Među nama, ali ne sasvim. Odjeci migracija u Istri

<p> U četvrtak, 27. studenoga, u 18 sati, Etnografski muzej Istre otvara izložba &bdquo;Među nama, ali ne sasvim. Odjeci migracija u Istri&ldquo;.</p> <p> Izložba se bavi temom suvremenih doseljavanja iz dalekih krajeva i iskustva migracije, života i rada u Istri. Izložba progovara o uzajamnim solidarnostima, prijateljstvima, novim zajednicama, kreativnim strategijama prilagodbe i pripadanja, slobodnom vremenu, praksama brige na daljinu, materijalnosti migracije i izgradnji osjećaja doma. U svom podtekstu izložba govori i o prazninama &ndash; manjku zbiljske integracije, dijaloga, razumijevanja, institucionalne podr&scaron;ke, kao i o onome &scaron;to je izgubljeno ili naru&scaron;eno: obiteljskom suživotu, jezičnim i kulturnim preprekama, afektivnim krajolicima. To su lice i naličje iskustava brojnih ljudi među nama &ndash; na&scaron;ih novih susjeda.</p> <p> Primjenom dru&scaron;tveno angažirane muzejske prakse, izložba nastaje kao poziv na dijalog, potiče razumijevanje, prihvaćanje različitosti, suradnju i dru&scaron;tvenu odgovornost.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su&nbsp;dr.sc. Duga Mavrinac i&nbsp;Mario Buletić.</p>

Kesizupci

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Pozivnica%20-%20Kesizupci.jpg" style="width: 500px; height: 281px;" /></p>

Koliko je dugačak metar?

<p> Povodom 150. obljetnice međunarodne Konvencije o metru, Hrvatsko mjeriteljsko dru&scaron;tvo i Tehnički muzej Nikole Tesla pozivaju Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Koliko je dugačak metar?&ldquo; u četvrtak, 27. studenoga 2025. godine s početkom u 11&nbsp;sati.</p> <p> Izložba na popularno-znanstveni način prikazuje razvoj i ulogu mjerenja od prvih povijesnih mjera do suvremenih laboratorija, te njihovu važnost za znanost, zdravstvo, industriju i svakodnevni život.&nbsp;</p> <p> Na otvorenju izložbe okupljenima će se obratiti:&nbsp;</p> <p> &bull; Sini&scaron;a Prugovečki, predsjednik Hrvatskog mjeriteljskog dru&scaron;tva</p> <p> &bull; Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikole Tesla</p> <p> &bull; Anu&scaron;ka Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, Ministarstvo kulture i medija</p> <p> &bull; Ivan G&uuml;ttler, glavni ravnatelj Državni hidrometeorolo&scaron;ki zavod</p> <p> &bull; Brankica Novosel, glavna ravnateljica Državni zavod za mjeriteljstvo&nbsp;</p> <p> &nbsp;Izložba prikazuje različite aspekte mjeriteljstva, stoga će posjetitelji moći doznati kako mjerenja pridonose sigurnosti hrane, zračnog prometa, forenzike i kulturne ba&scaron;tine te kako pomažu u praćenju klimatskih promjena. Precizna i pouzdana mjerenja omogućuju definiranje standarda kvalitete i sigurnosti, a samim time i uvjete za inovacije i tehnolo&scaron;ki napredak.</p> <p> &nbsp;Među fizičkim izlo&scaron;cima posjetitelji će moći razgledati nekoliko važnih predmeta iz hrvatske mjeriteljske povijesti, poput starih utega iz hrvatskog nacionalnog umjernog laboratorija koji svjedoče o tradiciji i razvoju mjeriteljstva u Hrvatskoj. Izložba uključuje i dodatne interaktivne sadržaje, među kojima je i zvučnu instalaciju koja prikazuje kako &bdquo;zvuče&rdquo; netočnost i mjerna nesigurnost te nekoliko edukativnih elemenata koji na zabavan način približavaju svijet mjerenja.</p> <p> &nbsp;Izložba se može razgledati do 30. ožujka 2026. Radno vrijeme izložbe: od utorka do petka 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.</p>

Od vitrine do stranice: Izdavaštvo Narodnog muzeja Zadar od 2005. do 2025. godine

<p> U srijedu, 26. studenog 2025. godine u 12 sati u atriju Providurove palače održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Od vitrine do stranice: Izdava&scaron;tvo Narodnog muzeja Zadar od 2005. do 2025. godine&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Od vitrine do stranice: Izdava&scaron;tvo Narodnog muzeja Zadar od 2005. do 2025. godine&ldquo; predstavlja retrospektivu izdavačke djelatnosti Narodnog muzeja Zadar. Kroz 345 izdanja i izbor 50 od 365 plakata &ndash; od skromnih deplijana do opsežnih monografija &ndash; izložba prikazuje raznolikost formata, tema i pristupa koji su obilježili muzejsko nakladni&scaron;tvo u posljednja dva desetljeća. Svaka publikacija svjedoči o jedinstvenom trenutku u radu Muzeja, ali zajedno čine koherentnu sliku institucije koja ne samo da čuva, već i interpretira, komunicira i dijeli kulturnu ba&scaron;tinu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ova izložba ne prikazuje samo knjige &ndash; ona prikazuje ideje, vrijednosti i vizije koje su oblikovale Narodni muzej Zadar kao kulturnu instituciju.</p>

Mario Romoda: Dreamscape I

<p> U srijedu, 26. studenoga 2025. godine u 19 sati u Galeriji &bdquo;Vjekoslav Karas&ldquo; u Karlovcu otvara se izložba&nbsp;Marija Romode: Dreamscape I.</p> <p> Mario Romoda slikar je mlađe generacije koji se karlovačkoj likovnoj publici predstavlja po prvi put svojom dvadesetom samostalnom izložbom. Na izložbi se predstavlja odabranim radovima koje je već izlagao na ranijim izložbama, ali i novonastalim radovima kojima zaokružuje i otvara nove teme i cikluse. Slikarstvo Marija Romode je figuralno i narativno. Uronjeno je u nadrealnu, snovitu i od stvarnosti pomaknutu atmosferu. Romoda slikanjem istražuje osobne doživljaje u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti te ih uvjerljivom slikarskom vje&scaron;tinom pretače u zanimljivo i komunikativno, eklektično slikarstvo premreženo različitim izvori&scaron;tima.</p> <p> Mario Romoda rođen je 1987. godine u Vukovaru. &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek zavr&scaron;io je 2006. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2012. godine. Prijediplomski studij zavr&scaron;io je pod mentorstvom prof. Duje Jurića, a diplomski studij pod mentorstvom prof. Zoltana Novaka. Samostalno izlaže od 2013. godine, do sada je priredio 19 samostalnih izložbi. Sudjelovao je na mnogobrojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu među kojima se ističu 4. i 7. bijenale slikarstva u organizaciji Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika u Zagrebu. Boravio je na CreArt. Network of Cities for Artistic Creation rezidencijama u Skopju u Makedoniji (2018.) i Kaunasu u Litvi (2020.). Član je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2019. godine. Živi i radi u Zagrebu.</p> <p> Katalog izložbe na 36 stranica donosi uvodni tekst kustosice izložbe i urednice kataloga Antonije &Scaron;krtić, sažetu biografiju Maria Romode te 29 reprodukcija izloženih djela. Katalog i ostale publikacije objavljene uz izložbu vizualno je oblikovao dizajner Sa&scaron;a Stubičar.</p> <p> Prigodom otvorenja izložbe katalog će se moći nabaviti besplatno, a tijekom trajanja izložbe po cijeni od 5 EUR.</p> <p> U okviru izložbe u Galeriji će se održavati i edukativni program: stručna vodstva s radnim listićem i radnim materijalima za učenike osnovnih i srednjih &scaron;kola, te radionice. Molimo zainteresirane za grupni &scaron;kolski posjet izložbi da nam se jave na e-mail:&nbsp;<a href="mailto:antonija.druzak@mgk.hr" title="poveznica na: mailto:antonija.druzak@mgk.hr"><span style="color:#009ee3;">antonija.druzak@mgk.hr</span></a>&nbsp;radi dogovora termina.</p> <p> Izložba je ostvarena vlastitim sredstvima Muzeja grada Karlovca, sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p>

Ana Guberina: Metamorfoze

<p> Izložba &ldquo;Metamorfoze&rdquo; Ane Guberine predstavlja umjetničko putovanje kroz povezanost čovjeka, prirode i svemira. Nadahnuta Teilhardom de Chardinom, autorica kroz vibrantne boje, gestualne tragove i dinamične kompozicije vizualizira metamorfoze materije i duha te put prema točki Omega. Od koloristički bogatih radova &ldquo;Mediteranskog vrta&rdquo;, preko apstrahiranih kružnih i kvadratnih formi simboličkog značenja, do recentnih fragmenata koji odražavaju rascjepkanost suvremenog svijeta, opus Ane Guberine zadržava snažnu unutarnju energiju i prepoznatljivu ekspresivnost. Slike pulsiraju intenzitetom boje, teksture i unutarnjeg gibanja, tvoreći jedinstveni svijet u kojem se prožimaju duhovno i materijalno. Njezin opus sažima ideju univerzalne međuovisnosti i neprestanih promjena koje oblikuju sveukupnost svemira.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografija</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ana Saban Guberina, magistra likovne umjetnosti, živi i radi u Zagrebu. Likovnu umjetnost magistrirala je na Arthouse, College of Visual Arts u Ljubljani 2017. Sli&shy;karstvo je diplomirala u klasi prof. Dine Trtovca 1996. u Zagrebu. Studijski je boravila u Hamburgu, Los Angelesu (UCLA) i Parizu (La Cit&eacute; internationale des arts). Gimnaziju polazila u Splitu i Zagrebu. Od 1988. radi kao dizajnerica tekstila, modna stilistica, umjetnička voditeljica Galerije Laudato i dizajnerica krajobraza. Djela koja je izlagala od 1996. do danas predstavila je u vi&scaron;e slikarskih ciklusa: <em>Ljeto na otoku, Gibanja i strukture, Adam i Eva, Povezanost, Metamorfoze,</em> te ciklus slika religiozne tematike <em>Lice Tvoje tražim Gospodine</em>. Do sada je izlagala na četrdesetak samostalnih izložbi, vi&scaron;e od stotinu skupnih izložbi te je sudjelovala na brojnim umjet&shy; projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj umjetnički rad dobila je priznanja i nagrade: Pasionska ba&scaron;tina 2002, Muzej Mimara, Zagreb, i Zagreb full color 19, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb, 2019. Djela joj se nalaze u galerijama i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti. K tome je objavila zbirke pjesama<em>: Krhke blizine i Radost trajanja</em>. Članica je HDLU-a, CIVA /Christians in the Visual Arts/, HULULK-a i Grupe INFRA.</p>

XV. Trijenale hrvatskoga kiparstva

<p> &nbsp;</p> <p> XV. TRIJENALE HRVATSKOGA KIPARSTVA<br /> 25.11.2025 - 01.02.2026 / MSU, 1. i 2. kat povremenih izložbi<br /> <br /> Petnaesto po redu Trijenale, na 43. obljetnicu osnutka, napu&scaron;ta jedinstven prostor Gliptoteke HAZU, čije su zgrade muzejskoga sklopa trenutno u obnovi, te će se izložba održati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koji je ujedno i suorganizator manifestacije.</p> <p> <br /> Izložba Trijenala donosi presjek trogodi&scaron;njeg kiparskog stvarala&scaron;tva, kroz koje se aktualizira kiparska problematika. Upravo Trijenale omogućuje sagledavanje &scaron;irine kiparstva kroz sve njegove mijene, kodirajući i buduće smjerove razvoja kiparske umjetnosti, definirane kako kroz različite materijale i medije, a posebno kroz pluralizam stilova i tema, s težnjom ka autentičnosti i inovativnosti. I petnaesto trijenale slijedi kroz pro&scaron;lost utabane ciljeve koji obuhvaćaju prezentaciju suvremenog kiparskog stvarala&scaron;tva i promi&scaron;ljanja novih vrijednosti u skulpturi, gdje se, uz neizostavno sudjelovanje već afirmiranih umjetnika, omogućuje izlaganje i mlađim umjetnicima, pružajući im priliku da se predstave i budu vidljivi na umjetničkoj i izložbenoj sceni.</p> <p> <br /> Na Natječaju za izlaganje na ovogodi&scaron;njem XV. trijenalu kiparstva, od vi&scaron;e od 247 prijavljenih autora, članovi Ocjenjivačkoga suda koji su djelovali u sastavu: akademik Zlatan Vrkljan, predsjednik, akademski slikar; Nika Radić, akademska kiparica; Loren Živković Kulji&scaron;, akademski kipar, dr. sc. Martina Munivrana, muzejska savjetnica MSU; Tihana Boban, vi&scaron;a kustosica Gliptoteke HAZU, odabrali su 73 autora, koji će svoje radove predstaviti na izložbi.</p> <p> <br /> Izlagači: Antonija Balić, Željko Beljan, Dino Bićanić, Neven Bilić, Iva-Matija Bitanga, Miran Blažek, Ida Blažičko, Jelena Bogdanić, Jasna Bogdanović, Đanino Božić, Alex Brajković, Marko Človek, Matija Čop, Ivo Deković, Petra Dinja&scaron;ki Petrović, Vitar Drinković, Ozren Feller, Ivan Fijolić, Vjekoslav Filipović, Vilim Halbarth, Vojin Hraste, Đorđe Jandrić, Paulina Jazvić, Marija Josipović, Luka Kirin, Mihael Klanjčić, Karlo Klen, Alem Korkut, Daniel Kovač, Ana Kovačić, Kuzma Kovačić, Kristian Kožul, Ines Krasić, Tin Krupilnicki, Nina Kurtela, Margareta Lekić, Sini&scaron;a Lordan, Leonardo Losciale, Hana Lukas Midžić, Lucija Marin, Božica Dea Matasić, Tihomir Matijević, Martina Miholić, Ana Mu&scaron;ćet, Vladimir Novak, Manuela Pauk, Predrag Pavić, Matija Plavčić, Renata Poljak, Petar Popijač, Kristijan Popović, Viktor Popović, Tiana Pozaić, Marina Raj&scaron;ić, Kre&scaron;imir Rod, Igor Ruf, Lucija Sekelj, Ana Sladetić, Marijana Stanić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Domagoj Su&scaron;ac, Silvo &Scaron;arić, Natalija &Scaron;kalić, Vlatka &Scaron;koro, Josip &Scaron;urlin, Tea Teodorović, Ivan Tudek, Vinko Vidmar, Mirjana Vodopija / Iva Ćurić, Mirjana Vodopija, Tanja Vujasinović, Matej Vuković.<br /> <br /> Samostalnom izložbom u sklopu Trijenala predstavit će se Loren Živković Kulji&scaron;, dobitnik Velike nagrade XIV. trijenala hrvatskog kiparstva.</p>

Kralj Koloman i Zadar

<p> U godini kada se obilježava 1100. godina Hrvatskog Kraljevstva iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas na svečano otvorenje izložbe <strong>Kralj Koloman i Zadar </strong>u <strong>ponedjeljak, 24. 11. 2025. s početkom u 17 sati</strong>, a povodom 920. obljetnice priznanja Kolomanove vlasti u Zadru i izgradnje arhitektonskog sklopa u Sv. Mariji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Arhitektonski sklop u Sv. Mariji vezan je za ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana (1095. &ndash; 1116.) i njegov diplomatsko-vojni pohod u Dalmaciju (1105.). Početkom 12. stoljeća uz baziliku sa sjeveroistočne strane prigrađeni su u jednom zahvatu zvonik crkve i kapitularna dvorana. Kako nam tumače izvori &ndash; epitaf opatice Vekenege u kapitulu i Kolomanov natpis na zvoniku &ndash; ta dva važna objekta prigrađena su crkvi Sv. Marije u razdoblju od 1105. do 1111. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba pod nazivom &bdquo;Kralj Koloman i Zadar&ldquo; posvećena je upravo povijesnim događajima vezanim za priznanje Kolomanove vlasti u Zadru, ali i prezentaciji te valorizaciji arhitektonskog sklopa u crkvi Sv. Marije, koji u hrvatskoj kulturnoj ba&scaron;tini predstavlja početak i prvi spomenik zrele romanike ne samo u Zadru već i na čitavoj istočnojadranskoj obali. Stilske inovacije tog arhitektonskog sklopa usvojene su u sakralnoj arhitekturi diljem Dalmacije, a svod u kapeli zvonika najstariji je datirani križno-rebrasti svod u Europi (!).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Koloman se okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu na Moru 1102. godine, a tri godine poslije krenuo je u osvajački pohod na dalmatinske gradove. Novi kralj, uz titulu kralja Ugarske, nosio je i onu kralja Hrvatske i Dalmacije, titulu kojom su se prethodno koristili samo hrvatski kraljevi. Opatica Vekenega bila je pripadnica čuvenog zadarskog patricijskog roda Madijevaca. Kao predstojnica benediktinskog Samostana Sv. Marije, koji je utemeljila njezina majka Čika, svjedok je dolaska ugarskog kralja Kolomana na prijestolje i njegova &bdquo;trijumfalnog&ldquo; ulaska u Zadar. Riječima &bdquo;za ljubav Božju i za spas moje du&scaron;e&ldquo; Koloman je, nakon krunjenja u Biogradu 1102. godine, obznanio da potvrđuje zadarskim benediktinkama kraljevske slobode koje su &nbsp;do tada uživale. Ulaskom u Zadar 1105. godine Koloman priseže na Evanđelje i uzima benediktinski Samostan Sv. Marije pod svoju za&scaron;titu, nakon čega će on postati važno crkveno upori&scaron;te kraljevske vlasti u Zadru, ali i u čitavoj Dalmaciji. Kralj je to savezni&scaron;tvo jo&scaron; vi&scaron;e očvrsnuo donirajući novac za izgradnju zvonika u crkvi Sv. Marije. Kapela na prvom katu zvonika, po svojoj konstrukciji i arhitekturi, smatra se jednim od najvrjednijih ostvarenja hrvatske srednjovjekovne ba&scaron;tine. Vekenega je zavr&scaron;ila izgradnju kapitularne dvorane gdje je nakon smrti 1111. i pokopana.&nbsp;</p>

Kaštela na prijelazu stoljeća, priča Pave Ergovca

<p> <br /> U Muzeju grada Ka&scaron;tela, u ka&scaron;telu Vitturi, u četvrtak 20. studenoga 2025. godine u 19 sati otvorit će se izložba &bdquo;Ka&scaron;tela na prijelazu stoljeća - priča Pave Ergovca&ldquo;.<br /> <br /> Izložba, realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, donosi uvid u bogatu ostav&scaron;tinu Pave Ergovca kroz odabranu arhivsku građu, osobne predmete, dokumente i vizualne materijale iz privatnog arhiva obitelji Ergovac i dokumentarne zbirke Muzeja grada Ka&scaron;tela.</p> <p> Kroz ovaj postav posjetitelji će dobiti cjelovit prikaz čovjeka koji je, premda ne uvijek u prvome planu, bio važan sudionik brojnih procesa koji su obilježili Ka&scaron;tela na prijelazu stoljeća.<br /> <br /> &nbsp;</p>