Mi Hrvati

<p> Svečano&nbsp;otvorenje izložbe&nbsp;<em>&bdquo;MI HRVATI&ldquo;</em>&nbsp;najpoznatijeg hrvatskog suvremenog karikaturista&nbsp;Nika Titanika&nbsp;održat će se&nbsp;u&nbsp;srijedu 2. srpnja&nbsp;2025.&nbsp;s početkom&nbsp;u&nbsp;19&nbsp;sati&nbsp;u&nbsp;Galeriji&nbsp;Muzeja grada Pregrade.</p> <p> Izložba Nika Titanika otvorit će se u sklopu manifestacije&nbsp;<em>&bdquo;Ljeto u Pregradi&ldquo;</em>.</p> <p> Autor će se predstaviti s ukupno 18 karikatura koje čine recentni ciklus radova objedinjenih pod nazivom &quot;Mi Hrvati&quot;. Riječ je o 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa kojima smo imali &quot;zadovoljstvo&quot; svjedočiti zadnjih 30-ak godina hrvatske povijesti, a uz njih su predstavljene i portretne karikature biv&scaron;e predsjednice, te biv&scaron;ih predsjednika i aktualnog predsjednika. Karikature su provokativne, ali ne i uvredljive. Dodu&scaron;e, svatko će se moći prepoznati u barem jednom detalju, pa upravo zato i glavni slogan izložbe glasi: &quot;... jer i veliki narodi se znaju &scaron;aliti na vlastiti račun.&quot; Izložbu će predstaviti&nbsp;nezavisna&nbsp;vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol.&nbsp;U sklopu izložbe bit će predstavljene i lutke&nbsp;Mile Lončar&nbsp;koje su svojevrsna trodimenzionalna interpretacija karikatura Nika Titanika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;<em>&quot;MI HRVATI&quot;</em>&nbsp;u&nbsp;Galeriji Muzeja grada Pregrade&nbsp;ostaje otvorena&nbsp;do&nbsp;27. srpnja&nbsp;2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O izložbi &bdquo;MI HRVATI&ldquo; vi&scaron;a kustosica Sonja &Scaron;vec &Scaron;panjol je zapisala:</p> <p> &nbsp;&bdquo;<i>Nik Titanik karikaturu percipira kao korektiv dru&scaron;tva, a njegova poznata krilatica &quot;Humor je ozbiljan posao&quot; u potpunosti sažima srž njegova djelovanja. U aktualnom ciklusu, Nik Titanik uspio je nesposobne političare, dru&scaron;tvene parazite, sumnjive bogata&scaron;e, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, &scaron;pekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, te sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u na&scaron;oj zemlji u posljednjih 30 godina. Riječ je o onima koji čine i podržavaju vlast, sastavni su dio hrvatske birokracije i administracije, ali i o onima koji predstavljaju javni život i djelovanje, utjelovljuju nove postulate ljepote, a tijekom vremena postali su i simboli novih ljudskih vrijednosti i težnji. Svaki portret je slojevit i ismijava i razobličuje određene političke, socijalne i moralne iskvarenosti. Nik Titanik polazi od stvarnosti, uopćujući osobine koje vežemo uz određene profile ljudi, ali i uloge koje oni igraju u dru&scaron;tvu. Svojim istančanim, pronicljivim i povremeno o&scaron;trim humorom, Nik Titanik sažima aktualne pojave i stanja u dru&scaron;tvu kroz uprizorenje 12 stereotipa putem kojih se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko i na koji način dolazi do rukovodećih i vladajućih pozicija u dru&scaron;tvu te tko i na temelju kakvih uspjeha se danas smatra uspje&scaron;nim &ndash; je li riječ o humanističkom, pedago&scaron;kom, obrazovnom, znanstvenom i tehnolo&scaron;kom napretku ili o poltronima i kvazi-zvijezdama bez pokrića.</i></p> <p> <i>Karikature Nika Titanika povremeno su o&scaron;tre, direktne i provokativne, no istovremeno one nisu uvredljive i vulgarne. Nik Titanik vlastito djelovanje ne percipira kao posao već način života. Karikatura za njega predstavlja kritički korektiv dru&scaron;tva, no isto tako i osobnu terapiju i borbu protiv sustava u kojem živimo. Sve ono doživljeno i spoznato, Nik procesuira, obrađuje i pretače u karikaturu. Kroz stereotipe, on komunicira i vlastite traume i iskustva koja je doživio tijekom tridesetogodi&scaron;njeg bilježenja i komentiranja političke i dru&scaron;tvene svakodnevnice u Hrvatskoj. Pritom, ne &scaron;tedi ni sebe te ukazuje da smo svi krvavi ispod kože i da smo svi grije&scaron;ili, ali istovremeno imamo i mogućnost, ali i odgovornost, putem introspekcije doći do samospoznaje i postati bolji ljudi.&ldquo;</i></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

„Slava Raškaj iz privatnih zbirki“

<p> 63 godine nakon prve izložbe u Dalmaciji i 17 godina nakon posljednje izložbe održane u Hrvatskoj,&nbsp;djela Slave Ra&scaron;kaj, jedne od najvažnijih hrvatskih slikarica s prijelaza 19. na 20. stoljeće,&nbsp;prvi put dolaze u Trogir! U utorak,&nbsp;1. srpnja 2025. u 21:00 sat u izložbenom prostoru Muzeja grada Trogira&nbsp;otvara se&nbsp;izložba&nbsp;&bdquo;SLAVA RA&Scaron;KAJ iz privatnih zbirki&ldquo;!</p> <p> Svaka prilika za suočavanje s djelom Slave Ra&scaron;kaj, umjetnice čiji je život postao legenda, posebno je dragocjena, a s obzirom na činjenicu da se posljednja izložba njenih djela u Dalmaciji održala davne 1962., dragocjenost takve prilike tim je veća, pi&scaron;e u predgovoru&nbsp;dr. sc. Ivana Mance Cipek.</p> <p> Izložba&nbsp;&bdquo;Slava Ra&scaron;kaj iz privatnih zbirki&ldquo;&nbsp;donosi&nbsp;32 akvarela i gva&scaron;a&nbsp;naslikana u razdoblju&nbsp;od 1894. do 1900. godine.</p> <p> &ldquo;Premda se radi, dakle, o nevelikom skupu djela sabranom iz nekoliko privatnih kolekcija, na temelju njega moguće je neposredno se uputiti u slikarstvo Slave Ra&scaron;kaj, steći predodžbu o njegovu tematskom i stilskom rasponu te se uvjeriti u vrsnoću slikarske izvedbe. Činjenica da je tome tako, govori o kriterijima sabiratelja, ali i o kvaliteti opusa po sebi: snaga umjetničkog iskaza dokazuje se i na malenome uzorku.&rdquo;, zaključuje&nbsp;dr. sc. Mance Cipek.</p> <p> Izložba je popraćena katalogom urednice&nbsp;Aleksandre Bilić Petričević&nbsp;koji donosi tekst predgovora autorice&nbsp;dr. sc. Ivane Mance Cipek&nbsp;i fotografije&nbsp;Maje Maljković Zelalije,&nbsp;dok grafičko oblikovanje potpisuje&nbsp;Dean Berlan. Realizacija izložbe i tisak kataloga omogućeni su ljubazno&scaron;ću&nbsp;Roberta Pe&scaron;utića, Darka Kalečaka&nbsp;i&nbsp;Zdravka Mihočineca&nbsp;te sredstvima&nbsp;Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske&nbsp;i&nbsp;Grada Trogira.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon pro&scaron;logodi&scaron;nje izložbe Salvadora Dalija, Muzej grada Trogira i ovog je ljeta priredio pravu izložbenu poslasticu u kojoj možete uživati&nbsp;do 3. kolovoza 2025.&nbsp;svakog dana 10 &ndash; 13 te&nbsp; 18 &ndash; 21 sat! Izuzetna je ovo prilika za razgledavanje djela znamenite hrvatske slikarice, a pritom je ulaz na izložbu potpuno besplatan!</p> <p> Dobro do&scaron;li!</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Short Stories – Na rubu pameti

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/Short%20stories%20-%20Na%20rubu%20pameti.jpg" style="width: 650px; height: 325px;" /></p>

Đanino Božić – Coram Publico

<p> U subotu, 28. lipnja u 21 sat, u Muzeju-Museo Lapidarium održat će se otvorenje izložba <strong>Đanino Božić &ndash; Coram Publico</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Od prvih nastupa Đanina Božića u Novigradu pro&scaron;lo je vi&scaron;e od trideset godina. Isto toliko godina je prisutan i na umjetničkoj sceni, prije svega hrvatske i potom (srednje) europske sredine. Kako god odredili geografske prostore, za Đanina Božića zasigurno možemo reći da je postojan sudionik i poznavatelj umjetničkih zbivanja vlastitog vremena, osobnost koja se predstavlja kao samosvjestan, autentičan i nadasve produktivan umjetnik. Svo to vrijeme Božić stvara, izlaže i znatiželjno prati &scaron;to se to događa u svijetu umjetnosti, otvarajući si time nova poglavlja i područja istraživanja oblikovnih struktura i njihovih razrada. Bez obzira na to &scaron;to su mu bliski logos i red, u svojoj dugogodi&scaron;njoj karijeri pokazuje da može posve lako, gotovo zaigrano, pro&scaron;etati i kroz različite umjetničke idiome.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tako i ova izložba Đanina Božića u Muzeju Lapidarium, nije linearna niti narativna, nego fragmentirana u objektima, slikarskim reljefima i skulpturalnim instalacijama nastalih u zadnjih desetak godina, čija se artikulacija rje&scaron;ava umjetnikovom usredotočeno&scaron;ću na pitanje njihove prostorne kombinatorike. Na taj ih je način, bez obzira na to &scaron;to se radovi dijelom prividno multipliciraju, dijelom su monokromna ili taktilna, modificirao u &bdquo;estetsko stanje&ldquo; koje Božić podvrgava konceptima interferencija materijala, boja i oblika.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 24. srpnja 2025.</p>

„Mitološki blizanci u Naroni“

<p> Arheolo&scaron;ki muzej Zadar poziva Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Mitolo&scaron;ki blizanci u Naroni&ldquo; koje će se održati u&nbsp;petak, 27. lipnja u 19 sati.</p> <p> Izložba prikazuje mitolo&scaron;ke blizance koji se javljaju na spomenicima i predmetima iz Arheolo&scaron;kog muzeja Narona. Oni su Heraklo i Ifiklo, Apolon i Dijana, Izida i Serapis, Gaj Cezar i Lucije Cezar te Kastor i Poluks, zvani Dioskuri. Blizanci su &scaron;titili čovjeka od rođenja do smrti, pa i nakon nje. Zahvaljujući svojoj dvojnoj naravi blizanci su bili za&scaron;titnici u onim događajima koji su značili potencijalnu opasnost i krizu. To je prije svega bio porod, iznimno rizičan za majku i dijete. Blizanci su &scaron;titili vojnike koji su održavali red diljem rimskog teritorija te putnike i trgovce koji su se njime kretali. Bili su pratitelji du&scaron;a pokojnika na njihovu posljednjem putovanju, ali i obećanje novog života nakon smrti. Oni su bili utjeha, nada i pomoć svima koji su ih dozivali, bez obzira na rasu, spol, dob i dru&scaron;tveni status.</p> <p> Izložba je rađena u suradnji s hrvatskim i stranim umjetnicima i rukotvorcima, a spoj je moderne (digitalni crtež) i tradicionalne umjetnosti (izrada predmeta od drva, stakla, vune, papira). Dio izloženih predmeta (glinene ruke) generira se prilikom svakog gostovanja, a u njihovoj su izradi, ovom prigodom, sudjelovali blizanci s područja Zadarske županije.</p> <p> Autorica je izložbu posvetila svojoj sestri blizanki.</p> <p> &nbsp;</p>

„Veruda 1597.“

<p> U Galeriji C8 Arheolo&scaron;kog muzeja Istre u Puli &nbsp;u&nbsp;petak&nbsp;se otvara izložba &bdquo;Veruda 1597.&ldquo;, koja govori o istraživanju mletačkog brodoloma iz 1597. g. kod Fratarskog otoka. Podvodni arheolozi predstavit će raznovrsne ostatke mletačkog broda kojeg su krajem 16. st. kod otoka opljačkali i potopili uskoci.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbe su Luka Bekić, Roko Surić, Maja Kaleb i &Scaron;ime Vrkić, djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra, koji je niz godina provodio ova istraživanja na omiljenom kupali&scaron;tu Puljana.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će se otvoriti u&nbsp;petak, 27. lipnja 2025., u 13 sati, a trajat će do 4. rujna 2025.</p> <p> &nbsp;</p>

UOKVIRENA POZIVNICA: Podravski slikopisi

<p> U&nbsp;petak, 27. lipnja 2025. u 18 sati, u Muzeju Grada Đurđevca održat će se otvorenje skupne izložbe podravskih umjetnika &bdquo;UOKVIRENA POZIVNICA: Podravski slikopisi<em>&ldquo;</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Glazbeni gosti na otvorenju: Gudački kvartet Cadenza Zagreb</p>

Izložba Manuele Pauk „Servis klime“

<p> Izložba&nbsp;<strong>Manuele Pauk</strong>&nbsp;<strong><i>Servis klime</i></strong>&nbsp;otvara se&nbsp;<strong>u&nbsp;petak, 27. lipnja</strong>, s početkom u<strong>&nbsp;20 sati&nbsp;</strong>u Gradskoj galeriji Labin. Uz izložbu je predviđen popratni program radionica za <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/radionica-izrade-glinenih-novcica,111904.html?date=22-06-2025&amp;view=list"><span style="color:#009ee3;">građanstvo (22.06.)</span></a> i <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/radionica-izrade-glinenih-motiva-kukaca-za-djecu,111905.html?date=28-06-2025&amp;view=list"><span style="color:#009ee3;">djecu (28.06.)</span></a>.</p> <p> Kustosica izložbe je Stephanie Per&scaron;ić. Izložba je dostupna za razgled do 9. kolovoza 2025. u radnom vremenu Galerije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> O IZLOŽBI</p> <p> Umjetnica koja se kreće između klasičnog kiparskog medija i instalacijskih formi, predstavit će se labinskoj publici procesualnom ambijentalnom instalacijom angažirane ekolo&scaron;ke tematike. Temelj bio-raznolikosti i ekosustava upravo su kukci, koji svojim djelovanjem omogućuju opra&scaron;ivanje, razgradnju, povezivanje elemenata ekosustava, kontrolu &scaron;tetnika i hranu brojnim životinjskim vrstama. Uni&scaron;tavanjem prirodnih stani&scaron;ta, uporabom pesticida, zagađenjem vode i tla te svjetlosnim oneči&scaron;ćenjem, njihova se populacija ubrzano smanjuje dovodeći do pitanja funkcioniranje cjelokupnog života na Zemlji. Ovo alarmantno pitanje Pauk prevodi u instalaciju u kojoj kao dominantne materijale koristi zemlju, glinene novčiće i sjemenje pretežno mediteranskog bilja prilagođavajući je tematski lokalnom podneblju. Instalacija se nadovezuje na niz ranijih&nbsp;<i>site-specific</i>&nbsp;radova umjetnice, u kojima element zemlje funkcionira kao vizualni i metaforički medij &ndash; simbol prirodnog ambijenta umjetno uspostavljenog unutar galerijskog okvira. U nju su umetnuti glineni novčići ispunjeni sjemenjem autohtonog mediteranskog bilja, iz kojih će tijekom trajanja izložbe nicati biljke uz zvukovnu pozadinu u autorstvu&nbsp;<strong>Sare Renar</strong>. Cjelokupan proces bit će kontinuirano dokumentiran, a snimljeni materijal sekventno montiran u video, dostupan za praćenje u prostoru izložbe. Posjetiteljima je tako omogućeno uranjanje u promjene koje se odvijaju u stvarnom vremenu, kao i naknadno praćenje razvoja same instalacije. Izložba&nbsp;<i>Servis klime</i>&nbsp;simbolički i direktno usmjerava pažnju na nevidljive i marginalizirane, ali presudne aktere na&scaron;eg okoli&scaron;a.</p> <p> <br /> O AUTORICI</p> <p> <strong>MANUELA PAUK</strong>&nbsp;(Zagreb, 1994., odrasla u &Scaron;ibeniku)</p> <p> Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2018. smjer kiparstvo u klasi profesora Peru&scaron;ka Bogdanića. U svom radu istražuje odnos civilizacije i prirode kroz prostorne instalacije i skulpture. Svoje radove je predstavila na samostalnim i skupnim izložbama. Među značajnijim skupnim izložbama ističe: 2025.&nbsp;<i>Y &ndash; Z gradili&scaron;te nove generacije</i>, NMMU, Zagreb;&nbsp;<i>Glowing Globe: Anthropocene Art</i>, Galerija Kortil, Rijeka; 2024.&nbsp;<i>O pričama i s(tvarima) &ndash;&nbsp;</i>Zlatna lubenica, Metamedij, MSUI, Pula;&nbsp;<i>Situacija</i>&nbsp;&ndash; popratna izložba Salona mladih, HDLU, Arheolo&scaron;ki muzej, Zagreb; 2022. Trijenale kiparstva, HIS, Zagreb, 2021. Bijenale keramike, Aveiro (Portugal), 2020.&nbsp;<i>Situacija&nbsp;</i>&ndash; popratna izložba Salona mladih, HDLU, Galerija Forum, Zagreb;&nbsp;<i>90 days lockdown</i>, Galerija Luxelakes, Chengdu (Kina); 2019.&nbsp;<i>Narudžba je na&scaron;a umjetnost,</i>&nbsp;Garaža Kamba, Zagreb, 2018. 40. Splitski salon, Split.</p> <p> Bila je finalistica nagrade za mlade umjetnike Zlatna lubenica (2024., 2022., udruga Metamedij) i 40. Splitskog salona (2018.). Radovi joj se nalaze u zbirkama Grada Aveira (Portugal) i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja (Zagreb). Živi i djeluje u Zagrebu.</p> <p> Instagram: /manuelajepauk/</p> <p> &nbsp;</p>

Mile Blažević – Radovi

<p> Muzej Prigorja poziva na otvorenje izložbe radova istaknutog hrvatskog kipara&nbsp;Mile Blaževića, umjetnika čiji je opus neizostavan dio suvremene hrvatske likovne scene, u četvrtak 26. lipnja 2025. godine u 19 sati.</p> <p> Radove Mile Blaževića će predstaviti Stanko &Scaron;poljarić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Mile Blažević je autor koji ustrajno i odgovorno gradi svoj izraz na temeljima tradicije, a upravo u toj vjernosti korijenima nalazi snagu za suvremenu artikulaciju. Njegove skulpture su istovremeno produhovljene i monumentalne, prožete velikim temama &ndash; slobodom, ča&scaron;ću, plemenito&scaron;ću, patnjom, ljubavlju&hellip; U njima odzvanja &bdquo;produhovljena jednostavnost&ldquo; (D. Glavan), ono rijetko svojstvo koje kiparsku ba&scaron;tinu ne samo nasljeđuje nego i preobražava. Kao &scaron;to ističe M. Jozić, Blažević ne teži samo oblikovanju materije, već aktualizira&nbsp;pamćenje svijeta&nbsp;&ndash; i to s dubokim po&scaron;tovanjem prema čovjeku, njegovoj povijesti i duhovnim upori&scaron;tima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena do 20. srpnja 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

Slikari vlastitog puta

<p> Muzej Međimurja Čakovec poziva Vas na otvorenje izložbe &bdquo;Slikari vlastitog puta&ldquo; u sklopu 15. Umjetničke kolonije &Scaron;trigova. Na izložbi će biti predstavljena djela nekih od najvećih imena hrvatske povijesti umjetnosti među kojima i ona Emanuela Vidovića, Cate Duj&scaron;in Ribar, Ive Režeka, Jerolima Mi&scaron;e i Vilima Svečnjaka. Otvorenje je u četvrtak, 26. lipnja 2025. g. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja.<br /> Organizatori izložbe su&nbsp;Grupa Contra Zagreb, Općina &Scaron;trigova i TZ Općine &Scaron;trigova uz podr&scaron;ku Muzeja Međimurja Čakovec, a autorica stručne koncepcije je Dunja Horvat Weitner.</p>

INDEXI u svemu naj, naj, naj

<p> U Hrvatskom muzeju turizma od 26. lipnja do 27. srpnja 2025. godine gostuje multimedijska izložba&nbsp;&bdquo;INDEXI u svemu naj, naj, naj&ldquo;, u povodu 50 godina od prvog izvođenja najljep&scaron;e ode ljubavi Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj. Kultni sarajevski pop-rock sastav Indexi prvi put ju je izveo na festivalu u Opatiji, 1975. godine.<br /> &nbsp;</p> <p> Ova izložba, koja je premijerno predstavljena publici 2023./2024. godine kao dio tradicionalne novogodi&scaron;nje manifestacije u &Scaron;trosmajerovoj ulici u Sarajevu, u opatijskom je izdanju obogaćena brojnim eksponatima i audio-vizualnom građom te pruža sjajan uvid u svijet Indexa, koji su na vi&scaron;e načina bili povezani s Opatijom. Posjetitelji svih generacija mogu doživjeti duh 70-ih godina 20. stoljeća, kada su Indexi ostvarili izniman glazbeni uspjeh.<br /> &nbsp;</p> <p> Organizator: Hrvatski muzej turizma<br /> Autorica projekta i izložbe: Amina Abdičević<br /> Autorica postava i koncepta izložbe u Hrvatskom muzeju turizma: Lada Sega<br /> Kustosica: Nata&scaron;a Ivančević<br /> Suradnica: Vesna Leiner<br /> Medijska promidžba: Ivan Modrić<br /> Dizajn i grafička priprema plakata, pozivnica i deplijana: Wanda design<br /> &nbsp;</p>

„O ŠUMI, OD ŠUME! Povijesni hod kroz šume i šumarstvo čazmanskog kraja“

<p> <strong>Izložba &bdquo;O &Scaron;UMI, OD &Scaron;UME! Povijesni hod kroz &scaron;ume i &scaron;umarstvo čazmanskog kraja&ldquo;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> Čazmanski kraj kroz povijest oduvijek je bio vezan uz &scaron;umu, &scaron;umarstvo, &scaron;umarije o čemu najbolje govore nazivi mjesta koja nas okružuju. Ljudi okruženi &scaron;umama živjeli su s njima i od njih uzimali ono &scaron;to im je bilo potrebno za svakodnevni život.</p> <p> Jo&scaron; od srednjeg vijeka biskupi svojim statutima uređuju pitanje gospodarenja &scaron;umama. Prodorom Osmanlija, čitav prostor ostaje prazan, a polja i oranice obrasle su &scaron;ikarom, gustim raslinjem i &scaron;umama koje i mi danas dijelom ba&scaron;tinimo. Ulaskom u sastav Vojne krajine, vojne vlasti preuzimaju upravu nad &scaron;umama, sve do 1871. i razvojačenja ovog dijela krajine. Razdvajaju se &scaron;ume po vlasni&scaron;tvu &mdash; &scaron;ume imovnih općina, erara i zemlji&scaron;nih zajednica, a vrlo brzo nastaju i &scaron;umarije&mdash;&scaron;umarija u Ivanskoj, Dragancu i Čazmi. Posebno poglavlje posvećeno je &scaron;umi Garjevica.</p> <p> Ovo je povijesna izložba, promatrana kroz ekohistoriju - znanstvenu disciplinu koja proučava povijest interakcije čovjeka i prirode na tri različite razine obrađene kroz izložbu. Konceptualno, izložba je podijeljena na dva dijela koje najkraće možemo opisati riječima &ldquo;o &scaron;umi&rdquo; i &ldquo;od &scaron;ume&rdquo;. Prvi dio govori o važnosti &scaron;uma i &scaron;umarija kroz povijest, a drugi se bavi predmetima izrađenima od drveta i njihovih sekundarnih proizvoda, a koji su pretežito dio etnografske zbirke gradskog muzeja.</p> <p> Muzej zahvaljuje svim suradnicima, ustanovama i pojedincima, koji su pomogli u ostvarenju ove izložbe. Posebna zahvala ide lokalnoj zajednici &ndash; čuvarima uspomena, iskustava i znanja &ndash; bez kojih ova priča ne bi bila potpuna.</p> <p> Autorica izložbenog postava i kataloga je Marina Junger Sokolović, a izložbu možete pogledati do 10. listopada 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

MUZEJSKI TRAMVAJ IZVAN PROMETA

Muzejski tramvaj posljednju ljetnu vožnju imati će u nedjelju 29. lipnja 2025 u 9.30 sati. Nakon toga tijekom srpnja i kolovoza tramvaj neće prometovati. Prva vožnja nakon ljeta kreće 7. rujna 2025. s polaskom u 9.30 sati Hvala

Izložba Ivane Kutuzović „PULS / Otvoreni prostor“

<p> Izložba &bdquo;PULS / Otvoreni prostor&ldquo; Ivane Kutuzović otvara se u Muzeju Brodskog Posavlja, u srijedu, 25. lipnja 2025. u 20 sati</p>

Putovima Stipe Sikirice

<p> U srijedu, 25. lipnja u 20 sati, u Gradskoj galeriji Sikirica otvorit će se izložba &bdquo;Putovima Stipe Sikirice&ldquo; koja ostaje otvorena sve do 18. kolovoza 2025.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Istraživačko-izložbenim projektom &bdquo;Putovima Stipe Sikirice&ldquo; mapirana je javna skulptura i spomenička plastika jednoga od najznačajnijih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća. U suradnji s fotografom Milanom &Scaron;abićem terenski je dokumentirano stanje 54 spomenika na 29 lokacija &ndash; 23 u Hrvatskoj i 6 u Bosni i Hercegovini. Ukupno Sikirica potpisuje gotovo 70 javnih plastika, međutim dio njih je tijekom vremena stradao, uni&scaron;ten ili dislociran, a dva su brončana odljeva čak i otuđena.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Projektom mapiranja nije se evidentirao samo prostorni raspon i tematska raznolikost Sikiričina opusa, već je ujedno dokumentirano i trenutno stanje javne plastike, kao i kontekst urbanih i ruralnih sredina u kojima se djela nalaze. Na taj se način izložbom želi otvoriti prostor za kritičko promi&scaron;ljanje i razumijevanje odnosa lokalne zajednice i javnih struktura prema spomeničkoj ba&scaron;tini.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotografije Milana &Scaron;abića, iako primarno dokumentarnog karaktera, odlikuju se izrazitim umjetničkim senzibilitetom &ndash; po&scaron;tovanjem prema tehničkoj vje&scaron;tini, materijalu i interpretaciji skulptora, ali i sjajnim čitanjem svjetla, kadra i kompozicije &ndash; čime one nadilaze dokument i funkcioniraju kao izložba unutar izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U procesu mapiranja i fotodokumentiranja posjećene su lokacije u Hrvatskoj: Stari Mikanovci, Osijek, Ladimirevci (pored Valpova) Na&scaron;ice, Virovitica, Koprivnica, Čazma, Deanovec (Ivanić Grad), Zagreb, Rijeka, Vrbnik (otok Krk), Senj, Otočac, Kijevo, Vrlika, Hrvace, Sinj, Rado&scaron;ić, Trilj, Grab, Svib, Studenci, Split, Slime (Omi&scaron;) i Podgora, te lokacije u Bosni i Hercegovini: &Scaron;iljevi&scaron;te (Klobuk), Čapljina, Vionica (Čitluk), Mostar, Bugojno i Jajce.</p>

Zoran Filipović – Terezin

<p> &nbsp;</p> <p> Muzej Prigorja organizira otvorenje izložbe fotografija Zorana Filipovića&nbsp;&bdquo;TEREZ&Iacute;N&ldquo;, koje će se održati u srijedu, 25. lipnja 2025. godine s početkom u 19 sati.&nbsp;</p> <p> Izložbu će predstaviti Zvonko Maković.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>TEREZ&Iacute;N&nbsp;</strong><br /> <i>ZAPIS ZA ZORANA FILIPOVIĆA</i>&nbsp;&nbsp;<br /> Terez&iacute;n je dana&scaron;nje ime tvrđave Theresienstadt zidane između 1780. i 1790. za vladavine cara Josipa II. koji je tvrđavu dao sagraditi radi obrambenih razloga, a dao joj ime u čast svoje majke carice Marije Terezije. Početkom 20. stoljeća tvrđava je pretvorena u zatvor za političke zatvorenike. Kada je nacistička Njemačka okupirala Če&scaron;ku, tu je otvoren zatvor pra&scaron;kog Gestapoa kroz koji je do kraja rata pro&scaron;lo mnogo tisuća zatvorenika, da bi ne&scaron;to kasnije zatvor bio pretvoren u geto i velik broj zatočenih odaslan je u druge koncentracijske logore. Nakon zavr&scaron;etka rata tvrđava Terez&iacute;n jo&scaron; je neko vrijeme bila logor, ovaj puta za smje&scaron;taj etničkih Nijemaca prije nego &scaron;to su iz Če&scaron;ke deportirani u Njemačku. Od kraja rata, dakle proljeća 1945. do 1. siječnja 1948. kada je i službeno logor Terez&iacute;n zatvoren, u njemu je uslijed različitih neljudskih uvjeta umrlo oko 548 ljudi.<br /> Tijekom dvjestotinjak godina tu je boravilo stotine i stotine tisuća mahom anonimnih zatočenika koji su mahom tragično zavr&scaron;avali svoj život. Među njima samo jedan ima osobito značenje. To je Gavrilo Princip, atentator koji je 28. lipnja 1914. u Sarajevu ubio &nbsp; prestolonasljednika Austro-Ugarske Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju nakon čega je započeo jedan od najtragičnijih ratova u povijesti čovječanstva. Princip je zatočen u Terez&iacute;nu gdje i umire 28. travnja 1918. iscrpljen od tuberkuloze i neuhranjenosti. Serijom crnobijelih fotografija, nazvanom upravo &bdquo;Terez&iacute;n&ldquo;, Zoran Filipović snimao je ono &scaron;to je u toj tvrđavi i zatvoru zatekao 1996., a to su vizualne krhotine koje se tek preko asocijacija povezuju sa smrću u doslovnome smislu riječi. Razmotri li se, pak, ovaj ciklus fotografija u kontekstu sveukupnoga Filipovićeva opusa, nije te&scaron;ko u njima prepoznati mnoge zajedničke osobine. Od početka 1990-ih i ratova na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije, od Vukovara do Sarajeva, otkrivat na razne načine prizore povezane sa smrću, &scaron;to će biti blisko fotografijama iz serije &bdquo;Terez&iacute;n&ldquo;.<br /> (Zvonko MAKOVIĆ&nbsp;)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena do 24. kolovoza 2025. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Afrikana

<p> <img alt="" src="/files/images/2025/Afrikana-web.jpg" style="width: 400px; height: 513px;" /></p> <p> &nbsp;</p>