izložba
Dodir vremena – desetljeće Muzeja Apoksiomena
Lošinjski muzej - Muzej Apoksiomena
MJESTO
<p>
U Muzeju Apoksiomena, u srijedu, 29. travnja, u 19 sati, otvara se obljetnička izložba povodom 10. godišnjice od otvorenja muzeja pod nazivom „Dodir vremena – desetljeće Muzeja Apoksiomena“. Koncepcija izložbe artikulacija je dijaloga klasične i suvremene skulpture s Apoksiomenom kao polazištem. Postav predstavlja izbor radova suvremene umjetničke produkcije iz fundusa Zbirke skulptura i slika Lošinjskog muzeja. Riječ je o sintezi skulpturalnih ostvarenja suvremene hrvatske umjetnosti 21. stoljeća u djelima figurativnog i apstraktnog vizualnog jezika bronce, gipsa, stakla, kamena i sedimenta. Antropomorfne skulpture pandan su statui Apoksiomena kao dokaz inspiracije neponovljivom umjetničkom vrijednošću antike.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba reafirmira vrijednost muzeja kao živog kulturnog organizma: trajnog istraživačkog, interpretacijskog, identitetskog i umjetničkog prostora. Postavlja se pitanje kako se značenje antičke skulpture stvara, prenosi i mijenja unutar muzejske institucije, te kakvu ulogu Muzej Apoksiomena ima u suvremenim raspravama o umjetnosti. Obljetnička izložba ne sagledava Muzej Apoksiomena isključivo retrospektivno, već ga pozicionira kao dinamičan muzeološki sustav otvoren kontinuiranoj reinterpretaciji, u skladu s promjenjivim teorijskim paradigmama i društvenim kontekstom, osobito unutar kulturnog pejzaža Malog Lošinja. Deset godina djelovanja potvrđuje Muzej Apoksiomena kao mjesto susreta baštine i suvremenog muzeološkog promišljanja, ali i kao trajni podsjetnik na snagu i eterični sjaj ljepote jednog izuzetnog arheološkog otkrića.<br />
</p>
<p>
Autorice izložbe su viša kustosica Martinela Mužić i muzejska savjetnica Zrinka Ettinger Starčić.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 10. lipnja, a posjetetelji je mogu razgledati u radnom vremenu Muzeja Apoksiomena. </p>
<p>
</p>
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
VRIJEME
29.04.2026. / 10.06.2026.
izložba
Kreativno studiranje – Komunikacija
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
<p>
Kreativno studiranje – Komunikacija<br />
Izložba studenata Informatičkog dizajna<br />
Tehničkog veleučilišta u Zagrebu</p>
<p>
Izložba studenata informatičkog dizajna Tehničkog veleučilišta u Zagrebu; Kreativno studiranje za svoju petu obljetnicu okupila je kreativnu snagu preko 200 studenata udruženih u zajedničke projekte i radionice na temu komunikacije.</p>
<p>
U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu izlaže se 170 studentskih radova od 29. travnja do 17. svibnja. Izložba se može razgledati u radno vrijeme Muzeja – od utorka do petka 9 do 17 sati i subotu i nedjelju od 9 do 13 sati.</p>
<p>
Veliki odaziv studenata za rad na temama koje obrađuju područje ljudske komunikacije, otuđenosti, upotrebe mobitela, ekrana, ukazuje na temeljnu ljudsku potrebu društvenosti. Može se reći kako mladi ljudi ovom izložbom upućuju aktivni apel za rješavanje problema u suvremenoj zajednici 21. stoljeća. U antičkoj filozofiji, Aristotel je skovao pojam zoon politikon (grčki; društveno biće) što označava čovjeka kao biće određeno vlastitom društvenošću. Čovjek svakodnevno oblikuje zajednicu u kojoj živi. TVZ je unutar svoje akademske zajednice, koja sa svim studijskim odjelima broji 4800 studenata, obradio ovu izazovnu temu na kolegijima informatičkog dizajna kroz prošlu i ovu akademsku godinu.<br />
Kreativno se angažiralo dvije stotine mladih ljudi u okviru projekata provedenih na dva načina; u sklopu nastavnog programa i u vidu radionica. Tako je veći dio radova nastao kroz obrazovne zadatke pod mentorstvom Jane Žiljak Gršić, Morane Jugović, Ulle Leiner Maksan, Vesne Uglješić, Dinke Radonić i Ivana Rajkovića, redovitih nastavnika na TVZ-u.</p>
<p>
Zatim kroz radionicu Refleks 26 koju su u tu svrhu oblikovali Vesna Uglješić s TVZ-a, u suradnji s dr. sc. Ivana Pavlović i Marko Pašalić s Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Polazišna točka za radionicu bilo je pitanje kako se među ljudima može uspostaviti kontakt bez ekrana te su studenti istraživali mogućnosti ne-digitalne komunikacije kroz prostor, predmete, situacije i društvene rituale.</p>
<p>
Veliki odaziv na umjetničko grupno analiziranje psihologije zajednice na radionici Art terapije Open studio u organizaciji Ureda za savjetovanje studenata i zaposlenika TVZ-a, bio je od strane studenata triju visokoškolskih ustanova; Tehničkog veleučilištu u Zagrebu, Grafičkog fakulteta u Zagrebu i UNIN – Sveučilišta Sjever. Ovom prigodom izlaže se akrilna slika velikog formata kao zajednički rezultat 16 studenata sudionika art terapije pod vodstvom mag. art. Krunislava Stojanovskog, univ. spec. art. therap.</p>
<p>
Dekanica prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić ističe sudjelovanje TVZ-a na svjetskom projektu Aktivizam u dizajnu – mobiteli u školama koji je potaknuo nastavnike da prilagode program dizajnerskih kolegija u smjeru istraživanja izazovne aktualne teme upotrebe mobitela u školama. Rezultati u vidu izloženih plakata pokazuju visoku razinu kreativnog promišljanja studenata te integraciju tehničkih vještina i vizualnog izraza. Ovakvo iznimno motivirano vizualno izražavanje na aktivističku temu signalizira kako mladi ljudi žele izraziti svoj stav o bitnim temama društvene zajednice.</p>
<p>
Razgledavanje izložbe ne pruža samo vizualni stimulans već može biti poticaj za bolje razumijevanje potreba mladih u Hrvatskoj. Izložba s preko 200 sudionika svakako ima potencijal pozitivno utjecati na zajednicu.</p>
<p>
</p>
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb
VRIJEME
29.04.2026. / 17.05.2026.
izložba
U početku bijaše crtež...
Galerija Klovićevi dvori
MJESTO
<p>
U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovićevi dvori svečano otvaramo izložbu dječjih radova pod nazivom <i>U početku bijaše crtež</i>… Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izložbu <i>U početku bijaše kraljevstvo</i> <i>– izložba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva</i>.</p>
<p>
Više: <a href="https://gkd.hr/izlozba/izlozba-djecjih-radova-u-pocetku-bijase-crtez/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>
Jezuitski trg 4, Zagreb
Jezuitski trg 4, Zagreb
VRIJEME
25.04.2026. / 24.05.2026.
izložba
Zbirka Nikšić
Dubrovački muzeji
MJESTO
<p>
Dubrovački muzeji u subotu 25. travnja 2026. u 19 sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga otvorit će izložbu „Zbirka Nikšić“ autorica Lucije Vuković i Viktorije Žuvele. Zbirka Nikšić pripadala je Vili Giorgi Bona (Nikšić) na Pilama, građevini dugog trajanja i kontinuiteta stanovanja, u kojoj se postupno oblikovao slojevit i raznolik korpus njezinoga povijesnog inventara. Zbirka Nikšić je u Kulturno-povijesni muzej Dubrovačkih muzeja pristigla velikodušnim darivanjem gospođe Marije Nikšić-Ivančić i otkupom sredstvima Grada Dubrovnika tijekom 2024. i 2025. godine.</p>
<p>
Na izložbi će se u novom muzeološkom kontekstu predstaviti raznovrsna građa koja datira od 17. do 20. stoljeća, a riječ je o slikama, namještaju kao i uporabnim i ukrasnim predmetima od keramike i porculana, metala te tekstila. Izlaganjem zbirke Nikšić u ljetnikovcu Bunić-Kaboga na Batahovini, jednom od najvažnijih primjera ladanjske arhitekture na dubrovačkom području, uspostavlja se suptilni dijalog između muzealiziranih predmeta lišenih prirodnog okruženja i povijesnog prostora koji se otvara za novu namjenu. </p>
<p>
Stručni suradnik na izložbi je Ivan Viđen, autor projekta likovnog postava je David Kabalin, a grafičkog oblikovanja Orsat Franković. </p>
<p>
Besplatan prijevoz za otvorenje izložbe, 25. travnja 2026., osiguran je u suradnji s javnim gradskim prijevoznikom Libertas Dubrovnik. Polazak s Pila predviđen je u 18:30 sati, uz zaustavljanja na stanicama u Vukovarskoj ulici (Tommy) te u Ulici Obala Stjepana Radića (robna kuća Srđ). Povratak iz Ljetnikovca Bunić-Kaboga na Pile preko magistrale planiran je po završetku programa u 20:30 sati. Također, za sve koji dolaze vlastitim automobilom osiguran je parking iza ljetnikovaca Bunić-Kaboga i Stay.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga do 27. rujna 2026. godine te se može razgledati u sljedećim terminima.</p>
<p>
četvrtak i petak: 10:00 – 16:00<br />
subota i nedjelja: 15:00 – 20:00</p>
<p>
Ulaz je slobodan.</p>
ljetnikovac Bunić-Kaboga
ljetnikovac Bunić-Kaboga
VRIJEME
25.04.2026. / 27.09.2026.
izložba
XI. međunarodna izložba čipke u Ozlju
Zavičajni muzej Ozalj
MJESTO
<p>
U subotu 25. travnja 2026. u Zavičajnome muzeju Ozalj održat će se otvorenje XI. međunarodne izložbe čipke u Ozlju posvećene cvjetnim motivima Slave Raškaj povodom 120 obljetnice njene smrti 1906. – 2026, s početkom u 18 sati. </p>
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
VRIJEME
25.04.2026. / 25.04.2026.
izložba
Marin Držić - prvi čin / 500 godina prvog spomena Marina Držića / (1526. - 2026.)
Memorijalna zbirka Marina Držića
MJESTO
<p>
Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića s veseljem Vas poziva 24. travnja 2026. u 19 sati na svečano otvorenje izložbe „Marin Držić – prvi čin“ kojom će se obilježiti 500 godina prvog spomena Marina Držića (1526. – 2026.) u ispravi kojom se on potvrđuje za rektora crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku, nastaloj 12. travnja 1526. godine. Navedena isprava čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku, u fondu Razni zapisi državne kancelarije Dubrovnik (<em>Diversa cancellariae</em>).</p>
<p>
U programu otvorenja sudjelovat će ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, autorica izložbe i kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, dok će izložbu službeno otvoriti zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika, gospar Velibor Puzović.</p>
<p>
Budući da se radi o iznimno značajnom i vrijednom arhivskom dokumentu u kojem je Marin Držić prvi put stupio na pozornicu pisane povijesti, izložba „Marin Držić – prvi čin“ realizirana je u suradnji Doma Marina Držića i Državnog arhiva u Dubrovniku te je centralni eksponat izložbe upravo isprava u kojoj se Držić najprije imenuje klerikom te potvrđuje za rektora polovice crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku. Navedena isprava iznimno je važna jer se u njoj prvi put spominje budući pisac i opisuje događaj u kojem je ne samo sudjelovao, već mu je donio financijske i društvene posljedice. Bez materijalnih prihoda od crkvenih posjeda Marin Držić možda ne bi imao mogućnosti posvetiti se spisateljskom i kazališnom radu te nam u nasljeđe ostaviti remek-djela ne samo hrvatske, već i europske renesansne komediografije. A da nije postao rektor Domina, Dom Marina Držića danas se ne bi nalazio upravo u kući koja je s navedenom crkvom činila cjelinu i služila potrebama njezina rektora.</p>
<p>
Iako je danas najpoznatiji kao dramski pisac te ga se često naziva najvećim hrvatskim komediografom, Marin Držić pripadao je katoličkom kleru te se u arhivskim dokumentima spominje najprije kao klerik, potom đakon, a od oko 1550. i svećenik. Posljednje godine života proveo je u Veneciji kao kapelan mletačkog nadbiskupa, a pokopan je u tamošnjoj crkvi Svetih Ivana i Pavla, zvanoj Zanipoli 1567. godine. Stoga nas posebno veseli što ova izložba tematizira i tu važnu, pomalo zanemarenu činjenicu o dum Marinu Držiću.</p>
<p>
Za dizajn i grafičko oblikovanje kataloga te cjelokupne izložbe zaslužan je Šime Fabris (2TheSign.com). Dvojezični, hrvatsko-engleski katalog sadrži predgovor autorice izložbe Valerije Jurjević te tekst kustosice Doma Marina Držića Ane Saltarić „Slučaj dubrovačkog nadbiskupa Filippa Trivulzija – Problem petogodišnje praznine“ koji nudi moguće odgovore na pitanje zašto se u ispravi spominje nadbiskup Rainaldo Graziani, kad je dubrovački nadbiskup u to vrijeme bio Filippo Trivulzio. Ovaj članak katalogu izložbe daje novu dimenziju te on postaje stručna literatura, u skladu s težnjom Doma Marina Držića da se razvija kao znanstveno-istraživački referentni centar za najvećeg hrvatskog komediografa.</p>
<p>
Veselimo se Vašem dolasku!</p>
Široka ulica 7, Dubrovnik
Široka ulica 7, Dubrovnik
VRIJEME
24.04.2026. / 31.10.2026.
izložba
Naivna umjetnosti Zbirke Biškupić
Muzej grada Koprivnice - Galerija naivne umjetnosti Hlebine
MJESTO
<p>
U petak, 24. travnja 2026. godine u 18 sati, u Galeriji naivne umjetnosti Hlebine otvorit će se skupne izložba „Naivna umjetnosti Zbirke Biškupić“.</p>
<p>
</p>
<p>
U obimnoj, raznovrsnoj i kvalitetnoj umjetničkoj zbirci koju Božo Biškupić sakuplja već više od šezdeset godina relativno veliki segment pripada naivnoj umjetnosti. Izbor autora kreće se od antologijskih imena i majstora naivne umjetnosti u slikarstvu i kiparstvu pa do onih sklonih otklonu i odmaku prema margini naivne umjetnosti.</p>
<p>
</p>
<p>
SLIKARI(CE): Ivan Večenaj, Josip Generalić, Franjo Filipović, Dragan Gaži, Ana Bocak, Ivan Lacković Croata, Josip Horvat Joška, Stjepan Večenaj, Petar Grgec, Mladen Dolovski, Mara Puškarić Petras, Marica Mavec Tomljenović, Emerik Feješ, Ivan Rabuzin, Antun Bahunek, Branko Bahunek, Slavko Stolnik, Josip Pintarić Puco, Matija Skurjeni, Drago Jurak, Franjo Klopotan, Tomislav Petranović Rvat, Eugen Buktenica, Greta Pečnik, Pero Mandić, Jan Knazovic, Dušan Jevtović, Milan Rašić, Leo Neervoort, Sava Sekulić.</p>
<p>
KIPARI(CE): Dragica Belković, Drago Belina, Mato Generalić, Petar Smajić, Miroslav Župančić, Kata Vizvari, Katarina Parađ Vojković, Mato Mihinica, Frančiška Petelinšek, Sofija Naletilić Penavuša.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Koprivničko-križevačke županije, Grada Koprivnice, a ostaje otvorena do 21. lipnja 2026. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Mr. sc. Božo Biškupić hrvatski je kolekcionar i nakladnik. Rođen je 26. travnja 1938. godine u Maloj Mlaki. Gimnaziju i Pravni fakultet završio je u Zagrebu, a 1980. godine magistrirao muzeologiju na postdiplomskom studiju bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti. Već se tijekom studija počeo zanimati za naivnu umjetnosti (teza rada na postdiplomskom studiju muzeologije bila mu je Muzeji i galerije naivne umjetnosti u SFRJ – bibliografija, dokumentacija i povijesni prikaz). Od mladenačkih dana započinje skupljati etnografske predmete koji su većinom vezani uz rodni mu kraj – Turopolje. Prikupljao je umjetnine suvremenih autora.</p>
<p>
1964. godine osnovao je Zbirku Biškupić koja je 1976. registrirana i zaštićena kod Uprave za zaštitu kulture. Značajan dio njegove zbirke čini cjelina posvećena naivnoj umjetnosti.</p>
<p>
Osim kao istančan kolekcionar, Božo Biškupić poznat je i kao izdavač brojnih umjetničkih publikacija, bibliografskih izdanja te bibliofilskih edicija i grafičkih mapa s prilozima likovnih stvaralaca, pjesnika, kritičara i povjesničara umjetnosti. Božo Biškupić obnašao je funkciju ministra kulture u dva navrata, 1995. – 2000. te 2003. – 2010. godine.</p>
Trg Ivana Generalića 15, Hlebine
Trg Ivana Generalića 15, Hlebine
VRIJEME
24.04.2026. / 21.06.2026.
izložba
Ana Ratković Sobota: Boginja
Galerija Galženica
MJESTO
<p>
U petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica otvorit će se samostalna izložba likovne umjetnice Ane Ratković Sobota naziva <i>Boginja</i>. Kustosica izložbe i autorica predgovora je Tena Bakšaj.</p>
<p>
Riječ je o ambijentalnoj <i>site-specific</i> instalaciji velikih razmjera. Kroz nju autorica razvija umjetnički projekt koji istražuje (ne)ravnotežu ženskih i muških principa u tijelu, društvu i krajoliku. Instalacija obuhvaća materijale čiju je uporabu usavršavala u Indoneziji, prije svega tekstile velikih formata (mješavinu svile i pamuka), koje boja prirodnim bojama i pigmentima dobivenima iz listova, cvjetova i korijenja biljaka. Time nastavlja ranije započeto istraživanje tehnike batika i bojanja prirodnim pigmentima.</p>
<p>
Tematski, ciklus se bavi ženskim arhetipom, oslanjajući se na istraživanja litavske arheologinje i antropologinje Marije Gimbutas, poznate po istraživanjima neolitičkih kultura koje interpretira kao društva usmjerena na cikličnost prirode i štovanje Velike Boginje. Vizualni jezik oslanja se stoga na jednostavne oblike neolitičkog simbolizma te eksperiment s prirodnim pigmentima i modifikatorima, čije miješanje ne podliježe zakonima optičkog spajanja boja, pa su rezultati često nepredvidivi.</p>
<p>
Novi ciklus radova naziva <i>Boginja</i> Ane Ratković Sobota dosljedno se nadovezuje na njezina recentna istraživanja materijala, prirode i simboličkih sustava vidljiva u ciklusima Trag boje i Sunčev vrt. Dok je u Tragu boje umjetnica reducirala pejzaž na njegove energetske i simboličke karakteristike, koristeći pigmente biljnog podrijetla kao izravne tragove prirode, a u Sunčevom vrtu proširila taj interes prema cikličnosti vremena, biljnim vrstama i solarnim simbolima kroz batik tehniku, u najnovijem ciklusu kojim se predstavlja u Galeriji Galženica fokus se dodatno pomiče od pejzaža kao vanjskog fenomena prema unutarnjim, arhetipskim strukturama čovjeka i njegovog odnosa s prirodom.</p>
<p>
U ciklusu <i>Boginja</i>, Ana Ratković Sobota gradi novi, još suptilniji vizualni sustav u kojem se isprepliću arhetipska simbolika i njezino vlastito introspektivno iskustvo. Radove izvodi pigmentima na svili, koje potom fiksira tradicionalnim postupkom kuhanja na pari. Pigmenti su dobiveni iz biljnih i prirodnih izvora: ljubičasti tonovi nastaju iz kore kempeče drveta, ciglasti iz kore luka, hibiskusa i indijskog broća, dok su crveni izvedeni iz mješavine indonezijskih biljaka teger bubuk, jolawe te kore drveta secang.</p>
<p>
Izložba je otvorena do 15. svibnja 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Ana Ratković Sobota</strong> (r. 1988., Zagreb, Hrvatska) diplomirala je 2013. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HZSU-a. Među samostalnim izložbama ističu se: <i>Sunčev vrt</i> u Galeriji SC u Zagrebu (2025.), <i>Trag boje</i> u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu (2024.), <i>Priroda i društvo</i> u Galeriji Kazamat u Osijeku (2023.), <i>Jezera</i> u Galeriji Josip Račić u Zagrebu (2022.) i Tokamachi Central Center – Danjuro u Japanu (2018.).</p>
<p>
Među skupnim izložbama izdvajaju se: <i>37. Salon mladih</i> u Meštrovićevom paviljonu (2024.), <i>42. Splitski salon</i> u Salonu Galić (2024.), izložbe u Çanakkaleu, Turska (2022.) i CSO Ada Ankara, Turska (2023.), Taman Budaya, Yogyakarta (2024.) te Westpol A.I.R. Space, Leipzig (2019.). Rezidencijalno je boravila u Yogyakarti, Indonezija (2024.), Panovcima, Slovenija (2025.) i u Leipzigu, Njemačka (2019.).</p>
<p>
Sudjelovala je u oslikavanju zidova KBC-a Rebro u Zagrebu (2017.), u Kaznionici u Požegi (2018.) te u zatvoru u Karlovcu (2022.). Godine 2023. održala je seriju likovnih radionica sa zatvorenicima Zatvorske bolnice u Zagrebu. Tijekom 2024. osmislila je i realizirala edukacijsko-istraživački projekt u Indoneziji, usmjeren na batik tehniku, izradu štambilja od recikliranog papira i bojenje biljnim pigmentima. Iste je godine izdala umjetničku knjigu <i>Jezera</i> u vlastitoj nakladi, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.</p>
<p>
</p>
Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica
Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica
VRIJEME
24.04.2026. / 15.05.2026.