba nije samo retrospektiva iznimnog kipara. Ona otvara neugodna, ali nužna pitanja o tome kako lokalne zajednice i javne institucije brinu &mdash; ili ne brinu &mdash; o spomeničkoj ba&scaron;tini u urbanim i ruralnim sredinama. Kroz interdisciplinarni pristup koji spaja dokumentaciju, fotografiju i kritičku analizu, projekt propituje odnos između kulture, urbanog razvoja i kolektivnog pamćenja.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu potpisuju ravnateljica Galerije Sikirica&nbsp;Dragana Modrić&nbsp;i voditeljica galerije&nbsp;Ana Žanko, a vizualnu dokumentaciju terena izradio je fotograf&nbsp;Milan &Scaron;abić.</p>

Echoes of light

<p> U četvrtak, 19. ožujka u 19 sati u MUO Galeriji otvara se izložba fotografija <i>Echoes of light</i> u suradnji Muzeja za umjetnost i obrt i Fotoreporterskog odsjeka egipatskog sindikata novinara uz potporu Veleposlanstva Arapske Republike Egipat u Republici Hrvatskoj.</p> <p> Izložba će predstaviti radove suvremenih egipatskih fotoreportera i &bdquo;street&ldquo; fotografa. Izloženi radovi zagrebačkoj će publici približiti detalje svakodnevnog života, kulturnu ba&scaron;tinu te egipatske običaje i tradiciju. Cilj izložbe je predstavljanje suvremene egipatske fotografske produkcije kroz raznoliku vizualnu naraciju koja potiče međukulturni dijalog i uzajamno razumijevanje dviju kultura.</p> <p> Izložba će predstaviti hrvatskoj javnosti umjetničku viziju i vizualne pristupe nagrađivanih egipatskih fotografa čiji su se radovi bavili različitim temama u raznim dijelovima svijeta. Poseban naglasak stavlja se na poticanje suradnje između hrvatskih i egipatskih umjetnika. Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti radove dvadeset i troje suvremenih egipatskih fotografa.</p> <p> Fotografi na izložbi: Alaa Elbasha &ndash; Aly Hazzaa &ndash; Amr Nabil &ndash; Boulos Isaac &ndash; Doaa Adel &ndash; Fatema Alzhraa Khaled &ndash; Galal El Missary &ndash; Ganna Abdelhafiz &ndash; Habiba Hossm &ndash; Hamdy Charmy &ndash; Hassan Elsayad &ndash; Hossam Diab &ndash; Magdy Ibrahem &ndash; Maryam Hassan &ndash; Mohamed Hesham &ndash; Mohamed Shokry &ndash; Mohamed Samy Shalaby &ndash; Mona Hassan &ndash; Mustafa El-Shorbagi &ndash; Salma Youssef Mohamed Kamel &ndash; Tarek Wajeh &ndash; Yasser Alaa Mobarak &ndash; Yousef Naser</p> <p> Kustosi izložbe<br /> dr. sc. Maryam Hassan<br /> Mohamed Hashem<br /> dr. sc. Iva Prosoli</p> <p> Autorica digitalne izložbe:<br /> dr. sc. Maryam Hassan<br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

X FILES – od prapovijesti do tradicija

<p> U Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar u četvrtak 19. ožujka 2026. s početkom u 18:00 h otvara se izložba Muzeja vučedolske kulture pod nazivom &bdquo;X FILES &ndash; od prapovijesti do tradicija&ldquo;, autora Petre Rajtarević i Darija Bo&scaron;njaka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Promatrajući prapovijesne figure &ndash; posebice iz razdoblja vučedolske, ali i badenske kulture &ndash; moguće je uočiti prikaze odjeće. Pojedini elementi te odjeće u stručnoj se literaturi interpretiraju kao moguće stražnje resaste pregače ili plisirane suknje. Pregledom baranjskoga &scaron;okačkog vunenog <i>ruva*</i> pronaći ćemo obje spomenute interpretacije: stražnje pregače <i>ponjavke </i>u pet podunavskih, a plisirane suknje u pet podravskih sela. Tom spoznajom rodila se ideja za priređivanjem izložbe. Put koji je uslijedio otkrio je prvu nepoznanicu <strong>X</strong>, a to je <strong>X</strong> prikazan na prsima pojedinih prapovijesnih figura. Svaka nova spoznaja generirala je i novu nepoznanicu. Svaki uočeni motiv na prapovijesnoj keramici koji se ponavlja na baranjskoj no&scaron;nji otvara novo pitanje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Narodna je no&scaron;nja odrednica identiteta, ali i najrječitiji izraz statusa osobe koja ju nosi. Dob, bračni status, prilike u obitelji, korota ili vrijeme za <i>opravu</i>; sve je bilo jasno pogledom na no&scaron;nju a da se pritom ni&scaron;ta nije moralo reći, posebice u zatvorenom patrijarhalnom dru&scaron;tvu poput baranjskoga. Za indoeuropske narode i kulture, kojima pripada vučedolska, također je karakterističan patrijarhat. Je li njihova odjeća govorila jasno kao baranjska? Jesu li boje bile jednako jarke? Jesu li životinjski rogovi koje nalazimo nad vratima vučedolskih kuća imali ulogu za&scaron;tite poput rogolikih oglavlja baranjskih sna&scaron;a? Vidimo li rogove prikazane i na glavama vučedolskih figura?</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sva ova pitanja i promi&scaron;ljanja o njima objedinjena su simbolom <strong>X</strong>. U kontekstu ove izložbe <strong>X</strong> ima dvostruko značenje: simboličke oznake za nepoznanicu i doslovnog simbola vidljivog, kako je prethodno rečeno, na prsima pojedinih figura. Koju poruku on &scaron;alje? Možemo li odgovor pronaći na narodnoj no&scaron;nji ili će priča zauvijek ostati neispričana? <strong>X</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> *riječi napisane u kurzivu na svim panoima označavaju izvorni baranjski govor</p>

Dorinda Bulić Čotić: Reboot

<p> Izložba suvremene multimedijalne dubrovačke umjetnice Dorinde Bulić Čotić pod nazivom &bdquo;Reboot&ldquo; bit će otvorena u četvrtak, 19. ožujka u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U izložbi &bdquo;Reboot&ldquo; autorica preispituje potpuni restart i ponovno pokretanje u zoni umjetnosti. Mulitimedijalna umjetnica Dorinda Bulić Čotić bavi se vlastitim radom, otvara diskusre vezane za život i estetiku u seriji fotografija, u videima i prostornoj audio-video instalaciji. Riječ je o djelu koji problematizira ključna pitanja umjetnosti po sebi pri čemu rastvara konceptualni teritorij. U izložbi razmatra suptilnost i dubinu plave boje, ulazi u predjele u kojima se lakoća iz težine pojavljuje u svojoj neprestalnoj egzistenciji. Istražuje vi&scaron;erazinski prazninu od suvi&scaron;nog da bi se dogodilo ponovno pokretanje. Proučava vremenski razmak koji uvjetuje promijene. Autorica istražuje međuprostor (Interval, 2021. / 2026.), promjene od jednog oblika i aktivnosti u drugo (Transition, 2026.) i prelazno stanje svijesti (Liminal, 2021./2026.). Događa se transformacija, potpuna sloboda u kojoj je istina jasna. Gleda se i prati u radovima svim svojim intenzitetom. Meditativni karakter izložbe utisnut je u duboku kontemplaciju.</p> <p> &bdquo;Okretanje izvornom sebi jest početak puta. Moramo imati prostranu svjesnost i uvid&ldquo;, izriče autorica. &bdquo;Kulturna, ekonomska, socijalna i religiozna pozadina su različite ali um u potpunosti treba biti ispražnjen da bi samospoznao. Jednostavno bez razumijevanja sebe ne postoji istinita misao. Samospoznaja je uvijet mi&scaron;ljenja koje je jedino tada istinito&ldquo;, navedeno iskazuje autorica u izložbi simboličkog naziva Reboot.</p> <p> Kustosica izložbe je Petra Golu&scaron;ić, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba Reboot ostaje otvorena do 10. svibnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dorinda Bulić Čotić</strong> rođena je u Dubrovniku, zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu likovnih umjetnosti u Splitu i diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Djelovala je u području slikarstva, grafičkog dizajna, bavila se pedago&scaron;kim radom, na psiholo&scaron;ko-pedago&scaron;kom planu radila za UNICEF. Recentno je zaokupljena ra&scaron;članjivanjem dru&scaron;tvenih i duhovnih paradoksa. Propituje vlastita emocionalna previranja i pomake te dru&scaron;tvene kontekste s naglaskom na promjenama poznatih paradigmi. Umjetnica razmatra dehumaniziranu realnost, dokidanje kvalitete i problematku estetike. Ukazuje na ideolo&scaron;ka ograničenja, zablude suvremene kulture, pitanje iskonske slobode i istine. Izražava se kombiniranim medijima, instalacijama, fotografijom, videom i digitalnom glitch formom.<br /> Izlagala je na mnogim samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Recentne samostalne izložbe uključuju _ Umjetničku galeriju Dubrovnik, Dubrovnik: Reboot; Galeriju Loggia, Split: Drift; Galeriju Žitnjak, Zagreb: 404 Not Found; Art Radionicu Lazareti, Dubrovnik: Abaut:blank; Galeriju Flora, Dubrovnik: Naru&scaron;ene paradigme. Umjetnica se predstavila na skora&scaron;njim kolektivnim izložbama _ Lauba, Zagreb: NESVRSTANI 8; Art Radionica Lazareti, Dubrovnik: 35 godina ARL; Zgrada Crvenog krsta / staro kino Sutjeska, Sarajevo: ART WAR; Galerija Kazamat / Galerija kat, Osijek: Prije nas; Galerija MaMa, Zagreb: Fubar glitch festival i dr. Aktualna je predsjednica Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik od 2014. godine. Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika Dubrovnik, Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika i Art Radionice Lazareti. Živi i radi u Dubrovniku.</p>

Povijest zadarskog sporta …VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE… Atletika, plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo

<p> U srijedu, 18. ožujka 2026. u 12 sati, u atriju Providurove palače, održat će se otvorenje izložbe <strong>Povijest zadarskog sporta &hellip;VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE&hellip; Atletika, plivanje, skokovi u vodu i vaterpolo</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &hellip;VRIJEME, LJUDI, POSTIGNUĆA I LEGENDE&hellip;&nbsp; dio je &scaron;ireg ciklusa izložbi o Povijesti zadarskog sporta, koji u prostorima Providurove palače okuplja discipline naizgled različitih karaktera &mdash; od atletike, plivanja i vaterpola do skokova u vodu. Upravo ta raznolikost stvara cjelinu: priču o gradu čija sportska tradicija traje stoljećima i čiji su ljudi, uvjeti i postignuća oblikovali jedinstveni identitet zadarskog sporta.</p> <p> Zadarska atletika, plivanje, vaterpolo i skokovi u vodu iznjedrili su niz istaknutih sporta&scaron;ica i sporta&scaron;a, sudionika brojnih državnih i međunarodnih natjecanja, pa i Olimpijskih igara.</p> <p> Izložba otvara i &scaron;ire pitanje: kako individualni i ekipni sportovi oblikuju mlade, njihove vrijednosti i njihovu budućnost. Uloga trenera pritom je neprocjenjiva &mdash; oni, često u skromnim uvjetima, s predano&scaron;ću i stručno&scaron;ću stvaraju temelje sportskog rasta i osobnog razvoja.</p> <p> Ovim postavom namjera je bila predstaviti ključne trenutke, ljude i mjesta koji su oblikovali bogatu sportsku ba&scaron;tinu Zadra. Fotografije, dokumenti i predmeti na izložbi svjedoče o vremenu u kojem je sport bio i ostao prostor igre, natjecanja i stvaranja nezaboravnih uspomena.</p>

Milijana Babić: Afterparty

<p> U srijedu, 18. ožujka u 18.00 sati u Memorijalnom centru Lipa pamti otvara se izložba &bdquo;Afterparty&ldquo; umjetnice Milijane Babić.</p> <p> Izložba se temelji na umjetničkom istraživanju Milijane Babić o menopauzi i starenju, provedenom tijekom 2024. i 2025. godine u produkciji Galerije Prozori &ndash; Knjižnice grada Zagreba (kustosica: Petra Dolanjski Harni), u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, etnologinjom dr. sc. Željkom Jelavić te dizajnerima Anom Tomić i Marinom Krstačić-Furićem.</p> <p> Izložba u Memorijalnom centru <i>Lipa pamti</i> treće je predstavljanje umjetničkog projekta, nakon izlaganja u Galeriji Prozori i Gradskoj knjižnica Rijeka. Nakon specifičnog knjižničnog konteksta obiju ustanova &ndash;&nbsp; naime Galerija Prozori dijeli svoj prostor s narodnom knjižnicom s kojom je i programski i prostorno povezana &ndash; u ovoj novoj prostornoj i kontekstualnoj situaciji izložba se nadovezuje na programsko usmjerenje memorijalnog centra prema pitanjima sjećanja, svjedočanstva, ali i vidljivosti različitih iskustava unutar kolektivne povijesti. U tom smislu projekt se uklapa u koncepciju centra koja kroz suvremene umjetničke i istraživačke prakse otvara prostor za refleksiju o složenim i nevidljivim aspektima ljudskog iskustva, pro&scaron;irujući polje memorije i na intimne, svakodnevne i tjelesne narative. Uz umjetničku knjigu, izložba uključuje seriju plakata koji nastavljaju razvijati vizualni i narativni sloj rada.</p> <p> Riječ je o režiranim fotografijama na kojima autorica preuzima ulogu modela te u improviziranim scenografskim postavima, nastalim unutar vlastitog životnog prostora koji je privremeno postao izvedbena scena, performativno oblikuje vizualni pandan temeljen na osobnom iskustvu i iskustvima drugih žena. Koristeći vlastito tijelo kao materijal i medij kojim se referira na njihove izjave, dovodi u pitanje dru&scaron;tveno konstruiranu sliku menopauze, izvodeći njezinu dekonstrukciju kroz vizualne i relacijske geste. Na tom tragu fotografije postaju svojevrsni prevedeni prostor između osobnog i kolektivnog te kritički vizualni odgovor autorice na prikaze menopauze kakvi se viđaju unutar uobičajenih vizualnih kodova. Odluka da preuzme ovlast nad vlastitom reprezentacijom ujedno je i metonimijska gesta kojom zahvaćajući u dijelove ženskih iskustava, ukazuje na njihovu kompleksnost, preoblikujući reprezentacijske režime koji menopauzu drže u sferi nevidljivog ili stereotipnog.</p> <p> (Petra Dolanjski Harni)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Milijana Babić (Rijeka, 1974.) je multimedijalna vizualna umjetnica. Njezin umjetnički rad zasniva se na performativnoj umjetničkoj praksi i često razvija u smjeru kontekstualno specifičnih dugotrajnih akcija u javnom prostoru. Na osnovu dokumentacije akcija nastaju multimedijalni radovi namijenjeni galerijskoj publici. Polazi&scaron;na točka njezinog rada je propitivanje vlastite pozicije žene i umjetnice u neposrednom životnom okruženju. Formalno umjetničko obrazovanje stekla je na Tehnolo&scaron;kom institutu u Durbanu, Južnoafrička Republika (2001., BA), i Akademiji za likovnu umjetnost i dizajn u Ljubljani (2007., MA). Od ranih 2000-ih izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u regiji i međunarodno. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.</p> <p> Kustosica: Petra Dolanjski Harni</p> <p> Suradnica: dr. sc. Željka Jelavić</p> <p> Fotografija: Nada Žgank</p> <p> Grafičko oblikovanje i postav: Ana Tomić i Marino Krstačić-Furić</p> <p> Koprodukcija: Galerija Prozori &ndash; Knjižnice grada Zagreba</p>

Nilo Karuc: Znakovi identiteta

<p> U Gradskoj loži u utorak 17.ožujka 2026. u 19h održat će se otvorenje izložbe <strong>Nilo Karuc: Znakovi </strong><strong>identiteta.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Nilo Karuc jedan je od najznačajnijih zadarskih grafičara i grafičkih dizajnera koji je svojim opusom obilježio zadarsko plakaterstvo sretno spajajući komercijalne zahtjeve sa slobodom kreativnog, umjetničkog preslagivanja. Nilova uloga je posebno važna i dominantna u osamdesetim godinama pro&scaron;loga stoljeća kada kreira niz plakata za Narodni muzej Zadar koji je bio najistaknutiji institucionalan naručitelj grafičkog dizajna te u vrijeme Domovinskog rata kada dizajnira simbole vojnih postrojbi za koje je dobio mnoga priznanja.</p> <p> Godine 1976. s grupom zadarskih umjetnika osniva Salon mladih, a 2000. godine osniva likovnu grupu ZadArt čiji je i predsjednik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će biti otvorena do 12. travnja 2026.</p>

Stalni postav: Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća

<p>Stalni postav <strong data-end="54" data-start="14">Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća</strong> ponovno je otvoren za razgled u <span class="whitespace-normal">palači Sermage</span>.<o:p></o:p></p> <p data-end="559" data-start="127">Galerija umjetnina time se potvrđuje kao reprezentativan prostor susreta s vrhunskim dosezima hrvatske likovne umjetnosti. Od <span class="whitespace-normal">Vlahe Bukovca </span>do <span class="whitespace-normal">Miljenka Stančića</span>, od <span class="whitespace-normal">Ivana Me&scaron;trovića</span> do <span class="whitespace-normal">Đure Sedera</span> &ndash; predstavljena djela svjedoče o raznolikosti umjetničkih poetika i kontinuitetu stvarala&scaron;tva, čineći vrijednu cjelinu hrvatske likovne ba&scaron;tine.<o:p></o:p></p> <p data-end="954" data-start="561">Odabrani umjetnički radovi predstavljeni su i u međunarodnom kontekstu, gostujući na izložbama u <span class="whitespace-normal">Beču</span>, <span class="whitespace-normal">Budimpe&scaron;ti</span>, <span class="whitespace-normal">Bratislavi</span>, <span class="whitespace-normal">Sofiji</span> i <span class="whitespace-normal">Brnu</span>, čime je dodatno potvrđena njihova umjetnička vrijednost i prepoznatljivost izvan nacionalnih okvira.<o:p></o:p></p> <p data-end="1124" data-is-last-node="" data-is-only-node="" data-start="956">Pozivamo vas da posjetite Galeriju umjetnina i upoznate se s djelima koja na osebujan način odražavaju bogatstvo, slojevitost i trajnu relevantnost hrvatske umjetničke produkcije.<o:p></o:p></p>