SintArt 18: Hana Miletić i Graham Kelly uz CIMO

<p> U 18. izdanju projekta <i>SintArt</i> gostuje Hana Miletić, hrvatska umjetnica s belgijskom adresom koja razvija umjetnički jezik temeljen prvenstveno na izradi tekstilnih radova, vizualni umjetnik Graham Kelly koji se hrvatskoj publici predstavlja po prvi put s filmom naziva <i>Hello Joe</i>, te Centar za istraživanje mode i odijevanja (CIMO) iz Zagreba. Kroz proces tkanja Miletić promi&scaron;lja dru&scaron;tvenu i kulturnu stvarnost u kojoj živi i radi, a putem svoje tkalačke prakse reproducira dru&scaron;tvene geste održavanja i popravaka na infrastrukturi i raznim objektima u različitim stanjima tranzicije. Fokus njezinog istraživanja donacije <i>Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter</i> je odnos između privatnog i javnog prostora Zbirke, s naglaskom na intiman prostor stana koji se nalazi u sklopu Zbirke, a unutar kojeg umjetnica ostvaruje dijalog zamjenom pojedinih postojećih tekstila vlastitim umjetničkim radom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje u Zbirci Richter je 24. svibnja u 12 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-18-hana-miletic-i-graham-kelly-uz-cimo/1712.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Duško Šibl: Od figuracije do apstrakcije i natrag

<p> U petak 23.svibnja 2025. u 18.30 sati, u Muzeju Grada &ETH;urđevca otvarit će se izložba umjetnika Du&scaron;ka &Scaron;ibla, pod nazivom &bdquo;Od figuracije do apstrakcije i natrag&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja osobni intimni izazov i putovanje autora, od figuracije do apstrakcije, kroz izbor najvažnijih radova koji najbolje ilustriraju 40 godina dugi put, od prvih ekspresionističkih početaka preko arogancije vlastitog gestualnog stila do preispitivanja i eksperimentiranja u raznim medijima.</p>

ALU u Bunkeru VI

<p> U četvrtak 22. svibnja 2025. u 20 sati, u Art roomu - Centar za mlade Bunker, održat će se otvorenje izložbe&nbsp;<strong>ALU u Bunkeru VI</strong> &ndash; predstavljanje nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje&nbsp;<strong>do 31. srpnja 2025.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nastavnički odsjek</strong></p> <p> Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu utemeljena je 1907. godine, kada je osnovan i Odsjek za kandidate učitelja risanja. Iz tog Odsjeka, razvio se dana&scaron;nji Nastavnički odsjek. Duga tradicija i postojanje Nastavničkog odsjeka iznjedrili su velikim brojem umjetnika i nastavnika te istraživača i pedagoga. Ono &scaron;to Nastavnički odsjek čini drugačijim je multidisciplinarnost, spajanje umjetničke prakse, teorije povijesti umjetnosti i likovno pedago&scaron;kih pristupa.</p> <p> Nastavnički odsjek organizira studij na dvije razine &ndash; trogodi&scaron;nja prijediplomska i dvogodi&scaron;nja diplomska razina studija. Studij se ostvaruje u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Učiteljskim fakultetom u Zagrebu. Studenti u prve tri godine prijediplomskog studija prolaze praksu iz tri praktična predmeta (slikarstvo, kiparstvo i grafika) te se usmjeravaju na diplomskom studiju.</p> <p> Svojom multidisciplinarnosti, Nastavnički odsjek uspje&scaron;no predstavlja &ldquo;akademiju u malom&ldquo;. Cilj studija je kroz praktičan i teorijski rad obrazovati umjetnike i/ ili nastavnike koji će djelovati na &scaron;irokom području vizualnih umjetnosti i uspje&scaron;no se suočavati sa suvremenim pristupima i preprekama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi</strong>:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-vi-n11608" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-vi-n11608</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik

<p> Velika obljetnička izložba pod nazivom &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; bit će otvorena u četvrtak, 22. svibnja u 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodi&scaron;nju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike.</p> <p> Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smje&scaron;tena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smje&scaron;tena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. &ndash; 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture. Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronolo&scaron;koj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.</p> <p> Autorice izložbe su Petra Golu&scaron;ić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.</p> <p> U sklopu izložbe &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; bit će postavljena i virtualna izložba &bdquo;Izvan okvira&ldquo; čija je autorica Ivona &Scaron;imunović, a za čiju su produkciju i tehničku podr&scaron;ku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije. Kao takvi, dodatno će naglasiti emociju i reakciju te stvoriti nove komunikacijske procese. Upravo zahvaljujući tim novim načinima prezentacije, muzejski predmet dolazi u sredi&scaron;te priče, jo&scaron; nagla&scaron;enije i intenzivnije, gotovo kao glavni lik nekog filma, koji promi&scaron;ljeno i selektivno osvaja svoju publiku, generaciju koju obilježava novo i dinamično vrijeme konstantnih promjena i razvoja. Izložba nam kroz multimedijalnu produkciju prenosi mali dio fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik koji se za osamdesetu obljetnicu pretvara u virtualno uprizorenje. Ono nam kroz kratko vrijeme nudi atraktivnu, nekonvencionalnu i pokretljivu priču o djelima iz zbirke, vadeći ih iz depoa, iz konteksta muzejskog života i izlaganja oživljujući djela na dosad nepostojeći način. Nova prezentacija slikarstva hrvatske moderne, kroz jedan duhoviti, energični i efektivni način posjetitelja sugestivno vodi u svjetove novih tumačenja i doživljaja, novih značenja i konstrukcija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 13. srpnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

Sjećanje na Kviskoteku

<p> Otvorenje izložbe Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja &quot;Sjećanje na Kviskoteku&quot;, održat će se u srijedu, 21. svibnja 2025., u 19 sati u galeriji Muzeja &quot;&Scaron;kolica za 5&quot;u Hebrangovoj 5 u Zagrebu.</p> <p> Izložba, autorice Kristine Gverić, vi&scaron;e kustosica Muzeja, posvećena je kultnom televizijskom kvizu koji je od 1980. do 1995. godine oblikovao obrazovne navike generacija i spojio znanje s igrom na jedinstven način.</p> <p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, izložba donosi izbor radova gledatelja Kviskoteke koji se čuvaju u Zbirci radova učenika i nastavnika te ističe moć kviza kao alata za poticanje znanja, kreativnosti i međugeneracijske komunikacije.</p> <p> &nbsp;</p>

Kinematografije otpora: Zatim sam pronašao meteorite u svojoj sobi – projekt Drianta Zenelija

<p> Može li teorija o tamnoj tvari rođena na rubovima dru&scaron;tva destabilizirati znanstvene narative i otvoriti prostor utopije? Može li DJ set i improvizirana kozmička filozofija jednog radnika ponuditi nove oblike zajedni&scaron;tva i ma&scaron;tanja?</p> <p> U sklopu ovogodi&scaron;njeg Subversive Festivala, čija je tema&nbsp;<em>Doba sukoba</em>, Muzej suvremene umjetnosti predstavlja izložbu međunarodno priznatog albanskog umjetnika&nbsp;<strong>Drianta Zenelija</strong>, čiji se rad nalazi na raskrižju znanosti, pripovijedanja bajki i otpora. Izložba je realizirana u okviru vi&scaron;egodi&scaron;nje suradnje Muzeja suvremene umjetnosti i Subversive Festivala, a kustoski je potpisuju&nbsp;<strong>Leila Topić&nbsp;</strong>(MSU) i&nbsp;<strong>Dina Pokrajac</strong>, umjetnička ravnateljica Subversive Festivala.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/kinematografije-otpora-predstavljaju-and-then-i-found-some-meteorites-in-my-room-zatim-sam-pronasao-meteorite-u-svojoj-sobi-projekt-drianta-zenelija/1699.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Memento Mori

<p> U utorak, 20. svibnja 2025. u 19:00 sati, u Muzeju antičkog stakla u Zadru otvorit će se izložba &bdquo;Memento Mori&ldquo;.</p> <p> Izložba koja donosi senzacionalni arheolo&scaron;ki materijal pronađen prilikom arheolo&scaron;kih istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. &ndash; 1987.</p> <p> &nbsp;</p> <p> KONCEPT IZLOŽBE</p> <p> Dok svakodnevno žurimo za obvezama jesmo li svjesni kulturno-povijesne ba&scaron;tine koja nas okružuje, povijesti koja pulsira ispod na&scaron;ih kotača i ima dalekosežan utjecaj na na&scaron;u dana&scaron;njicu? Sjetimo li se ikada ljudi koji su nekada živjeli na ovim istim prostorima? Jesmo li svjesni i na&scaron;e vlastite prolaznosti? Upravo na ovakva razmi&scaron;ljanja želi se potaknuti izložbom &quot;Memento mori. Arheolo&scaron;ka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. &ndash; 1987.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jedna od naji&scaron;čekivanijih arheolo&scaron;kih izložbi donosi otkrića fascinantnog blaga koja su arheolozi otkrili tijekom gradnje &bdquo;brze&ldquo; ceste Solin- Trogir, tzv. solinske zaobilaznice, osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća. Gotovo 40 godina je trebalo da se na tisuće iznimno vrijednih arheolo&scaron;kih nalaza analizira, znanstveno obradi, interpretira i stavi u kontekst. Fokus izložbe su ljudi - Salonitanci koji su pokopani na Zapadnoj salonitanskoj nekropoli koja se dijelom nalazi ispod spomenute ceste, ali i arheolozi koji su njihove grobove s vrijednim predmetima spasili pred naletom modernih potreba u razdoblju od listopada 1986. do studenog 1987. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Potonje upoznajemo kroz fotografije s terena koje prikazuju dramatičnu borbu arheologa s vremenom i mehanizacijom, a prve kroz analizu čak 615 grobova (datiranih od 1. do 6. stoljeća) i niza kamenih spomenika. Ova saznanja dodatno su obogatila na&scaron;e razumijevanje antičke Salone, ali i razrije&scaron;ila neke dotada&scaron;nje znanstvene nedoumice. No napravljen je i korak dalje. Koristeći se modernom tehnologijom rekonstruiran je izgleda pokojnika te po prvi puta javnosti predstavljamo kako su oni izgledali.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;Memento mori&quot; ne samo da oživljava pro&scaron;lost kroz priču o smrti i običajima Salonitanaca kroz &scaron;est stoljeća, ona predstavlja i putovanje kroz vlastiti identitet otkrivajući tajne pro&scaron;losti i povezujući ih s na&scaron;om sada&scaron;njosti. Pronađeni ostaci postaju glasnici iz pro&scaron;losti koji nas podsjećaju na krhkost života, ali i važnost zahvalnosti za sada&scaron;nji trenutak. Latinska izreka iz naslova koja znači &quot;Sjeti se smrt(nost)i&quot; postaje zato ključna tema, potičući posjetitelje na dublje vrednovanje kulturne ba&scaron;tine i života općenito.</p> <p> &nbsp;</p> <p> DIZAJN POSTAVA I VIZUALNI IDENTITET IZLOŽBE</p> <p> U skladu s rimskim poimanjem zagrobnog života, vizualni identitet izložbe temelji se na rimskim mozaičnim prikazima &quot;veselih kostura&quot; koji slave život. Ovaj odabir vizualnog elementa omogućuje nam da smrt prikažemo na živopisniji način, potaknut duhovitim natpisima koji su često bili prisutni na spomenicima u Salonitanskoj Nekropoli. Također, izložba nije samo kolekcija predmeta; ona predstavlja i značajan podsjetnik na kulturocid koji se dogodio 1986.-87.. U tom kontekstu, upotreba crne boje u vizualnom identitetu metafora je asfalta kojim je prekriveno povijesno područje Salone. Ovakav odabir neutralne boje postava doprinosi isticanju rasko&scaron;nog kolorita građe i čini da oni zasjaju u punom svjetlu svoje kulturne važnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zanimljive specifičnosti pogrebnih običaja, ali i načina života tog vremena ispričane su kroz ostatke artefakata pronađenim u grobovima pokojnika. Dizajnom postava nastoji se dočarati povezanost ovih predmeta sa stvarnim ljudima prikazujući njihovu svakodnevicu kroz standardne opise nalaza. Na taj način ističe se da su ovi predmeti bili intimni dijelovi života na&scaron;ih prethodnika te svjedoče o raznolikosti njihovih iskustava, kako onih lijepih, tako i onih izazovnih. Ti predmeti svjedoče o njihovom postojanju i pričaju njihove priče na njihovoj posljednjoj lokaciji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> To je bio i motiv da se, kao dio postava, izradi i prostorna instalacija koja publici pokazuje da je u arheolo&scaron;kim istraživanjima salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici, u razdoblju od 20. listopada 1986. do 13. studenog 1987., evidentirano, dokumentirano i istraženo 615 grobova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Salonitancima je grob predstavljao vječni dom pokojnikove du&scaron;e koja je nastavljala živjeti u sjaju svjetlosti zagrobnog svijeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovu umjetničku instalaciju čini 615 srebrnih metalnih pločica koje simboliziraju svaki grob na izložbi. Sjaj svih tih pločica odražava du&scaron;e preminulih i odaje im počast.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vizualni identitet izložbe potpisuje dizajnerski studio Kazinoti &amp; Komenda, dok dizajn postava potpisuje dizajnerski ured Clinica studio.</p>

Prozor u AMZ / izložba „Arheološko iskopavanje“

<p> Od 20. svibnja do 30. kolovoza 2025. u&nbsp;<strong>Prozoru u AMZ</strong>, jednom&nbsp;od izloga Iličkog nebodera na Trgu Bana Josipa Jelačića u Zagrebu,&nbsp;moći će se razgledati izložba&nbsp;<strong>Arheolo&scaron;ko iskopavanje&nbsp;</strong>koja prikazuje&nbsp;tijek arheolo&scaron;kog iskopavanja kroz nekoliko etapa.&nbsp;<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Arheolo&scaron;ko iskopavanje</strong>&nbsp;dio je manifestacije&nbsp;<strong>Europski dani arheologije</strong>&nbsp;(European Archaeology Days). Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo culture Republike Francuske (Minist&egrave;re de la culture) i Inrap (Institut national de recherch&eacute; arch&eacute;ologiques pr&eacute;ventives) uz niz partnerskih institucija diljem čitave Europe. Glavni koordinator Europskih dana arheologije u Hrvatskoj je Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu.<br /> <br /> Impresum:<br /> Autorice izložbe: Anja Bertol Stipetić, Nina Gostinski<br /> Stručni suradnici: Jacqueline Balen, Miroslav Nađ<br /> Likovno oblikovanje izložbe: Slađana Latinović<br /> Fotografije: Miroslav Vuković, Marin Mađerić, Nenad Milić<br /> Grafičko oblikovanje: Srećko &Scaron;krinjarić<br /> Izrada scenografije: Robert Vazdar<br /> Autorica izložbenog projekta &bdquo;Prozor u AMZ&ldquo;: Ana Đukić<br /> <br /> Izložbeni ormarić na kori&scaron;tenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za kori&scaron;tenje i zakup javnih povr&scaron;ina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za kori&scaron;tenje i zakup javnih povr&scaron;ina i reklame.<br /> Predviđeno trajanje projekta je od početka veljače 2024. do kraja prosinca 2027. godine.</p>

Pčele – veliki mali čuvari prirode

<p> Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej Radboa imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo; koje će se održati na Svjetski dan pčela, u&nbsp;utorak&nbsp;20. svibnja&nbsp;2025. u 18&nbsp;sati, u Hiži vinove loze, Radoboj 35, u Radoboju.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 20. lipnja&nbsp;2025.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo;, realizira se kao pro&scaron;irenje muzejskog Apisarija &ndash; edukativnog odjela Tehničkog muzeja Nikola Tesla (TMNT) sa živim medonosnim pčelama. Ovom pokretnom izložbom sadržaj TMNT-a&nbsp; postaje dostupniji &scaron;iroj zajednici.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon &scaron;to je tijekom 2024. gostovala u Ljetnikovcu Bunić Kaboga u Dubrovniku te Muzeju vinogradarstva i vinarstva u Putnikoviću na Pelje&scaron;cu, izložba &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo; gostuje u Muzeju Radboa &ndash; Hiži vinove loze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba nam približava svijet pčela, siću&scaron;nih bića koja izazivaju duboko po&scaron;tovanje svojom važnom ulogom u očuvanju biocenoze. Pčele kao najvažniji opra&scaron;ivači ugrožene su pa je izložba i podsjetnik da se aktivnosti za njihovu za&scaron;titu ne smiju odlagati.</p> <p> Posebna će atrakcija na dan otvorenja biti ogledna ko&scaron;nica s medonosnim pčelama. Ostali elementi izložbe obuhvaćaju zidne panele s prikazom razvoja pčelinjeg stana - različitih tipova ko&scaron;nica; uvećani model pčele, edukativne video priloge o pčelama prevedene i na znakovni jezik, prezentaciju pčelarske opreme.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Upoznavanje svijeta pčela, osobito bliski i istovremeno sigurni kontakt s pčelama pridonosi smanjenju otuđenosti djece, ali i odraslih od prirode. Cilj je, također, kod dijela posjetitelja potaknuti želju za bavljenjem pčelarstvom, kako bi tih važnih kukaca bilo &scaron;to vi&scaron;e.&nbsp;</p> <p> Zagorje je sve prepoznatije kao poželjna turistička destinacija &scaron;to podrazumijeva brojne pozitivne ali i negativne posljedice i trendove, pa je samim time sredina u kojoj je posebno važno i kulturnim sadržajima nagla&scaron;avati nužnost održivog razvoja i za&scaron;tite prirode, s naglaskom na održivoj poljoprivredi.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom trajanja izložbe planiran je i edukativni program predavanja i radionica, termine kojih ćemo naknadno objaviti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu se ne naplaćuje, a za grupni posjet potrebno se najaviti na broj mobitela: 091/725 7685</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impresum izložbe Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&nbsp;</strong></p> <p> Nositelj projekta: Tehnički muzej Nikola Tesla; Markita Franulić, ravnateljica</p> <p> Autorica izložbe: Katarina Ivani&scaron;in Kardum, muzejski savjetnik pedagog, TMNT</p> <p> Partner: Muzej Radboa, Hiža vinove loze, Radoboj, Ivana Hazulin Pospi&scaron;, ravnateljica &ndash; kustosica izložbe u Radoboju</p> <p> Stručni suradnik: prof. dr. sc. Nikola Kezić, umirovljeni profesor, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet&nbsp;</p> <p> Autorica vizualnog identiteta i ilustracija: Narcisa Vukojević, grafička dizajnerica</p> <p> Tekstovi: Katarina Ivani&scaron;in Kardum; prof. dr. sc. Janja Filipi, Sveučili&scaron;te u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu</p> <p> Tekstovi i fotografije medonosnog bilja: dr. sc. Dario Kremer, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet</p> <p> Recenzija tekstova: Nikola Kezić, dr. sc. Marica - Maja Dražić, samostalni istraživač</p> <p> Autor modela pčele u presjeku: Neven Bilić, akad. kipar; Deminutiv studio i Petra Dinja&scaron;ki Petrović - suradnici</p> <p> Video prilozi: Nikola Kezić - naracija, Katrin Novaković -&nbsp; animacije, Dubravka Sandev - prijevod na znakovni jezik, Dinko Bo&scaron;njak - snimanje i montaža</p> <p> Prijevod: Mirta Jurilj</p> <p> Lektura: Margareta Medjurečan</p> <p> Priprema izložaka za izlaganje: Jan Cerovečki, konzervator restaurator, TMNT</p> <p> Tehnički postav: Dario Stilinović, muzejski tehničar i Jan Cerovečki, TMNT</p> <p> Odnosi s javno&scaron;ću: Marijo Zrna, TMNT&nbsp;</p> <p> Zahvale: HUP Uli&scaron;te</p> <p> &nbsp;</p>

"Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić"

<p> Ovom jedinstvenom izložbom zainteresirani posjetitelji moći će po prvi put vidjeti reinterpretaciju kostima čuvene anžuvinske kraljice koja je u zadarskoj povijesti poznata kao donatorica &scaron;krinje sv. &Scaron;imuna, ali i vrijednih predmeta koji su bili položeni u nju. Reinterpretacija se temelji i na originalnoj sačuvanoj građi koja je pripadala kraljici, a čuva se u SICU.</p> <p> <br /> Temeljem detaljne analize motiva sa &scaron;krinje, ali i s gotičkih povijesnih kostima učenici su razvili niz likovnih interpretacija, uključujući crteže i slikarske kompozicije. Povijesna figura kraljice Elizabete Kotromanić poslužila je kao sredi&scaron;nja inspiracija za kostimolo&scaron;ko istraživanje i reinterpretaciju modnog izraza 14. st. Program obuhvaća otvaranje izložbe koja obuhvaća učeničke radove inspirirane povijesnim kostimima iz anžuvinskog doba te reinterpretaciju kostima same kraljice Elizabete koja je nastala na istraživanjima te temeljem sačuvane originalne građe koja se čuva u SICU. Tijekom otvaranja izložbe posjetiteljima će kostim s krunom prezentirati model i učenica Lana Draga&scaron;.</p> <p> <br /> <br /> Cilj ovog projekta je osvijestiti i educirati javnost, posebice učenike osnovno&scaron;kolske i srednjo&scaron;kolske dobi, o povijesnim osobama koji su ostavili neizbrisiv trag u bogatoj pro&scaron;losti srednjovjekovnog Zadra, ali i o vrijednim umjetničkim predmetima. Glavni cilj je razvoj muzejske edukacije organiziranjem muzejskih pedago&scaron;ko-edukativnih radionica i izložbi te razvijanje međuinstitucionalne suradnje koja doprinosi razvoju kreativnog mi&scaron;ljenja, posebice kod djece.</p> <p> <br /> Ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan, te će se postav moći razgledati uz stručno vodstvo kustosice SICU-a.</p> <p> <br /> Sve posjetitelje očekuje popust od 20 % na knjigu <em>&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna u Zadru i njezino blago</em>.</p>

MuseuMusa

<p> Na&nbsp;<strong>Međunarodni dan muzeja</strong>, 18. svibnja, muzeji diljem svijeta skreću pozornost &scaron;iroj javnosti na kulturnu ba&scaron;tinu i ulogu muzeja u njenom komuniciranju.</p> <p> S ciljem promoviranja svoga rada&nbsp;<strong>Muzej-Museo Lapidarium</strong>&nbsp; poziva na zajedničko druženje uz stručno vodstvo nove izložbe <strong><i>MuseuMusa</i></strong>, u nedjelju, 18 . svibnja 2025., u&nbsp;20&nbsp;sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom 30 godina djelovanja Galerije Rigo priredili smo i ovu izložbu koja donosi izbor djela iz njezine zbirke, i to ona koja su bila inspirirana ili građom stalnog postava Muzeja Lapidarium, ili samom zgradom koja se ističe suvremenim arhitektonskim rje&scaron;enjem, ili pak njezinim okruženjem unutar starogradske jezgre Novigrada. Stoga je i naziv izložbe &bdquo;MuseuMusa&ldquo;, složenica nastala poigravanjem antičkim riječima koje su povezane pojmovima umjetničkih nadahnuća ili umijeća pod pokroviteljstvom muza. Na kraju krajeva, i latinska riječ &bdquo;museum&ldquo; označava mjesto posvećeno muzama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O tome svjedoče i izložena djela ovih umjetnika i umjetnica: Đanino Božić, Brigitte Brand, Vlatko Čerić, Samit Das, Melissa Franchini, Rui Miguel Leit&atilde;o Ferreira, Stanislav Habjan&amp;Danijel Žeželj, Marcus Hanakam&amp;Roswitha Schuller, Michael Jeager, Marko Ko&scaron;nik, Antal Lux, William Mackrell, Marco Milia, Zoe Milo&scaron;,&nbsp; Maja Obradović, Marko Pogačnik, Dragana Sapanjo&scaron;, Heather Sheehan, Shawn Stipling, Mladen Stropnik, Branimir &Scaron;tivić, Goran Tomčić i Vlasta Žanić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 24. lipnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

"Umjetničko stvaralaštvo od početka"

<p> <strong>Galerija Me&scaron;trović u Splitu</strong> je djelomično nedostupna zbog trenutne energetske obnove, zato ćemo na Međunarodni dan muzeja za na&scaron;e posjetitelje organizirati <strong>razgledavanje Me&scaron;trovićevih radnih prostora</strong> te prezentaciju <strong>edukativnog animiranog videa <em>Od početka &ndash; Me&scaron;tri pri radu #4 Kamen</em></strong> istovremeno u prostoru muzeja i digitalno na službenoj web stranici muzeja (www.mestrovic.hr).&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz stručno vodstvo posjetitelji će imati priliku razgledati <strong>Atelijer za modeliranje gline</strong> u muzejskom vrtu te prostor radionice <strong>tzv. Gipsaonice</strong> s otvorenim depoom gdje čuvamo Me&scaron;trovićeve gipsane pozitive poznatih skulptura. Uz na&scaron;u tradicionalnu turu za građanstvo organiziranjem <strong><em>Behind the scenes ture</em></strong> po muzejskim prostorima koji nisu posjetitelju inače dostupni pružit ćemo drugačiji doživljaj i kulturnu raznolikost koju muzeji ne koriste često. Sudionici će imati i mogućnost sudjelovanja u <strong>kiparskoj radionici klesanja u kamenu</strong> s akademskim kiparom, te doznati koliko su se kiparske tehnike i alati promijenili od doba Me&scaron;trovića do danas. Dok će muzejski pedagog ukazati na važnost učenja kroz kreativno stvarala&scaron;tvo te na važnost i održivost tradicionalnih umjetničkih praksi.</p> <p> <br /> U vrtu muzeja predstaviti ćemo inkluzivni program Muzej za svakoga, svi u muzej! kroz malu izložbu, a multimedijska prezentacija edukativnog videa <em><strong>Od početka &ndash; Me&scaron;tri pri radu #4 Kamen</strong></em> zaokružiti će prezentaciju tehnika kamenoklesarstva prisutnih u Dalmaciji jo&scaron; od antike.<br /> &nbsp;</p>