Skriveni Zadar / Izložba i modna revija

<div> Na izložbi pod naslovom &bdquo;Skriveni Zadar&ldquo; biti će predstavljeni&nbsp; rezultati projekta započetog u &scaron;kolskoj godini 2023./2024.</div> <div> Projekt je osmi&scaron;ljen kao simbioza povijesti likovne umjetnosti i dizajna u kojoj se fokus stavlja na srednjovjekovne spomenike Zadra. Nositelj projektne ideje je &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar. U projektu su sudjelovali učenici dizajna tekstila i fotografskog dizajna pod mentorstvom nastavnika: Jelene Sto&scaron;ić, Marte Tokić, Kate Prskalo i Marka Perića.</div> <div> Izložba učeničkih radova bila je postavljena u prostorima Gradske knjižnice Zadar od&nbsp; 20. do 24. svibnja, a od 26. do 31. svibnja 2025. godine u prostore Kneževe palače.&nbsp;</div> <div> Modna revija će biti održana u Kneževoj palači 28. svibnja u 18 sati. Ovim projektom i organizacijom spomenute izložbe ostvarena je jo&scaron; jedna odlična suradnja &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, Gradske knjižnice Zadar i Etnolo&scaron;kim odjelom Narodnog muzeja Zadar.</div> <div> &nbsp;</div>

OPUŠTENI ZAGREB – izložbu fotografija Željka Krčadinca

<p> U ponedjeljak, 26. svibnja 2025. u 19 sati u Muzeju grada Zagreba otvorit će se izložba <i>OPU&Scaron;TENI ZAGREB &ndash; izložbu fotografija Željka Krčadinca</i>.</p> <p> Željko Krčadinac, rođeni Zagrepčanin (1935.),vi&scaron;e od sedamdeset godina sustavno i kontinuirano snima gotovo sve aspekte života na&scaron;ega grada. Izložba donosi &scaron;etnju Zagrebom tijekom nekoliko desetljeća, a osmi&scaron;ljena je od općepoznatih gradskih vizura i događaja,ali i onih kakvi su nekad bili te su danas već zaboravljeni; sa svakodnevicom u fokusu, fotograf priča život svojih sugrađana kako ih sam doživljava.</p> <p> Iz velikog opusa ovog neumornog fotografa, čija fotoarhiva sadrži vi&scaron;e od 30 000 snimaka, izdvojen je tek malen dio - od ranih radova pa sve do danas &ndash; svojevrsna retrospektiva u malome. Iako različitih motiva i stilova, fotografije dočaravaju život grada u nekim ležernijim trenucima i tvore poveznice pomoću apostrofiranih usporedbi, kontrasta ili detalja. Dok su neki prizori pretežito dokumentarni, drugi pak mahom umjetnički, a svakako tematski &scaron;irokog i raznovrsnog izričaja, pristup je - kako sam autor nagla&scaron;ava - na narativnom i informativnom karakteru: primjerice, od dječje igre na klofer-&scaron;tangi (koja je danas mlađima nepoznanica), preko kupanja na drvenom kupali&scaron;tu na Savi, do medvjeda na rasvjetnom stupu.</p> <p> Od autorovih desetak serija raznih žanrova, uz dosad neizlagane radove, zastupljeno je i nekoliko fotografija iz recentnijih ciklusa <i>Pogledi s mog prozora</i>, u kojem bilježi raznovrsne prizore na ulici snimajući iz svog doma, i <i>Male priče &ndash; na pariće</i> gdje uparuje sličnosti i razlike, kao i pojedine nagrađene fotografije. Protekom vremena autor ne gubi interes, nego nastavlja istim žarom, snima i dandanas te lovi zanimljive trenutke koje će ovjekovječiti.</p> <p> Pro&scaron;ećimo se zajedno opu&scaron;tenim Zagrebom!</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O autoru:</strong></p> <p> Željko Krčadinac počinje se baviti fotografijom jo&scaron; kao srednjo&scaron;kolac. U Fotoklub Zagreb učlanjuje se 1954., zavr&scaron;ava tečaj crno-bijele fotografije i odmah dobiva nagrade na prvoj izložbi fotografa početnika te na izložbama planinarske fotografije. Za vrijeme studija od 1957. honorarno radi kao fotograf u Radničkom sveučili&scaron;tu u Zagrebu i polaže stručni ispit za fotografsko zvanje pri Obrtničkoj komori.</p> <p> Godine 1967. diplomirao je geografiju na PMF-u i zaposlio se na komercijalnim i propagandnim poslovima domaćih zrakoplovnih kompanija. U sklopu tog posla i kao turist proputovao je mnoge zemlje svijeta. Ipak, cijelo je vrijeme zadržao fotografiju kao dopunsko zanimanje. Bio je suradnik mnogih ustanova, poduzeća i projekata (Aerodrom Zagreb, PU INGRA, Končar, GP Tehnika, Ljubljanska banka, Univerzijada&lsquo;87, Turistička zajednica grada Zagreba, Turistička naklada, Leksikografski zavod Miroslav Krleža itd.) profesionalno snimajući razne motive; od industrijskih objekata do kulturne i prirodne ba&scaron;tine. Njegove fotografije objavljivane su u mnogim fotomonografijama Zagreba i Hrvatske te u revijalnim izdanjima i časopisima, prospektima o Zagrebu, kalendarima, udžbenicima, atlasima itd. (s vi&scaron;e od dvije tisuće objavljenih fotografija).</p> <p> Kao izlagač sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama fotografija u zemlji i inozemstvu te je osvojio dvadesetak nagrada(od toga pet zlatnih). Izlaganjem na međunarodnim salonima pod pokroviteljstvom FIAP-a(Međunarodnog saveza umjetničke fotografije) godine 2013. stekao je počasno zvanje EFIAP (Excellence FIAP). Dobitnik je nagradne plakete Fotokluba Zagreb <i>To&scaron;o Dabac</i> (2014.) za postignute uspjehe u izložbenoj djelatnosti te za unaprjeđenje fotografske umjetnosti u Hrvatskoj.</p> <p> Izdao je fotomonografiju <i>Pogledi s mog prozora - mali zagrebački vremeplov</i> (2018.), fotokroniku uličnih događanja u Ilici i panorama južnog dijela Zagreba s vi&scaron;e od tristo fotografija koje je snimio iz svojeg stana tijekom sedamdeset godina.</p> <p> &nbsp;</p>

SintArt 18: Hana Miletić i Graham Kelly uz CIMO

<p> U 18. izdanju projekta <i>SintArt</i> gostuje Hana Miletić, hrvatska umjetnica s belgijskom adresom koja razvija umjetnički jezik temeljen prvenstveno na izradi tekstilnih radova, vizualni umjetnik Graham Kelly koji se hrvatskoj publici predstavlja po prvi put s filmom naziva <i>Hello Joe</i>, te Centar za istraživanje mode i odijevanja (CIMO) iz Zagreba. Kroz proces tkanja Miletić promi&scaron;lja dru&scaron;tvenu i kulturnu stvarnost u kojoj živi i radi, a putem svoje tkalačke prakse reproducira dru&scaron;tvene geste održavanja i popravaka na infrastrukturi i raznim objektima u različitim stanjima tranzicije. Fokus njezinog istraživanja donacije <i>Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter</i> je odnos između privatnog i javnog prostora Zbirke, s naglaskom na intiman prostor stana koji se nalazi u sklopu Zbirke, a unutar kojeg umjetnica ostvaruje dijalog zamjenom pojedinih postojećih tekstila vlastitim umjetničkim radom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otvorenje u Zbirci Richter je 24. svibnja u 12 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sintart-18-hana-miletic-i-graham-kelly-uz-cimo/1712.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Duško Šibl: Od figuracije do apstrakcije i natrag

<p> U petak 23.svibnja 2025. u 18.30 sati, u Muzeju Grada &ETH;urđevca otvarit će se izložba umjetnika Du&scaron;ka &Scaron;ibla, pod nazivom &bdquo;Od figuracije do apstrakcije i natrag&ldquo;.</p> <p> Izložba predstavlja osobni intimni izazov i putovanje autora, od figuracije do apstrakcije, kroz izbor najvažnijih radova koji najbolje ilustriraju 40 godina dugi put, od prvih ekspresionističkih početaka preko arogancije vlastitog gestualnog stila do preispitivanja i eksperimentiranja u raznim medijima.</p>

ALU u Bunkeru VI

<p> U četvrtak 22. svibnja 2025. u 20 sati, u Art roomu - Centar za mlade Bunker, održat će se otvorenje izložbe&nbsp;<strong>ALU u Bunkeru VI</strong> &ndash; predstavljanje nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti, Zagreb.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje&nbsp;<strong>do 31. srpnja 2025.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nastavnički odsjek</strong></p> <p> Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu utemeljena je 1907. godine, kada je osnovan i Odsjek za kandidate učitelja risanja. Iz tog Odsjeka, razvio se dana&scaron;nji Nastavnički odsjek. Duga tradicija i postojanje Nastavničkog odsjeka iznjedrili su velikim brojem umjetnika i nastavnika te istraživača i pedagoga. Ono &scaron;to Nastavnički odsjek čini drugačijim je multidisciplinarnost, spajanje umjetničke prakse, teorije povijesti umjetnosti i likovno pedago&scaron;kih pristupa.</p> <p> Nastavnički odsjek organizira studij na dvije razine &ndash; trogodi&scaron;nja prijediplomska i dvogodi&scaron;nja diplomska razina studija. Studij se ostvaruje u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Učiteljskim fakultetom u Zagrebu. Studenti u prve tri godine prijediplomskog studija prolaze praksu iz tri praktična predmeta (slikarstvo, kiparstvo i grafika) te se usmjeravaju na diplomskom studiju.</p> <p> Svojom multidisciplinarnosti, Nastavnički odsjek uspje&scaron;no predstavlja &ldquo;akademiju u malom&ldquo;. Cilj studija je kroz praktičan i teorijski rad obrazovati umjetnike i/ ili nastavnike koji će djelovati na &scaron;irokom području vizualnih umjetnosti i uspje&scaron;no se suočavati sa suvremenim pristupima i preprekama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi</strong>:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-vi-n11608" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/bunker/alu-u-bunkeru-vi-n11608</span></a></p> <p> &nbsp;</p>

80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik

<p> Velika obljetnička izložba pod nazivom &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; bit će otvorena u četvrtak, 22. svibnja u 20 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodi&scaron;nju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike.</p> <p> Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smje&scaron;tena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smje&scaron;tena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. &ndash; 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture. Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronolo&scaron;koj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.</p> <p> Autorice izložbe su Petra Golu&scaron;ić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.</p> <p> U sklopu izložbe &bdquo;80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik&ldquo; bit će postavljena i virtualna izložba &bdquo;Izvan okvira&ldquo; čija je autorica Ivona &Scaron;imunović, a za čiju su produkciju i tehničku podr&scaron;ku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije. Kao takvi, dodatno će naglasiti emociju i reakciju te stvoriti nove komunikacijske procese. Upravo zahvaljujući tim novim načinima prezentacije, muzejski predmet dolazi u sredi&scaron;te priče, jo&scaron; nagla&scaron;enije i intenzivnije, gotovo kao glavni lik nekog filma, koji promi&scaron;ljeno i selektivno osvaja svoju publiku, generaciju koju obilježava novo i dinamično vrijeme konstantnih promjena i razvoja. Izložba nam kroz multimedijalnu produkciju prenosi mali dio fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik koji se za osamdesetu obljetnicu pretvara u virtualno uprizorenje. Ono nam kroz kratko vrijeme nudi atraktivnu, nekonvencionalnu i pokretljivu priču o djelima iz zbirke, vadeći ih iz depoa, iz konteksta muzejskog života i izlaganja oživljujući djela na dosad nepostojeći način. Nova prezentacija slikarstva hrvatske moderne, kroz jedan duhoviti, energični i efektivni način posjetitelja sugestivno vodi u svjetove novih tumačenja i doživljaja, novih značenja i konstrukcija.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 13. srpnja 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

Sjećanje na Kviskoteku

<p> Otvorenje izložbe Hrvatskog &scaron;kolskog muzeja &quot;Sjećanje na Kviskoteku&quot;, održat će se u srijedu, 21. svibnja 2025., u 19 sati u galeriji Muzeja &quot;&Scaron;kolica za 5&quot;u Hebrangovoj 5 u Zagrebu.</p> <p> Izložba, autorice Kristine Gverić, vi&scaron;e kustosica Muzeja, posvećena je kultnom televizijskom kvizu koji je od 1980. do 1995. godine oblikovao obrazovne navike generacija i spojio znanje s igrom na jedinstven način.</p> <p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, izložba donosi izbor radova gledatelja Kviskoteke koji se čuvaju u Zbirci radova učenika i nastavnika te ističe moć kviza kao alata za poticanje znanja, kreativnosti i međugeneracijske komunikacije.</p> <p> &nbsp;</p>

Kinematografije otpora: Zatim sam pronašao meteorite u svojoj sobi – projekt Drianta Zenelija

<p> Može li teorija o tamnoj tvari rođena na rubovima dru&scaron;tva destabilizirati znanstvene narative i otvoriti prostor utopije? Može li DJ set i improvizirana kozmička filozofija jednog radnika ponuditi nove oblike zajedni&scaron;tva i ma&scaron;tanja?</p> <p> U sklopu ovogodi&scaron;njeg Subversive Festivala, čija je tema&nbsp;<em>Doba sukoba</em>, Muzej suvremene umjetnosti predstavlja izložbu međunarodno priznatog albanskog umjetnika&nbsp;<strong>Drianta Zenelija</strong>, čiji se rad nalazi na raskrižju znanosti, pripovijedanja bajki i otpora. Izložba je realizirana u okviru vi&scaron;egodi&scaron;nje suradnje Muzeja suvremene umjetnosti i Subversive Festivala, a kustoski je potpisuju&nbsp;<strong>Leila Topić&nbsp;</strong>(MSU) i&nbsp;<strong>Dina Pokrajac</strong>, umjetnička ravnateljica Subversive Festivala.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/kinematografije-otpora-predstavljaju-and-then-i-found-some-meteorites-in-my-room-zatim-sam-pronasao-meteorite-u-svojoj-sobi-projekt-drianta-zenelija/1699.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Memento Mori

<p> U utorak, 20. svibnja 2025. u 19:00 sati, u Muzeju antičkog stakla u Zadru otvorit će se izložba &bdquo;Memento Mori&ldquo;.</p> <p> Izložba koja donosi senzacionalni arheolo&scaron;ki materijal pronađen prilikom arheolo&scaron;kih istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. &ndash; 1987.</p> <p> &nbsp;</p> <p> KONCEPT IZLOŽBE</p> <p> Dok svakodnevno žurimo za obvezama jesmo li svjesni kulturno-povijesne ba&scaron;tine koja nas okružuje, povijesti koja pulsira ispod na&scaron;ih kotača i ima dalekosežan utjecaj na na&scaron;u dana&scaron;njicu? Sjetimo li se ikada ljudi koji su nekada živjeli na ovim istim prostorima? Jesmo li svjesni i na&scaron;e vlastite prolaznosti? Upravo na ovakva razmi&scaron;ljanja želi se potaknuti izložbom &quot;Memento mori. Arheolo&scaron;ka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. &ndash; 1987.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jedna od naji&scaron;čekivanijih arheolo&scaron;kih izložbi donosi otkrića fascinantnog blaga koja su arheolozi otkrili tijekom gradnje &bdquo;brze&ldquo; ceste Solin- Trogir, tzv. solinske zaobilaznice, osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća. Gotovo 40 godina je trebalo da se na tisuće iznimno vrijednih arheolo&scaron;kih nalaza analizira, znanstveno obradi, interpretira i stavi u kontekst. Fokus izložbe su ljudi - Salonitanci koji su pokopani na Zapadnoj salonitanskoj nekropoli koja se dijelom nalazi ispod spomenute ceste, ali i arheolozi koji su njihove grobove s vrijednim predmetima spasili pred naletom modernih potreba u razdoblju od listopada 1986. do studenog 1987. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Potonje upoznajemo kroz fotografije s terena koje prikazuju dramatičnu borbu arheologa s vremenom i mehanizacijom, a prve kroz analizu čak 615 grobova (datiranih od 1. do 6. stoljeća) i niza kamenih spomenika. Ova saznanja dodatno su obogatila na&scaron;e razumijevanje antičke Salone, ali i razrije&scaron;ila neke dotada&scaron;nje znanstvene nedoumice. No napravljen je i korak dalje. Koristeći se modernom tehnologijom rekonstruiran je izgleda pokojnika te po prvi puta javnosti predstavljamo kako su oni izgledali.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &quot;Memento mori&quot; ne samo da oživljava pro&scaron;lost kroz priču o smrti i običajima Salonitanaca kroz &scaron;est stoljeća, ona predstavlja i putovanje kroz vlastiti identitet otkrivajući tajne pro&scaron;losti i povezujući ih s na&scaron;om sada&scaron;njosti. Pronađeni ostaci postaju glasnici iz pro&scaron;losti koji nas podsjećaju na krhkost života, ali i važnost zahvalnosti za sada&scaron;nji trenutak. Latinska izreka iz naslova koja znači &quot;Sjeti se smrt(nost)i&quot; postaje zato ključna tema, potičući posjetitelje na dublje vrednovanje kulturne ba&scaron;tine i života općenito.</p> <p> &nbsp;</p> <p> DIZAJN POSTAVA I VIZUALNI IDENTITET IZLOŽBE</p> <p> U skladu s rimskim poimanjem zagrobnog života, vizualni identitet izložbe temelji se na rimskim mozaičnim prikazima &quot;veselih kostura&quot; koji slave život. Ovaj odabir vizualnog elementa omogućuje nam da smrt prikažemo na živopisniji način, potaknut duhovitim natpisima koji su često bili prisutni na spomenicima u Salonitanskoj Nekropoli. Također, izložba nije samo kolekcija predmeta; ona predstavlja i značajan podsjetnik na kulturocid koji se dogodio 1986.-87.. U tom kontekstu, upotreba crne boje u vizualnom identitetu metafora je asfalta kojim je prekriveno povijesno područje Salone. Ovakav odabir neutralne boje postava doprinosi isticanju rasko&scaron;nog kolorita građe i čini da oni zasjaju u punom svjetlu svoje kulturne važnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zanimljive specifičnosti pogrebnih običaja, ali i načina života tog vremena ispričane su kroz ostatke artefakata pronađenim u grobovima pokojnika. Dizajnom postava nastoji se dočarati povezanost ovih predmeta sa stvarnim ljudima prikazujući njihovu svakodnevicu kroz standardne opise nalaza. Na taj način ističe se da su ovi predmeti bili intimni dijelovi života na&scaron;ih prethodnika te svjedoče o raznolikosti njihovih iskustava, kako onih lijepih, tako i onih izazovnih. Ti predmeti svjedoče o njihovom postojanju i pričaju njihove priče na njihovoj posljednjoj lokaciji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> To je bio i motiv da se, kao dio postava, izradi i prostorna instalacija koja publici pokazuje da je u arheolo&scaron;kim istraživanjima salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici, u razdoblju od 20. listopada 1986. do 13. studenog 1987., evidentirano, dokumentirano i istraženo 615 grobova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Salonitancima je grob predstavljao vječni dom pokojnikove du&scaron;e koja je nastavljala živjeti u sjaju svjetlosti zagrobnog svijeta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovu umjetničku instalaciju čini 615 srebrnih metalnih pločica koje simboliziraju svaki grob na izložbi. Sjaj svih tih pločica odražava du&scaron;e preminulih i odaje im počast.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vizualni identitet izložbe potpisuje dizajnerski studio Kazinoti &amp; Komenda, dok dizajn postava potpisuje dizajnerski ured Clinica studio.</p>

Prozor u AMZ / izložba „Arheološko iskopavanje“

<p> Od 20. svibnja do 30. kolovoza 2025. u&nbsp;<strong>Prozoru u AMZ</strong>, jednom&nbsp;od izloga Iličkog nebodera na Trgu Bana Josipa Jelačića u Zagrebu,&nbsp;moći će se razgledati izložba&nbsp;<strong>Arheolo&scaron;ko iskopavanje&nbsp;</strong>koja prikazuje&nbsp;tijek arheolo&scaron;kog iskopavanja kroz nekoliko etapa.&nbsp;<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Arheolo&scaron;ko iskopavanje</strong>&nbsp;dio je manifestacije&nbsp;<strong>Europski dani arheologije</strong>&nbsp;(European Archaeology Days). Glavni organizatori Europskih dana arheologije su Ministarstvo culture Republike Francuske (Minist&egrave;re de la culture) i Inrap (Institut national de recherch&eacute; arch&eacute;ologiques pr&eacute;ventives) uz niz partnerskih institucija diljem čitave Europe. Glavni koordinator Europskih dana arheologije u Hrvatskoj je Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu.<br /> <br /> Impresum:<br /> Autorice izložbe: Anja Bertol Stipetić, Nina Gostinski<br /> Stručni suradnici: Jacqueline Balen, Miroslav Nađ<br /> Likovno oblikovanje izložbe: Slađana Latinović<br /> Fotografije: Miroslav Vuković, Marin Mađerić, Nenad Milić<br /> Grafičko oblikovanje: Srećko &Scaron;krinjarić<br /> Izrada scenografije: Robert Vazdar<br /> Autorica izložbenog projekta &bdquo;Prozor u AMZ&ldquo;: Ana Đukić<br /> <br /> Izložbeni ormarić na kori&scaron;tenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za kori&scaron;tenje i zakup javnih povr&scaron;ina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za kori&scaron;tenje i zakup javnih povr&scaron;ina i reklame.<br /> Predviđeno trajanje projekta je od početka veljače 2024. do kraja prosinca 2027. godine.</p>

Pčele – veliki mali čuvari prirode

<p> Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej Radboa imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo; koje će se održati na Svjetski dan pčela, u&nbsp;utorak&nbsp;20. svibnja&nbsp;2025. u 18&nbsp;sati, u Hiži vinove loze, Radoboj 35, u Radoboju.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 20. lipnja&nbsp;2025.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo;, realizira se kao pro&scaron;irenje muzejskog Apisarija &ndash; edukativnog odjela Tehničkog muzeja Nikola Tesla (TMNT) sa živim medonosnim pčelama. Ovom pokretnom izložbom sadržaj TMNT-a&nbsp; postaje dostupniji &scaron;iroj zajednici.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon &scaron;to je tijekom 2024. gostovala u Ljetnikovcu Bunić Kaboga u Dubrovniku te Muzeju vinogradarstva i vinarstva u Putnikoviću na Pelje&scaron;cu, izložba &bdquo;Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&ldquo; gostuje u Muzeju Radboa &ndash; Hiži vinove loze.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba nam približava svijet pčela, siću&scaron;nih bića koja izazivaju duboko po&scaron;tovanje svojom važnom ulogom u očuvanju biocenoze. Pčele kao najvažniji opra&scaron;ivači ugrožene su pa je izložba i podsjetnik da se aktivnosti za njihovu za&scaron;titu ne smiju odlagati.</p> <p> Posebna će atrakcija na dan otvorenja biti ogledna ko&scaron;nica s medonosnim pčelama. Ostali elementi izložbe obuhvaćaju zidne panele s prikazom razvoja pčelinjeg stana - različitih tipova ko&scaron;nica; uvećani model pčele, edukativne video priloge o pčelama prevedene i na znakovni jezik, prezentaciju pčelarske opreme.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Upoznavanje svijeta pčela, osobito bliski i istovremeno sigurni kontakt s pčelama pridonosi smanjenju otuđenosti djece, ali i odraslih od prirode. Cilj je, također, kod dijela posjetitelja potaknuti želju za bavljenjem pčelarstvom, kako bi tih važnih kukaca bilo &scaron;to vi&scaron;e.&nbsp;</p> <p> Zagorje je sve prepoznatije kao poželjna turistička destinacija &scaron;to podrazumijeva brojne pozitivne ali i negativne posljedice i trendove, pa je samim time sredina u kojoj je posebno važno i kulturnim sadržajima nagla&scaron;avati nužnost održivog razvoja i za&scaron;tite prirode, s naglaskom na održivoj poljoprivredi.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom trajanja izložbe planiran je i edukativni program predavanja i radionica, termine kojih ćemo naknadno objaviti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu se ne naplaćuje, a za grupni posjet potrebno se najaviti na broj mobitela: 091/725 7685</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impresum izložbe Pčele &ndash; veliki mali čuvari prirode&nbsp;</strong></p> <p> Nositelj projekta: Tehnički muzej Nikola Tesla; Markita Franulić, ravnateljica</p> <p> Autorica izložbe: Katarina Ivani&scaron;in Kardum, muzejski savjetnik pedagog, TMNT</p> <p> Partner: Muzej Radboa, Hiža vinove loze, Radoboj, Ivana Hazulin Pospi&scaron;, ravnateljica &ndash; kustosica izložbe u Radoboju</p> <p> Stručni suradnik: prof. dr. sc. Nikola Kezić, umirovljeni profesor, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet&nbsp;</p> <p> Autorica vizualnog identiteta i ilustracija: Narcisa Vukojević, grafička dizajnerica</p> <p> Tekstovi: Katarina Ivani&scaron;in Kardum; prof. dr. sc. Janja Filipi, Sveučili&scaron;te u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu</p> <p> Tekstovi i fotografije medonosnog bilja: dr. sc. Dario Kremer, Sveučili&scaron;te u Zagrebu, Agronomski fakultet</p> <p> Recenzija tekstova: Nikola Kezić, dr. sc. Marica - Maja Dražić, samostalni istraživač</p> <p> Autor modela pčele u presjeku: Neven Bilić, akad. kipar; Deminutiv studio i Petra Dinja&scaron;ki Petrović - suradnici</p> <p> Video prilozi: Nikola Kezić - naracija, Katrin Novaković -&nbsp; animacije, Dubravka Sandev - prijevod na znakovni jezik, Dinko Bo&scaron;njak - snimanje i montaža</p> <p> Prijevod: Mirta Jurilj</p> <p> Lektura: Margareta Medjurečan</p> <p> Priprema izložaka za izlaganje: Jan Cerovečki, konzervator restaurator, TMNT</p> <p> Tehnički postav: Dario Stilinović, muzejski tehničar i Jan Cerovečki, TMNT</p> <p> Odnosi s javno&scaron;ću: Marijo Zrna, TMNT&nbsp;</p> <p> Zahvale: HUP Uli&scaron;te</p> <p> &nbsp;</p>

"Reinterpretacija povijesnog kostima anžuvinske kraljice Elizabete Kotromanić"

<p> Ovom jedinstvenom izložbom zainteresirani posjetitelji moći će po prvi put vidjeti reinterpretaciju kostima čuvene anžuvinske kraljice koja je u zadarskoj povijesti poznata kao donatorica &scaron;krinje sv. &Scaron;imuna, ali i vrijednih predmeta koji su bili položeni u nju. Reinterpretacija se temelji i na originalnoj sačuvanoj građi koja je pripadala kraljici, a čuva se u SICU.</p> <p> <br /> Temeljem detaljne analize motiva sa &scaron;krinje, ali i s gotičkih povijesnih kostima učenici su razvili niz likovnih interpretacija, uključujući crteže i slikarske kompozicije. Povijesna figura kraljice Elizabete Kotromanić poslužila je kao sredi&scaron;nja inspiracija za kostimolo&scaron;ko istraživanje i reinterpretaciju modnog izraza 14. st. Program obuhvaća otvaranje izložbe koja obuhvaća učeničke radove inspirirane povijesnim kostimima iz anžuvinskog doba te reinterpretaciju kostima same kraljice Elizabete koja je nastala na istraživanjima te temeljem sačuvane originalne građe koja se čuva u SICU. Tijekom otvaranja izložbe posjetiteljima će kostim s krunom prezentirati model i učenica Lana Draga&scaron;.</p> <p> <br /> <br /> Cilj ovog projekta je osvijestiti i educirati javnost, posebice učenike osnovno&scaron;kolske i srednjo&scaron;kolske dobi, o povijesnim osobama koji su ostavili neizbrisiv trag u bogatoj pro&scaron;losti srednjovjekovnog Zadra, ali i o vrijednim umjetničkim predmetima. Glavni cilj je razvoj muzejske edukacije organiziranjem muzejskih pedago&scaron;ko-edukativnih radionica i izložbi te razvijanje međuinstitucionalne suradnje koja doprinosi razvoju kreativnog mi&scaron;ljenja, posebice kod djece.</p> <p> <br /> Ulaz za sve posjetitelje bit će besplatan, te će se postav moći razgledati uz stručno vodstvo kustosice SICU-a.</p> <p> <br /> Sve posjetitelje očekuje popust od 20 % na knjigu <em>&Scaron;krinja sv. &Scaron;imuna u Zadru i njezino blago</em>.</p>