izložba
Kata Mijatović: Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima
Narodni muzej Labin
MJESTO
<p>
<strong><i>Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima</i></strong> naziv je izložbe kojom se<strong> Kata Mijatović </strong>predstavlja u kapeli sv. Stjepana unutar organizacije Gradske galerije Labin.</p>
<p>
Otvorenje izložbe, koju kurira <strong>Branko Franceschi</strong>, zakazano je za petak, <strong>30. svibnja</strong>, s početkom u <strong>20 sati</strong>.</p>
<p>
Izložba je dostupna za razgled do 17. srpnja 2025. u radnom vremenu Galerije.</p>
<p>
</p>
<p>
O IZLOŽBI</p>
<p>
</p>
<p>
Ambijentalna instalacija <strong><i>Dvostruka mašina za uspavljivanje s već odsanjanim snovima</i></strong> kojom se umjetnica u Labinu samostalno predstavlja, inspirirana je radom <i>Dreamachine</i> (1959.) britanskog umjetnika Briona Gysina čija je intencija bila geometrijskim svjetlosnim efektima proizašlim iz cilindrične sprave utjecati na stvaranje unutarnje slike stvorene „promatranjem“ zatvorenih očiju. Suprotno Gysonovom, rad Kate Mijatović doživljava se otvorenih očiju, promatranjem dva valjka koji se okreću u različitim smjerovima, te se umjesto geometrijskim prorezima svjetlost širi urezima tekstova odsanjanih snova popraćeno auditivnom podlogom <i>bijelog šuma</i>.</p>
<p>
</p>
<p>
<i>Perforirani zapisi snova izabrani su iz online domene 'Arhiv snova'* (www.arhivsnova.hr). Audio element izložbe, tzv. 'white noise' zvukovi za uspavljivanje, komplementiraju optičku rezonancu kružnog gibanja i potenciraju proces 'uspavljivanja'. Pa iako je zbog kruženja čitanje tekstova na cilindrima gotovo nemoguće, namjera 'Dvostruke mašine' je da u koncentričnim krugovima emitira već odsanjane snove drugih ljudi, kao hipnotički okidač s produženim djelovanjem – za naše vlastite snove koji će tek uslijediti. </i>– <strong>Kata Mijatović</strong></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Branko Franceschi</strong> o instalaciji zapisuje:</p>
<p>
<i>Ako me sjećanje ne vara, za blagdana sv. Stjepana promišlja se o univerzalnim vrijednostima koje nadilaze osobne interese i materijalna ograničenja. Stoga prostorno i sadržajno nema boljeg smještaja za 'Dvostruku mašinu za uspavljivanje s već odsanjanim snovima' Kate Mijatović. Riječ je o jednoj od izvedenica dominantne tendencije umjetničinog stvaralaštva nadahnutog snovima, osobnima i onima drugih osoba, a čija je misao vodilja saniranje kurentne civilizacijske erozije osvješćivanjem krucijalne uloge nesvjesnog za postojanje i opstanak ljudskog društva. […] Sav snovima oslobođeni potencijal, lišen ograničavajućih i represivnih mehanizama nametnutih odgojem i obrazovanjem, ujutro se odbacuje odmahivanjem ruke i što brže zaboravlja, umjesto da se usvoji u cilju mentalnog oslobađanja i razvoja. Povijesno gledajući, umjetnici su se pokazali najotvoreniji sadržajima svjesne i nesvjesne fluktuacije mašte, a nadrealisti su, na primjer, svjesno razvili cijeli niz postupaka kojima su u realizaciji svojih vizija i ostvarenju koncepta zaumnog stvaralaštva poticali pojavljivanje nesvjesnih i podsvjesnih sadržaja. Dokinuće racionalne spoznaje i djelovanja nikada nije bilo cilj, već se u emancipaciji potisnutih, intuitivnih slojeva svijesti željela uspostaviti ravnoteža racionalnih i iracionalnih potencija ljudskog radi postizanja samoispunjenog i zadovoljnog pojedinca kao temelja jednog boljeg, humanijeg društva i svijeta. […] U 'Dvostrukoj mašini za uspavljivanje s već odsanjanim snovima', poticaj je artikuliran svjetlosnom kinetičkom instalacijom od dva paralelna, uspravna valjka koji se hipnotičkom sporošću okreću jedan prema drugom dok svjetlo u njihovom središtu na podove i zidove kapelice projicira opise snova preuzetih iz 'Arhiva' i urezanih u njihovom neprovidnom tijelu. Snovi se ne mogu pročitati, riječi kao nositelji svjesnog i racionalnog, postaju nečitke, transformiraju se u zračeće linije koje se raspršuju prostorom uz uspavljujući zvuk „bijelog šuma“. U prostornoj i sadržajnoj petlji instalacije, snovi postaju vizualni okidači za snove.</i></p>
<p>
(Iz predgovora <strong>Branka Franceschija </strong>za izložbu <strong><i>Dvostruka mašina</i></strong> <strong><i>za uspavljivanje s već odsanjanim snovima</i></strong>)</p>
<p>
</p>
<p>
<i>*Arhiv snova</i> je mrežna domena koja služi za prikupljanje snova korisnika. Nastala je 2013. kao dio izložbenog projekta <i>Između neba i zemlje</i> za 55. Venecijanski bijenale /kustos Branko Franchesci/. Dosad je u <i>Arhiv</i> uneseno više od 2400 zapisa snova na različitim jezicima. Osim primarne funkcije, <i>Arhiv </i>od osnutka služi i kao stalno rastući arhiv umjetničke građe za projekte i radove koji nastaju u različitim medijima, u kojima autorica koristi snove kao osnovne konstruktivne i građevne elemente. Baveći se fenomenom snova, radovi proizašli iz <i>Arhiva</i> problematiziraju percepciju stvarnosti u odnosima na relaciji svjesno – nesvjesno.</p>
<p>
</p>
<p>
<i>* Mašina za snove </i>britanskog umjetnika Briona Gysina iz 1959. je šuplji cilindar s matematički postavljenim geometrijskim prorezima i svjetlom u sredini koje se emitira na frekvenciji od 8 do 13 herca, što oponaša tzv. alfa valove u mozgu kakvi se pojavljuju neposredno prije nego što zaspimo ili za vrijeme meditacije. Gysinov cilinidar okreće se na gramofonu, a u stroboskopsko treperenje svjetla koje prodire kroz proreze, „gleda se“ zatvorenih očiju.</p>
<p>
</p>
Gradska galerija Labin, Ulica 1. maja 5, Labin
Gradska galerija Labin, Ulica 1. maja 5, Labin
VRIJEME
30.05.2025. / 17.07.2025.
izložba
Cavtaćanin Niko Miljan – praški učenik Vlaha Bukovca
Muzeji i galerije Konavala - Kuća Bukovac
MJESTO
<div>
Pozivamo Vas u četvrtak, 29. svibnja u 19 sati u Kuću Bukovac u Cavtatu na otvorenje izložbe "Cavtaćanin Niko Miljan – praški učenik Vlaha Bukovca."</div>
<div>
</div>
<div>
Rođen u Cavtatu 1891. godine, Niko Miljan prvu umjetničku poduku dobiva od Josipa Lalića, a potom 1909. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Pragu, gdje su mu profesori bili Vlaho Bukovac i Jan Preisler. Studij završava 1913. godine, a ostaje u Pragu i tijekom Prvog svjetskog rata. Kao vojni dezerter biva osuđen na smrt, ali zahvaljujući skorom završetku rata i promjenama političkih okolnosti, kazna nije izvršena.</div>
<div>
</div>
<div>
Nakon rata život ga vodi u prosvjetu – do 1931. godine radi kao gimnazijski profesor u Tetovu, Kruševcu, Zemunu i Dubrovniku. Te godine samovoljno traži mirovinu kako bi se u potpunosti posvetio slikarstvu. Od tada intenzivno izlaže, samostalno i na skupnim izložbama, u zemlji i inozemstvu.</div>
<div>
Dominantna tema njegova opusa je pejzaž – vedute rodnog Cavtata i Dubrovnika te morski krajolici, koje slika s prepoznatljivim senzibilitetom za svjetlo, atmosferu i prostor. I tijekom Drugog svjetskog rata, kojeg provodi u Pragu, pa sve do 1949., kada seli u Zagreb, ostaje vjeran motivima mora i marina, spajajući prostore između dvaju gradova koji su ga odredili – Dubrovnika i Praga.</div>
<div>
</div>
<div>
Autorice izložbe su Helena Puhara i Lucija Vuković.</div>
<div>
Izložba je otvorena do 14. rujna 2025.</div>
Ulica Vlaha Bukovca 5, Cavtat
Ulica Vlaha Bukovca 5, Cavtat
VRIJEME
29.05.2025. / 14.09.2025.
izložba
Suvremena umjetnost Crne Gore
Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d''arte contemporanea dell''Istria
MJESTO
<div>
Zastupljeni umjetnici/e: Ana Aleksić, Zdravko Delibašić Beli, Milena Mijović Durutović, Roman Đuranović, Aleksandar Đuravčević, Milena Jovićević, Gordana Kuč, Brano Mandić, Marko Marković, Teodora Nikčević, Aleksandar Ostojić, Ivana Radovanović, Siniša Radulović, Nenad Šoškić, Jelena Tomašević, Jovana Vujović, Jovana Vujanović, Natalija Vujošević i Milica Živković.</div>
<div>
</div>
<div>
U znaku međunarodne kulturne suradnje u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria, u četvrtak, 29. 05. 2025. u 20.00 sati održat će se otvorenje izložbe pod nazivom "SUVREMENA UMJETNOST CRNE GORE". Riječ je o nastavku suradnje sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore (nekadašnjim Centrom za savremenu umjetnost Crne Gore), koja je 2019. godine rezultirala predstavljanjem istarskih umjetnika podgoričkoj i crnogorskoj publici. </div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
"Izložba suvremenih crnogorskih umjetnika postavljena u Muzeju suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria predstavlja relevantan presjek njihove današnje likovne scene, odnosno dominantne tendencije u recentnoj umjetnosti susjedne države. Izložba razvidno svjedoči da se današnji crnogorski umjetnici ne razlikuju bitno od svojih kolega u svijetu, odnosno da se služe identičnom poetikom stilskog pluralizma i ikonografskih obrazaca. Postmodernizam i današnje, gotovo distopijsko vrijeme obilježeno eksponencijalnim tehnološkim napretkom, dokinuli su, dakle, i u crnogorskoj likovnoj (vizualnoj) umjetnosti podjele na stilove i trendove, što se najčešće manifestira raznovrsnim fuzijama izniklim na citatima brojnih povijesnih stilova. Umjetnici stvaraju u okviru svojeg umjetničkog diskursa bez obzira da li se izražavaju narativno ili propituju refleksije modernizama proteklog stoljeća. Sve je jednako važno jer na snazi je pozitivan pluralizam kojeg neki zovu transmoderna, a možemo ga sagledati i kao nadgradnju postmodernističke citatnosti. Sve je dozvoljeno i sve je in. Internet i film kao narativni obrasci imaju sve veću ulogu tako da je uspostavljena jedna nova i svježa poetika koju svakako možemo sagledavati kao refleks vremena u kojem živimo. S druge strane umjetnički aktivizam znatno je prisutan, ali premda smo naučeni da se u svijetu najčešće radi o pomodnoj agitaciji u kojoj se rijetko može prepoznati umjetnički dodir, u primjerima s ove izložbe to nije slučaj. Štoviše, takvi radovi vrlo su važni jer u njima prepoznajemo nacionalni identitet koji u svijetu davno više ne postoji, ali crnogorski umjetnici ipak ga se nisu odrekli. Udovoljavajući svim globalnim standardima koje nameće današnja umjetnička praksa, umjetnici Crne Gore progovaraju o svojim internim aktualnim temama od kojih neke, premda sežu daleko u povijest (rodovsko patrijarhalno društvo) i danas su itekako prisutne te postaju sve većim utegom razvoju suvremenog društva. Temom patrijarhata zaokupljeno je nekoliko prisutnih umjetnica i umjetnika, dok neki drugi propituju današnju političku i nacionalnu podvojenost crnogorskog društva ili još uvijek živuće relikte socijalizma i bivše države. Sagledavajući umjetnički diskurs ove izložbe ne možemo ne spomenuti stariju generaciju; prvenstveno Iliju Šoškića, rodonačelnika onoga što podrazumijevamo suvremenim likovnim izričajem, kao i Miliju Pavičevića ili Veska Gagovića koji su bili pokretači novih smjerova u crnogorskoj umjetnosti koja je do tada na čelu s Dadom Đurićem bila sklona nadrealističkoj vokaciji ili je varirala apstraktne forme inaugurirane od Petra Lubarde ili Mila Milunovića. Na tom putu stasala je srednja i mlada generacija crnogorskih umjetnika koji su predstavljeni na ovoj izložbi."</div>
<div>
/ Iz teksta - Mladen Lučić, autor izložbe</div>
<div>
</div>
<div>
Autor izložbe: Mladen Lučić </div>
<div>
Kustosice izložbe: Anja Marković - Muzej savremene umjetnosti Crne Gore,</div>
<div>
Ketrin Milićević Mijošek - Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana u kontekstu Godišnjeg izložbenog programa uz financijsku podršku Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije - Regione Istriana, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule - Pola i Turističke zajednice Grada Pule.</div>
<div>
</div>
<div>
Zahvale: Arheološki muzej Istre, Istra Akcija d.o.o., Darko Pekica</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba traje do 13. 07. 2025. i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana prema sljedećem radnom vremenu; </div>
<div>
u svibnju: od 10.00 do 20.00 sati </div>
<div>
u lipnju / srpnju: od 10.00 do 21.00 sat</div>
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
VRIJEME
29.05.2025. / 13.07.2025.
izložba
Muzeji na Hvaru - 75 godina sustavne brige za baštinu
Muzej Staroga Grada
MJESTO
<div>
Čast nam je pozvati Vas na otvorenje izložbe "Muzeji na Hvaru - 75 godina sustavne brige za baštinu" koja se nakon premijere u gradu Hvaru seli u Muzej Staroga Grada.</div>
<div>
</div>
<div>
Otok kao muzej. Bila je to vizija dr. Nike Dubokovića Nadalinija kada je prije 75 godina imenovan počasnim konzervatorom za otok Hvar, vizija koju i danas nastoje ostvariti tri otočna muzeja – Muzej hvarske baštine, Muzej Staroga Grada i Muzej općine Jelsa.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba „Muzeji na Hvaru – 75 godina sustavne brige za baštinu“ ujedinjuje tri otočna muzeja. Na njoj su izloženi reprezentativni predmeti iz bogatih zbirki muzeja. Predmeti skupljeni, obrađeni, prezentirani i brižno čuvani kroz povijest naših ustanova. Uz predmete prezentirana je i vremenska crta na kojoj se može pratiti razvitak javne muzejske djelatnosti na otoku.</div>
<div>
Izložbom nastojimo predstaviti i približiti javnosti rad naših ustanova, koje – unatoč promjenama i preinakama koje su doživjele kroz 75 godina – i dalje ustraju u misiji koju je započeo dr. Niko Duboković Nadalini.</div>
<div>
</div>
<div>
Četvrtak, 29. svibnja 2025. u 20:00h</div>
<div>
Galerija Juraj Plančić, Muzej Staroga Grada</div>
<div>
</div>
Galerija Juraj Plančić
Galerija Juraj Plančić
VRIJEME
29.05.2025. / 20.06.2025.
izložba
Igor Grubić / Geste aktivacije – radovi u javnom prostoru
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
Izložba Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Igor Grubić: Geste aktivacije – radovi u javnom prostoru, prvi put predstavljena prošle godine u Rijeci, otvara se 29. svibnja u 20 sati u MSU Skopje.</div>
<div>
</div>
<div>
Retrospektivna izložba Grubićevih radova u javnom prostoru okuplja radove širokog raspona formata, od minimalnih gesti u vidu teksta, fotografije ili performansa, do projekata koji smjeraju na vanumjetničke ciljeve. Javni angažman jedan je od temeljnih poticaja Grubićeva rada što njegovo prvo retrospektivno izlaganje u Rijeci, kao i prva samostalna izložba u Skopju, ističu.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba ostaje otvorena do 12. kolovoza 2025.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložbu u MSU Skopje kustoski supotpisuje Vladimir Jančevski (MSU Skopje) u suradnji s Brankom Benčić, Korom Girin i Sabinom Salamon (MMSU Rijeka).</div>
<div>
</div>
<div>
Podrška: Grad Rijeka, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija</div>
<div>
</div>
<div>
<a href="https://mmsu.hr/dogadaji/otvorenje-izlozbe-igora-grubica-geste-aktivacije-u-msu-skopje/"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/otvorenje-izlozbe-igora-grubica-geste-aktivacije-u-msu-skopje/</span></a></div>
<div>
</div>
<div>
<a href="https://msu.mk/igor-grubic-gestures-of-activation-works-in-public-space/"><span style="color:#009ee3;">https://msu.mk/igor-grubic-gestures-of-activation-works-in-public-space/</span></a></div>
<div>
</div>
<div>
Foto: Igor Grubić, 366 rituala oslobađanja, 2008. (Hrvoje Franjić)</div>
<div>
</div>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
29.05.2025. / 12.08.2025.
izložba
„VOLI ME / NE VOLI ME“ – Međunarodna izložba ilustracija u sklopu Festivala ljubavne poezije „Vrazova Ljubica“
Galerija Prica
MJESTO
<p>
U srijedu 28. svibnja 2025. u 20 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica održat će se otvorenje izložbe „VOLI ME / NE VOLI ME“ – Međunarodna izložba ilustracija u sklopu Festivala ljubavne poezije „Vrazova Ljubica“.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je otvorena za posjetitelje do 26. lipnja 2025.</p>
<p>
</p>
<p>
VOLI ME / NE VOLI ME</p>
<p>
Živimo u vremenu koje je poprilično užurbano i kaotično te traži kontinuirano kretanje, razvoj i inovacije. Takav pritisak na društvo, a u konačnici i na pojedinca, može rezultirati potpunim gubitkom prioriteta i vrijednosti koje smo nekada davno njegovali. U ovakvim okolnostima, grupna izložba "Voli me/Ne voli me" idejne začetnice Ane Đokić vraća nas na osnovne postavke – pojam ljubavi. </p>
<p>
Ljudi su živa bića s razvijenom sviješću i savješću, a pokreće nas jedna od temeljnih emocija – ljubav. Ona se manifestira kroz najrazličitije oblike: ljubav prema obitelji, prijateljima, prirodi, životinjama, ljubav prema umjetnosti, znanosti, sportu, ljubav prema slobodi… Inspirirana dječjom igrom s laticama, u kojoj smo kao mali svu nadu polagali u sile svemira da nam odgonetnu voli li nas naša simpatija, književnica Ana Đokić pozvala je autorice i autore da posve slobodno u vlastitom likovnom rukopisu interpretiraju temu "voli me" i "ne voli me" u mediju ilustracije. Izložba je prvi put predstavljena u Zagrebu 2012. godine da bi naredne godine krenula na putovanje svijetom i posjetila ukupno 12 zemalja: Bosnu i Hercegovinu, Tursku, Njemačku, Austriju, Cipar, Sjevernu Makedoniju, Dansku, Ujedinjene Arapske Emirate, Sloveniju, Srbiju, Nizozemsku i Španjolsku. Na svakoj postaji putovanja, opus je bivao obogaćen ilustracijama lokalnih autora. Danas projekt predstavlja otvoreni "work in progress" i broji preko stotinu interpretacija univerzalne teme ljubavi.</p>
<p>
Iz teksta predgovora: viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art.</p>
<p>
</p>
<p>
Više: <a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/voli-me--ne-voli-me-n11586" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.samobor.hr/galerija-prica/voli-me--ne-voli-me-n11586</span></a></p>
<p>
</p>
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
VRIJEME
28.05.2025. / 26.06.2025.
izložba
SANISINT / Fragmenti kreativnog svemira Saniboja Žugića, trešnjevačkog glazbenika i elektroničara
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
<p>
U srijedu 28. svibnja 2025. u 20 sati, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, održat će se otvorenje izložbe „SANISINT / Fragmenti kreativnog svemira Saniboja Žugića, trešnjevačkog glazbenika i elektroničara“.</p>
<p>
Na otvorenju concert će održati Hamatri Revival band (Anamarija Žugić Borić, Hrvoje Nikšić, Leo Beslać, Roko Margeta, Tena Novak, Josip Šustić).</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 15. lipnja 2025.</p>
<p>
Izložba u Tehničkom muzeju Nikola Tesla donosi uvid u živu baštinu Trešnjevčanina Saniboja Žugića, predstavlja modulski sintesajzer Sanisint koji se i danas koristi, kao i suvremeno stvaralaštvo inspirirano Sanibojevim neobičnim svemirom na razmeđi glazbe i elektronike.<br />
Autorski tim: Anamarija Žugić Borić, Ana Kutleša, Srđana Vrsalović, Višeslav Laboš, Damir Prizmić, Ivan Klisurić<br />
Partneri: Tehnički muzej Nikola Tesla, Radiona, Institut za etnologiju i folkloristiku</p>
<p>
</p>
<p>
Trešnjevka, 1979. godina. Končareva ulica. Cvilež tramvaja, žamor s ulice, šušur krošnji. „Hit me! Hit me! Hit me! Hit me with your rhythm stick!“ trešti kroz krovne prozore skromne katnice preko puta Parka Stara Trešnjevka. Ondje u tavanskom stanu od 22 kvadrata živi Saniboj Žugić (1951. – 2002.), trešnjevački ljubitelj i stvaratelj muzike, elektroničar, izumitelj, eksperimentator.<br />
Gotovo sve što znamo o Saniboju znamo iz priča, anegdota poput ove u kojoj je singl Iana Duryja, čim je izašao, već odzvanjao s njegova Revox magnetofona. Zvučni zapis presnimio je na magnetofonsku vrpcu, a ploču uredno vratio na policu. Njegova je nekoć zavidna kolekcija gramofonskih ploča do danas sačuvana tek fragmentarno, kao i sve oko Saniboja – snimke glazbenih izvedbi i eksperimenata, uređaji koje je sam napravio, fotografije, dokumenti. Tri vrijedna glazbena instrumenta, uključujući modulski sintesajzer Sanisint, koji je Saniboj sam izradio – vjerojatno prvi takav na ovim prostorima – sačuvana su u cijelosti i još se uvijek koriste.</p>
<p>
</p>
<p>
Dobrodošli u Sanibojev svemir, u fragmente priče o ljubavi prema glazbi i elektronici, o Sanisintu i njegovu autentičnom zvuku koji dobiva nove živote. Ova je izložba posvećena Saniboju, ali i svima onima koji s lemilicom u rukama i glavom u oblacima slažu neke vlastite svemire.</p>
<p>
<br />
<strong>POPRATNI PROGRAM U POSTAVU IZLOŽBE:<br />
7. lipnja / 11 h / radionica / Radiona DIY Synth</strong> (organizira: Radiona)<br />
<strong>12. lipnja / 19 h / tribina: „Ima li sluha za glazbenu baštinu?“</strong> (organizira: Institut za etnologiju i folkloristiku)</p>
<p>
</p>
<p>
Sav program je besplatan i otvoren svima (za radionicu su obavezne prijave na <a href="mailto:blok@blok.hr"><span style="color:#009ee3;">blok@blok.hr</span></a>).<br />
Voditeljica projekta: Ana Kutleša<br />
Dizajn postava i vizualnog identiteta: Ivan Klis i Damir Prizmić<br />
Audioinstalacija i priprema audiosadržaja: Višeslav Laboš<br />
Svjetlo i projekcije, video: Luka Matić<br />
Fotografije Sanisinta: Luka Pešun<br />
Suradnici na postavu: Hrvoje Đukez, Dario Stilinović<br />
Suradnica u obradi i analizi podataka: Katarina Lapaš<br />
Posuditelji gradiva: Anamarija Žugić Borić, Vesna Žugić, Hrvoje Nikšić, Damir Prđun, Zlatko Matić, Mladen Garašić<br />
Koordinatorica ispred TMNT-a: Kosjenka Laszlo Klemar<br />
Produkcija: BLOK, u sklopu projekta „Saniboj, trešnjevački elektropionir“ / Muzej susjedstva Trešnjevka – živa baština<br />
Partneri: Tehnički muzej Nikola Tesla, Radiona.org<br />
Pridruženi partner: Institut za etnologiju i folkloristiku, u sklopu projekta „Tradicijska kultura u digitalnom okružju: razvoj Referentnog centra za nematerijalnu kulturu“ (TKuDOR)<br />
Hvala: Hrvoje Nikšić, Damir Prđun, Vesna Žugić, Vesna Gmaz Luški, Zdenko Simonić, Tomislav Gaži, Tihomir Preradović, Damir Filipović, Mladen Garašić, Zlatko Matić, Ante Perković, MSU, Ivan Jakić, Kinorama<br />
Projekt „Saniboj, trešnjevački elektro-pionir“ financijski je podržao Grad Zagreb. Godišnji program BLOK-a u 2025. podržava Zaklada „Kultura nova“.</p>
<p>
</p>
Savska cesta 18, Zagreb
Savska cesta 18, Zagreb
VRIJEME
28.05.2025. / 15.06.2025.
izložba
Daniela Cikatić Javorčić – Privatna ekologija
Muzej grada Kaštela
MJESTO
<p>
U srijedu 28. svibnja 2025. u 20 sati, u Muzeju grada Kaštela, održat će se otvorenje izložbe „Daniela Cikatić Javorčić – Privatna ekologija“.</p>
<p>
<i>Umjetnička narav grafičarke Daniele Cikatić Javorčić balansira između racionalnih projekcija kojima stvara svoje cikluse i nepredvidivog pulsiranja smisla i značenja koji nastaje imaginacijskim i tehničkim prosedeom. Zazire od narativa i uvijek se zadržava ili zaustavlja na formalnom opisu i prepušta nas vlastitim utiscima. Refleksivna je, „literarna“, ironijska, interpretacijski uslojenih značenja i nikad nije daleko od konceptualnog, premda u neprekidnom traganju za odgovorima u intuiciji…. </i></p>
<p>
<i>Na izložbi u Muzeju grada Kaštela, izazovnom prostoru kaštela Vitturi s pogledom na morski horizont, Daniela izlaže cikluse svojih recentnih crteža iz 2023. i 2024. godine. Na sebi svojstven način ulazi u galeriju, mapira prostor, razdvajajući svoje cikluse različitih formata i morfologija na zidovima, a osvaja i posvaja prostor njihovom brojnošću. Na stol polaže fotografiju „Hvatanje crteža“, krošnje bezlisnih grana na stolu kao svojevrsnu crtačku kartografiju prirode koja je animistička i u kojoj lako prepoznajemo vlastita stanja, i u poetskom smislu predmnijeva stanje u skladu s prirodom. Dojam „različitog u istome“ u prirodi i umjetnosti, kao i u Danijelinoj izložbenoj instalaciji, istodobno je maksimalističko i minimalističko. Korespondira s prostorom istodobno ravnodušno i aktivno.</i></p>
<p>
<i>Nazivi: Privatna ekologija, Sigurna mjesta, Fasade, Kuće od pijeska, Hvatanje crteža (fotografija) intrigiraju rezonancijama simboličkih značenja. Nesklona interpretacijama, sažeta i kontrolirana, govori o eksperimentiranju crtežima i o propitivanju mogućnosti i pomaka u tom najneposrednijem, najistinitijem, najiskrenijem i najintimnijem umjetničkom mediju. „Otkriva“ mi ključne riječi čitavog koncepta izložbe ili njihov ključ. Kuća/Jastvo// Kuća/tlocrt // distanca // Kuća/fasade //Jezgra// Sigurno mjesto// Kuća/ Priroda/ Pročišćenje/ Ekologija….</i> ( iz teksta Margarite Šimat)</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Daniela Cikatić Javorčić</strong> rođena je 3. studenoga 1969. godine u Splitu gdje je pohađala srednjoškolski Centar u kulturi i obrazovanju Natko Nodilo. Nakon položene dvije godine studijskog programa za nastavnika likovne kulture na splitskom Filozofskom fakultetu upisala je Smjer grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je u klasi prof. Miroslava Šuteja 1996. godine. U studenom 2014. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu obranila je doktorski rad naslova Umjetnička tematizacija ženskog identiteta u reklamnom oglašavanju.</p>
<p>
Od 1997. godine zaposlena je kao likovna terapeutkinja u Centru za autizam u Splitu. Osmislila je, uredila i kao mentor vodila pet knjiga/slikovnica svojih učenika. Slikovnica „<em>Dobar dan, crtam!“</em> autora crteža Ivana Žižića (21) dobila je Pohvalnicu „<em>Nagrade Grigor Vitez“</em> za promicanje inkluzije i afirmaciju osoba s autizmom (2009.).<em> „Zabrane u Hrvatskoj“ </em>autorice crteža Gabi Jonjić (16) dobila je Posebno priznanje Slobodne Dalmacije za umjetnost (2012.). „<em>Život je lijep?“</em> autora crteža Ivana Žižića (24) dobila je Nagradu dječjeg žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu „<em>Ovca u kutiji“</em> (2013.). „<em>Stop misli,</em> <em>Ne možete mi ništa</em>!“ autora crteža Josipa Cvitanovića (13) objavljena je 2015., a „<em>Nikoji čovik“</em> autora crteža Josipa Cvitanovića (16) 2019. godine.</p>
<p>
Priredila je niz samostalnih izložaba, izlagala je na brojnim skupnim izložbama te organizirala i vodila nekoliko grafičkih radionica. Predstavljala je Hrvatsku, uz Renatu Ladović i Gordanu Kovačić, na Biennalu Mediterana u Aleksandriji 2007. godine kada je nagrađena Plaketom za autorski rad.</p>
<p>
</p>
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
VRIJEME
28.05.2025. / 20.06.2025.
izložba
MUO u Budimpešti otvara izložbu „U vječnome protjecanju / In the Everlasting Flux“
Muzej za umjetnost i obrt
MJESTO
<p>
Na tragu dosadašnje uspješne suradnje, Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, ove se godine priključuje proslavi Dana državnosti Republike Hrvatske u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj, otvaranjem izložbe „U vječnome protjecanju / In the Everlasting Flux“ u centru suvremene umjetnosti 'HAB - Hungarian Art and Business' u Budimpešti, 28. svibnja 2025. </p>
<p>
Izložba donosi značajna djela hrvatske moderne i suvremene umjetnosti iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt, i to iz zbirki slikarstva, kiparstva, grafike, novije fotografije, grafičkog dizajna, metala te stakla, keramike i tekstila, povezanih poetikama geometrijske i organske apstrakcije. Predstavljena djela pružaju presjek stvaralačkih izraza pretežito hrvatskih umjetnika i dizajnera – Ivana Picelja, Aleksandra Srneca, Juraja Dobrovića, Miroslava Šuteja i Milana Vulpea. Radovi umjetnika poput Françoisa Morelleta i Getulija Alvianija, koji su također zastupljeni na ovoj izložbi, pokazuju bogate hrvatske kulturne veze i suradnju s drugim europskim i svjetskim umjetničkim središtima.</p>
<p>
Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. sc. Mladen Andrlić posebno je istaknuo veliku čast i radost što se 35. obljetnica hrvatske državnosti obilježava i angažmanom MUO i njihovom izložbom u ambijentu HAB u Budimpešti. „Ovo je ujedno i središnji događaj u Mađarskoj za Dan državnosti Republike Hrvatske, uz proslave Generalnog konzulata RH u Pečuhu i Konzulata RH u Nagykanizsi“, naglasio je.</p>
<p>
Ravnatelj MUO-a Sanjin Mihelić, u povodu otvorenja izložbe izjavio je : „Velika nam je čast i zadovoljstvo što upravo u inspirativnom prostoru budimpeštanskog HAB-a možemo predstaviti Hrvatsku kroz univerzalni jezik umjetnosti. Izložba je rezultat predane suradnje muzejskih kolega i svih uključenih partnera na čelu s Veleposlanstvom Republike Hrvatske i HAB galerijom, kojima zahvaljujem na podršci."</p>
<p>
Izložba MUO „U vječnome protjecanju“ biti će otvorena za javnost u Budimpešti od 29. svibnja do 29. lipnja 2025.</p>
<p>
</p>
HAB - Hungarian Art and Business
HAB - Hungarian Art and Business
VRIJEME
28.05.2025. / 29.06.2025.
izložba
Skriveni Zadar / Izložba i modna revija
Narodni muzej Zadar
MJESTO
<div>
Na izložbi pod naslovom „Skriveni Zadar“ biti će predstavljeni rezultati projekta započetog u školskoj godini 2023./2024.</div>
<div>
Projekt je osmišljen kao simbioza povijesti likovne umjetnosti i dizajna u kojoj se fokus stavlja na srednjovjekovne spomenike Zadra. Nositelj projektne ideje je Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar. U projektu su sudjelovali učenici dizajna tekstila i fotografskog dizajna pod mentorstvom nastavnika: Jelene Stošić, Marte Tokić, Kate Prskalo i Marka Perića.</div>
<div>
Izložba učeničkih radova bila je postavljena u prostorima Gradske knjižnice Zadar od 20. do 24. svibnja, a od 26. do 31. svibnja 2025. godine u prostore Kneževe palače. </div>
<div>
Modna revija će biti održana u Kneževoj palači 28. svibnja u 18 sati. Ovim projektom i organizacijom spomenute izložbe ostvarena je još jedna odlična suradnja Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar, Gradske knjižnice Zadar i Etnološkim odjelom Narodnog muzeja Zadar.</div>
<div>
</div>
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
Kneževa palača, Poljana Šime Budinića 3, Zadar
VRIJEME
26.05.2025. / 31.05.2025.
izložba
OPUŠTENI ZAGREB – izložbu fotografija Željka Krčadinca
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<p>
U ponedjeljak, 26. svibnja 2025. u 19 sati u Muzeju grada Zagreba otvorit će se izložba <i>OPUŠTENI ZAGREB – izložbu fotografija Željka Krčadinca</i>.</p>
<p>
Željko Krčadinac, rođeni Zagrepčanin (1935.),više od sedamdeset godina sustavno i kontinuirano snima gotovo sve aspekte života našega grada. Izložba donosi šetnju Zagrebom tijekom nekoliko desetljeća, a osmišljena je od općepoznatih gradskih vizura i događaja,ali i onih kakvi su nekad bili te su danas već zaboravljeni; sa svakodnevicom u fokusu, fotograf priča život svojih sugrađana kako ih sam doživljava.</p>
<p>
Iz velikog opusa ovog neumornog fotografa, čija fotoarhiva sadrži više od 30 000 snimaka, izdvojen je tek malen dio - od ranih radova pa sve do danas – svojevrsna retrospektiva u malome. Iako različitih motiva i stilova, fotografije dočaravaju život grada u nekim ležernijim trenucima i tvore poveznice pomoću apostrofiranih usporedbi, kontrasta ili detalja. Dok su neki prizori pretežito dokumentarni, drugi pak mahom umjetnički, a svakako tematski širokog i raznovrsnog izričaja, pristup je - kako sam autor naglašava - na narativnom i informativnom karakteru: primjerice, od dječje igre na klofer-štangi (koja je danas mlađima nepoznanica), preko kupanja na drvenom kupalištu na Savi, do medvjeda na rasvjetnom stupu.</p>
<p>
Od autorovih desetak serija raznih žanrova, uz dosad neizlagane radove, zastupljeno je i nekoliko fotografija iz recentnijih ciklusa <i>Pogledi s mog prozora</i>, u kojem bilježi raznovrsne prizore na ulici snimajući iz svog doma, i <i>Male priče – na pariće</i> gdje uparuje sličnosti i razlike, kao i pojedine nagrađene fotografije. Protekom vremena autor ne gubi interes, nego nastavlja istim žarom, snima i dandanas te lovi zanimljive trenutke koje će ovjekovječiti.</p>
<p>
Prošećimo se zajedno opuštenim Zagrebom!</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O autoru:</strong></p>
<p>
Željko Krčadinac počinje se baviti fotografijom još kao srednjoškolac. U Fotoklub Zagreb učlanjuje se 1954., završava tečaj crno-bijele fotografije i odmah dobiva nagrade na prvoj izložbi fotografa početnika te na izložbama planinarske fotografije. Za vrijeme studija od 1957. honorarno radi kao fotograf u Radničkom sveučilištu u Zagrebu i polaže stručni ispit za fotografsko zvanje pri Obrtničkoj komori.</p>
<p>
Godine 1967. diplomirao je geografiju na PMF-u i zaposlio se na komercijalnim i propagandnim poslovima domaćih zrakoplovnih kompanija. U sklopu tog posla i kao turist proputovao je mnoge zemlje svijeta. Ipak, cijelo je vrijeme zadržao fotografiju kao dopunsko zanimanje. Bio je suradnik mnogih ustanova, poduzeća i projekata (Aerodrom Zagreb, PU INGRA, Končar, GP Tehnika, Ljubljanska banka, Univerzijada‘87, Turistička zajednica grada Zagreba, Turistička naklada, Leksikografski zavod Miroslav Krleža itd.) profesionalno snimajući razne motive; od industrijskih objekata do kulturne i prirodne baštine. Njegove fotografije objavljivane su u mnogim fotomonografijama Zagreba i Hrvatske te u revijalnim izdanjima i časopisima, prospektima o Zagrebu, kalendarima, udžbenicima, atlasima itd. (s više od dvije tisuće objavljenih fotografija).</p>
<p>
Kao izlagač sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama fotografija u zemlji i inozemstvu te je osvojio dvadesetak nagrada(od toga pet zlatnih). Izlaganjem na međunarodnim salonima pod pokroviteljstvom FIAP-a(Međunarodnog saveza umjetničke fotografije) godine 2013. stekao je počasno zvanje EFIAP (Excellence FIAP). Dobitnik je nagradne plakete Fotokluba Zagreb <i>Tošo Dabac</i> (2014.) za postignute uspjehe u izložbenoj djelatnosti te za unaprjeđenje fotografske umjetnosti u Hrvatskoj.</p>
<p>
Izdao je fotomonografiju <i>Pogledi s mog prozora - mali zagrebački vremeplov</i> (2018.), fotokroniku uličnih događanja u Ilici i panorama južnog dijela Zagreba s više od tristo fotografija koje je snimio iz svojeg stana tijekom sedamdeset godina.</p>
<p>
</p>
Opatička 20, Zagreb
Opatička 20, Zagreb
VRIJEME
26.05.2025. / 31.08.2025.