Što je htjelo biti stvoreno

<p> U utorak, 23. prosinca 2025. godine s početkom u 19:00 sati u Muzejskoj čuvaonici (stara &scaron;kola) Dubrovčak Lijevi, Ulica braće Radić 5 Dubrovčak Lijevi, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;&Scaron;to je htjelo biti stvoreno&ldquo;.</p> <p> Kako bi se obilježilo 30 godina od početka likovnog stvarala&scaron;tva i pedago&scaron;kog rada Sandre Mihaljević pokrenut je projekt izložbe i radionice dubokog tiska. Naime, od 2019. godine Sandra Mihaljević posvetila izradi keramike, a u Muzeju Ivanić-Grada je postajala želja da se ponovno potakne rad u grafičkoj tehnici dubokog tiska.</p> <p> Cilj izložbe je približiti i prikazati javnosti tehničke i izražajne mogućnosti grafičke tehnike dubokog tiska, koristeći mogućnosti digitalne fotografije.</p> <p> Svaki sudionik otvorenja moći će sudjelovati u nagradnoj igri i osvojiti grafiku Sandre Mihaljević!</p> <p> Izložbu će u Dubrovčaku Lijevom nakon otvorena biti moguće pogledati do 10. siječnja 2026. godine.&nbsp;</p>

Mikrosvjetovi – Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa

<p> U utorak, 23. prosinca 2025., u 18 sati, prostoru Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Mikrosvjetovi &ndash; Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa&ldquo;.</p> <p> Nova izložba koja otvara vrata u čudesni, oku nevidljivi svijet prirode, &bdquo;Mikrosvjetovi &ndash; Priroda otkrivena objektivom elektronskog mikroskopa&ldquo;, donosi impresivan spoj znanosti, tehnologije i vizualne estetike &ndash; idealan za sve ljubitelje prirodoslovlja, umjetnosti i znatiželje.</p> <p> Izložba je rezultat zajedničkog i interdisciplinarnog rada stručnjaka iz područja mineralogije i petrografije, paleontologije, zoologije i botanike. Kroz njihovu suradnju nastali su prikazi minerala, stijena, fosila, biljaka i životinja kakve do sada niste imali prilike vidjeti u muzejskom prostoru.</p> <p> Sredi&scaron;nji dio izložbe čine veliki formati snimljeni skenirajućim elektronskim mikroskopom (SEM) &ndash; tehnologijom koja omogućuje nevjerojatno velika povećanja i razlučivost. Zahvaljujući tome, pred se otkrivaju: mikrostrukture biljaka, povr&scaron;inski detalji biolo&scaron;kih organizama, precizne mineralne simetrije i fosilni tragovi drevnih životnih oblika. Ovi vizualno dojmljivi prikazi približavaju nam svijet koji se inače skriva ispod granice ljudske percepcije.</p> <p> &bdquo;Mikrosvjetovi&ldquo; je edukativna izložba namijenjena &scaron;iroj publici. Na pristupačan način predstavlja primjenu elektronske mikroskopije u prirodoslovnim istraživanjima te potiče promi&scaron;ljanje o složenosti i raznolikosti prirode u njezinim najsitnijim dimenzijama.</p> <p> Izložba je otvorena do 23. travnja 2026.</p>

Labin Art Express XXI: Subpolis / Antibabilon

<div> U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 19.30 u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d&#39;arte contemporanea del&#39;Istria održat će se otvorenje izložbe SUBPOLIS // ANTIBABILON umjetničkog kolektiva LABIN ART EXPRESS XXI uz izvedbu inauguracijskog performansa.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je zami&scaron;ljena kao trodijelni audiovizualni slijed koji se sastoji od uvodne instalacije (INTRO) sa svjetlosnim kutijama (light box), koje ilustriraju neke od realiziranih L.A.E. i/ili Metal Gurua (glazbeno-umjetnička frakcija L.A.E.-a) projekata u proteklih 35 godina, te dvije multimedijalne instalacije (SUBPOLIS i ANTIBABILON), koje predstavljaju distopijski narativ o nužnosti promjena za spas moderne civilizacije, u odnosu na trenutno stanje stvari.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sva tri rada prvi su put izložena povodom stogodi&scaron;njice Labinske republike i tridesete obljetnice L.A.E.-a, u ožujku i travnju 2021. u Dru&scaron;tveno-kulturnom centru &quot;Lamparna&quot;, sjedi&scaron;tu i glavnom izložbenom prostoru L.A.E.-a. Cijela izložba funkcionira kao narativna intervencija o kritici civilizacije, u kojoj je L.A.E. sugestivno ujedinio povijesne, osobne, mitske, poetske i alkemijske izvore, te ih preveo u vizualni jezik.</div> <div> L.A.E. ovom izložbom započinje godinu u kojoj obilježava svoju 35. obljetnicu djelovanja (1991.-2026.), kao i 105. obljetnicu Labinske republike (1921.-2026.).</div> <div> / L.A.E. XXI</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> LABIN ART EXPRESS (L.A.E.)</div> <div> &nbsp;</div> <div> L.A.E. osnovan je 1991. u vrijeme Domovinskog rata i sedamdeset godina od uspostave jedne od prvih radničkih i narodnih samouprava u svijetu poznate kao Labinska republika, koju kao lokalni događaj sa snažnim globalnim dru&scaron;tveno-političkim indicijama osnivači kolektiva smatraju svojim povijesnim, civilizacijskim, etičkim i estetskim ishodi&scaron;tem. Djelovanje L.A.E. polazi od avangardističkog shvaćanja umjetnika kao slobodnog agenta u kreativnoj promjeni stvarnosti, pa njihovo djelovanje uz eksperimentalno prožimanje umjetničkih disciplina - vizualne umjetnosti, multimedije, glazbe i teatra - uključuje i produkciju kulturnih događaja te sudjelovanje u transformaciji dru&scaron;tvene zajednice.</div> <div> Njihovo djelovanje u zajednici postalo je modelom za&scaron;tite industrijskog nasljeđa i njegove uspje&scaron;ne transformacije u samoodrživ kulturni sadržaj te time rijedak, ako ne i jedinstven primjer ostvarivanja avangardističke postavke o izjednačavanju života i umjetničkog djelovanja. Krajnji kreativni cilj L.A.E.-a osnivanje je Podzemnog grada u napu&scaron;tenim labinskim rudnicima uglja, kao simboličke suprotnosti izumirućem životu na povr&scaron;ini planete. Koncept je unatoč svom distopijskom sadržaju postao okosnicom razvojne strategije Labin&scaron;tine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na području umjetničkog djelovanja L.A.E. je razvio prepoznatljiv estetski kod razvijen na transformaciji i sjedinjavanju povijesnog rudarskog vizualnog identiteta sa suvremenim izvedenicama postavki epohalnog Manifesta futurizma koji zagovara estetiku stroja, sjedinjavanje elitne i popularne umjetnosti, izravni angažman umjetnika u promjeni stvarnosti i obogaćivanje likovnosti suvremenim tehnologijama. U svom manifestu L.A.E. polazi od izjednačavanja etičkog i estetskog djelovanja, a kao principe i oblike djelovanja ističe totalni dizajn preobrazbe stvarnosti zasnovan na vizionarstvu, transgresivnosti, hibridnosti, provokaciji i mitu. L.A.E. djeluje po istom principu, svoje je formativno i sadržajno nadahnuće prona&scaron;ao u ni&scaron;ta manje snovitom, fantazmagoričnom univerzumu koji povezuje avangardne postavke futurizma s ko&scaron;marnim zvukom i imaginarijem industrijske i dark gothic glazbe i estetike, te u uvjerenju u svoju sposobnost stvaranja umjetnosti tamo gdje ona nedostaje. Stvaralačku svjetlost prona&scaron;li su u tami napu&scaron;tenog provincijskog rudnika i prigrlili je do krajnjih granica prema kojima ih je vodila, doslovno po cijenu života. L.A.E. je primjer kako u pravom trenutku odgovoriti na alarmantna pitanja svog neposrednog dru&scaron;tvenog okruženja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njihov umjetnički rad u sprezi s aktivističkim djelovanjem sačuvao je izvorno lice rudarskog kompleksa Pijacal (Piazzale) u samo centru Podlabina, u kojem danas, njima zahvaljujući, umjesto shopping malla imamo gradsku kulturnu zonu. U njenom je sredi&scaron;tu kulturni centar &quot;Lamparna&quot; (zgrada u kojoj su se nekad punile rudarske lampe), sjedi&scaron;te te izložbeni i klupski prostori L.A.E.-a, iznad kog se uzdiže &quot;&scaron;oht&quot; (&quot;schacht&quot; &ndash; čelični toranj biv&scaron;eg rudničkog dizala) - ponosni simbol grada Labina s L.A.E. logom na njegovom vrhu, koji bi uskoro trebao postati ulaz s liftom u Podzemni grad.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Naravno, nije se to dogodilo preko noći, niti je bilo lako. Ne tako davno L.A.E. je zbog promicanja transgresivnosti, hibridnih identiteta, erotomanije te općenito zbog nepo&scaron;tivanja građanskog i vjerskog morala, bio proganjan i proskribiran. Međutim, vi&scaron;e od trideset godina njihovog uspje&scaron;nog djelovanja na međunarodnoj umjetničkoj sceni, kao i na za&scaron;titi te proaktivnom očuvanju lokalne rudarske ba&scaron;tine, omogućilo im je utjecajnu poziciju u lokalnoj i regionalnoj zajednici. / Branko Franceschi, 2021.-2023.</div> <div> &nbsp;</div> <div> IZVATKE IZ MANIFESTA &quot;PODZEMNI GRAD XXI&quot; L.A.E.-a, 1991.-2021. možete pročitati na sljedećim linkovima:&nbsp;</div> <div> <a href="http://www.msu-istre.hr"><span style="color:#009ee3;">http://www.msu-istre.hr</span></a></div> <div> <a href="https://www.facebook.com/MSUIMACI"><span style="color:#009ee3;">https://www.facebook.com/MSUIMACI</span></a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Autori izložbe / idejni postav: Dean Zahtila, Damir Stojnić, Noel Mirković (L.A.E. XXI)</div> <div> 3D video animacije: Petra Pletikos, Daniel Horvat</div> <div> kustosica izložbe: Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana u kontekstu Godi&scaron;njeg izložbenog programa uz financijsku podr&scaron;ku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije - Regione Istriana, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule - Pola i Turističke zajednice Grada Pule.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba traje do 8. 02. 2026. i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 10.00 do 19.00 sati.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Napomena: 24. 12. i 31. 12. 2025. radno vrijeme Muzeja je od 10.00 do 14.00 sati</div> <div> &nbsp;</div>

Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu

<p> Dubrovački muzeji u ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u 18 sati u Etnografskom muzeju u žitnici &bdquo;Rupe&ldquo; otvaraju izložbu &bdquo;Brodogradnja na dubrovački način &ndash; 500. obljetnica &scaron;kara u Gružu&ldquo;, kojom se obilježava osnutak i vi&scaron;estoljetno djelovanje najvažnijega državnog brodogradili&scaron;ta Dubrovačke Republike, utemeljenog 1525. godine. Autorice izložbe su Ana Kaznačić Skurić i Ljerka Dunatov.</p> <p> Državno brodogradili&scaron;te nalazilo se na sjevernoj strani Gru&scaron;koga zaljeva, na Kantafigu te je gotovo tri stoljeća uživalo za&scaron;titu dubrovačke vlade. Unatoč razaranju u doba Napoleonskih ratova, brodogradili&scaron;te je obnovljeno i nastavilo djelovati tijekom francuske i austrijske uprave, dok je u 19. stoljeću na području Gruža djelovalo i vi&scaron;e manjih obiteljskih brodogradili&scaron;ta.</p> <p> Ova obljetnička izložba podsjetnik je na iznimno bogatu brodograđevnu ba&scaron;tinu Dubrovnika, koja je u nekim razdobljima svoje povijesti dosezala svjetske domete. Bez nava, karaka, galijuna, izgrađenih na navozima dubrovačkoga kraja, nije moguće ni zamisliti pomorsko-trgovačku ekspanziju Dubrovačke Republike u 16. stoljeću. Dubrovačka brodograđevna &scaron;kola nadilazi hrvatske granice, pa se s pravom može nazvati ba&scaron;tinom čovječanstva.</p> <p> Izložba je zami&scaron;ljena kao putovanje kroz povijest dubrovačke brodogradnje od kasnoga srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća, a ona ujedno prikazuje i promjene koje su se zbivale na prostoru Gruža, koji je krajem 19. stoljeća postupno izgubio ulogu brodograđevnoga sredi&scaron;ta i preobrazio se u suvremenu luku.</p> <p> Posuditelji: Dubrovačka biskupija, Kapucinski samostan Gospe od Milosrđa - Dubrovnik, Samostan Svetog Križa &ndash; Gruž, Dubrovnik, Župa sv. Mihajla - Dubrovnik, Župa Velike Gospe - Dubrovnik, Državni arhiv u Dubrovniku, Dubrovačke knjižnice - Znanstvena knjižnica Dubrovnik, HAZU - Zbirka Baltazara Bogi&scaron;ića u Cavtatu, Mladen Mitić - Dubrovnik, Vladimir Glavočić &ndash; Dubrovnik i Hermina Jočić &ndash; Dubrovnik.</p> <p> Program je realiziran u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.&nbsp;</p>

Izložba dječjih radova „Božić u mom domu“

<p> U ponedjeljak, 22. prosinca 2025. godine u 10:00 sati u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače održat će se otvorenje izložbe dječjih radova &bdquo;Božić u mom domu&ldquo;. Na izložbi su prezentirani svi radovi pristigli na istoimeni natječaj.</p>

Konavoske jaslice

<p> U nedjelju, 21. prosinca 2025. u 18 sati održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Konavoske jaslice&ldquo;.</p> <p> Projekt je trajao dva mjeseca s ciljem povezivanja mladih u Konavlima i poticanja zajedni&scaron;tva u božićno vrijeme. Kroz radionice o povijesnim znamenitostima na&scaron;eg kraja i tehnici oblikovanja gline nastale su keramičke figure za izložbu u Odjelu za arheologiju i spomeničku ba&scaron;tinu u Pridvorju. Održale su se 23 radionice u &scaron;kolama i vrtićima od Grude do Cavtata, a sudjelovalo je 387 djece &ndash; njihova ma&scaron;ta i zajedni&scaron;tvo oblikovali su sve &scaron;to ćete moći vidjeti.</p> <p> Izložba će biti otvorena do 1. lipnja 2026. godine.</p>

Kažimir Hraste: Rekonstrukcija

<p> U&nbsp;subotu, 20. prosinca 2025.&nbsp;u 12&nbsp;sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se retrospektivne izložbe&nbsp;<i>Kažimir Hraste: Rekonstrukcija</i><strong>.</strong><br /> <br /> Kustosica izložbe je Jasminka Babić.<br /> &nbsp;<br /> Retrospektivni pregled u Galeriji umjetnina po prvi puta kroz gotovo osamdeset skulptura, reljefa, instalacija i crteža <i>rekonstruira</i> Hrastin umjetnički put. Izložba tako predstavlja najranije radove - dokumentaciju umjetničkih intervencija u javnom prostoru Omi&scaron;a ranih 1970-ih kao i rane portrete kojima je započeo istraživanje tog zahtjevnog &nbsp;žanra. Njegovi portreti, figure i reljefi u drvu iz 1980-ih danas spadaju u antologijska djela hrvatskog kiparstva. Isti je slučaj i sa skulpturama izvedenim u&nbsp; kombinaciji željeza i stakla iz 1990-ih, pa zatim i fascinantnim željeznim <i>Novogradnjama</i> s početka 2000-ih, kao i velikim prostornim instalacijama i skulpturama kojima već vi&scaron;e od pedeset godina <i>osvaja</i> izložbene i javne prostore.<br /> <br /> <strong>Kažimir Hraste</strong> je rođen 1954. u Supetru na otoku Braču. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1978. godine u klasi prof. Valerija Michielija. Godine 1984. je zavr&scaron;io poslijediplomski studij kiparstva na Akademijji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani u klasi prof. Drage Tr&scaron;ara. Kao stipendist talijanske vlade proveo je semestar na stručnom usavr&scaron;avanju u Rimu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu na kojoj je radio na odsjeku za kiparstvo do umirovljenja 2024. godine. Redovito izlaže od 1972 . godine i imao je preko pedeset samostalnih izložbi te izlagao na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je niza nagrada i državnih odličja. Autor je mnogobrojnih skulptura i spomenika u javnom prostoru: Uskrsli Krist na Visovcu (1988.), spomenik Don Frani Buliću u Solinu (1991.), fontana u Marmontovoj ulici u Splitu, Pirija (1998.), Spomenik kralju Petru Svačiću u Miljevcima (2002.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Omi&scaron;u (2004.), Biblijski vrt Stomorija u ka&scaron;tel Novom, Jabuka (2008.), Spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Pločama (2009.), Spomenik Draženu Petroviću u &Scaron;ibeniku (2011.), Spomenik palim za domovinu Hrvatsku u Bolu na otoku Braču (2017.), Dječak s ki&scaron;obranom u &Scaron;ibeniku (2020.), Spomenik Rogu u Salima na Dugom otoku (2023.) i dr. &nbsp;Djela mu se nalaze u značajnim privatnim i javnim Zbirkama u Hrvatskoj. Od 2012. do 2022. godine bio je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti a od 2022. godine je njezin redoviti član.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 15. veljače 2026.<br /> <br /> vi&scaron;e o izložbi<br /> <a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&amp;id=07823cfbeb&amp;e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">KAŽIMIR HRASTE : REKONSTRUKCIJA Galerija umjetnina Split</span></a></p>

Božiću ususret 2025.

<p> U petak, 19. prosinca 2025. s početkom u 18:00 sati, u Muzeju Grada Đurđevca održat će se otvorenje 11. izložbe božićnih jaslica pod nazivom <strong>Božiću ususret 2025.</strong></p>

Vodstvo kroz izložbu „Povijest dubrovačkog tramvaja od 1910. do 1970.“

<p> Dubrovački muzeji u petak, 19. prosinca u 17 sati organiziraju stručno vodstvo kroz izložbu &bdquo;Povijest dubrovačkog tramvaja od 1910. do 1970.&ldquo;, koje će voditi autori, Tonko Marunčić i Dino Lokas.</p> <p> Na izložbi je prikazan povijesni razvoj dubrovačkog tramvaja &ndash; od dolaska prvih motornih kola i prikolica (bajvagena) 1910. godine pa sve do tragične nesreće i konačnog ukidanja tramvajskog prometa 1970. godine. Uz predmete iz fundusa Kulturno-povijesnog muzeja, posjetitelji će moći razgledati i arhivske dokumente, fotografije, razglednice te dijelove tramvajske opreme iz privatnih zbirki dubrovačkih kolekcionara i ljubitelja tramvaja. Poseban segment izložbe posvećen je restauraciji sačuvanoga tramvajskog vagona i prikolice, čime se dodatno valorizira tehnička i kulturna ba&scaron;tina ovog jedinstvenog oblika javnog prijevoza u Dubrovniku.</p> <p> Dubrovački tramvaj, poznat među Dubrovčanima pod omiljenim nazivom &bdquo;travanj&ldquo;, bio je prvi i jedini tramvaj koji je ikada prometovao u Dalmaciji. Tijekom &scaron;est desetljeća svojega postojanja svjedočio je brojnim dru&scaron;tvenim i gospodarskim promjenama te je ostao trajna uspomena u sjećanju brojnih generacija građana.</p> <p> Prijave se primaju na e-mail: <a href="mailto:radionice@dumus.hr"><span style="color:#009ee3;">radionice@dumus.hr</span></a>, a program je realiziran u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.</p> <p> &nbsp;</p>

Promocija knjige Daniela Rafaelića „Drevni Egipat na filmu“

<p> U petak, 19. prosinca 2025. godine, s početkom u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu, održat će se promocija knjige Daniela Rafaelića <i>Drevni Egipat na filmu. Povijest žanra od Tutankhamona do &bdquo;Kleopatre&ldquo;</i>.<br /> <br /> Knjigu <i>Drevni Egipat na filmu</i>, u izdanju nakladničke kuće Vuković &amp; Runjić, predstavit će uz autora Daniela Rafaelića, Marina Milićević Bradač, Petar Bujas i urednica Milana Vuković Runjić.<br /> <br /> Dr. sc. Daniel Rafaelić, &scaron;iroj javnosti poznat kao ljubitelj i vrhunski znalac povijesti, filma i starog Egipta, upućen u ezoterične prakse drevne egipatske civilizacije, ali i izazovima kojima se holivudski &quot;silver screen&quot;, kao i druge kinematografije, na&scaron;ao poku&scaron;ajući ih prikazati, stvorio je djelo koje u sebi objedinjuje njegova znanja, sklonosti i ljubav, <i>magnum opus</i> jedinstven na hrvatskom, ali i svjetskom trži&scaron;tu. Od zapadnoeuropskog doživljaja Egipta i prije Napoleonove znamenite ekspedicije, do snova o Egiptu na svim registrima &quot;visokog&quot; i &quot;niskog&quot;, objedinjujući ih u kolektivni san Zapada o dalekoj i te&scaron;ko pojmljivoj veličanstvenoj civilizaciji, smje&scaron;tajući među korice svoje knjige temeljito proučene podatke, Rafaelić se ovdje pokazuje u onome u čemu je najbolji: pomnom istraživanju, spoznajama, ali i s gotovo djetinjim odu&scaron;evljenjem odjecima davne civilizacije u filmu, serijama, pa tako i u <i>gaming</i>- industriji. Od otkrića Tutankhamonove grobnice do angažmana najljep&scaron;ih glumica &quot;zlatne&quot; epohe da utjelove faraonese, u čemu svakako vrijedi istaknuti Elizabeth Taylor kao Kleopatru, sjaj staroga Egipta prožeo je, kako nekoć, tako i sada, zapadnjačke snove, čežnje i opsesije. Ovo iznimno zahtjevno djelo, &scaron;to se hrabro poigrava filozofijom, ezoterijom, povije&scaron;ću, <i>sedmom umjetno&scaron;ću</i>, i pop-kulturom, u kojeg su utkane godine arhivskog rada i izučavanja izranja pred publiku u svojoj punini i zaokruženosti, pozivajući nas da se &scaron;to prije i sami zateknemo u sjeni Velike piramide.</p>

Kata Mijatović: Vrištanja

<p> U petak, 19. prosinca 2025. u 12 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorit će se izložba Kate Mijatović pod nazivom &bdquo;Vri&scaron;tanja&ldquo;.</p> <p> Izložba &bdquo;Vri&scaron;tanja&ldquo; predstavlja izbor radova iz vi&scaron;egodi&scaron;njeg ciklusa Kate Mijatović u kojem umjetnica istražuje vrisak kao primordijalni izraz postojanja, otpora i unutarnjeg oslobađanja. Radovi započinju 2007. videima spontanog dječjeg vri&scaron;tanja, nastalima u poslijeratnoj Baranji, gdje je vrisak shvaćen kao afirmativni impuls života, &bdquo;čista radost življenja&ldquo;, kako ga umjetnica opisuje .</p> <p> Od 2009. ciklus se nastavlja kroz seriju performansa &bdquo;Djevojački zborovi&ldquo;, realiziranih na brojnim lokacijama u Hrvatskoj. U njima skupine djevojaka izvode jednokratan, snažan krik koji djeluje kao iznenadni rez u svakodnevici: zvuk koji prekida misao, priziva budnost i otvara prostor neočekivane energije. Vrisak postaje simbol oslobađanja od dru&scaron;tvenih konvencija, ali i svojevrsni signal transformacije, trenutak u kojem tijelo i svijest izranjaju u &bdquo;ovdje i sada&ldquo;.</p> <p> U odnosu na dugogodi&scaron;nji rad sa snovima, &bdquo;Vri&scaron;tanja&ldquo; Kate Mijatović su vanjski, zvučni proboj, upozorenje da živimo u konstrukcijama koje nas odmiču od autentičnog iskustva sebe. U tim kratkim eruptivnim trenucima razotkriva se ono &scaron;to je inače potisnuto: energija koja označava početak, promjenu i život.</p> <p> Uoči otvorenja izložbe, Kata Mijatović će u suradnji sa zborom Glazbene &scaron;kole &bdquo;Fran Lhotka&ldquo; iz Siska realizirati performans &bdquo;Vri&scaron;tanja&ldquo; te će i ovaj rad biti sastavni dio izložbe u Gradskoj galeriji Striegl.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O umjetnici:</strong></p> <p> Kata Mijatović je vizualna umjetnica. Početak njene umjetničke aktivnosti obilježen je djelovanjem u umjetničkoj grupi Močvara na području Baranje od 1988. do 1991. Studij slikarstva započinje 1991. na Accademia di belle arti Firenze, nastavlja ga na ALU Zagreb 1993. gdje je i diplomirala 1997., od kada aktivno izlaže. Od 2005. do 2019. voditeljica je Galerije AŽ u UO Atelieri Žitnjak/Zagreb. Sudjeluje u organizaciji Baranjske umjetničke kolonije /BUK-a u razdoblju od 2005. do 2010. Članica je umjetničke grupe PLEH od 2007. Realizirala je niz samostalnih izložbi i projekata, izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama /projektima u zemlji i inozemstvu. 2013. sudjelovala je na 55. Venecijanskom bijenalu, kao predstavnica Hrvatske s projektom &bdquo;Između neba i zemlje&ldquo; / kustos Branko Francheschi.</p>

Grafičke mape, plakati i grafike Ivan Lacković Croata iz Donacije Biškupić

<p> Ova je izložba proiza&scaron;la iz bogate donacije obitelji Bi&scaron;kupić Muzeju Grada Đurđevca koja broji 17 grafičkih mapa s originalnim grafičkim listovima izrađenih u tehnikama litografije, bakropisa, serigrafija i svilotiska s predgovorima istaknutih povjesničara umjetnosti, umjetnika i muzeologa, pjesnika, akademika &ndash; Tonka Maroevića, Milivoja Slavičeka, Igora Zidića, Vesne Krmpotić, Ivana Goluba, Drage Ivani&scaron;evića, Bože Bi&scaron;kupića i drugih. Uz navedeno donirane su i 33 grafike i 43 plakata, a muzeju nose posebni pečat jer su djela darivana upravo kraju odakle je Ivan Lacković Croata potekao i u kojem je crpio motive i nadahnuća svojih brojnih umjetničkih djela.</p> <p> <img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/ILC-Biskupic-Plakat-50x70.jpg" style="width: 429px; height: 600px;" /></p>

Tvornica cementa „Dalmatia“ d. d. u Kaštel Sućurcu (1912. – 1942.)

<p> Otvorenje izložbe <i>Tvornica cementa&nbsp;&bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. u Ka&scaron;tel Sućurcu (1912. &ndash; 1942.)</i>&nbsp;održati će se u četvrtak, 18. prosinca u 19 h u Muzeju grada Ka&scaron;tela, u Nadbiskupskom ka&scaron;telu u Ka&scaron;tel Sućurcu (Gospojska &scaron;trada 1).&nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 18. svibnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tvornica cementa&nbsp;&bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. u&nbsp; Ka&scaron;tel Sućurcu (1912. &ndash; 1942.)</strong></p> <p> Ove godine obilježava se 111 godina od zavr&scaron;etka izgradnje stare sućuračke tvornice cementa &bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d.&nbsp;Svjetska proizvodnja cementa drastično je rasla na prijelazu pro&scaron;log stoljeća pa su židovska tvrtka &bdquo;Jules Porg&egrave;s &amp; Cie&ldquo; smje&scaron;tena u Parizu, bavarska tvrtka &bdquo;Otto Steinbeis &amp; Consorten&ldquo; iz Brannenburga te udruženi kapital bečke filijale Ugarskog bankovnog dru&scaron;tva iz Pe&scaron;te osnovali 1912. godine dioničko dru&scaron;tvo &bdquo;Dalmatia&ldquo; koje na jesen te godine započinje gradnju tvornice cementa.</p> <p> Tvornica je zavr&scaron;ena uoči Prvoga svjetskog rata, prve tone cementa proizvedene su 1914. godine, a redovna proizvodnja započinje 1919. godine. Zaposleni radnici u tvornici &bdquo;Dalmatia&ldquo; d. d. bili su primarno Sućurani koji su tvornici prodali svoja zemlji&scaron;ta. Većina ih se, uz rad u &bdquo;fabrici&ldquo;, i dalje nastavila baviti poljoprivredom. Težaci su za tvorničare bili vrlo jeftina radna snaga, a poslovođe, stručnjaci i inženjeri, uglavnom, su bili stranci. Tvornica je imala i terene za teniski i nogometni klub Titan.</p> <p> Većinu predmeta za izložbu iz stare sućuračke tvornice cementa je prikupila Udruga Podvorje, dok su neki predmeti u Muzej stigli otkupom te posudbom. Eksponati se mogu svrstati u dvije osnovne kategorije: predmeti koji su se nalazili unutar radnih prostora ili salona (ormar za knjige i vje&scaron;alica, pisaći stroj, natpis nad ulazom, žig, matrica za izradu žiga, mramorna skulptura, male metalne oznake) s podkategorijom reklamnih uporabnih predmeta (izvlačni metar, kvačice za pričvr&scaron;ćivanje papira, nožić za otvaranje pisama) te arhivalije (reklamna bro&scaron;ura, pravilnik, memorandumi, ugovori, izborna lista, molba, ambalažne markice, amblemi robnih marki, karta, posjetnica, iskaznice, dopisi, omotnice, platne vrećice, priznanice...).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Marko Pašalić: Mikologija

<p> U četvrtak, 18. prosinca 2025. s početkom u 19 sati, u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Marka Pa&scaron;alića <i>Mikologija</i><br /> <br /> Marko Pa&scaron;alić na izložbi <i>Mikologija</i> predstavlja ciklus od 49 radova malog formata. Ovi radovi nisu rezultat planiranog poteza, već procesa koji dopu&scaron;ta materijalu da djeluje, da se raspadne i ponovno uspostavi u drugom obliku. Na konceptualnoj razini pristup bi se mogao opisati kao monotipija jer je svaka slika jedinstvena, neponovljiva i nepredvidiva, proizvod dodira između slučajnog i namjernog.<br /> <br /> Naslov <i>Mikologija</i> upućuje na svijet gljiva, ali i na način promatranja i bilježenja prirodnih procesa. Gljiva ovdje nije tek motiv, nego sredstvo koji sam po sebi nosi logiku rasta, propadanja i obnavljanja. Njezine spore, teksture i pigmenti koji tvore linije nisu u potpunosti pod autorovom kontrolom, već proizlaze iz suradnje s materijalom. Tako nastali radovi su prostori susreta organskog impulsa i ljudske geste.<br /> <br /> Pa&scaron;alićev interes usmjeren je prema procesu i vremenu, a svaki rad svjedoči o trajanju, o ritmu prirode u kojem raspad i obnova nisu suprotnosti, već dijelovi istog ciklusa. Autor radove smatra svojevrsnim kartama mijena jedinstvene životne zajednice, bilježenjem jednog stanja velikog broja mogućnosti, zamrznutog na papiru poput fotografije izrazito duge ekspozicije. Isto tako s obzirom na to da su osnovni elementi izražavanja, linije i točke smatra ih crtežima.<br /> <br /> Inspiracija Orionom, jednim od najprepoznatljivijih mitolo&scaron;kih likova na nebu, unosi u radove dimenziju arhetipskog i kozmičkog: između zemlje i neba, biolo&scaron;kog i mitskog, odvija se proces u kojem crtež postaje oblik promi&scaron;ljanja postojanja.<br /> <br /> Linije koje proizlaze iz gljive &ndash; tanke, brojne i žive stvaraju vizualni ritam nalik stalnom treperenju i izgledaju moćno. Njihova organska logika upućuje na kružno poimanje vremena, na svijest o međusobnoj povezanosti svih oblika života. Pa&scaron;alićev pristup nije deskriptivan, već eksperimentalno-kontemplativan. Umjetnik promatra prirodu ne kao predmet, nego kao sugovornika.<br /> <br /> Izložba <i>Mikologija </i>ostaje otvorena do 2. siječnja 2026., pozivajući gledatelja da se zaustavi pred tihim, ali upornim djelovanjem prirode &ndash; pred crtežima koji nastaju iz nje same, u igri organskog materijalnog i misaonog, prolaznog i trajnog.</p>