Po svjetskim morima

<p> U četvrtak 24. travnja, u 11 sati, u izložbenom prostoru Kule Nehaj u Senju, bit će otvorena izložba <strong>Po svjetskim morima.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe je Nik&scaron;a Mende&scaron;, a organizatori&nbsp;Pomorski i pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Gradski muzej Senj.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Neposredan povod izložbi&nbsp;<strong>Po svjetskim morima</strong>&nbsp;je obilježavanje 150. obljetnice uspje&scaron;na zavr&scaron;etka plovidbe oko svijeta kapetana Ivana Visina iz Boke kotorske na jedrenjaku&nbsp;<em>Splendido</em>. Istovremeno, izložbom se ukazuje i na izuzetno umijeće riječkog brodograditelja Andrije Zanona, koji je izgradio brod za taj zahtjevan put.</p> <p> Poslije davnih gostovanja u kotorskom i dubrovačkom Pomorskom muzeju, jo&scaron; 2009. i 2010. te lanjskog gostovanja u Lo&scaron;injskom muzeju, ove se godine&nbsp;Pomorski i pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka&nbsp;ovom izložbom predstavlja u Senju, gradu burne pomorske pro&scaron;losti jo&scaron; u vrijeme uskoka te kasnije, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, sredi&scaron;tu modernog brodarstva.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu čini nekoliko cjelina, od povijesti kvarnerskih jedrenjaka prve polovice 19. stoljeća, do zlatnog doba jedrenjaka od pedesetih do kraja osamdesetih godina 19. stoljeća te, na kraju, do uspona parobrodarstva i znanstvenih ekspedicija Monarhije na kojima su sudjelovali na&scaron;i Primorci.</p>

Stanko Grčić: „Bojan(sk)a inspiracija“

<p> Otvorenje prve samostalne likovne izložbe Stanka Grčića naziva &bdquo;Bojan(sk)a inspiracija&ldquo; održat će se u Centru za kulturu Čazma / Gradskom muzeju Čazma 24. travnja 2025., četvrtak, s početkom u 19:00 sati.</p>

Željko Marciuš: „Kontrasti“

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Kontrasti.jpg" style="width: 550px; height: 785px;" /></p> <p> Nakon premijernog predstavljanja u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci izložba&nbsp;<em>Kontrasti</em>, prva u nizu izložbi iz ciklusa&nbsp;&bdquo;<em>NMMU u gostima&ldquo;</em>&nbsp;u 2025., otvara se 24. travnja u 19 sati, u Gradskom muzeju Nova Gradi&scaron;ka.</p> <p> Muzejski savjetnik NMMU Željko Marciu&scaron; autor je koncepcije i teksta u pratećem katalogu te likovnog postava za koji je odabrao dvadesetak radova iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Riječ je najvećim dijelom o slikarskim ostvarenjima, skulpturi i radovima na papiru.</p> <p> Umjetnici radovima zastupljeni na izložbi:&nbsp;Vjekoslav Karas, Vlaho Bukovac, Miroslav Kraljević,&nbsp;&nbsp;Ivan Me&scaron;trović, Milivoj Uzelac,&nbsp;&nbsp;Vladimir Becić,&nbsp;&nbsp;Robert Frange&scaron;-Mihanović, Marijan Trep&scaron;e,&nbsp; Milan Steiner, Đuro Tiljak, Edo Murtić,&nbsp;&nbsp;Vilko Gecan,&nbsp; Đuro Seder, Nina Ivančić, Jadranka Fatur, Raul Goldoni, Ivan Picelj, Zlatan Vrkljan, &Scaron;ime Perić, Mladen Galić</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja 2025.</p>

Srednjovjekovne utvrde Moslavine

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Utvrde%20Moslavine-%20pozivnica%20.jpeg" style="width: 500px; height: 1347px;" /></p>

Parovi stolica

<p> U četvrtak, 24. travnja u 19 sati, u Etnografskome muzeju, otvorit će se zajednička izložba &bdquo;PAROVI STOLICA&ldquo; Etnografskog muzeja u Budimpe&scaron;ti i Etnografskog muzeja u Zagrebu.</p> <p> U okviru nastavka međunarodne suradnje s Etnografskim muzejom u Budimpe&scaron;ti ovom prilikom predstavljamo putujuću izložbu &bdquo;Chair pairs&ldquo; &ndash; &bdquo;Parovi stolica&ldquo;. Polazi&scaron;te izložbe čini namje&scaron;taj za sjedenje, predmeti za sjedenje, stolice i stolci bez naslona iz Zbirke namje&scaron;taja Etnografskog muzeja koja je inspirirala dizajn suvremenih stolica arhitektonskog studija Architecture Uncomfortable Workshop iz Budimpe&scaron;te. Izložba stvara poveznicu, dijalog i kreativni mentalni prostor između predmeta u zbirci i njihovih suvremenih adaptacija te promi&scaron;lja o kreativnosti, izradi i načinu upotrebe ovog i danas vrlo bitnog predmeta. Gostujuća izložba upotpunjena je predmetima iz fundusa muzeja domaćina te time doprinosi stvaranju novih korelacija i parova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 15. lipnja 2025. godine.</p>

Srijeda u Muzeju / Mihael Bađun: „Folk“

<p> U sklopu <strong>Srijede u muzeju</strong> 23. travnja u 19 sati u Izložbenom salonu u palači Sermage GMV-a otvara se <strong>izložba autora Mihaela Bađuna </strong>pod nazivom<strong> &bdquo;Folk&ldquo;</strong>.</p> <p> Varaždinac Mihael Bađun (r. 1996.) u svojoj prvoj samostalnoj izložbi u rodnom gradu izlaže slike iz najnovijeg ciklusa nastale tijekom 2024. godine. Ciklus se temelji na etnografskom ishodi&scaron;tu priča bake i djeda, koje autor reinterpretira dajući im slikovni prikaz u hiperrealnom stilskom izrazu. Priče predstavlja najče&scaron;će kroz slikarske diptihe, kojima nagla&scaron;ava narativnost iskaza zami&scaron;ljenog koncepta. Ciklus slika progovara o povijesti sjeverozapadnog dijela Hrvatske kroz prizmu lokalne mitologije i folklora. Nostalgična sjećanja trenutaka obiteljskog zajedni&scaron;tva i sreće, u kojima se priče talože u vrtlogu slika, donose intiman i osoban projekt kroz začudne elemente, pojavom coprnica, patuljaka, aveti i karakterističnih &bdquo;be&scaron;tija&ldquo; iz narodne predaje. Ispod povr&scaron;ine &bdquo;Folk&ldquo; problematizira generacijski jaz, bavi se neizbježnom prolazno&scaron;ću te fenomenom &bdquo;Zeitgeista&ldquo;, pokazujući kako iskustvo, vrijeme i okolina te osobni narativ formuliraju pojedinca. Izloženi slikarski radovi nastoje posvjedočiti kako neke priče s razlogom zauvijek ostaju urezane u pamćenje.</p> <p> Autorica stručne koncepcije izložbe i likovnog postava je vi&scaron;a kustosica u GMV-u Elizabeta Igrec.</p> <p> <strong>Mihael Bađun</strong> akademski naziv magistra edukacije likovne kulture stekao je 2021. zavr&scaron;iv&scaron;i diplomski studij Likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Ines Krasić. U svom radu bavi se stripom, slikarstvom i ilustracijom. Izlagao je na dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te na četiri samostalne. Kreator je autorskog strip-albuma Abadon, kao i nekolicine kraćih objavljenih stripova, ilustrirao je naslovnice nekoliko knjiga, a autor je i murala u javnom prostoru. Član je HDLU-a od 2021. godine. Živi i radi u Varaždinu.</p> <p> Izložba je postavljena za razgled do 8. lipnja ove godine.</p>

Izložba finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica 9.0

<p> U suradnji s udrugom&nbsp;<strong>Metamedij</strong>, u&nbsp;petak,&nbsp;<strong>18. travnja 2025. u 20.00</strong>&nbsp;sati u prostorima&nbsp;<strong>Muzeja suvremene umjetnosti Istre</strong>&nbsp;<strong>/&nbsp;Museo d&#39;arte contemporanea dell&#39;Istria</strong>&nbsp;održat će se otvorenje devetog izdanja izložbe finalista nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> Žiri u sastavu Oleg &Scaron;uran, Olga Majcen Linn, Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek i Dora Ramljak, u kontekstu teme provedenog natječaja&nbsp;<strong>&quot;accelerate.exe&quot;</strong>&nbsp;i zadanih kriterija odabrao je sedam finalistica i finalista;&nbsp;<strong>Sara Bilić, Dora Križnik, Filip Kočić i Dominik Vi&scaron;njić, Morana Mandac, Lucija Marin, Pavle Mijuca, Stela Mikulin i Leo Subanović,&nbsp;</strong>a progla&scaron;enje dobitnika/ce nagrade održat će se na otvorenju izložbe.<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> <i>accelerate.exe</i><br /> &ldquo;A new world will have to be built, not on the ruins of<br /> the old, but on the most advanced elements of the present.&rdquo;<br /> ― Nick Srnicek i Alex Williams,&nbsp;<i>Inventing the Future:</i><br /> <i>Postcapitalism and a World Without Work</i><br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> &#39;&#39;U vremenu obilježenom eksponencijalnim tehnolo&scaron;kim rastom i ubrzanim dru&scaron;tvenim promjenama, nalazimo se na kritičnom raskrižju gdje se sama priroda napretka dovodi u pitanje. Ubrzanje tehnolo&scaron;kog razvoja proizvelo je čudnu vremensku proturječnost: dok svjedočimo rastu procesorske brzine i &scaron;irenju mreža, istovremeno primjećujemo da opada na&scaron;a sposobnost zami&scaron;ljanja koherentne budućnosti. Istovremeno se krećemo brže i osjećamo sve vi&scaron;e nepomičnima, uhvaćenima u &ldquo;polaganom otkazivanju budućnosti&rdquo; (usp. Fisher 2014).<br /> Vremenska petlja u kojoj smo uhvaćeni može se promatrati ne samo kao ne&scaron;to izvanjsko, nego i kao sila s kojom treba surađivati ili je potencijalno preusmjeriti (usp. Noys 2022). Počev&scaron;i od akceleracionističke teorije koja pozdravlja dru&scaron;tveno, ekonomsko i političko ubrzanje do njihova posljedičnog kolapsa, nastavljamo dalje izvan njezina političkog okvira istražujući složen odnos između tehnologije, kapitala, ekologije, ljudskog iskustva i fikcije. Možemo li ponovo upotrijebiti tehnologije i sustave koji nas čine zarobljenicima u ciklusima beskonačnog optimiziranja i maksimiziranja (engl. &ndash;<i>maxxing</i>) različitih aspekata okoline i sebe samih (usp. Pitcher 2024)?<br /> (...) Nadovezujući se na teorijski okvir akceleracionizma, koji prihvaća dru&scaron;tvenu, ekonomsku i tehnolo&scaron;ku akceleraciju kao katalizator radikalnih promjena, ova se izložba &scaron;iri u područje estetike i umjetnosti kako bi istražila vizualne manifestacije ove složene paradigme. Za razliku od modernističkih pokreta poput dadaizma i futurizma, ova umjetnost radi unutar sustava, manifestirajući se u formi cyberkulture, znanstvene fantastike, spekulativnog dizajna, elektroničke glazbe i post-internetske umjetnosti. Izložba traži radove koji djeluju na presjeku vi&scaron;estrukih temporaliteta: dubokog vremena klimatskih promjena, mikrosekundnih transakcija algoritamskog trgovanja, biolo&scaron;kih ritmova ljudskih i neljudskih tijela te spekulativnih okvira mogućih budućnosti. U ovoj utrci prema budućnosti želimo istražiti kako se ubrzanje manifestira na različitim skalama, u različitim domenama i kako se raspr&scaron;uje u različitim političkim smjerovima. Akcelerira li i umjetnička produkcija u ovom ozračju ili stagnira (usp. Skallas 2022; Gioia 2023)? Može li pobjeći algoritamskoj kontroli ili treba s njom surađivati?&quot;&nbsp;/Marijeta Bradić<br /> &nbsp;<br /> &nbsp;<br /> <strong>Vi&scaron;e o provedenom natječaju i finalistima:</strong><br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=ed42fe47cf&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/otvorene-prijave-nagrada-za-mlade.../</span></a><br /> <a href="https://msu-istre.us11.list-manage.com/track/click?u=46fcfa00442814de0950a482c&amp;id=39e456a562&amp;e=c51d8ef115" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://metamedia.hr/finalisti-nagrade-zlatna-lubenica-9-0/</span></a></p> <p> Kustosice izložbe: Marijeta Bradić, Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek<br /> Dizajn: Oleg &Scaron;uran</p>

Iza plime

<p> U četvrtak ,17. travnja u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvara se izložba &bdquo;Iza plime&ldquo;.</p> <p> Skupna izložba u dijalog postavlja odabrane radove umjetnika iz Zbirki MMSU-a s pozvanim suvremenim umjetnicima, ocrtavajući prostor od ranog 20. stoljeća do recentne umjetničke produkcije.</p> <p> Umjetnici: Ante Brkan, Menci Cl. Crnčić, Boris Cvjetanović, Avgust Černigoj, Igor E&scaron;kinja, Leopold Fisher, Sergije Glumac, Tina Gverović, Sini&scaron;a Ilić, Nina Ivančić, Cvijeta Job, Elena Mazzi, Damir Očko, Oliver Ressler, Zvonimir Pliskovac, Renata Poljak, Miranda Raicich, Sava &Scaron;umanović, Frano &Scaron;imunović, Branimir &Scaron;tivić, Petar Trinajstić, Mladen Tudor.</p> <p> Kustoska koncepcija: Branka Benčić</p> <p> Kustosice: Branka Benčić, Kristina Bari&scaron;ić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://mmsu.hr/dogadaji/iza-plime/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>