U početku bijaše crtež...

<p> U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovićevi dvori svečano otvaramo izložbu dječjih radova pod nazivom&nbsp;<i>U početku bija&scaron;e crtež</i>&hellip; Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izložbu&nbsp;<i>U početku bija&scaron;e kraljevstvo</i>&nbsp;<i>&ndash; izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva</i>.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/izlozba/izlozba-djecjih-radova-u-pocetku-bijase-crtez/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Zbirka Nikšić

<p> Dubrovački muzeji u subotu 25. travnja 2026. u 19 sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga otvorit će izložbu &bdquo;Zbirka Nik&scaron;ić&ldquo; autorica Lucije Vuković i Viktorije Žuvele. Zbirka Nik&scaron;ić pripadala je Vili Giorgi Bona (Nik&scaron;ić) na Pilama, građevini dugog trajanja i kontinuiteta stanovanja, u kojoj se postupno oblikovao slojevit i raznolik korpus njezinoga povijesnog inventara. Zbirka Nik&scaron;ić je u Kulturno-povijesni muzej Dubrovačkih muzeja pristigla velikodu&scaron;nim darivanjem gospođe Marije Nik&scaron;ić-Ivančić i otkupom sredstvima Grada Dubrovnika tijekom 2024. i 2025. godine.</p> <p> Na izložbi će se u novom muzeolo&scaron;kom kontekstu predstaviti raznovrsna građa koja datira od 17. do 20. stoljeća, a riječ je o slikama, namje&scaron;taju kao i uporabnim i ukrasnim predmetima od keramike i porculana, metala te tekstila. Izlaganjem zbirke Nik&scaron;ić u ljetnikovcu Bunić-Kaboga na Batahovini, jednom od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture na dubrovačkom području, uspostavlja se suptilni dijalog između muzealiziranih predmeta li&scaron;enih prirodnog okruženja i povijesnog prostora koji se otvara za novu namjenu.&nbsp;</p> <p> Stručni suradnik na izložbi je Ivan Viđen, autor projekta likovnog postava je David Kabalin, a grafičkog oblikovanja Orsat Franković.&nbsp;</p> <p> Besplatan prijevoz za otvorenje izložbe, 25. travnja 2026., osiguran je u suradnji s javnim gradskim prijevoznikom Libertas Dubrovnik. Polazak s Pila predviđen je u 18:30 sati, uz zaustavljanja na stanicama u Vukovarskoj ulici (Tommy) te u Ulici Obala Stjepana Radića (robna kuća Srđ). Povratak iz Ljetnikovca Bunić-Kaboga na Pile preko magistrale planiran je po zavr&scaron;etku programa u 20:30 sati. Također, za sve koji dolaze vlastitim automobilom osiguran je parking iza ljetnikovaca Bunić-Kaboga i Stay.</p> <p> Izložba ostaje otvorena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga do 27. rujna 2026. godine te se može razgledati u sljedećim terminima.</p> <p> četvrtak i petak: 10:00 &ndash; 16:00<br /> subota i nedjelja: 15:00 &ndash; 20:00</p> <p> Ulaz je slobodan.</p>

XI. međunarodna izložba čipke u Ozlju

<p> U subotu 25. travnja 2026. u Zavičajnome muzeju Ozalj održat će se otvorenje XI. međunarodne izložbe čipke u Ozlju posvećene cvjetnim motivima Slave Ra&scaron;kaj povodom 120 obljetnice njene smrti 1906. &ndash; 2026, s početkom u 18 sati.&nbsp;</p>

Marin Držić - prvi čin / 500 godina prvog spomena Marina Držića / (1526. - 2026.)

<p> Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića s veseljem Vas poziva 24. travnja 2026. u 19 sati na svečano otvorenje izložbe &bdquo;Marin Držić &ndash; prvi čin&ldquo; kojom će se obilježiti 500 godina prvog spomena Marina Držića (1526. &ndash; 2026.) u ispravi kojom se on potvrđuje za rektora crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku, nastaloj 12. travnja 1526. godine. Navedena isprava čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku, u fondu Razni zapisi državne kancelarije Dubrovnik (<em>Diversa cancellariae</em>).</p> <p> U programu otvorenja sudjelovat će ravnatelj Doma Marina Držića Nik&scaron;a Matić, autorica izložbe i kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, dok će izložbu službeno otvoriti zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika, gospar Velibor Puzović.</p> <p> Budući da se radi o iznimno značajnom i vrijednom arhivskom dokumentu u kojem je Marin Držić prvi put stupio na pozornicu pisane povijesti, izložba &bdquo;Marin Držić &ndash; prvi čin&ldquo; realizirana je u suradnji Doma Marina Držića i Državnog arhiva u Dubrovniku te je centralni eksponat izložbe upravo isprava u kojoj se Držić najprije imenuje klerikom te potvrđuje za rektora polovice crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku. Navedena isprava iznimno je važna jer se u njoj prvi put spominje budući pisac i opisuje događaj u kojem je ne samo sudjelovao, već mu je donio financijske i dru&scaron;tvene posljedice. Bez materijalnih prihoda od crkvenih posjeda Marin Držić možda ne bi imao mogućnosti posvetiti se spisateljskom i kazali&scaron;nom radu te nam u nasljeđe ostaviti remek-djela ne samo hrvatske, već i europske renesansne komediografije. A da nije postao rektor Domina, Dom Marina Držića danas se ne bi nalazio upravo u kući koja je s navedenom crkvom činila cjelinu i služila potrebama njezina rektora.</p> <p> Iako je danas najpoznatiji kao dramski pisac te ga se često naziva najvećim hrvatskim komediografom, Marin Držić pripadao je katoličkom kleru te se u arhivskim dokumentima spominje najprije kao klerik, potom đakon, a od oko 1550. i svećenik. Posljednje godine života proveo je u Veneciji kao kapelan mletačkog nadbiskupa, a pokopan je u tamo&scaron;njoj crkvi Svetih Ivana i Pavla, zvanoj Zanipoli 1567. godine. Stoga nas posebno veseli &scaron;to ova izložba tematizira i tu važnu, pomalo zanemarenu činjenicu o dum Marinu Držiću.</p> <p> Za dizajn i grafičko oblikovanje kataloga te cjelokupne izložbe zaslužan je &Scaron;ime Fabris (2TheSign.com). Dvojezični, hrvatsko-engleski katalog sadrži predgovor autorice izložbe Valerije Jurjević te tekst kustosice Doma Marina Držića Ane Saltarić &bdquo;Slučaj dubrovačkog nadbiskupa Filippa Trivulzija &ndash; Problem petogodi&scaron;nje praznine&ldquo; koji nudi moguće odgovore na pitanje za&scaron;to se u ispravi spominje nadbiskup Rainaldo Graziani, kad je dubrovački nadbiskup u to vrijeme bio Filippo Trivulzio. Ovaj članak katalogu izložbe daje novu dimenziju te on postaje stručna literatura, u skladu s težnjom Doma Marina Držića da se razvija kao znanstveno-istraživački referentni centar za najvećeg hrvatskog komediografa.</p> <p> Veselimo se Va&scaron;em dolasku!</p>

Naivna umjetnosti Zbirke Biškupić

<p> U petak, 24. travnja 2026. godine u 18 sati, u Galeriji naivne umjetnosti Hlebine otvorit će se skupne izložba &bdquo;Naivna umjetnosti Zbirke Bi&scaron;kupić&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U obimnoj, raznovrsnoj i kvalitetnoj umjetničkoj zbirci koju Božo Bi&scaron;kupić sakuplja već vi&scaron;e od &scaron;ezdeset godina relativno veliki segment pripada naivnoj umjetnosti. Izbor autora kreće se od antologijskih imena i majstora naivne umjetnosti u slikarstvu i kiparstvu pa do onih sklonih otklonu i odmaku prema margini naivne umjetnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> SLIKARI(CE):&nbsp;Ivan Večenaj, Josip Generalić, Franjo Filipović, Dragan Gaži, Ana Bocak, Ivan Lacković Croata, Josip Horvat Jo&scaron;ka, Stjepan Večenaj, Petar Grgec, Mladen Dolovski, Mara Pu&scaron;karić Petras, Marica Mavec Tomljenović, Emerik Feje&scaron;, Ivan Rabuzin, Antun Bahunek, Branko Bahunek, Slavko Stolnik, Josip Pintarić Puco, Matija Skurjeni, Drago Jurak, Franjo Klopotan, Tomislav Petranović Rvat, Eugen Buktenica, Greta Pečnik, Pero Mandić, Jan Knazovic, Du&scaron;an Jevtović, Milan Ra&scaron;ić, Leo Neervoort, Sava Sekulić.</p> <p> KIPARI(CE):&nbsp;Dragica Belković, Drago Belina, Mato Generalić, Petar Smajić, Miroslav Župančić, Kata Vizvari, Katarina Parađ Vojković, Mato Mihinica, Franči&scaron;ka Petelin&scaron;ek, Sofija Naletilić Penavu&scaron;a.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 21. lipnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mr. sc. Božo Bi&scaron;kupić hrvatski je kolekcionar i nakladnik. Rođen je 26. travnja 1938. godine u Maloj Mlaki. Gimnaziju i Pravni fakultet zavr&scaron;io je u Zagrebu, a 1980. godine magistrirao muzeologiju na postdiplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti. Već se tijekom studija počeo zanimati za naivnu umjetnosti (teza rada na postdiplomskom studiju muzeologije bila mu je Muzeji i galerije naivne umjetnosti u SFRJ &ndash; bibliografija, dokumentacija i povijesni prikaz). Od mladenačkih dana započinje skupljati etnografske predmete koji su većinom vezani uz rodni mu kraj &ndash; Turopolje. Prikupljao je umjetnine suvremenih autora.</p> <p> 1964. godine osnovao je Zbirku Bi&scaron;kupić koja je 1976. registrirana i za&scaron;tićena kod Uprave za za&scaron;titu kulture. Značajan dio njegove zbirke čini cjelina posvećena naivnoj umjetnosti.</p> <p> Osim kao istančan kolekcionar, Božo Bi&scaron;kupić poznat je i kao izdavač brojnih umjetničkih publikacija, bibliografskih izdanja te bibliofilskih edicija i grafičkih mapa s prilozima likovnih stvaralaca, pjesnika, kritičara i povjesničara umjetnosti. Božo Bi&scaron;kupić obna&scaron;ao je funkciju ministra kulture u dva navrata, 1995. &ndash; 2000. te 2003. &ndash; 2010. godine.</p>

Ana Ratković Sobota: Boginja

<p> U&nbsp;petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica otvorit će se samostalna izložba likovne umjetnice Ane Ratković Sobota naziva <i>Boginja</i>. Kustosica izložbe i autorica predgovora je Tena Bak&scaron;aj.</p> <p> Riječ je o ambijentalnoj&nbsp;<i>site-specific</i>&nbsp;instalaciji velikih razmjera. Kroz nju autorica razvija umjetnički projekt koji istražuje (ne)ravnotežu ženskih i mu&scaron;kih principa u tijelu, dru&scaron;tvu i krajoliku. Instalacija obuhvaća materijale čiju je uporabu usavr&scaron;avala u Indoneziji, prije svega tekstile velikih formata (mje&scaron;avinu svile i pamuka), koje boja prirodnim bojama i pigmentima dobivenima iz listova, cvjetova i korijenja biljaka. Time nastavlja ranije započeto istraživanje tehnike batika i bojanja prirodnim pigmentima.</p> <p> Tematski, ciklus se bavi ženskim arhetipom, oslanjajući se na istraživanja litavske arheologinje i antropologinje&nbsp;Marije Gimbutas, poznate po istraživanjima neolitičkih kultura koje interpretira kao dru&scaron;tva usmjerena na cikličnost prirode i &scaron;tovanje Velike Boginje. Vizualni jezik oslanja se stoga na jednostavne oblike neolitičkog simbolizma te eksperiment s prirodnim pigmentima i modifikatorima, čije mije&scaron;anje ne podliježe zakonima optičkog spajanja boja, pa su rezultati često nepredvidivi.</p> <p> Novi ciklus radova naziva&nbsp;<i>Boginja</i>&nbsp;Ane Ratković Sobota dosljedno se nadovezuje na njezina recentna istraživanja materijala, prirode i simboličkih sustava vidljiva u ciklusima Trag boje i Sunčev vrt. Dok je u Tragu boje umjetnica reducirala pejzaž na njegove energetske i simboličke karakteristike, koristeći pigmente biljnog podrijetla kao izravne tragove prirode, a u Sunčevom vrtu pro&scaron;irila taj interes prema cikličnosti vremena, biljnim vrstama i solarnim simbolima kroz batik tehniku, u najnovijem ciklusu kojim se predstavlja u Galeriji Galženica fokus se dodatno pomiče od pejzaža kao vanjskog fenomena prema unutarnjim, arhetipskim strukturama čovjeka i njegovog odnosa s prirodom.</p> <p> U ciklusu&nbsp;<i>Boginja</i>, Ana Ratković Sobota gradi novi, jo&scaron; suptilniji vizualni sustav u kojem se isprepliću arhetipska simbolika i njezino vlastito introspektivno iskustvo. Radove izvodi pigmentima na svili, koje potom fiksira tradicionalnim postupkom kuhanja na pari. Pigmenti su dobiveni iz biljnih i prirodnih izvora: ljubičasti tonovi nastaju iz kore kempeče drveta, ciglasti iz kore luka, hibiskusa i indijskog broća, dok su crveni izvedeni iz mje&scaron;avine indonezijskih biljaka teger bubuk, jolawe te kore drveta secang.</p> <p> Izložba je otvorena do 15. svibnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ana Ratković Sobota</strong>&nbsp;(r. 1988., Zagreb, Hrvatska) diplomirala je 2013. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HZSU-a. Među samostalnim izložbama ističu se:&nbsp;<i>Sunčev vrt</i>&nbsp;u Galeriji SC u Zagrebu (2025.),&nbsp;<i>Trag boje</i>&nbsp;u Me&scaron;trovićevom paviljonu u Zagrebu (2024.),&nbsp;<i>Priroda i dru&scaron;tvo</i>&nbsp;u Galeriji Kazamat u Osijeku (2023.),&nbsp;<i>Jezera</i>&nbsp;u Galeriji Josip Račić u Zagrebu (2022.) i Tokamachi Central Center &ndash; Danjuro u Japanu (2018.).</p> <p> Među skupnim izložbama izdvajaju se:&nbsp;<i>37. Salon mladih</i>&nbsp;u Me&scaron;trovićevom paviljonu (2024.),&nbsp;<i>42. Splitski salon</i>&nbsp;u Salonu Galić (2024.), izložbe u &Ccedil;anakkaleu, Turska (2022.) i CSO Ada Ankara, Turska (2023.), Taman Budaya, Yogyakarta (2024.) te Westpol A.I.R. Space, Leipzig (2019.). Rezidencijalno je boravila u Yogyakarti, Indonezija (2024.), Panovcima, Slovenija (2025.) i u Leipzigu, Njemačka (2019.).</p> <p> Sudjelovala je u oslikavanju zidova KBC-a Rebro u Zagrebu (2017.), u Kaznionici u Požegi (2018.) te u zatvoru u Karlovcu (2022.). Godine 2023. održala je seriju likovnih radionica sa zatvorenicima Zatvorske bolnice u Zagrebu. Tijekom 2024. osmislila je i realizirala edukacijsko-istraživački projekt u Indoneziji, usmjeren na batik tehniku, izradu &scaron;tambilja od recikliranog papira i bojenje biljnim pigmentima. Iste je godine izdala umjetničku knjigu&nbsp;<i>Jezera</i>&nbsp;u vlastitoj nakladi, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.</p> <p> &nbsp;</p>

Darko Varga: Radost i tišina stvaralaštva

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/darko%20varga.jpg" style="width: 400px; height: 281px;" /></p>

Usprkos – pjesme Gorana Đurđevića

<p> U četvrtak, 23. travnja 2026. godine u 13 sati, u Čuvaonici Etnografskog muzeja, Kačićeva ulica 9/2, otvorit će se izložba <i>Usprkos.</i></p> <p> Izložba donosi kratke pjesme Gorana Đurđevića posvećene osobama koje su, usprkos različitim vrstama invaliditeta, ostvarile iznimna postignuća u znanosti, sportu i umjetnosti. Osam pojedinaca predstavljeno je kroz jedinstven spoj poezije, portreta i sažete biografije. Pjesme su pisane u formi tetraktisa, kratke jezične forme poznate i kao engleski haiku, koji se u hrvatskoj poeziji rijetko pojavljuje.</p> <p> Sav je sadržaj prilagođen &scaron;irokom krugu posjetitelja: dostupan je u uvećanom crnom tisku, na Brailleovu pismu te u obliku audio zapisa kojima se može pristupiti skeniranjem QR kodova.</p> <p> Predstavljene osobe ostavile su snažan trag i stekle svjetsko priznanje, a kroz pjesme i biografije otkrivamo njihove priče &ndash; njihove uspjehe, energiju i unutarnju snagu. Cilj izložbe jest da ove pjesme postanu trajni otisak, ritam i stil koji nadilazi vrijeme.</p> <p> Ujedno, izložba potiče neposredno razumijevanje iskustava osoba s invaliditetom, ohrabruje suočavanje s vlastitim predrasudama i otvara prostor novim uvidima. Ona je i poziv na divljenje onima koji su ustrajni, hrabri i sposobni &ndash; ljudima koji, unatoč svim preprekama, pomiču granice.</p>

Coming Out Museum Encounters

<p> U četvrtak, 23. travnja 2026. godine s početkom u 18 sati, u Muzeju grada Zagreba otvara se gostujuća izložba udruge Proces iz Pule i Etnografskog muzeja Istre <i>Coming Out Museum Encounters</i>.</p> <p> <i>Coming Out Museum (COME)</i>&nbsp;je participativna muzejska inicijativa koja prikuplja i predstavlja osobne coming out priče LGBTIQA+ zajednice kroz predmete, sjećanja, fotografije, video zapise i druge forme izražavanja identiteta. Kroz osobne narative, COME promiče prihvaćanje različitosti, dru&scaron;tvenu pravdu i ponos, stvarajući prostor razumijevanja i povezivanja. Publiku poziva na aktivno sudjelovanje, upoznavanje sa životima onih koji se toliko često ignoriraju, a sve LGBTIQ+ osobe da podijele svoju priču i na taj način sa nama grade bolje dru&scaron;tvo.&nbsp;</p> <p> COME je pokrenut 2023. godine kao rezultat suradnje udruge&nbsp;Proces&nbsp;iz Pule i&nbsp;Etnografskog muzeja Istre &ndash; Museo etnografico dell&rsquo;Istria, u sklopu muzejskog programa&nbsp;Kontakt zona, koji je usmjeren razvoju uključive, dijalo&scaron;ke i suradničke muzejske prakse. Osnovna ideja projekta je afirmirati muzej kao prostor susreta i glasova koji u dru&scaron;tvu često ostaju nevidljivi. COME inicijativa temelji se na povjerenju, suradnji i zajedničkom učenju.</p> <p> Kroz kombinaciju&nbsp;digitalnog arhiva i fizičkih susreta, projekt uključuje &scaron;ire dru&scaron;tvo &ndash; od LGBTIQA+ osoba do kulturnih institucija I lokalnih zajednica. Vrijednost projekta prepoznata je na nacionalnoj razini &ndash; COME je nagrađen&nbsp;Posebnim priznanjem ICOM-a Hrvatske za međusektorsku suradnju&nbsp;2024. godine.</p> <p> Izložba&nbsp;<i>Coming Out Museum Encounters</i>&nbsp;otvara prostor za dijalog, empatiju i povezivanje. Kustoski koncept temelji se na predstavljanju osobnih predmeta i priča koje evociraju ključne trenutke <i>coming outa</i>. Intimna i istovremeno univerzalna iskustva isprepliću se s vizualnim i zvučnim sadržajima, stvarajući dojmljiv, ali nenametljiv postav.</p> <p> &nbsp;</p>

Ana Bilankov: Odjek tišine (Echoing the Silence)

<p> &Scaron;to ostaje kada povijest utihne? &Scaron;to znači &scaron;utjeti &mdash; i tko si to može priu&scaron;titi?&nbsp;Izložba&nbsp;<i>Odjek ti&scaron;ine&nbsp;(Echoing the Silence)</i>&nbsp;Ane Bilankov&nbsp;polazi od zaboravljenog poglavlja mediteranske migracijske povijesti &mdash; izbjegli&scaron;tva u egipatskom Sinaju za vrijeme Drugog svjetskog rata i pretvara ga u vi&scaron;eslojno istraživanje sjećanja, dislokacije i odsutnosti. Parafrazirajući&nbsp;Frederica Jamesona&nbsp;koji u djelu&nbsp;<i>The Political Unconscious</i>&nbsp;tvrdi da je povijest &quot;ono &scaron;to boli&quot;, &nbsp;stvarna sila koja nam se opire jer nije podložna na&scaron;im željama ni projektima, izložba nas poziva da zaronimo u sada&scaron;njost koja boli i transcendiramo je u čin svjedočenja i odbijanja zaborava.&nbsp;Ana Bilankov&nbsp;zagrebačka je vizualna umjetnica i filmska autorica sa sjedi&scaron;tem u Berlinu, čija konceptualna i istraživački usmjerena praksa uključuje eksperimentalni film, fotografiju, videoinstalaciju i tekst, istražujući teme dislokacije, migracije, sjećanja i identiteta.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak, 23. travnja 2026. u 19 sati.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/ana-bilankov-odjek-tisine/1909.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Glitch Cult Festival - glavna izložba u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

<p> U sklopu prvog izdanja Glitch Cult Festivala, od 23. do 26. travnja u Tehnički muzej Nikola Tesla održava se glavna festivalska izložba posvećena glitch umjetnosti &ndash; suvremenoj umjetničkoj praksi koja istražuje pogre&scaron;ku, distorziju i tehnički &ldquo;kvar&rdquo; kao estetski i konceptualni alat.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se&nbsp;23. travnja u 12:00 sati, a otvorenje izložbe je slobodno za sve posjetitelje.</p> <p> Glavna izložba okuplja međunarodne umjetnike koji djeluju u području glitch estetike, uključujući vizualne radove, instalacije, video i eksperimentalne medije. Kroz raznolike pristupe, radovi istražuju granice digitalnog i analognog, otvarajući prostor za reinterpretaciju tehnologije, slike i zvuka kroz prizmu gre&scaron;ke.</p> <p> Izložba je dio &scaron;ireg programa festivala koji okuplja umjetnike, publiku i tehnologiju u zajedničkom prostoru razmjene ideja i eksperimenta, potvrđujući glitch kao relevantan umjetnički i kulturni jezik dana&scaron;njice.</p> <p> Tijekom trajanja festivala organizirana su i&nbsp;svakodnevna vođena razgledavanja izložbe u 12:00 sati, pružajući posjetiteljima dodatni uvid u radove i koncepte predstavljenih umjetnika, a sudjelovanje na razgledavanju također je slobodno za sve.</p> <p> Glitch Cult Festival u organizaciji je AKC Attack i Glitch Culta, međunarodnog umjetničkog kolektiva koji okuplja umjetnike iz cijelog svijeta, a posvećen je istraživanju &ldquo;gre&scaron;ke kao umjetnosti, distorzije kao jezika i neuspjeha kao forme&rdquo;.<br /> <br /> Vi&scaron;e na:&nbsp;<u><a href="https://tmnt.hr/Glitch%20cult%20festival"><span style="color:#009ee3;">https://glitch-cult.com/</span></a></u></p> <p> &nbsp;</p>

20 godina pod istim Suncem

<p> U srijedu, 22. travnja, s početkom u 18.30 sati, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;20 godina pod istim Suncem&ldquo; koju su priredili djelatnici DV Sunce PO Vladimir Nazor u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače.</p> <p> Izložba predstavlja retrospektivu dječjih radova, sada&scaron;njih i biv&scaron;ih polaznika PO Vladimir Nazor, a organizira se u povodu 20 godina postojanja dječjeg vrtića &bdquo;Sunce&ldquo;.</p>

Izložba učeničkih fotografija „Klimatske promjene u mom gradu“

<p> Izložba učeničkih fotografija&nbsp;&bdquo;Klimatske promjene u mom gradu&ldquo;&nbsp;otvorit će se u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira&nbsp;u utorak, 21. travnja 2026. u 18:00 sati.</p> <p> Izložba, u organizaciji&nbsp;Javne ustanove RERA&nbsp;za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s&nbsp;Gradom Trogirom,&nbsp;Područnom konzervatorskom službom Trogir&nbsp;i&nbsp;Muzejom grada Trogira, dio je projekta<em>&nbsp;CAMPUS &ndash; Climate Adaptation Plans for UNESCO Sites</em>&nbsp;(Interreg Italy-Croatia), koji je usmjeren na jačanje otpornosti UNESCO lokaliteta na klimatske promjene kroz izradu planova prilagodbe, uključivanje lokalne zajednice i razvoj održivih rje&scaron;enja za očuvanje kulturne i prirodne ba&scaron;tine.</p> <p> U sklopu ove inicijative&nbsp;učenici osnovnih i srednjih &scaron;kola grada Trogira&nbsp;kroz fotografiju su prikazali vlastitu percepciju klimatskih promjena u svom okruženju, potičući svijest o važnosti očuvanja prostora u kojem živimo. Stručni žiri odabrao je&nbsp;56 najboljih radova&nbsp;koji će biti izloženi&nbsp;od 21. do 30. travnja u Muzeju grada Trogira, a tri rada bit će i nagrađena.</p> <p> &nbsp;</p>

Dabar i vlažna staništa

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Dabar%20i%20vla%C5%BEna%20stani%C5%A1ta.jpg" style="width: 400px; height: 560px;" /></p>

Frankopan Ana Katarina Zrinski – žena za sva vremena

<p> U ponedjeljak 20. travnja 2026. u 12 sati u Tvrđavi Nehaj u Senju bit će otvorena izložba &bdquo;Frankopan Ana Katarina Zrinski &ndash; žena za sva vremena&ldquo;, autorice Margite Cvijetinović.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je organizirana suradnjom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i Gradskog muzeja Senj, a predstavit će Anu Katarinu Zrinski, snažnu i poduzetnu ženu, požrtvovnu sestru i majku &ndash; književnicu, pjesnikinju i prevoditeljicu, promotoricu hrvatskog jezika u svakodnevnom životu i u svom stvarala&scaron;tvu; karizmatičnu osobu koja je vi&scaron;estruko oblikovala svoju okolinu i utjecala na povijesna zbivanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom se obilježava i&nbsp;460-ta godi&scaron;njica junačke pogibije Nikole Zrinskog V. u obrani Sigeta te 160 godina od početaka sustavnog prikupljanja dokumenata, istraživanja i komemoracije mučeničke smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana kao simbola hrvatske borbe za samostalnost.</p>

Otvorenje izložbe / Meštrovićeva kuća u Splitu - prostor života i umjetnosti

<p> Otvorenje izložbe bit će upriličeno u Galeriji Me&scaron;trović, &Scaron;etali&scaron;te Ivana Me&scaron;trovića u Splitu, u ponedjeljak, 20. travnja u 12 sati.</p>