„SUB SPECIE LUCIS - Emanuel Vidović / Zvonimir Mihanović“

<p> U četvrtak, 27. kolovoza 2026. godine u 19:00 sati, u prostoru Stare gradske vijećnice na splitskoj Pjaci održat će se svečano otvorenje izložbe &bdquo;SUB SPECIE LUCIS &ndash; Emanuel Vidović / Zvonimir Mihanović&ldquo;. U organizaciji Muzeja grada Splita, a prema autorskom konceptu Josipa Belamarića, izložba donosi jedinstven i fascinantan susret klasičnog opusa velikana hrvatske moderne Emanuela Vidovića i suvremenog slikarstva Zvonimira Mihanovića, spajajući na istom mjestu istodobno ono &scaron;to dvojicu slikara povezuje i razdvaja: dijalog o svjetlu, moru i mediteranskom krajoliku koji duboko oblikuju unutarnji prostor čovjeka.<br /> <br /> <br /> Uz autorski koncept, izložbu prati i neposredna osobna poveznica između dvojice slikara. Naime, Zvonimir Mihanović, jo&scaron; je kao dječak imao priliku izbliza promatrati kako nastaju pojedina Vidovićeva djela - u vrijeme kada ga je majka slala da obitelji velikoga slikara odnese povrće iz njihovog vrta. Taj neposredni, dječački susret s mistikom Vidovićevog atelijera ostavio je neizbrisiv trag. Iako Mihanović nije nastao iz Vidovića, niti izravno nastavlja njegov stil, ta slika dječaka koji tiho promatra rađanje umjetnosti nosi posebnu simboličku težinu i potvrđuje kako se tradicija splitskoga slikarstva gradi i na takvim, gotovo slučajnim i živim ljudskim dodirima.</p> <p> <br /> &ldquo;Vidović i Mihanović ne pripadaju istom slikarskom jeziku. Vidović dolazi iz svijeta rastvaranja, sfumata, polusjene, atmosfere u kojoj se predmeti postupno gube i prelaze u čistu slikarsku tvar. Kod njega granice nestaju. Mihanović ide gotovo suprotnim putem: on gradi sliku kroz krajnju preciznost, kroz zaustavljanje trenutka, kroz gotovo nepomičnu jasnoću, ali upravo ti različiti putevi vode prema istom mjestu.&rdquo;, poja&scaron;njava Belamarić i dodaje: &ldquo;Kod obojice - more nije samo motiv. Svjetlo nije samo fizikalna pojava, nego unutarnji zakon slike. Brod koji slikaju nije samo plovilo, nego metafora čovjekove egzistencije, čekanja, putovanja i ti&scaron;ine. Jedan slikar dolazi do ti&scaron;ine rastapanjem, drugi zaustavljanjem. Upravo ta napetost između sličnosti i razlika čini njihov susret smislenim.&rdquo;</p> <p> <br /> Utemeljena na Mihanovićevom dubokom po&scaron;tovanju prema Vidovićevu opusu, posebna vrijednost izložbe je i njegov povratak u prostor Stare gradske vijećnice nakon točno četiri desetljeća. Naime, 1986. godine, Mihanovićeva izložba na istom mjestu izazvala je nezapamćen interes. Vraćajući se danas na isto mjesto, u susretu s Vidovićevim radovima, izložba &bdquo;Sub specie lucis&ldquo; stvara ambijent koji slavi neraskidivu povezanost umjetnosti, zavičaja i mediteranskog identiteta.<br /> <br /> <br /> Osim pažljivo odabranih slika Emanuela Vidovića, posjetitelji će imati priliku vidjeti brojna djela Zvonimira Mihanovića, pri čemu su mnoga posuđena iz kolekcija privatnih vlasnika diljem Europe, te će splitskoj publici biti prikazani po prvi put, u potpuno novom, inspirativnom kontekstu.<br /> <br /> &nbsp;</p>

„Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima“

<p> Po&scaron;tovani kolege, medijski djelatnici,</p> <p> <br /> pozivamo vas na otvorenje izložbe&nbsp; &bdquo;Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima&ldquo; autorice Antonije Marić, u srijedu 26. kolovoza u 19 sati u Muzeju Slavonije.&nbsp;<br /> <br /> <br /> Izložbom Muzej Slavonije prvi put javnosti predstavlja vrijedan i dosad nedovoljno poznat dio fundusa &ndash; zbirku psećih markica.</p> <p> <br /> U zbirci je 850 psećih markica, nastalih u razdoblju od 1881. do 1990. godine. Od tog broja, njih 845 vezano je uz Osijek, dok pet primjeraka potječe iz Nove Gradi&scaron;ke, Virovitičke županije, Vi&scaron;egrada, Vinkovaca i &Scaron;ibenika. Iako su izvorno služile kao službeni dokaz registracije pasa, danas su dragocjeni kulturno-povijesni predmeti likovne i numizmatičke vrijednosti. Svaka je markica pritom jedinstvena mala priča o vremenu u kojem je nastala.<br /> <br /> <br /> Najstariji primjerci sadržavaju tek osnovne podatke i izrađeni su od jednostavnijih materijala. Kako se mijenjao odnos prema psima, ali i dru&scaron;tvo u kojem su markice nastajale, mijenjao se i njihov izgled.</p> <p> <br /> Izložba ne govori samo o markicama. Ona otvara mnogo &scaron;iru priču &ndash; priču o jednom od najdugovječnijih odnosa u ljudskoj povijesti, odnosu čovjeka i psa.<br /> <br /> <br /> Tragovi njihove povezanosti sežu duboko u pro&scaron;lost, a arheolo&scaron;ki lokaliteti poput Ein Mallaha, Bonna-Oberkassela, Lepenskog Vira i Vlasca svjedoče o ranim susretima i zajedničkom životu ljudi i pasa.<br /> <br /> <br /> Poseban dio izložbe posvećen je hrvatskim autohtonim pasminama, vrijednom dijelu nacionalne kulturne i tradicijske ba&scaron;tine. Predstavljene su pasmine dalmatinski pas, istarski kratkodlaki i o&scaron;trodlaki gonič, posavski gonič, mali međimurski pas, tornjak i hrvatski ovčar. Duboko ukorijenjene u život i tradiciju lokalnih zajednica, ove pasmine svjedoče o načinu života ljudi, razvoju uzgoja i oblikovanju pasmina kroz generacije.<br /> <br /> <br /> Izložba &bdquo;Jedna markica, jedan dom, neispričana priča o psima&ldquo; povezuje naizgled malen muzejski predmet s velikom pričom. Od metalne markice koja je označavala registriranog psa, preko arheolo&scaron;kih tragova zajedničkog života, do pasmina koje i danas čuvaju obilježja prostora i tradicije &ndash; svaki je predmet polazi&scaron;te za pitanje koliko dugo čovjek i pas zapravo dijele isti dom.<br /> <br /> <br /> &nbsp;</p>

Matko Vekić / "Resort bez signala"

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u četvrtak, 20. kolovoza, u 20 sati otvorit će se izložba hrvatskog suvremenog slikara Matka Vekića pod nazivom &quot;Resort bez signala&quot;. Izložba se organizira u suradnji s Galerijom umjetnina Split, gdje će izložba biti prikazana u 2027. godini.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jo&scaron; od samih početka profesionalnog umjetničkog djelovanja krajem 1990-ih, Matko Vekić profilirao se kao jedan od najzanimljivijih slikara svoje generacije koji, iako neupitno vjeran tradicionalnom mediju, na autentičan način progovara o suvremenom čovjeku. Tako se Vekićev tematski raspon kretao od urbanog krajolika, ikonografije popularne kulture i masovnih medija, kritike dominantnih simbola moći, pa sve do bilježenja socijalnih promjena reflektiranih u na&scaron;oj svakodnevici.</p> <p> <br /> Njegova nova serija pod nazivom &bdquo;Resort bez signala&ldquo; obuhvaća radove stvarane u 2025. i 2026. godini koji tematiziraju mediteranske prostore izvan dosega mreže, odnosno signala. Nova serija radova ne može se pak u potpunosti i&scaron;čitati bez serija koje su joj prethodile te koje će biti također prikazane na dubrovačkoj izložbi. Serije radova Arhipelag, Stablo u otoku, Naplavine, Postojanje u otoku,&nbsp; Vedrina, rađene između 2020. i 2025. godine, svojevrsna su oda prirodi, okolini koju je autor precizno mikroskopski secirao i promatrao kroz prizmu proučavanja likovnih elemenata i iscrpljivanja svih mogućnosti samog slikarskog medija.</p> <p> <br /> U novoj pak seriji radova Vekić predstavlja jednu tranzicijsku priču nedovr&scaron;enih građevina, artificijelnih i plastičnih, koje ostaju u međuprostoru i međuvremenu gdje ne pružaju nikakav signal prema vanjskom svijetu. Devastacija jednog ekosustava osvjedočena je napu&scaron;tenim ogradama, napola zavr&scaron;enim zidovima, praznim bazenima, nakupljenim smećem stvarajući suvremenu patinu vremena. Mjesta su to u potpunosti izdvojena od prirodne okoline u kojoj su nastala te koja kod autora izazivaju osjećaj iskrene ljudske povrijeđenosti takvim nedostatkom razumijevanja i senzibilnosti prema specifikumu i vrijednostima prostora koji nastanjujemo.</p> <p> <br /> Kustosice izložbe su Jelena Tamindžija Donnart i Jasminka Babić (Galerija umjetnina Split), a kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Dora Lučić. Izložba ostaje otvorena do 18. listopada 2026.</p>