Kralj Koloman i Zadar

<p> U godini kada se obilježava 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvorenje izložbe <strong>Kralj Koloman i Zadar </strong>u <strong>ponedjeljak, 24. 11. 2025. s početkom u 17 sati</strong>, a povodom 920. obljetnice priznanja Kolomanove vlasti u Zadru i izgradnje arhitektonskog sklopa u Sv. Mariji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Arhitektonski sklop u Sv. Mariji vezan je za ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana (1095. &ndash; 1116.) i njegov diplomatsko-vojni pohod u Dalmaciju (1105.). Početkom 12. stoljeća uz baziliku sa sjeveroistočne strane prigrađeni su u jednom zahvatu zvonik crkve i kapitularna dvorana. Kako nam tumače izvori &ndash; epitaf opatice Vekenege u kapitulu i Kolomanov natpis na zvoniku &ndash; ta dva važna objekta prigrađena su crkvi Sv. Marije u razdoblju od 1105. do 1111. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba pod nazivom &bdquo;Kralj Koloman i Zadar&ldquo; posvećena je upravo povijesnim događajima vezanim za priznanje Kolomanove vlasti u Zadru, ali i prezentaciji te valorizaciji arhitektonskog sklopa u crkvi Sv. Marije, koji u hrvatskoj kulturnoj ba&scaron;tini predstavlja početak i prvi spomenik zrele romanike ne samo u Zadru već i na čitavoj istočnojadranskoj obali. Stilske inovacije tog arhitektonskog sklopa usvojene su u sakralnoj arhitekturi diljem Dalmacije, a svod u kapeli zvonika najstariji je datirani križno-rebrasti svod u Europi (!).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Koloman se okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu na Moru 1102. godine, a tri godine poslije krenuo je u osvajački pohod na dalmatinske gradove. Novi kralj, uz titulu kralja Ugarske, nosio je i onu kralja Hrvatske i Dalmacije, titulu kojom su se prethodno koristili samo hrvatski kraljevi. Opatica Vekenega bila je pripadnica čuvenog zadarskog patricijskog roda Madijevaca. Kao predstojnica benediktinskog Samostana Sv. Marije, koji je utemeljila njezina majka Čika, svjedok je dolaska ugarskog kralja Kolomana na prijestolje i njegova &bdquo;trijumfalnog&ldquo; ulaska u Zadar. Riječima &bdquo;za ljubav Božju i za spas moje du&scaron;e&ldquo; Koloman je, nakon krunjenja u Biogradu 1102. godine, obznanio da potvrđuje zadarskim benediktinkama kraljevske slobode koje su &nbsp;do tada uživale. Ulaskom u Zadar 1105. godine Koloman priseže na Evanđelje i uzima benediktinski Samostan Sv. Marije pod svoju za&scaron;titu, nakon čega će on postati važno crkveno upori&scaron;te kraljevske vlasti u Zadru, ali i u čitavoj Dalmaciji. Kralj je to savezni&scaron;tvo jo&scaron; vi&scaron;e očvrsnuo donirajući novac za izgradnju zvonika u crkvi Sv. Marije. Kapela na prvom katu zvonika, po svojoj konstrukciji i arhitekturi, smatra se jednim od najvrjednijih ostvarenja hrvatske srednjovjekovne ba&scaron;tine. Vekenega je zavr&scaron;ila izgradnju kapitularne dvorane gdje je nakon smrti 1111. i pokopana.&nbsp;</p>

Kaštela na prijelazu stoljeća, priča Pave Ergovca

<p> <br /> U Muzeju grada Ka&scaron;tela, u ka&scaron;telu Vitturi, u četvrtak 20. studenoga 2025. godine u 19 sati otvorit će se izložba &bdquo;Ka&scaron;tela na prijelazu stoljeća - priča Pave Ergovca&ldquo;.<br /> <br /> Izložba, realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, donosi uvid u bogatu ostav&scaron;tinu Pave Ergovca kroz odabranu arhivsku građu, osobne predmete, dokumente i vizualne materijale iz privatnog arhiva obitelji Ergovac i dokumentarne zbirke Muzeja grada Ka&scaron;tela.</p> <p> Kroz ovaj postav posjetitelji će dobiti cjelovit prikaz čovjeka koji je, premda ne uvijek u prvome planu, bio važan sudionik brojnih procesa koji su obilježili Ka&scaron;tela na prijelazu stoljeća.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Zemlja svjetla, zemlja sreće

<p> U MUO Galeriji u Ilici 163a, u srijedu 19. studenoga u 19 sati, otvara se izložba <strong>&bdquo;Zemlja svjetla, zemlja sreće&ldquo;</strong> <strong>Snježane Pokos Vujec</strong>, jedne od najistaknutijih suvremenih hrvatskih umjetnica na području umjetničke keramike. Izložba otkriva raznolik i izražajan keramički svijet u kojem se stapaju gruba glina i fini porculan, jednostavne i složene forme, monokromija i boja. Izložba predstavlja dvije cjeline autoričina stvarala&scaron;tva. Jednu čine litofanije - tanke porculanske ploče s utisnutim motivima koje oživljava pozadinska svjetlost, a drugu keramoskulpture &ndash; reducirane, smirene forme koje donose intimna promi&scaron;ljanja o sreći, o njezinoj nestalnosti, stabilnosti i jednostavnosti. Kustosica izložbe je doc. dr. sc. Marina Bagarić, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke keramike i Zbirke arhitekture Muzeja za umjetnost i obrt.</p> <p> U svojim litofanijama, Snježana Pokos Vujec svjetlom otkriva neočekivane motive koji prenose duboke emocije i misli, za razliku od iznimno popularnih litofanija iz 19. stoljeća koje su najče&scaron;će prikazivale idilične prizore iz svakodnevnog života i portrete. Dok litofanije otkrivaju neobične motive kroz svjetlo, keramoskulpture Snježane Pokos Vujec kroz reducirane forme donose intimna promi&scaron;ljanja autorice o sreći, o njezinoj stabilnosti te o jednostavnosti sreće u malim stvarima. Umjetnički rukopis Snježane Pokos Vujec prepoznatljiv je po spoju poetike i discipline, tehničke vrsnosti i unutarnje topline. Keramikom se počela baviti 2003. godine u Studiju za keramiku Blaženke &Scaron;oić &Scaron;tebih, a svoje znanje i umijeće nastavila je usavr&scaron;avati na tečajevima i majstorskim radionicama kod brojnih međunarodno priznatih keramičara poput Ilone Romule, Heide Nonnenmacher, Velimira Vukičevića, Graciele Olio, Mami Kato, Rafaela Pereza i Marte Pachon Rodriguez. Sudjelovala je na vi&scaron;e međunarodnih simpozija i boravila na umjetničkim rezidencijama u Hrvatskoj, Kini, Latviji, Tunisu&hellip; Samostalno se publici predstavila na pet izložaba, a sudjelovala je na vi&scaron;e od &scaron;ezdeset skupnih žiriranih izložaba. Keramiku velikih formata izrađivala je u sklopu&nbsp; umjetničko-ekolo&scaron;ko-znanstvenog projekta Mare Modul (2018.), te u okviru Tjedna primijenjenih umjetnosti u Varaždinu (&bdquo;vatrene skulpture&ldquo;, 2017. &ndash; 2019.). Od 2018. vodi vlastiti projekt Ceramica populi, kroz koji organizira početne i napredne tečajeve keramike, razna predavanja i gostovanja umjetnika keramičara, s ciljem &scaron;irenja i produbljivanja znanja o keramici. Od 2021. predstavljena je na digitalnoj platformi Homo Faber, posvećenoj majstorima umjetničkoga obrta iz različitih krajeva svijeta. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, od 2024. potpredsjednica je ULUPUH-a, a od 2020. predsjednica ULUPUH-ove Sekcije za keramiku, porculan i staklo. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine.</p> <p> <strong>&bdquo;Zemlja svjetla, zemlja sreće&ldquo;</strong> nije samo naslov izložbe, nego i metafora autoričina unutarnjeg svijeta kroz spoj tradicije i suvremenosti te racionalnog i intuitivnog. Autorica će uz izložbu, u subotu 22. studenoga, od 11:00 do 13:00 sati održati radionicu na temu oblikovanja i oslikavanja keramike, te u utorak, 25. studenoga u 17:30 sati predavanje o iskustvima boravka na umjetničkim rezidencijama u Kini, Latviji i Tunisu.</p> <p> Ulaz na izložbu, radionicu i predavanje je slobodan.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 4. prosinca 2025. godine.</p>

Zadar dječjim okom – izložba analognih fotografija DV Sunce

<p> Otvorenje izložbe &ldquo;Zadar dječjim okom &ndash; izložba analognih fotografija DV Sunce&rdquo;&nbsp; u Kneževoj palači, održat će se u srijedu 19. studenoga 2025. u 18.30.</p>