Boris Ljubičić: Kvadrat i krug

<p> U četvrtak, 29. siječnja 2026. godine, u Gradskoj loži, s početkom u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe <strong>Boris Ljubičić, &bdquo;Kvadrat i krug&ldquo;</strong>.</p>

Doba leda i vatre

<p> Uoči Noći muzeja,&nbsp;u četvrtak, 29. siječnja u 13 sati, u Muzeju vučedolske kulture održat će se otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Brodskog Posavlja pod nazivom&nbsp;&bdquo;Doba leda i vatre&ldquo;. Autorica izložbe je Ivana Maru&scaron;čak, vi&scaron;a kustosica Prirodoslovnog odjela Muzeja Brodskog Posavlja.</p> <p> Izložba&nbsp;&bdquo;Doba leda i vatre&ldquo;&nbsp;multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontolo&scaron;ke i arheolo&scaron;ke ostatke s područja brodskog Posavlja prikazuje najznačajnija globalna događanja tijekom posljednjeg ledenog doba.</p>

Vojin Bakić: Princip nade

<p> Izložba &bdquo;Vojin Bakić: Princip nade&ldquo; otvara se 29. siječnja 2026. godine u upravo obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar, i trajat će do 18. travnja.</p> <p> Riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji Bakićevog lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon 1966. godine, kojom Muzej potvrđuje svoju strate&scaron;ku posvećenost valorizaciji opusa jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Kustosica izložbe je Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, koja je koncept razvila u dijalogu s kustoskim kolektivom &bdquo;&Scaron;to, kako i za koga / WHW&ldquo; (Ivet Ćurlin, Nata&scaron;a Ilić i Sabina Sabolović).</p> <p> Autorice postava su arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikova opusa.</p>

Stjepan Skoko / Mjera mora: Oktogon NMMU

<p> Seminalna instalacija&nbsp;<i>Mjera mora</i>&nbsp;akademskog kipara Stjepana Skoke, koju je umjetnik osmislio i ostvario za nastup Bosne i Hercegovine 2024. na jubilarnom 60. Venecijanskom bijenalu, bit će predstavljena i hrvatskoj publici na izložbi, koja se u srijedu 28. siječnja u 19 sati otvara u Oktogonu NMMU u Zagrebu.</p> <p> <i>Mjera mora&nbsp;</i>postavom je bila prilagođena dvori&scaron;tu i trijemu venecijanske Palače Zorzi, a kustoski i organizacijski aspekt umjetničkog projekta vodio je tada&scaron;nji povjerenik paviljona BiH i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović, osnažen timom lokalnih povjesničara umjetnosti - Vladimirom Filipovićem, Tonijem Baraćem i Dinkom Bakovićem.</p> <p> (...) Venecijanski uspjeh Stjepana Skoke, kojeg će bez sumnje slijediti i uspjeh zagrebačkog postava, rijedak je primjer razmatranja složenih identitetskih, kulturolo&scaron;kih, klimatolo&scaron;kih i političkih pitanja koja se iz specifične geografske pozicije s lakoćom i bez deklarativne suhoparnosti ili patetike, zahvaljujući mudrom promi&scaron;ljanju, intuitivnom z&ocirc;ru, suverenoj gesti i baratanju formom i značenjima, spontano i s lakoćom uzdižu do univerzalnih i globalnih dubioza. Stjepan Skoko postavio je visoku mjeru na koju će u istom venecijanskom prostoru uskoro trebati odgovoriti i predstojeći hrvatski nastup. -&nbsp; Branko Franceschi, iz teksta u pratećem katalogu</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=1d161ae327&amp;e=5e36afad7c" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">nmmu.hr</span></a></p>

Moja koža – kultura tetoviranja

<p> U Etnografskom muzeju otvorit će se u utorak 27. siječnja s početkom u 18 sati izložba <i>Moja koža &ndash; kultura tetoviranja</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba <i>Moja koža &ndash; kultura tetoviranja</i> obrađuje povijest i suvremenost tetoviranja kao dinamični kulturni fenomen, danas općenito prihvaćen popularnom kulturom. U suradnji s profesionalnom<i> tattoo </i>zajednicom aktualne zagrebačke scene oblikovan je izložbeni sadržaj koji pokazuje raznolikost i inkluzivnost osoba koje se bave tetoviranjem kao i onih koji se tetoviraju. Tetoviranje je poznato u gotovo svim kulturama i civilizacijama, od pretpovijesti do danas;&nbsp; ljudska se koža obilježava tisućama godina iz raznih razloga i s različitim značenjima. Prateći trag tetoviranja u pro&scaron;losti otvara se pitanje koliko i kako su vremenski i prostorno udaljene tradicijske prakse utjecale jedna na drugu, ali i kakva je suvremena percepcija i recepcija tradicijske tetovaže. Između inspiracije i autentičnosti, rituala i mode, duhovnosti i estetike, tetovaža prelazi granice pripadanja i izdvajanja, tradicije i promjene i u tim se prijelazima stvaraju nova značenja. Pigment je zauvijek pod kožom, ispisuje osobne priče, privlači i odbija. Prikazi tetovaža i razgovori sa sudionicima istraživanja prate iskustva, motivaciju, odnos prema tijelu, stilu i načinu na koji tetovaže stvaraju identitet, bilježe stavove i pamte proživljeno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena od 27. siječnja do 3. svibnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autorica izložbe: </strong>Tea Rittig</p> <p> <strong>Oblikovanje postava i vizualni identitet: </strong>Bilić_M&uuml;ller Studio</p>

Na valovima uspjeha: povijest sportskog ribolova u Zadru / Zaron u prošlost: povijest ronilačkog sporta u Zadru

<p> U&nbsp;utorak,&nbsp;27.&nbsp;siječnja&nbsp;2026.&nbsp;godine,&nbsp;u&nbsp;Providurovoj&nbsp;palači&nbsp;u&nbsp;Zadru,&nbsp;s&nbsp;početkom&nbsp;u&nbsp;19&nbsp;sati otvorit će se izložbe &bdquo;Na valovima uspjeha: povijest sportskog ribolova u Zadru&ldquo; i &bdquo;Zaron u pro&scaron;lost: povijest ronilačkog sporta u Zadru&ldquo;.</p>

MALI, VELIKI SPORT: Kulturni i povijesni značaj odbojke u Zadru

<p> U petak, 23. siječnja 2026. godine, u atriju Providurove palače s početkom u 18 sati, otvorit će se izložba <i>MALI, VELIKI SPORT: Kulturni i povijesni značaj odbojke u Zadru</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Dvanaesta je to izložba u ciklusu Narodnog muzeja Zadar o povijesti zadarskog sporta. Riječ je o vremenu u kojem su sport, ideologija i politika činili nerazdvojivu cjelinu, ali postavlja se pitanje: zar nije tako tijekom čitave povijesti?</p> <p> Odbojka u Zadru bila je vi&scaron;e od igre &ndash; ona je odraz dru&scaron;tvenih promjena, kulturnih vrijednosti i političkih prilika koje su oblikovale Grad i njegove stanovnike. Odbojka je puno vi&scaron;e od sporta; ona oblikuje stil života, donosi unutarnju strast i postaje gotovo neodvojiva od onih koji se njome bave. Za one koji su je živjeli, odbojka je bila životni poziv, a ne samo fizička aktivnost. Za istinske zaljubljenike odbojka je postojala kao oblik umjetnosti - spoj ljepote, snage i zajedni&scaron;tva.</p> <p> Odbojka je utkana u tkivo zadarskog života, od početaka u &scaron;kolskim dvoranama, preko važnih natjecanja u te&scaron;kim povijesnim trenucima, do dana&scaron;njih dinamičnih sportskih uspjeha.</p> <p> Odbojka u Zadru je sport koji je možda &bdquo;mali&ldquo; po postignućima, resursima ili vidljivosti u odnosu na ko&scaron;arku, ali &bdquo;veliki&ldquo; po značaju, utjecaju i tradiciji. Izložba donosi priču o ljudima, klubovima, gradu i emocijama koje su oblikovali odbojka&scaron;ku tradiciju u Zadru &mdash; priču utkanu u povijesne tokove, kulturne promjene i socijalne prilike Grada.</p> <p> Izložba otkriva emotivnu dimenziju zadarske odbojke te duh vremena koji se nastoji dočarati kroz citate onih koji su je stvarali i nosili.</p> <p> Konceptualno, izložba je strukturirana u tri tematske cjeline:</p> <p> <u>1. Povijesni i ideolo&scaron;ki okvir grada</u></p> <p> Prva cjelina donosi kontekst vremena i prostora te prati početke razvoja odbojke u Zadru, sagledane kroz prizmu mu&scaron;kog sporta.</p> <p> <u>2. Na scenu stupaju žene</u></p> <p> Druga cjelina posvećena je razvoju i uspjesima ženske odbojke, ističući njezinu važnu ulogu u sportskom i dru&scaron;tvenom životu grada.</p> <p> <u>3. Sudionički prostor &ndash; izložba koja živi</u></p> <p> Treća cjelina zami&scaron;ljena je kao interaktivni prostor koji poziva posjetitelje na aktivno sudjelovanje. Uključuje popis igračica i igrača, VR sadržaj te izložene pehare, stvarajući mjesto susreta s uspomenama i osobnim pričama.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorica izložbenog koncepta: Lorena Pero&scaron;</p> <p> Stručni suradnik na izložbi: Neboj&scaron;a Gunjević</p> <p> Grafički dizajn izložbe: Gordana Brborović</p> <p> Tehnički postav izložbe: Mihovil Zrilić</p>

Nikola Petković: Radosna pobuna

<p> U Muzeju grada Rijeke otvara se izložba fotografija Nikole Petkovića. On je jedno od ključnih imena riječke punk i novovalne scene s konca 70-ih i početkom 80-ih, premda ga ne pamtimo kao glazbenog izvođača.</p> <p> Dapače, kako vrijeme odmiče, njegova uloga postaje sve značajnija. Umjesto glazbenog instrumenta, u njegovim se rukama na&scaron;ao fotoaparat, a strategija prisutnosti koju opisuje formula &bdquo;uvijek je tu negdje&ldquo;, namijenila mu je ulogu dokumentarista bez kojega bismo danas te&scaron;ko rekonstruirali tada&scaron;nje herojsko razdoblje gradske, pa i ne samo gradske alternativne kulture.</p> <p> Pored toga, a i prije toga, kao u ponajboljim pripovijestima te vrste, važni učinci njegova rada dali su se odčitavati već u sinkronom vremenu. Koliko je Nikola Petković primao poetičke poticaje karakteristične za punk i novovalnu scenu, toliko ih je propu&scaron;tao kroz filtar vlastitog senzibiliteta, &scaron;to znači osobnim ih fotografskim rukopisom obrađivao i, posljedično, scenu vizualno uobličavao. Uvjerljivo o tomu govore plakati gradskih rock-grupa kojima su okosnice upravo njegove fotografije, jednako tako njihovi promotivni materijali i omoti izdanja. Nikad na pozornici, uvijek u polutami koja nudi pogled na nju i oko nje, Nikola Petković je svojim radom izrastao u nevidljivog vladara vidjivog. Hoće se reći, ono &scaron;to vidimo na njegovim fotografijama danas definira na&scaron; odnos prema važnom poglavlju domaće pop-kulture, a takvo &scaron;to može se kazati samo za ključne protagoniste određenog poglavlja kulturnog života.</p> <p> Izložba pruža uvid u &scaron;ezdesetak fotografija. Uključujući one koji su u međuvremenu postali dio kolektivne memorije scene, zbog fiksiranja njenih amblematskih trenutaka, ali i one koje dosad nismo vidjeli, pa bi takvima tek mogli postati.</p> <p> Izložba se otvara u Kockici, u petak, 23. siječnja, s početkom u 19 sati. Može se pogledati do 28. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p>

„Kockice na Dubovcu“ – izložba Lego kocki na Starom gradu Dubovcu

<p> U petak 23. siječnja u 19 sati, na Starom gradu Dubovcu u Karlovcu, otvorit će se izložba &bdquo;Kockice na Dubovcu&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>&bdquo;Kockice na Dubovcu&ldquo; &ndash; izložba Lego kocki na Starom gradu Dubovcu</strong></p> <p> Muzeji grada Karlovca, na Starom gradu Dubovcu, u suradnji s Klubom &bdquo;Kockice&ldquo;, službenim klubom obožavatelja Lego kocki u Hrvatskoj, najavljuju otvorenje tematske izložbe pod nazivom &bdquo;Kockice na Dubovcu&ldquo;.</p> <p> Izložba donosi impresivne modele, diorame i skulpture izrađene od Lego kocki te prikazuje bogatstvo ma&scaron;te, kreativnosti i tehničke vje&scaron;tine članova Kluba &bdquo;Kockice&ldquo;, ali i povijest, razvoj i kulturni značaj ove globalno prepoznatljive igračke. Poseban naglasak stavljen je na srednjovjekovnu tematiku i poveznicu Lego dvoraca s arhitekturom samog Starog grada Dubovca.</p> <p> Izložba će biti otvorena za posjetitelje od siječnja do lipnja, a tijekom trajanja pratit će je bogat pedago&scaron;ko-edukativni program. Program uključuje kreativne radionice za djecu i mlade, prezentacije Lego modela, speedbuild natjecanja, Lego dru&scaron;tvene igre, Lego vozni park s daljinski upravljanim vozilima, Lego Technic prezentacije, robotske i STEM radionice, kao i stručna predavanja za &scaron;iru publiku.</p>

U potrazi za bijelim jelenom. Fantastična bića u naivnoj umjetnosti

<p> Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja grada Koprivnice &bdquo;U potrazi za bijelim jelenom. Fantastična bića u naivnoj umjetnosti&ldquo; u čazmanskom Kulturnom centru, održat će se u&nbsp; petak, 23. siječnja s početkom u 18:00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI:</p> <p> Kroz povijest (naivni) umjetnici nisu bili zaokupljeni samo stvarnim životinjama, već i onim fantastičnim stvorenjima čije je postojanje prizivano u legendama, mitovima, usmenim predajama i najrazličitijim vjerovanjima. Težnja ove izložbe je dana&scaron;nje nastavljače tradicije naivnog slikarstva i kiparstva potaknuti na odmak, hrabrost, inovaciju, istraživanje nepoznatog.</p> <p> Sudjeluju꞉ Đurđica BALOG, Nadica BELEC, Ilija BOSILJ, Zvonimir DANGUBIĆ, Franjo FILIPOVIĆ, Ivan GENERALIĆ, Josip GENERALIĆ, Alen GJEREK, Tomislav GRABAR, Josip GREGURIĆ, Tihomir IVANČAN, Stjepan IVANEC, Đuro JAKOVIĆ, Berislav JANEKOVIĆ, Marija KEMIĆ, Franjo KLOPOTAN, Zlatko KOLAREK, Željko KOLAREK, Željko KORO&Scaron;EC, Ivan LACKOVIĆ CROATA, Borivoj MAKSIMOVIĆ, Ljubica MATULEC, Franjo MRAZ, Greta PEČNIK, Miljenko PETRIĆ, Zvonko SIGETIĆ, Kre&scaron;imir &Scaron;AFAR, Zvonimir &Scaron;PREM, Zlatko &Scaron;TRFIČEK, Dražen TETEC, Pero TOPLJAK, Ljerka TROP&Scaron;EK, Ivan VEČENAJ.</p> <p> Odabir tek nekolicine reprezentativnih etno predmeta iz privatnih zbirki donosi da&scaron;ak stvarnih pro&scaron;lih vremena oživljujući tradiciju u suvremenom trenutku.</p> <p> Kustosice izložbe: Iva Kožnjak, Helena Ku&scaron;enić i Vesna Per&scaron;ić Kovač.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026., godine, a potom se seli u Gradski muzej Križevci.</p>

Da se ne zaboravi – Hrvatska rođena u ratu: izložba iz fundusa Narodnog muzeja Zadar

<p> U četvrtak, 22. siječnja 2026. godine, u Gradskoj straži na Narodnom trgu s početkom u 18 sati, otvorit će se izložba <i>Da se ne zaboravi &ndash; Hrvatska rođena u ratu: izložba iz fundusa Narodnog muzeja Zadar</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbom <i>Da se ne zaboravi &ndash; Hrvatska rođena u ratu</i> iz fundusa Narodnog muzeja Zadar obilježava se 33. obljetnica VRO Maslenica, oslobodilačke operacije Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova na području Velebita i zadarskog zaleđa od 22. siječnja do 27. siječnja 1993. godine. Kao strate&scaron;ka prekretnica u oslobodilačkom Domovinskom ratu, VRO Maslenica ima iznimnu važnost i neizbrisiv trag u povijesnom kontekstu nastanka Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz obilježavanje 33. obljetnice VRO Maslenica, ova izložba za cilj ima prikazati važnost sustavnog prikupljanja i čuvanja predmeta iz fundusa Narodnog muzeja Zadar; materijalnih tragova pro&scaron;losti povezanih s Domovinskim ratom čije postojanje svjedoči o životima ljudi tijekom rata i omogućuje edukaciju budućih generacija.</p>

Vodstvo kroz izložbu „Riječi, slike i snovi – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića“

<p> U četvrtak 22. siječnja u 17 sati u Laubi &ndash; Kući za ljude i umjetnost održat će se javno vodstvo kroz izložbu &bdquo;Riječi, slike i snovi &ndash; Plakati iz zbirke Petra Smiljanića&ldquo;.</p> <p> Kroz izložbu će voditi njen kustos Marko Golub i kustosica-asistentica Tena Lovrenčić, koji će u &scaron;etnji s publikom ispričati niz priča o najzanimljivijim plakatima nastalim u Hrvatskoj i Jugoslaviji od početka pro&scaron;log stoljeća do 2000-ih godina.</p> <p> Izložba sadrži četiri velike cjeline i tridesetak mikro-cjelina s pogledom na filmske i kazali&scaron;ne plakate, plakate različitih manifestacija u rasponu od politike, preko sporta i sajmova, do glazbe i likovne umjetnosti, te plakate u svojstvu umjetničkih djela.</p> <p> Samo vodstvo je besplatno, ali ulaz u Laubu se naplaćuje po redovnoj cijeni.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://dizajn.hr/blog/strucno-vodstvo-kroz-izlozbu-rijeci-slike-i-snovi-plakati-iz-zbirke-petra-smiljanica-u-laubi/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Između snova i jave

<p> U četvrtak, 22. siječnja 2026. u 12 sati, u Staroj gradskoj vijećnici održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Između snova i jave&ldquo;. Riječ je o izložbi koja donosi reprezentativan izbor djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) u suradnji s Muzejom grada Splita.</p> <p> Koncept i postav potpisuje Branko Franceschi, a neposredni povod izložbe bila je želja da se splitskoj publici, nakon Medovićeva &bdquo;Bakanala&ldquo;, predstavi i Bukovčeva slika &bdquo;Gundulić zami&scaron;lja Osmana&ldquo; (1894.), jedno od najpoznatijih djela hrvatske moderne umjetnosti.</p>