Izgubljeno vrijeme / izložba satova iz privatne kolekcije Marka Boljfetića

<p> U četvrtak, 25. rujna 2025., s početkom u 19 sati&nbsp;u Centru za kulturu Čazma / Gradskom muzeju Čazma održat će se otvorenje izložbe satova iz privatne kolekcije Marka Boljfetića &bdquo;IZGUBLJENO VRIJEME&ldquo;.</p> <p> Mjerenje vremena nije samo tehničko pitanje, već i kulturna priča o čovjekovoj potrebi da razumije svijet i organizira život. Satovi, u svim svojim oblicima, svjedoče o razvoju dru&scaron;tva, znanosti i estetike. Posebnu vrijednost u tom kontekstu imaju privatne kolekcije satova, jer u njima se povijest oživljava kroz konkretne predmete. Ovom izložbom predstavljaju se odabrani satovi iz privatne kolekcije Marka Boljfetića, strastvenog i predanog zaljubljenika u svijet urarstva, čija kolekcija nije tek skup predmeta, već kulturno nasljeđe koje povezuje pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, svjedočeći o čovjekovoj vječnoj težnji da ovlada i zaustavi vrijeme.</p> <p> Izložbom se predstavlja povijest satova i mjerenja vremena općenito, no ističe nekoliko tipova zidnih satova &ndash; schwarzwaldski satovi (&scaron;otke, &scaron;oteni, &scaron;oterice) i japy satovi. Uz to predstavljeni su džepni satovi, ručni satovi, budilice te satovi specijalnih namjena čiju primjenu nalazimo u avijaciji, mornarici, ali i pri mjerenju brizine goluba pismono&scaron;e.</p> <p> Vrijeme je jedini resurs koji, jednom izgubljen, nikada ne možemo vratiti. Satovi i mjerni uređaji stoljećima su pomagali čovjeku da ovlada njegovim protokom, no u konačnici nas podsjećaju i na njegovu prolaznost. Izgubljeno vrijeme nosi sa sobom i žal za propu&scaron;tenim prilikama, ali i važnu pouku: da ono &scaron;to nam je preostalo trebamo živjeti svjesno, pažljivo i ispunjeno. Upravo zato satovi nisu samo instrumenti mjerenja, nego i tihi podsjetnici da je svaki trenutak dragocjen i neponovljiv.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbe je dr. sc. Maja Cepetić Rogić.</p> <p> Izložba je otvorena do 31. prosinca 2025. godine.</p>

Gordana Viljetić: Sa zida na zid – od vezenih do virtualno dijeljenih vrijednosti

<p> U četvrtak, 25. rujna 2025. u 19 sati, u Etnografskom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Sa zida na zid &ndash; od vezenih do virtualno dijeljenih vrijednosti&ldquo; autorice Gordane Viljetić.</p> <p> Izložbom u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti i samostalnom performativnom umjetnicom Vlastom Delimar, predstavit će se kolekcija zidnjaka iz fundusa EMZ-a, odnosno njihove poruke u slici i tekstu, u komparaciji s vrijednostima koje zastupamo i &scaron;irimo danas, po virtualnim zidovima dru&scaron;tvenih mreža i online kanalima 21. stoljeća. U interpretativnom smislu, namjera je iskoristiti tradicijski predmet &ndash; zidnjak, kao polaznicu za promi&scaron;ljanje o dru&scaron;tveno aktualnim temama u sferi digitalne kulture svakodnevice.</p> <p> Izložba je otvorena od 25. rujna do 31. prosinca 2025. godine.</p>

Alem Biočić: Od toposa do paradigme

<p> U četvrtak, 25. rujna 2025., u 19 sati otvorit će se monografska izložba Alema Biočića &bdquo;Od toposa do paradigme&ldquo; u prostorima Gradske galerije Striegl, na 1. katu Holandske kuće u Sisku.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će predstaviti radove na temu pejzaža/krajolika lokalnog akademskog umjetnika Alema Biočića koji su nastajali u rasponu od 2015. do 2025. godine. U najnovijem ciklusu radova Alem Biočić nas poziva u pejzaže koji nisu topografski prikazi, već prostori osjećaja, sjećanja i nesigurnih granica između vanjskog i unutarnjeg svijeta. Ova izložba otvara prostor za promi&scaron;ljanje o promjenjivosti prostora, identitetu i ulozi umjetnosti u na&scaron;oj svakodnevici. Za Sisak &ndash; grad u kojem pejzaž itekako nosi emocionalnu, dru&scaron;tvenu i povijesnu težinu &ndash; izložba ima poseban značaj. Biočićevi radovi oblikuju prostor između vidljivog i naslućenog, nudeći univerzalan, ali i lokalno snažno rezonantan slikarski doživljaj.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica izložbe je Alma Trauber:</p> <p> &bdquo;Neizbježnost ekolo&scaron;kog kolapsa, uznapredovalost posredovanog postojanja obilježenog digitalnim i virtualnim iskustvima te ubrzani razvoj umjetne inteligencije, sve snažnije utječu na porast interesa za temu krajolika (pejzaža) u različitim područjima ljudskog djelovanja. Pejzaž je u suvremenom trenutku vi&scaron;e od pukog motiva. On postaje medij refleksije, nemira, nostalgije i kritike. U tom kontekstu umjetničke prakse koje se bave pejzažem otvaraju prostor za suočavanje s globalnim krizama, ali i za subjektivno istraživanje čovjekova mjesta u svijetu. Tema pejzaža u slikarstvu daleko je od toga da</p> <p> je prevladana ili iscrpljena; ona ostaje jednako dinamična, prisutna i aktualna jer artikulira ključna pitanja suvremenosti: odnos prema prirodi, okoli&scaron;u, vlastitom tijelu, sjećanju, prostoru, ali i prema samoj umjetnosti. U tom i takvom okviru pejzaž zauzima ključno mjesto u umjetničkom razvoju Alema Biočića. Njegovi pejzaži nisu samo topografski prikazi prostora, nego prostori isključivo likovnog iskustva, prostori koji ukazuju na paradigmatske odnose. Reducirani, zgusnuti, gotovo meditativni zapisi unutarnjih i vanjskih krajolika, kao i &bdquo;graničnih&ldquo; pejzaža, balansiraju na granici između figurativnog i apstraktnog, između opažaja i osjećaja, između stroge kompozicijske konstrukcije i dekonstrukcije. Kod Biočića pejzaž postaje polje introspekcije, ali i suptilnog promi&scaron;ljanja o prostoru u kojem živimo: prostoru koji nestaje, mijenja se ili se iznova zami&scaron;lja.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je sastavni dio programskog usmjerenja Gradske galerije Striegl kao i programa u 2025. godini u sklopu kojeg se jednom godi&scaron;nje realizira kompleksnija samostalna izložba lokalnog umjetnika i/ili umjetnika koji se svojim radovima oslanjaju na grad Sisak i okolicu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Alem Biočić</strong></p> <p> Rođen je u Virovitici 10. 11. 1958. godine. U Sisak se s roditeljima doselio 1964. godine, gdje živi i danas. Osnovnu &scaron;kolu 22. lipnja u Sisku zavr&scaron;io je 1973. godine te se iste upisuje u sisačku Gimnaziju &bdquo;Vladimir Majder-Kurt&ldquo;. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisao je 1979. godine.</p> <p> U klasu profesora Vasilija Josipa Jordana upisuje se u trećoj godini studija. Svoja znanja na ALU prenosili su mu među ostalima i profesori: Dalibor Parać, Ivo Fri&scaron;čić, Ferdinand Kulmer, Zlatko Kauzlarić-Atač, Matko Peić i drugi istaknuti hrvatski slikari. Nakon zavr&scaron;ene Akademije primljen je u Majstorsku radionicu&nbsp; koju&nbsp; su&nbsp; vodili profesori Ljubo Ivančić&nbsp; i Nikola Reiser. Nakon nekoliko samostalnih izložbi primljen je 1986. u članstvo Zajednice umjetnika Hrvatske kao samostalni umjetnik. Godine 1989. prekida status slobodnog umjetnika i zapo&scaron;ljava se kao profesor likovne kulture u osnovnoj &scaron;koli Braća Ribar u Sisku.</p> <p> Uz slikarstvo bavi se ilustracijom knjiga i časopisa (Kurir, Modra lasta, Smib) te grafičkim dizajnom i&nbsp; klasičnim grafičkim tehnikama. Do sada ilustrirao 14 knjiga različitih autora. Objavio je 1997. i 1999. dvije grafičke mape u klasičnim grafičkim tehnikama visokog i dubokog tiska s motivima grada Siska. Godine 2006. objavljen mu je strip &bdquo;Urota Zrinsko-frankopanska&ldquo; (tekst priredila Đurđica Petković-Biočić). 2010. godine izdana mu je monografija autora Mladena Mitra nakladnika Aura. Autor je desetak naslovnica CD-a bajki za djecu koju je objavila sisačka Udruga slijepih i slabovidnih osoba. Sisačkoj crkvi Uzvi&scaron;enja Svetog Križa poklonio je Križni put koji je postavljen u kapelici Svetog Vinka sisačke bolnice dr. Ivo Pedi&scaron;ić. Član je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika. Sudionik je likovnih kolonija u Sisku, Bitoli, Prilepu, Slavonskom Brodu, Lipiku, Voloderu, Pokupskom, Popovači. Dobitnik je Godi&scaron;nje nagrade Grada Siska u 2023. godini za najbolja ostvarenja na području likovne i primijenjene umjetnosti te u promidžbi Grada Siska. Realizirao je preko 18 samostalnih i preko 25 grupnih izložbi.</p>

CHROATORUM BELLATORES – RATNICI U RANOM SREDNJEM VIJEKU

<p> U Muzeju Brodskog Posavlja u četvrtak 25. rujna 2025. godine od 18:30 sati, započet će program povodom obilježavanja 1100. obljetnice osnutka Hrvatskog Kraljevstva.</p> <p> U sklopu programa otvorit će se izložba CHROATORUM BELLATORES &ndash; RATNICI U RANOM SREDNJEM VIJEKU Muzeja hrvatskih arheolo&scaron;kih spomenika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će za posjetitelje biti otvorena do 10. studenog 2025.</p> <p> Autor izložbe i teksta: Deni Tojčić</p> <p> Autor likovne izvedbe: Zoran Boban</p> <p> Voditelj tehničke izvedbe: Mladen Matijaca</p> <p> Autor ilustracija: Dalibor Popovič</p> <p> Tehnička izvedba i dizajn: Ante &Scaron;undov, Tomislav &Scaron;imundić &ndash; Bendić, Dalibor Burić, Ana Curić, Davor Mar&scaron;ić, Marko Rogo&scaron;ić</p> <p> Konzervacija i restauracija predmeta: Ante &Scaron;undov, Dalibor Popović, Mladen Matijaca</p> <p> Fotografije: Zoran Alajbeg</p>

Panoramski pejzaži i vedute Marije Vidović

<p> Otvorenje izložbe <strong>Panoramski pejzaži i vedute Marije Vidović</strong> u Zavičajnom muzeju Ozalj održat će se u četvrtak 25. rujna 2025. u 19:00 sati, a izložba ostaje otvorena do 2. studenog 2025.</p> <p> Marija Vidović rođena je u Pakracu, a veći dio života provela je u Karlovcu. Profesorica je engleskog i francuskog jezika i književnosti, a do mirovine je radila u Srednjoj &scaron;koli Duga Resa kao nastavnica engleskog jezika. Kroz svoj u početku hobi, a to je slikarstvo, u mirovini je postala aktivna slikarica i članica Udruge likovnih umjetnika Karlovac (ULAK), a od nedavno i LD Frankopan iz Ogulina. Nama je posebno drago ugostiti izložbu &bdquo;Panoramski pejzaži i vedute Marije Vidović&ldquo; u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Ozalj jer je smatramo autoricom koja svojim radom i sudjelovanjem na izložbama ozaljskih likovnih amatera, obogaćuje i na&scaron; ozaljski likovni prostor.</p>

Tomo Savić-Gecan: Bez naziva, 2025.

<p> Izložba &bdquo;Bez naziva, 2025.&ldquo; otvara se u četvrtak 25. rujna 2025. godine u 19 sati u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti na adresi Kapucinska 36. Autor izložbe je Tomo Savić-Gecan, a kustosica izložbe Valentina Rado&scaron;, muzejska savjetnica (MLU).</p> <p> Kao dobitnik Nagrade Vlastimir Kusik na 28. Slavonskom biennaleu, autor predstavlja po prvi put svoj recentni rad u Osijeku, a MLU kroz promociju i izlaganje suvremene umjetnosti dodatno afirmira vlastitu muzejsku misiju i program.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Slijedom Gecanova autorskog jezika, osječka se izložba konceptualno nadovezuje na izložbu iz 2018. godine u zagrebačkoj Galeriji Greta i komunicira s njom. Tada je bijela boja zidova te zagrebačke galerije bila mje&scaron;avina dviju boja: boje koju oni inače koriste i boje koja se koristi za zidove u Galeriji 1646 u Den Hagu, u Nizozemskoj. Kako je napisao Boris Greiner &ndash; hrvatska i nizozemska izložba zapravo su dva dijela diptiha.</p> <p> U bijeloj boji, koja u sebi sadrži boje četiriju prostora &ndash; prostora unutar kojih se umjetnost stvara, tumači, izlaže i čuva &ndash; sama je bit ove izložbe. Spajanjem tih prostora Gecan dovodi u pitanje ne samo tradicionalnu definiciju umjetničkog djela, konceptualno koliko i materijalno, već i procese vrednovanja umjetničkog rada. Iako često karakteriziran kao umjetnik koji izlaže čistu ideju, odnosno prazninu, ovdje shvaćamo da je taj opis tek djelomičan. Na&scaron;e tumačenje rada oslanja se ipak na čiste i neupitne činjenice, koje ne ovise samo o očitom vizualnom ili opipljivom obliku pred nama. Umjetnička materijalnost, bez obzira na njezinu trenutačnu neuhvatljivost, i sada je prisutna. Kori&scaron;tenjem autentičnih i fizičkih fragmenata iz različitih prostora umjetnosti, Gecanov (anti)narativ postavlja pitanje &scaron;to percipiramo kao umjetnički rad i kako ga vrednujemo, i kada ga &bdquo;ne vidimo&ldquo;. Kao i dosad u njegovoj umjetničkoj praksi, jedina informacija koju nam sam umjetnik prilaže jest rečenica koja, u ovom slučaju, specificira mje&scaron;avinu boja. Taj nam narativni minimalizam dopu&scaron;ta estetsko iskustvo otvorenog početka i kraja &ndash; pozicionirajući ga istodobno unutar institucionalnih okvira Muzeja kao najstabilnije točke vrednovanja i prikazivanja umjetnosti&nbsp; i njezina teorijskoga narativa (teksta), koji je ovdje dodatno apstrahiran analizom umjetne inteligencije. Između tih dviju definirajućih točki, i s naglaskom na nevidljivo, neopipljivo i nestabilno, pitanja koja Gecan postavlja o komodifikaciji umjetničkog rada i slobodi čiste autorske geste doista rezonira.&ldquo; (Iz teksta deplijana: Valentina Rado&scaron;, muzejska savjetnica)</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tomo Savić-Gecan</strong> rođen je u Zagrebu 1967. Akademiju likovnih umjetnosti u Milanu zavr&scaron;io je 1993. Sudjelovao je na brojnim samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su izložbe u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu (1994.), Galeriji Kapelica u Ljubljani (1994.), Galeriji M6 u Rigi (1995.), Spaces Gallery u Clevelandu (1996.), Galeriji pro&scaron;irenih medija (s Julijem Kniferom) u Zagrebu (2005.), Bergen Kunsthall u Bergenu (2010.), Muzeju Jeu de Paume u Parizu (2010.), javnom prostoru Zuidplein u Amsterdamu i Muzeju suvremene umjetnosti u Eindhovenu (2016.), Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (Mali salon) u Rijeci (2017.), Galeriji Frank Elbaz u Parizu, 2023. Njegovi radovi predstavljeni su na skupnim izložbama u Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu (2001.), Nacionalnom muzeju Kr&oacute;likarnia u Var&scaron;avi (2001.), Tehničkom muzeju u Zagrebu (2002.), Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb (2002. i 2012.), Kunsthalle Fridericianum u Kasselu (2003.), Galeriji Apexart u New Yorku (2000. i 2007.), Muzeju PS1 u New Yorku (2004.), umjetničkom centru De Appel u Amsterdamu (2009.), Kunsthall Bergen u Bergenu (2010.), Muzeju Witte de With u Rotterdamu (2011.), (ON) begane Grond u Antwerpenu (2015.) itd. Sudjelovao je na velikim međunarodnim manifestacijama: Manifesti 3 u Ljubljani (2000.), 51. Venecijanskom bijenalu (2005.) i Taipei biennalu (2012.). Godine 2020. posvećena mu je retrospektivna izložba u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a 2022. predstavljao je Hrvatsku na 59. Venecijanskom bijenalu.</p> <p> &nbsp;</p>

Vlaho Bukovac i Split – povodom 140. godišnjice prve likovne izložbe u Splitu

<p> U četvrtak, 25. rujna 2025. godine u 19 sat u Galeriji umjetnina otvorit će se izložba &bdquo;Vlaho Bukovac i Split &ndash; povodom 140. godi&scaron;njice prve likovne izložbe u Splitu&ldquo;.</p> <p> Kustosi izložbe: Božo Majstorović, Iris Slade<br /> &nbsp;</p> <p> U rujnu 1885. godine Vlaho Bukovac je&nbsp;<i>u dvjema dvoranama Kraljevske &scaron;kole izložio vi&scaron;e od četrdeset platana uz nekolicinu manjih žanrovskih slika, nekoliko morskih pejzaža i pokoju manju skicu jednako manje važnosti</i>. Izložba u Velikoj realci, koja je bila smje&scaron;tena u zapadnom krilu Prokurativa, bila je prva likovna manifestacija u Splitu i rodno mjesto splitske moderne umjetnosti. Povodom njene 140. obljetnice, koja se preklapa sa 170. godi&scaron;njicom slikareva rođenja, Galerija umjetnina odlučila je podsjetiti na Bukovčevu ulogu u razvoju splitske likovne umjetnosti. Budući da je umjetnikovo ime vezano uz najznačajnije događaje koji su obilježili njezinu ranu povijest, tu ulogu možemo okvalificirati utemeljiteljskom.<br /> &nbsp;</p> <p> Posebno prisan i obostrano uvažavajući odnos grada i umjetnika, uspostavljen tijekom njegova jedinog duljeg boravka u Splitu, od kasne jeseni 1884. do rane jeseni 1885. godine, vidljiv je i u kasnijim susretima, a zadržao se i nakon smrti. U Splitu je Bukovac imao najopsežniju samostalnu i prvu posthumnu izložbu u domovini. Kada Galerija umjetnina bude otvorena 1931. godine, dvadesetak Bukovčevih slika bit će izloženo u&nbsp;<i>najljep&scaron;im prostorijama</i>.<br /> &nbsp;</p> <p> Zbog portreta don Frane Bulića, koji su naručili njegovi učenici nakon prisilnog umirovljenja, Bukovac dolazi u Split početkom 1897. godine. Na glasovitoj&nbsp;<i>Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi</i>&nbsp;1908. godine, postavljenoj u tek izgrađenom&nbsp;<i>Hrvatskom domu</i>, Bukovac je s osamnaest slika bio najzastupljeniji autor. Za trajanja izložbe boravio je nekoliko dana u Splitu. Kao gestu podr&scaron;ke splitskim i dalmatinskim umjetnicima prihvatio je mjesto počasnog predsjednika na izložbi začetog&nbsp;<i>Dru&scaron;tva hrvatskih umjetnika&nbsp;Medulić</i>.&nbsp;&nbsp;<br /> &nbsp;</p> <p> Zadnja izložba s Bukovčevim radovima u Splitu za njegova života, ali bez njegova prisustva, bila je&nbsp;<i>Izložba jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije</i>&nbsp;1919. godine u novoj zgradi Velike realke. I nakon smrti Split će zadržati po&scaron;tovanje prema velikom umjetniku, držeći ga, s pravom, dijelom vlastite pro&scaron;losti. Kao zasebni dio&nbsp;<i>Jadranske izložbe</i>, organizirane povodom zavr&scaron;etka Ličke pruge 1925. godine, u foajeu Općinskog kazali&scaron;ta osim djela Medovića i Rendića izloženo je i trideset i&nbsp;pet&nbsp;Bukovčevih slika.<br /> &nbsp;</p> <p> Nove spoznaje uvelike su nadopunile i promijenile sliku o Bukovčevom boravku i radu u Splitu sredinom 80-ih godina 19. stoljeća. U Splitu nije slikao niti je u Velikoj realci izložio isključivo portrete, kao &scaron;to se do sada u pravilu navodilo. Osim Splićana slikao je i Split (<i>Ribarice / Luka s lađama</i>). Izložio je i žanrovski raznolike radove koji su nastali u Cavtatu i u Korčuli. Među njima su bile dvije slike koje je planirao izložiti na pari&scaron;kom Salonu:&nbsp;<i>Konavoka u zimskom ruhu</i>&nbsp;i&nbsp;<i>Kupanje na žalu</i>, u međuvremenu zagubljeni rad koji se do sada datirao u 1890. godinu. Uz Bukovca nekoliko radova je izložila i Marija Koporčić,&nbsp;<i>diletantica profinjenog&nbsp;i uzvi&scaron;enog umjetničkog ukusa koja je slikaru bila vrijedna saveznica</i>.<br /> &nbsp;</p> <p> Obilježavanje sto četrdesete na izložbi će biti zastupljene odabrane umjetnine iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu, Centra za odgoj i obrazovanje Tu&scaron;kanac u Zagrebu, Muzeja grada Splita, Muzeja i galerija Konavala, Kuće Bukovac u Cavtatu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Narodnog muzeja Zadar, Splitsko-makarske nadbiskupije te privatnih vlasnika u Kuni, Zagrebu i Splitu.</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&amp;id=b90ea76a7b&amp;e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Vlaho Bukovac i Split - povodom 140. godi&scaron;njice prve...</span></a></p>

Goran Trbuljak: Vježbe jednog umjetnika

<p> U srijedu, 24. rujna u 19 h sati, Likovni centar Grada Zagreba otvara jesenski program izložbom <strong>Goran Trbuljak: Vježbe jednog umjetnika</strong>.</p> <p> Kao jedan od najistaknutijih konceptualnih umjetnika na&scaron;eg vremena Goran Trbuljak na Rokovom perivoju publici po prvi puta otkriva&nbsp; svoj &bdquo;rad&ldquo; koji nastaje u obliku kontinuirane vježbe jo&scaron; od početka 1970-ih te je u nastajanju i danas, stoga ga ne naziva radom već vježbom umjetnika za djelo koji će tek nastati.&nbsp;</p> <p> Vanja Babić kao kustos izložbe o Trbuljakovoj &bdquo;Vježbi&ldquo; pi&scaron;e:</p> <p> <i>&bdquo;Tijekom 1972. Trbuljak sustavno počinje upražnjavati aktivnost koju će nazvati Vježbe jednog umjetnika. Kao tzv. konceptualac želio je, naime, pomalo u inat uvriježenoj predodžbi o takvim umjetnicima kao heretičkim negatorima manualne vje&scaron;tine, pokazati kako i on može podariti nužnu pozornost suhoparnoj vježbi, sve u svrhu izo&scaron;travanja koordinacije između oka i ruke. U čemu se ta vježba sastojala? Nastojao je točno u sredi&scaron;te svakoga od mno&scaron;tva malih kvadratića na koje su bile razdijeljene stranice&nbsp; bilježnica različitih formata upisati po jednu točkicu. S vremenom su takvi postupci počeli varirati uslijed različitosti dizajna stranica u pojedinim bilježnicama.&ldquo;</i></p> <p> Vježba se kroz godine razvijala no uvijek slijedeći zadanu podlogu lista bilježnice.</p> <p> <i>&bdquo;Bilo kako bilo, Trbuljak je neprestano bio svjestan kako su to samo vježbe, nipo&scaron;to zavr&scaron;eno djelo, pa će naziv Vježbe jednog umjetnika s vremenom pro&scaron;iriti i sljedećim dodatkom: za djelo koje će napraviti u budućnosti.&ldquo;</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Goran Trbuljak&nbsp;</strong>rođen je 1948. u Varaždinu. Diplomirao je 1972. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te je polazio &Eacute;cole des Beaux-Arts u Parizu (1973&ndash;74). Kasnije diplomira filmsko i televizijsko snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje i radi kao redovni profesor.&nbsp;</p> <p> Javno počinje djelovati od kraja 1960-ih, kao jedan od prvih predstavnika konceptualne umjetnosti na ovim prostorima.&nbsp;Od tada neprekidno preispituje vlastito umjetničko pona&scaron;anje i odnos umjetnik&ndash;dru&scaron;tvo. Također, jedan je od najistaknutijih hrvatskih filmskih snimatelja, &nbsp;vi&scaron;estruko nagrađivan za svoj rad. Iza njega je velik broj igranih, dokumentarnih i kratkih filmova različitih žanrova, dok je kao grafički dizajner&nbsp; radio za časopise&nbsp;<i>Film</i>,&nbsp;<i>Polet</i>,&nbsp;<i>Gordogan</i>&hellip;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz izložbu organiziran je <strong>razgovor s autorom</strong> koji će se održati 30. rujna s početkom u 18 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

To je moj pjat

<p> Otvorenje izložbe &bdquo;To je moj pjat&ldquo; u Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar održat će se u srijedu, 24. rujna 2025., u 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp; javnosti po prvi put predstavlja luksuzno keramičko posuđe (terra sigillata) pronađeno u slojevima luke antičkog Nina (Aenona), s lokaliteta rt Kremenjača u Zatonu.</p> <p> Ove antičke posude kori&scaron;tene su za posluživanje hrane, a najzanimljiviji su detalji upravo natpisi koje nalazimo na njima &ndash; grafiti i pečati.</p> <p> Pečati otkrivaju porijeklo posuđa, radionicu i ime keramičara, dok grafiti, urezani nakon kupovine, često označavaju vlasni&scaron;tvo &mdash; čineći svaku posudu &bdquo;nečijim pjatom&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu čine vitrine s autentičnim posudama, tematskim panoima, ali i interaktivnim digitalnim sadržajima:</p> <p> Pomoću vlastitog mobilnog uređaja ili tableta moći ćete pogledati te&scaron;ko očuvane pečate i ugravirana imena iz svih kutova te digitalno uzeti pjat u ruke!</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe: kustosi Dino Taras i Ines &Scaron;elendić Taras</p> <p> Izložba ostaje otvorena do veljače 2026.</p>

AKošta je u Splitu – retrospektiva radova Tomislava Košte

<p> Hrvatski pomorski muzej Split, Naklada Fibra i Stripovi Columbo pozivaju na otvorenje izložbe <i>AKo&scaron;ta je u Splitu &ndash; retrospektiva radova Tomislava Ko&scaron;te</i>, koje će se održati u&nbsp;ponedjeljak, 29. rujna 2025. godine u 19 sati<strong>, </strong>u Hrvatskom pomorskom muzeju Split.</p> <p> Tomislav Ko&scaron;ta, rođen 1974. godine u Zadru, istaknuto je ime na hrvatskoj strip sceni zadnjih godina. Studirao je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Za vrijeme studija intenzivno se počinje baviti slikarstvom, te mu to postaje i životni poziv. Izlagao je na vi&scaron;e samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Radove je objavljivao i u&nbsp;<i>International Artist Magazineu</i>.</p> <p> Likovni izričaj mu se mijenjao tijekom godina rada, no najduže se zadržao na liniji između impresije i lirskog realizma, s posebnim naglaskom na ambijent, atmosferičnost i kompoziciju. Tematski je uglavnom usmjeren na sakralne motive, pejzaže, vedute, portrete i skice iz svakodnevnog života.&nbsp;</p> <p> U svojim četrdesetima, počinje se baviti stripom i ilustracijom. Autor je niza strip albuma (od kojih su brojni s morskom tematikom) u izdanju nakladničkih kuća&nbsp;<i>Fibra</i>,&nbsp;<i>Stripforum</i>,&nbsp;<i>Sputnik</i>, a svoje kratke stripove redovito objavljuje u&nbsp;<i>Godi&scaron;njaku hrvatskog stripa</i>&nbsp;i nedavno ugasloj&nbsp;<i>Strip reviji Večernjeg lista</i>. Također, ilustrirao je nekoliko naslovnica za knjigu i slikovnicu&nbsp;<i>Križarska opsada Zadra</i>.&nbsp;Živi i radi na relaciji Zadar &ndash; Preko (otok Ugljan). Povremeno radi izlete i u kiparski izričaj te će na ovoj izložbi predstaviti svoj rad<i>&nbsp;Sveti Jeronim.</i></p> <p> Izložbu prati trojezični katalog (hrvatsko-francusko-engleski), dok je izložba zbog ograničenog prostora dvojezična (hrvatsko - engleska). Autori tekstova su profesor Boris Žuža, Marko &Scaron;unjić i Josip Grozdanić. Dizajn kataloga potpisuje Melina Mikulić. Kustos izložbe i urednik kataloga je Ljubomir Radić.</p> <p> Izložbeni projekt realiziran je u suradnji s nakladničkom kućom&nbsp;<i>Fibra</i>&nbsp;iz Zagreba te splitskom striparnicom&nbsp;<i>Columbo</i>, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko - dalmatinske županije, Grada Splita i Općine Preko.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 23. studenoga 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

Rosa Barba: Meaning Distances

<p> U utorak 23. rujna, u prostoru Black Boxa MSU-a, održat će se otvorenje izložbe <strong>Rosa Barba: Meaning Distances </strong>s početkom u 19 sati.</p> <p> Vizualna umjetnica&nbsp;<strong>Rosa Barba</strong>&nbsp;u opusu radova koji obuhvaća skulpturu, instalaciju i film istražuje pitanja trajnosti i prolaznosti te stvarnosti i fikcije. Izložbom&nbsp;<em>Meaning Distances&nbsp;</em>Rose Barba otvara ovogodi&scaron;nji Festival 25 FPS u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavljajući izbor skulpturnih filmskih instalacija. Barbina konceptualna istraživanja ispituju povijesnu građu, osobne priče te osjetilno iskustvo filma i zvuka često snimanjem prirodnih krajolika i promjena u okoli&scaron;u uzrokovanih ljudskim djelovanjem. U Barbinim filmovima krajolik zauzima ključnu ulogu u promjenjivim dru&scaron;tveno-političkim, kulturnim i urbanističkim uvjetima, a kori&scaron;tenjem performativnog izlaganja kao strate&scaron;kog narativnog alata, njezini radovi propituju nestabilnost znanja, mitova i znanstvenih eksperimenata.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/rosa-barba-meaning-distances/1781/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Quique Lee: Portret

<p> U sklopu 16. međunarodnog Festivala Vizualnih Umjetnosti Arterija Muzej &ndash; Museo Lapidarium poziva na otvorenje samostalne izložba Quique Lee &bdquo;Portret&ldquo;,&nbsp;u&nbsp;utorak,&nbsp;23. rujna&nbsp;u Galeriji Rigo s početkom u 19 sati.</p> <p> Izložba gvatemalskog umjetnika čiji radovi kombiniraju vez, tekstilnu umjetnost i interdisciplinarne projekte, pristupajući dru&scaron;tvenim i kulturnim temama iz kritičke i suradničke perspektive. Ova instalacija i snimka kolektivnog performansa prikazuje rezultate radionica održanih u razdoblju od 2023. u različitim prostorima u Gvatemali, Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kostariki. Živi i radi u Gradu Guatemali u Srednjoj Americi.</p> <p> &nbsp;<em>Mu&scaron;karci ne vezu kao &scaron;to i ne plaču i ne pokazuju slabost. Mu&scaron;karci se ne otvaraju, ne pričaju o svojim stvarima, ne dijele svoje osjećaje. Iako patrijarhalno dru&scaron;tvo postavlja vrlo jasne granice između ženskog i mu&scaron;kog, za Quiquea Leeja te su uloge upitne.</em></p> <p> &nbsp;</p>

Stari i unikatni monokulari i binokulari iz zbirke Branka Hanžeka

<div> U proteklih desetak godina dr. sc. Branko Hanžek prikupio je vi&scaron;e od 60 starih i unikatnih monokulara i binokulara (povećala, mikroskopa, dalekozora i teleskopa), od kojih je na izložbi prikazano njih tridesetak, nastalih od sredine 19. stoljeća do 2000-tih godina.&nbsp;</div> <div> Izloženi predmeti imaju edukativnu i umjetničku vrijednost, budući da prikazuju kako su&nbsp; instrumenti tijekom vremena evoluirali u tehnolo&scaron;kom i oblikovnom smislu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svi instrumenti restaurirani su te su potpuno funkcionalni. Neke od izloženih optičkih mjernih sprava kori&scaron;tene su kao nastavna pomagala na fakultetima u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Rje&scaron;enjem Grada Zagreba, Gradskog zavoda za za&scaron;titu spomenika kulture i prirode, zbirka je za&scaron;tićena kao kulturno dobro.</div> <div> &nbsp;&nbsp;</div> <div> Branko Hanžek diplomirao je, magistrirao i doktorirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Radio je 10 godina kao profesor fizike u osnovnim i srednjim &scaron;kolama, 10 godina kao prosvjetni inspektor i 20 godina u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu kao znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.&nbsp;</div>

16. međunarodni festival vizualnih umjetnosti – ARTERIA / Umjetnost iz kofera

<p> Muzej-Museo Lapidarium&nbsp;sa zadovoljstvom poziva na 16. međunarodni festival vizualnih umjetnosti &ndash; ARTERIA: <i>Umjetnost iz kofera, </i>od 22. do 29. rujna 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <i>Predstavljamo suvremenu praksu umjetnika/ca koji žive ili potječu iz zemalja Globalnog Juga, a čiji se radovi mogu spakirati u dimenzije kofera. Umjetnici/ce dolaze ili potječu iz Etiopije, Gane, Turske i Gvatemale, a zajedničko im je &scaron;to su njihovi radovi većinom izvedeni s tekstilom ili na tekstilu, rađeni tehnikama poput kolaža, primjenom otpadnih materijala, &scaron;ivanja ili asemblaža. Na taj način, radovi su im istovremeno vrlo urbani i tradicionalni budući da se umjetnici bave tematikama kultura u kojima jo&scaron; žive ili iz kojih su emigrirali. Dolaskom u Novigrad umjetnici otvaraju svoje kofere, i u interakciji s publikom rade na umjetničkim instalacijama u i oko Muzeja Lapidarium.</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izlažu:</strong>&nbsp;Kirubel Melke (Etiopija), Dariwos Hailemichael (Etiopija), Mewded Dagnachew (Etiopija), Tewodros Bekele (Etiopija), Birhanu Manaye (Etiopija), Abel Beyene Disasa (Etiopija), Mahilet Afework (Etiopija), Dawit Tamrat (Etiopija), Zelalem Merga (Etiopija), Michael Tsegaye (Etiopija), Dereje Shiferaw (Etiopija), Cecilia Lamptey-Botchway (Gana/USA).&nbsp;<strong>I umjetnici koji će biti prisutni u Novigradu:</strong>&nbsp;Engdaget Legesse Amede (Gana/Njemačka), Henok Getachew (Etiopija/Njemačka), Frederick Bamfo (Gana), Patrick Tagoe-Turkson (Gana), Quique Lee (Gvatemala), Hale Ekinci (Turska/SAD), Emmanuel Boateng (Ghana/Velika Britanija), Klaus Mertens (Njemačka).</p> <p> <strong>Kustosi:</strong>&nbsp;Goran Tomčić, Jerica Ziherl</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pozivamo vas da dođete i sudjelujete u jedinstvenom programu s umjetnicima i umjetnicama koji su prvi put u Novigradu i Hrvatskoj te da se pridružite u nastanku radova i otkrijte umjetnost Globalnog Juga!</strong></p> <p> Vi&scaron;e o programu festivala Arterija na web stranici&nbsp;<a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.muzej-lapidarium.hr</span></a>&nbsp;Ulaz slobodan.</p> <p> &nbsp;</p>

Dani europske baštine 2025. – program Arheološkog muzeja Istre i Turističke zajednice Općine Fažana

<p> Povodom Dana europske ba&scaron;tine Arheolo&scaron;ki muzej Istre, u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Fažana, organizira niz aktivnosti u Fažani i Puli.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>FAŽANA</strong></p> <p> <strong>Obilazak podvodne arheolo&scaron;ke staze na rtu Mede</strong></p> <p> <strong>Rimska luka, Rt Mede, Fažana</strong></p> <p> <strong>20. rujna 2025. u 10:00 sati</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Stručni obilazak i prezentaciju podvodne arheolo&scaron;ke staze vodit će&nbsp;<strong>dr. sc. Ida Koncani Uhač</strong>, a u obilazak (snorkeling) mogu se uključiti svi uzrasti koji znaju plivati. Predviđena su grupna razgledavanja uz stručno vodstvo arheologa.</p> <p> Na lokalitetu su očuvani ostaci&nbsp;<strong>maritimne vile i lučice iz 1. stoljeća</strong>, a program spaja edukaciju o povijesti, za&scaron;titi kulturne ba&scaron;tine i doživljaj prirodnog okoli&scaron;a.</p> <p> Za sudjelovanje je potrebno donijeti vlastitu masku i disalicu za ronjenje. Podsjećamo da je arheolo&scaron;ka staza kulturno dobro te na lokalitetu nije dozvoljeno diranje, uzimanje ili premje&scaron;tanje arheolo&scaron;kih nalaza.</p> <p> Sudionicima će biti osiguran i kutak za okrjepu.</p> <p> <strong>Organizatori: Arheolo&scaron;ki muzej Istre i Turistička zajednica Općine Fažana</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>PULA</strong></p> <p> <strong>Stručno vodstvo i radionica: Malo rimsko kazali&scaron;te i Augustov hram</strong></p> <p> <strong>Augustov hram (Forum b.b.), Malo rimsko kazali&scaron;te (Herkulov prolaz 1), Arheolo&scaron;ki muzej Istre (Carrarina ulica 3)</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Termini:</p> <p> <strong>20. rujna 2025. u 9:00 &ndash; Augustov hram</strong></p> <p> <strong>27. rujna 2025. u 9:00 &ndash; Malo rimsko kazali&scaron;te</strong></p> <p> <strong>11. listopada 2025. u 9:00 &ndash; Augustov hram</strong></p> <p> <strong>18. listopada 2025. u 9:00 &ndash; Malo rimsko kazali&scaron;te</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon svakog stručnog vodstva održat će se&nbsp;<strong>radionica u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre</strong>&nbsp;na temu&nbsp;<strong>arhitektonske dekoracije Maloga rimskog kazali&scaron;ta</strong>.</p> <p> Broj sudionika ograničen je na 20 osoba.</p> <p> Prijave se zaprimaju&nbsp;<strong>do dana prije događanja do 13 sati na tel. 052/351-323 ili e-mail:&nbsp;<a href="mailto:pr@ami-pula.hr"><span style="color:#009ee3;">pr@ami-pula.hr</span></a> </strong></p> <p> &nbsp;</p>

Nije zlato sve što sja

<p> U petak, 19. rujna, u 19 sati, u Etnografskom muzeju Split, otvara se izložba &bdquo;Nije zlato sve &scaron;to sja&ldquo;.</p> <p> &bdquo;Nije zlato sve &scaron;to sja&ldquo;, izložba autorice Ide Jak&scaron;ić, muzejske savjetnice Etnografskog muzeja Split, predstavit će dio muzejskog fundusa koji se odnosi na tekstilne predmete ukra&scaron;ene srmom &ndash; sjajnim nitima, uzicama i vrpcama zlatne ili srebrne boje.</p> <p> Nekada izrađivani od zlata, srebra i bakra, a potom i od njihovih legura i imitacija, ovi ukrasi tekstilu su davali nagla&scaron;enu notu rasko&scaron;i, a tako ukra&scaron;ena odjeća oduvijek je smatrana dragocjenostima i simbolima moći i bogatstva, ukazujući na istaknuti dru&scaron;tveni položaj njihovih vlasnika: svećenstva, plemića, imućnijih gradskih i seoskih obitelji.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 8. prosinca 2025.</p>

Mihael Kolarić: Deluzije dualizma

<p> U petak, 19. rujna 2025. godine u 19 h, u Muzej Grada Đurđevca održat će se otvorenje samostalne izložbe slika Mihaela Kolarića pod nazivom &bdquo;Deluzije dualizma&ldquo;.&nbsp;</p>

Marijan Ribarić: „Marin“

<p> <img alt="" src="/files/images/2025/Marin-web.jpg" style="width: 400px; height: 282px;" /></p> <p> &nbsp;</p>