izložba
1. Otočni salon
Muzej Staroga Grada
MJESTO
<p>
Muzej Staroga Grada će u petak 30. siječnja, okviru 21. manifestacije Noć muzeja '26 otvoriti izložbu „1. Otočni salon“ u 19 sati.</p>
Ulica braće Biankini 4, Stari Grad
Ulica braće Biankini 4, Stari Grad
VRIJEME
30.01.2026. / 28.02.2026.
izložba
Držićeve su teme vječne
Memorijalna zbirka Marina Držića
MJESTO
<p>
U Noći muzeja 2026. u petak, 30. siječnja 2026. godine u 20 sati, u Domu Marina Držića održat će se otvorenje tematske izložbe iz fundusa Memorijalne zbirke Marina Držića „Držićeve su teme vječne“.</p>
<p>
Više o cjelokupnom programu Doma Marina Držića u Noći muzeja 2026.: <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/program-doma-marina-drzica-u-noci-muzeja-2026,112821.html?date=30-01-2026"><span style="color:#009ee3;">https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/program-doma-marina-drzica-u-noci-muzeja-2026,112821.html?date=30-01-2026</span></a></p>
Široka ulica 7, Dubrovnik
Široka ulica 7, Dubrovnik
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Fanita Barčot-Nikolac i Ivica Nikolac: Kvadrat je u krugu
Muzej grada Rijeke
MJESTO
<p>
Kao zaseban događaj u sklopu manifestacije Noć muzeja 2026., u Kockici se otvara fotografska izložba „Kvadrat je u krugu“ Fanite Barčot - Nikolac i Ivice Nikolca. Autorski par njome predstavlja recentnu seriju fotografija u sklopu zajedničkog projekta. Kako sami kažu u najavi događaja, „koncept izložbe zasniva se na ispitivanju forme i oblika u kompoziciji s naglaskom na motiv tijela kao središnjeg interesa.“ Siže izlagačkog istupa može se svesti na introspektivno poniranje protagonista u vlastitu intimu uz istodobno pomicanje granica i eksperimentiranje unutar medija do inovativnih razina.</p>
<p>
Autori su aktivni protagonisti riječke fotografske scene gotovo četiri desetljeća, članovi HDLU-a Rijeka i HDLU-a Istre te ULUPUH-a (Ivica Nikolac). Ivica Nikolac fotografijom se bavi od 1974., a prema sklonosti preispitivanja vlastitog fotografskog pogleda na svijet, obilježjima fotografskog izraza i usmjerenosti na odnos fotograf – društvo, može se smatrati pripadnikom konceptualizma u fotografiji. Imao je desetak samostalnih izložbi te sudjelovao na više od 70 skupnih, član je brojnih žirija, Umjetničkog savjeta manifestacije Photodays Rovinj, te selektor izložbi nacionalne razine. U četiri navrata bio je predsjednik Hrvatskog fotosaveza (1998. - 2014.). Autor je i koautor brojnih izložbi, mentor i voditelj radionica fotografije, starih fotografskih tehnika, kustos, predavač i esejist. Nositelj počasnog zvanja HonEFIAP – FIAP (Federation Internationale de l’Art Photographique) Međunarodne federacije umjetničke fotografije. Dobitnik više nagrada i priznanja na međunarodnim salonima te nagrada za promicanje fotografije.</p>
<p>
Fanita Barčot-Nikolac od studentskih se dana bavi fotografijom, izlažući na više desetaka izložbi, osvojivši više nagrada i priznanja. Premda naginje crno-bijeloj optici, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji, eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njen izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija je njena strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode.</p>
<p>
</p>
<p>
Autori izložbenog postava su Fanita Barčot Nikolac, Ivica Nikolac i muzejska kustosica Sabrina Žigo. Izložba se otvara 30. siječnja u prizemlju Kockice, Trg R. Zanelle 2, s početkom u 19 sati. Traje do 28. veljače 2026.</p>
<p>
</p>
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
Kockica, Trg Riccarda Zanelle 1/1, Rijeka
VRIJEME
30.01.2026. / 28.02.2026.
izložba
Priroda i tehnika
Prirodoslovni muzej Dubrovnik
MJESTO
<p>
Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Muzej Slavonije pozivaju na otvorenje izložbe „Priroda i tehnika“ u petak, 30. siječnja 2026. godine u 19 sati. Izložba će biti otvorena u sklopu programa Noći muzeja 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
Autorice izložbe i kataloga su Ksenija Katalinić, voditeljica tehničkih zbirki Muzeja Slavonije i muzejska savjetnica te Sanja Vidović, voditeljica prirodoslovnih zbirki Muzeja Slavonije i muzejska savjetnica.</p>
<p>
Izložba je nagrađena posebnim priznanjima za izvrsnost muzejskih projekata ICOM Hrvatska za Inovativne održive muzejske prakse i temu Međunarodnog dana muzeja 2023. godine.</p>
<p>
Izložba „Priroda i tehnika“ Muzeja Slavonije otkriva zapanjujuću složenost prirode za inovativnosti u svijetu tehnologije. Prirodoslovna i tehnička građa na neobičan način donose različite vrste odnosa prirode i tehnoloških dostignuća od prošlosti do danas. Od spiralne geometrije jednog od najčešćih obrazaca u prirodi i motiva ljudskog stvaralaštva do prirodnih oblika, funkcija, struktura i boja. Biomimikrija, inovativan pristup tehnološkog oponašanja prirodnih oblika, procesa i sustava spojila je komarca i mikroiglu, djetlića i crnu kutiju, skakavca i autonomna vozila, vodomara i japanski vlak…</p>
Androvićeva 1, Dubrovnik
Androvićeva 1, Dubrovnik
VRIJEME
30.01.2026. / 01.01.2027.
izložba
NMMU u gostima: U Prolazu
Gradski muzej Požega
MJESTO
<p>
Dok je njegovo sjedište i dalje zatvoreno zbog cjelovite obnove, Nacionalni muzej moderne umjetnosti u 2026. nastavlja s fragmentarnim predstavljanjem svoje zbirke kroz ciklus <i>NMMU u gostima</i>. <i>U Prolazu </i>je druga ovogodišnja izložba iz spomenutog ciklusa<i>, </i>a otvara se 30. siječnja u Gradskom muzeju Požega, u 19 sati.</p>
<p>
U kustoskoj koncepciji muzejske pedagoginje NMMU Lorene Šimić Majić izložba objedinjuje tridesetak djela hrvatskih umjetnica i umjetnika iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nastalih u razdoblju od početka 19. stoljeća do danas u kojima se motiv prijevoznih sredstava prezentira kao važan vizualni i značenjski element. Kroz odabrane radove ona prati načine na koje su se različiti oblici kretanja odrazili na umjetničkim prikazima svakodnevice, krajolika, rada, putovanja i slobodnog vremena te predstavlja različite oblike kretanja i njihovu refleksiju u svakodnevici, umjetničkoj imaginaciji i kolektivnoj vizualnoj kulturi. Kustosica ističe da izložba ne donosi kronološki pregled razvoja prometnih sredstava, već niz različitih pogleda na kretanje kao trajno ljudsko iskustvo te dodaje - Prijevozna sredstva u ovim djelima prikazana su kao dio krajolika, kao znak društvenih promjena ili kao metafora unutarnjih stanja. Ona povezuju prošlost i sadašnjost, rad i zabavu, stvarno i zamišljeno. Na kraju, izložba nas podsjeća da je kretanje sastavni dio našeg postojanja. Bilo da se odvija polako ili ubrzano, svakodnevno ili iznimno, ono nas neprestano smješta između polaska i dolaska. Promatrajući djela okupljena na izložbi <i>U Prolazu</i>, postajemo svjesni vlastite pozicije – i sami smo sudionici svijeta u stalnom kretanju, uvijek na putu, uvijek u prolazu.</p>
<p>
Umjetnici: Joso Bužan, Marijan Detoni, Stipe Dizdar, Ivo Dulčić, Marta Ehrlich, Jadranka Fatur, Robert Frangeš-Mihanović, Andrija Hangya, Krsto Hegedušić, Oton Iveković, Vasilije Jordan, Franz Jaschke, Nives Kavurić-Kurtović, Albert Kinert, Ivan Lovrenčić, Nikola Mašić, Zdravko Milić, Karlo Mijić, Franjo Pavačić, Pavao Perić, Tonka Petrić, Juraj Plančić, Oton Postružnik, Arsen Roje, Reska Šandor, Slavko Šohaj, Slavko Tomerlin, Kamilo Tompa, Petar Ujević, Milivoj Uzelac, Emanuel Vidović </p>
<p>
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a u Gradskom muzeju u Požegi ostaje otvorena do 4. travnja 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
Milivoj Uzelac, <i>Platane</i>, 1933.<br />
ulje na platnu, 117 x 89,5 cm, MG-1018<br />
Foto Goran Vranić <i>© </i>Nacionalni muzej moderne umjetnosti<em>, </em>Zagreb</p>
Matice hrvatske 1, Požega
Matice hrvatske 1, Požega
VRIJEME
30.01.2026. / 04.04.2026.
izložba
Sva lica perlica – Prošlost, sadašnjost i budućnost tradicijskog nakita
Gradski muzej Virovitica
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Sva%20lica%20perlica.jpg" style="width: 508px; height: 272px;" /></p>
Trg bana J. Jelačića 23, Virovitica
Trg bana J. Jelačića 23, Virovitica
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / Zavičajni muzej Ozalj
Zavičajni muzej Ozalj
MJESTO
<p>
Program Noći muzeja 2026. u Zavičajnom muzeju Ozalj:</p>
<p>
</p>
<p>
18:00 Otvorenje izložbe slika Blaženke Zvonković</p>
<p>
Izložba slika akademske slikarice Blaženke Zvonković odvodi u svijet pejzaža i povijesne arhitekture.</p>
<p>
Ova izložba poseban je <i>hommage</i> njezinu sinu Jurici, koji nas je prerano napustio.</p>
<p>
</p>
<p>
18:00-00:00 Numizmatička izložba „Novčanice Austro-Ugarske Monarhije 1867. — 1918.“</p>
<p>
Postav izložbe obuhvaća novčanice po kronološkom rasporedu: guldeni iz razdoblja 1880. do 1888., krune od 1900. do 1918., i nostrifikacijski ovjerene krunske novčanice iz razdoblja 1919. i 1920. godine. Svaku novčanicu dopunjuje opis s tehničkim podacima i imenima dizajnera. Izložbu je pripremio Damir Stipančić, čija je knjiga „Novčanice Austro-Ugarske Monarhije 1867. – 1918.“ nedavno predstavljena u Starom gradu Ozlju, a ovom prigodom moći će se prolistati i kupiti od samog autora.</p>
<p>
</p>
<p>
20:00-00:00 Kostimirano stručno vodstvo</p>
<p>
Vodstva će biti svaki puni sat počevši od 20:00 sati nadalje.</p>
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
Cesta Zrinskih i Frankopana 2, Ozalj
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Premijera filma „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme“
Muzej antičkog stakla u Zadru
MJESTO
<p>
Krajem listopada 2025. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru završen je projekt snimanja kratkog dokumentarnog filma naslova „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme“ kojega su osmislili te uz pomoć suradnika realizirali muzejski savjetnici dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav Štefanac.</p>
<p>
Riječ je o kratkom (14') filmu u kojem se kombiniraju eksperimentalni i dokumentarni elementi na temu primjene staklenih svjetiljki u prošlosti, njihove izrade, vrijednosti, važnosti i značenja u svakodnevnom životu.</p>
<p>
Ideja o snimanju filma proistekla je iz višegodišnje znanstvene zaokupljenosti autora temom rasvjete i osvjetljivanja prostora u prošlosti, poglavito staklenim rasvjetnim tijelima. Svoje rezultate istraživanja tipologije i izrade staklenih svjetiljki prikazali su još 2018. godine projektom izložbe <em>Staklene svjetiljke kroz vrijeme – staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća</em> koja je tada prvi put predstavljena u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a do danas je imala tri važna gostovanja, uz posljednje, četvrto još uvijek aktualno gostovanje u Dubrovačkim muzejima.</p>
<p>
Snimanje filma provodilo se u nekoliko faza, u razdoblju od veljače 2025. g. do rujna 2025. g., a osim unutarnjih prostorija zgrade Muzeja antičkog stakla, obuhvaćene su i vanjske lokacije u gradu. Posebni efekti osvjetljivanja staklenim svjetiljkama postignuti su snimanjem u izvornim sakralnim prostorima crkve sv. Lovre i klaustra samostana sv. Frane, što je rezultiralo zanimljivim spojem povijesno-arheološke muzejske građe i sakralne arhitektonske baštine Zadra, u zajedničkoj temi osvjetljivanja životnog prostora u prošlosti.</p>
<p>
Snimanje i post-produkcijsku obradu potpisuje VMC PRODUKCIJA iz Zadra, a projekt je u cijelosti financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p>
<p>
Premijera filma u Muzeju antičkog stakla zakazana je za 30. siječnja 2026. godine u 20 sati, kao dio programa manifestacije Noći muzeja 2026.</p>
<p>
</p>
Poljana Zemaljskog odbora 1, Zadar
Poljana Zemaljskog odbora 1, Zadar
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / izložba „U zagrljaju majke i mora“
Lošinjski muzej
MJESTO
<p>
U Noći muzeja, u petak, 30. siječnja 2026., u Galeriji Fritzi od 18 do 23 sata posjetitelji će moći razgledati izložbu „U zagrljaju majke i mora“, posvećenu majčinstvu i ranom djetinjstvu u prvoj polovici 20. stoljeća na otocima lošinjskoga arhipelaga: Lošinju (Mali i Veli Lošinj, Sveti Jakov, Nerezine, Punta Križa), Unijama, Susku i Iloviku, autorice Branke Reljac i Zrinke Ettinger Starčić.</p>
<p>
Cilj izložbe je prikazati okolnosti rađanja i odrastanja djece u otočnim zajednicama te sagledati utjecaj društvenih, prostorno – prirodnih i političko-ekonomskih čimbenika na oblikovanje svakodnevice i odgoja najmlađih. Svaki pojedinačni novi život predstavlja početak procesa učenja i prijenosa znanja, čime se osigurava kontinuitet zajednice i njezin razvoj kroz buduće generacije.</p>
<p>
Kao i svake godine u Noći muzeja, u programu sudjeluju kazivači s četiri otoka lošinjskoga arhipelaga, koji će svoja sjećanja približiti publici kroz osobna kazivanja, fotografije i predmete. Kroz navedeno ponovno će udahnuti život prošlim trenucima i povezati ih s današnjom publikom.</p>
<p>
U sklopu programa, u 19 sati u palači Fritzi, održat će se predavanje „Nekako smo bili puno više dica“, temeljeno na sadržaju knjige „Nekako smo bili puno više dica – fragmenti sjećanja na djetinjstvo u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća“. Predavanje govori o generacijskim promjenama i važnošću očuvanja tradicije, uz poseban naglasak na autentična iskustva otočana i dojmljive crtice iz njihova djetinjstva, prikupljene kroz životne priče sudionika istraživanja.</p>
<p>
O temi će govoriti dr. sc. Ivana Miočić, jedna od urednica knjige, s Filozofskog fakulteta u Rijeci.</p>
<p>
</p>
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
Palača Fritzi, Vladimira Gortana 35, Mali Lošinj
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / izložba „Sastavljeni svjetovi – umjetnosti kolaža“
Lošinjski muzej - Muzej Apoksiomena
MJESTO
<p>
U Noći muzeja, u petak, 30. siječnja 2026. u Muzeju Apoksiomena, od 18 pa sve do 23 sata posjetitelji će moći razgledati i biti sukreatori izložbe <strong><i>Sastavljeni svjetovi – umjetnosti kolaža.</i></strong> Interaktivna izložba predstavlja kratku panoramu razvoja tehnike kolaža i podžanrova kroz prizmu povijesti i suvremene umjetnosti interpretirajući kolaž kao komentar određenog doba. Noć muzeja kao nezaobilazni kulturni događaj, za cilj ima potaknuti daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost, te drugačiji pogled na svijet. Prostor za učenje, opuštanje i druženje.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se može razgledati do 7. veljače u radnom vremenu Muzeja Apoksiomena. </p>
<p>
</p>
<p>
Autor izložbe: Martinela Mužić, viša kustosica</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
VRIJEME
30.01.2026. / 07.02.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / događanja u Gradskom muzeju Varaždin
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
<strong>Gradski muzej Varaždin</strong> sudjeluje u nacionalnoj manifestaciji <strong>Noć muzeja</strong>, koja se i ove godine u koordinaciji Hrvatskoga muzejskog društva održava u muzejima i drugim baštinskim ustanovama diljem Hrvatske, u <strong>petak, 30. siječnja. </strong></p>
<p>
Izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled <strong>od 18 do 23 sata</strong>, a ulaz je <strong>besplatan. </strong></p>
<p>
</p>
<p>
<u> Program GMV-a: </u></p>
<p>
<strong>Palača Patačić: „</strong>Varaždinski spomenar“: 100 godina Gradskog muzeja Varaždin</p>
<p>
<strong>Palača Herzer: </strong>Stalni postav „Svijet kukaca“ / 8. Bijenale slikarstva (II. dio)</p>
<p>
<strong>Palača Sermage: </strong>8. Bijenale slikarstva (I. dio)</p>
<p>
<strong>Arena Varaždin: </strong>Izložbeni postav <strong>„</strong>Muzej za poluvrijeme“. </p>
<p>
Stari grad je zbog radova na energetskoj obnovi zatvoren.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
razne lokacije
razne lokacije
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Antun Boris Švaljek: Oblak u glavi
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
U <strong>Muzeju moderne umjetnosti</strong> u Mostaru otvara se izložba <strong>Antuna Borisa Švaljeka „Oblak u glavi“,</strong> koja je premijerno predstavljena u Varaždinu prošle godine.</p>
<p>
Retrospektiva Antuna Borisa Švaljeka (1951. – 2023.) ostvarena je s ciljem objedinjavanja, katalogiziranja i cjelovitog prikaza umjetnikova opusa, u čiju su realizaciju uključene institucije iz Zagreba, Zadra, Mostara i Varaždina, gradova s kojima je Švaljek osobito povezan svojim životom i djelovanjem. Izložba je u Mostaru otvorena do 29. ožujka, nakon čega se predstavlja u Zadru, a iduće godine i u Zagrebu.</p>
<p>
Organizator: Gradski muzej Varaždin.<br />
Suorganizatori: Narodni muzej Zadar, Muzej moderne umjetnosti Mostar, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.<br />
Autor izložbe: Milan Bešlić.<br />
Kustosica izložbe: Elizabeta Igrec (GMV).<br />
Kustosi suradnih institucija: Nevena Štokić (NMZ), Koraljka Alavanja (NMZ), Toni Barać (MMU).</p>
Muzej moderne umjetnosti, Mostar, BiH
Muzej moderne umjetnosti, Mostar, BiH
VRIJEME
30.01.2026. / 29.03.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / otvorenje izložbe radova Zorana Trtice
Muzej Gacke Otočac
MJESTO
<p>
U Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac održat će se Noć muzeja i otvorenje izložbe radova Zorana Trtice, u petak, 30. siječnja 2026., u 19 sati na katu Gackog pučkog otvorenog učilišta u Otočcu. <br />
<br />
Cjelovit program Noći muzeja u Muzeju Gacke dostupan je na poveznici <a href="https://www.gpou-otocac.hr/noc-muzeja-u-muzeju-gacke-2/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.gpou-otocac.hr/noc-muzeja-u-muzeju-gacke-2/</span></a>.</p>
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Skupna izložba Ljiljane Mihaljević, Natalie Borčić i Anite Kontrec „Linije koje pamte“
Galerija Galženica
MJESTO
<p>
U petak, 30. siječnja u 19:00 sati, u sklopu manifestacije Noć muzeja 2026, u Galeriji Galženica otvorit će se skupna izložba triju renomiranih hrvatskih umjetnica, multimedijalne umjetnice <strong>Ljiljane Mihaljević</strong>, slikarice <strong>Natalie Borčić</strong> i kiparice<strong> Anite Kontrec</strong> naziva „Linije koje pamte“. Kustosica izložbe i autorica predgovora je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka <strong>Iva Körbler</strong>.</p>
<p>
<strong>Iz predgovora izložbe:</strong></p>
<p>
Još uvijek postoje umjetnice koje bez velikih umjetničkih i/ili ideoloških proglasa postojano rade na vidljivosti i aktualizaciji tzv. <i>ženskih tema</i>, ženske (obiteljske) povijesti, sakupljanju i osvještavanju fragmenata iz djetinjstva, djevojaštva, majčinstva ili cjelokupne ženske povijesti koja se za svaku pojedinačno manifestira u jedinstvenim narativima. Ta su iskustva istovremeno vrlo osobna i intimna i tako kolektivno razumljiva. S njima se možemo povezati, u njima prepoznati vlastite situacije, od divnih i osnažujućih trenutaka do trauma koje nas tijekom života oblikuju. </p>
<p>
Anita Kontrec, Ljiljana Mihaljević i Natalia Borčić već trinaest godina, otkako su se upoznale na rezidencijalnom programu u Leipzigu u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a), „pletu mrežu” s triju različitih umjetničkih pozicija. Osim što su protkane u tri različite generacije žena, u njihovu radu postoje i neke na prvi pogled nevidljive suštinske poveznice poput kontinuirane težnje za kritičkim i analitičkim promatranjem stvarnosti te „hvatanjem”“ detalja i metafora na različite načine iskazanih u djelima. Njihova je umjetnost slojevita, a svaka njeguje vlastiti medij i morfologiju izražavanja. Svaka u svojem pristupu umjetnosti ravnomjerno održava sklad filozofskog, sociološko-antropološko-kulturalnog aspekta umjetničkog djela, koji nikada nije u prvom planu kao alibi za slabiju ili nedostatnu kvalitetu umjetničke izvedbe u odabranom mediju i materijalu, s čime se prečesto susrećemo u recentnoj umjetničkoj produkciji. (…)</p>
<p>
Zaključno, oblikuju nas različite linije i na putu odrastanja uvjetuju prilikom prihvaćanja ženskih uloga, identiteta i iskustava. Trajno se urezuju u naše tijelo, emocije/srce, psihu i dušu. One mogu biti transformirajuće, razarajuće, formativne ili iscjeliteljske, a procesi u kojima se te materijalne i metaforičke ženske linije stvaraju trajno ostaju dio nas. Anita Kontrec, Ljiljana Mihaljević i Natalia Borčić poput drevnih magijskih struna kontinuirano pletu svoje linije svjetla, transformirajući u umjetničkom iskustvu destruktivne narative, taloge i iskustva životnih putova.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba je otvorena do 27. veljače 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Ljiljana Mihaljević</strong> (1969.) akademska je slikarica i multimedijalna umjetnica. Diplomirala je slikarstvo na Sveučilištu u Firenci u Italiji, na Accademia di Belle Arti. Predstavljala je hrvatsku videoumjetnost na Festivalu hrvatske kulture u Francuskoj „Croatie, la voici” (2013.), a ranije i na Međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti „Huntenkunst” u Nizozemskoj, u selekciji hrvatsko-nizozemskog žirija (2010.). Finalistica je nagrade „Josip Račić” za izložbu godine u Zagrebu (2010.) i dobitnica otkupne nagrade „Gaetano Moresi” (Bari) za mladog umjetnika Italije u selekciji talijanskih likovnih akademija (2003.). Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama: Umjetnički paviljon, Muzej Suvremene umjetnosti, Muzej Mimara, Galerija Bačva, Galerija Prsten, Galerija SC, Galerija Klovićevi dvori, Galerija Oris u Zagrebu, Galerija Galženica u Velikoj Gorici, Galerija Dioklecijanovi podrumi u Splitu, Galerija Kortil u Rijeci, Muzej likovnih umjetnosti i Galerija Waldinger u Osijeku, Galerija Garis & Hahn u New Yorku, Galerija MC u New Yorku, Centar za suvremenu umjetnost Spinnerei u Leipzigu, ADA Project Space u Rotterdamu, Laznia Centar za suvremenu umjetnost u Gdanjsku, Multimedijalni centar Šiška u Ljubljani, Nacionalna galerija Makedonije u Skopju, Museo Virgiliano u Mantovi, Nacionalna galerija moderne umjetnosti u Rimu, Accademia delle Arte del Disegno u Firenci, Fabrica Europa u Firenci te od skupnih i žiriranih: 45. Zagrebački salon, 20. Slavonski bijenale, VIII., XI., i XIII. Trijenale hrvatskog kiparstva, XII. Međunarodni dani performansa Varaždin, HT@MSU nagrada, 13 Almissa open art festival, Oglede – festival izvedbenih umjetnosti i suvremenih umjetnički praksi.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Anita Kontrec</strong> (1952.) multimedijalna je umjetnica. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (engleski jezik i književnost, sociologiju i kulturnu antropologiju) te paralelno pohađala kiparsku klasu prof. Ivana Sabolića na ALU. Međunarodnu likovnu karijeru izgradila je tijekom života u Kölnu u Njemačkoj. 2016. godine u zagrebačkoj je galeriji „Prsten” u Meštrovićevu paviljonu održala retrospektivnu izložbu „KRUŽNI TOK / KREISVERKEHR / ROUNDABOUT ” i izdala istoimenu trojezičnu monografiju. Surađivala je s vodećim njemačkim i europskim muzejima i galerijama kao što su Ludwig Museum, Köln, Ludwig Forum für internationale Kunst, Aachen, Frauenmuseum, Bonn, Spinnerei, Leipzig. Na poziv Europskog kulturnog centra (ECC-a) 2017. godine je izlagala u venecijanskoj palači Palazzo Mora u okviru 57. Venecijanskog bijenala. Predavala je na Dulwich College-u u Londonu te izlagala u galeriji Space 2017. godine. Iste godine bila je na rezidenciji u Cité internationale des arts u Parizu. Tijekom 2018. boravila je u Chicagu u John David Monney Foundation, gdje je 2019. održala izložbu „Script and Architecture”.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Natalia Borčić</strong> (1989.) akademska je slikarica. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2013. godine u klasi prof. Matka Vekića. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Autorica je nagrade za 14. Festival radiodrame Grand Prix Marulić. Osmislila je umjetnički projekt „U trećoj brzini” u okviru kojeg vodi likovne i literarne radionice u domovima za starije i nemoćne. Bavi se i ilustracijom te je ilustrirala mnoge legende i priče otoka Visa. Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te više puta sudjelovala u programima umjetničkih rezidencija. Dobitnica je nagrada „Mlada umjetnica 7. Bijenala slikarstva” te „Kontrapukt nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku”.</p>
Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica
Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica
VRIJEME
30.01.2026. / 27.02.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / Ljepota lažnog sjaja
Gradski muzej Senj
MJESTO
<div>
Gradski muzej Senj uključio se u 21. manifestaciju Noć muzeja koja se održava 30. siječnja 2026., koju na nacionalnoj razini organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Ove godine manifestacija nema posebno zadanu temu s ciljem da se svim muzejima i galerijama omogući sudjelovanje sukladno s njihovim mogućnostima i s vlastitim izborom tematike.</div>
<div>
U sklopu 21. Noći muzeja Gradski muzej Senj predstavit će javnosti gostujuću izložbu <em>Ljepota lažnog sjaja </em>– izložbu krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije (2. kat Muzeja). <em>Ljepota lažnog sjaja</em> nije samo izložba - to je putovanje kroz složenost i raskoš krivotvorene umjetnosti koje nas vodi od hrvatske obale do globalnih metropola, od modernog doba do klasičnih majstora. Od osnutka 2016., na inicijativu kriminalista specijaliziranih za borbu protiv umjetničkih falsifikata, ova izložba služi kao svjetionik u moru obmana, educirajući javnost i promičući budnost u svijetu umjetničkih djela. Sustavno prikupljanje te jedinstvene zbirke počelo je 2009. kad se posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije od sudova uspjelo ishoditi da se nakon pravomoćnosti sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije radi edukacije i istraživanja.Muzej policije danas čuva oko 80 impresivnih krivotvorina domaćih i svjetskih velikana poput Ivana Lackovića Croate, Borisa Bućana, Nikole Reisera, Oscara Hermana, Charlesa Billicha, Ede Murtića, Vaska Lipovca te mnogih drugih, uključujući pokušaje kopiranja radova svjetskih velikana kao što su Renoir, Picasso, Dalí i Modigliani. Izložba nije samo svjedočanstvo o vještini i umješnosti krivotvoritelja, nego i o neumornom radu onih koji štite autentičnost i integritet umjetničkih djela. Zahvaljujući priznanju Hrvatske udruge menadžera sigurnosti 2019. godine, izložba je stekla dodatnu vidljivost i potvrdu svoje važnosti u promicanju partnerstva i suradnje u ostvarivanju sigurnosti na području umjetnosti.</div>
Milana Ogrizovića 5, Senj
Milana Ogrizovića 5, Senj
VRIJEME
30.01.2026. / 09.03.2026.
izložba
60 let maškaranog Lumber kluba Opatija
Hrvatski muzej turizma
MJESTO
<p>
Hrvatski muzej turizma i Lumber kluba Opatija otvaraju izložbu „60 let maškaranog Lumber kluba Opatija“, u petak, 30. siječnja 2026. u 18 sati u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji. Otvorenje izložbe je dio programa Noći muzeja 2026. Hrvatskog muzeja turizma.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba donosi pogled šezdeset godina djelovanja Lumber kluba Opatija, najdugovječnije maškarane skupine koja djeluje na području Opatije i šireg riječkog kraja. Izložba je nastala u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma i Lumber kluba Opatija, te u suradnji s Festivalom Opatija.</p>
<p>
Na zapadnom dijelu riječkog prstena maškarana događanja započinju blagdanom sv. Antuna Pustinjaka – Antonja, kada simbolično počinje peto godišnje doba, a ključevi gradova prelaze u ruke maškara. U takvom ozračju već šest desetljeća djeluju i opatijski lumberaši, članovi udruge osnovane 1966. godine s ciljem uvođenja i njegovanja maškaranog života u Opatiji. Sam naslov himne Lumber kluba Opatija „Mi smo z Lumbera doma (A ki smo mi?)“ otvara mjesto odgovoru na isto pitanje u prvoj strofi himne:</p>
<p>
„Opatijska vela fameja</p>
<p>
Puna škerci i veseja</p>
<p>
O puste se vavek sprave</p>
<p>
I po celen klate kraje“.</p>
<p>
</p>
<p>
Himna kluba na najbolji način opisuje tko su lumberaši i čime se bave već dugih šezdeset godina. Nakon kraće pauze, rad lumberaša obnovljen je 1995. godine, kada je tradiciju preuzela nova generacija – djeca osnivača kluba. Od 2000. godine predsjednici Lumber kluba ujedno preuzimaju i simboličnu ulogu „gradonačelnika“ Opatije tijekom maškaranog razdoblja te aktivno sudjeluju u organizaciji pusnih i karnevalskih događanja. Šezdeset godina djelovanja Lumber kluba obilježeno je ne samo lokalnim maškaranim događanjima, nego i aktivnim sudjelovanjem na karnevalima diljem Hrvatske i inozemstva. Lumberaši su bili među ključnim pokretačima opatijskog karnevala i povezanih manifestacija poput Balinjerade, začetnika i organizatora Duška Jeličića. Njihova energija i kostimi odveli su ih na Riječki karneval, Samoborski fašnik, Đakovačke Bušare, u Cres, Delnice, Labin, Senj, ali i preko granica domovine - u Italiju, Austriju i drugdje.</p>
<p>
Izložba prikazuje više od pola stoljeća povijesti i stvaralaštva Lumber kluba kroz arhivske fotografije, originalne kostime, maske i rekvizite, pusta i druge eksponate koji svjedoče o kontinuiranom stvaranju i očuvanju maškarane tradicije.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
Organizacija: Hrvatski muzej turizma, Lumber klub Opatija</p>
<p>
Suradnja: Festival Opatija</p>
<p>
Kustosica izložbe: Matea Plišić</p>
<p>
Autorice tekstova: Matea Plišić</p>
<p>
Dizajn postava: Lada Sega</p>
<p>
Tehnički postav: Festival Opatija, Tanja Gvozdić, Ranko Puž</p>
<p>
Dizajn i grafička priprema: Wanda design</p>
<p>
Medijska promidžba: Ivan Modrić</p>
<p>
Lektura: Dijana Stanić-Rešicki</p>
<p>
Zahvale: Grad Opatija, Romano Grozić, lumberaši sadašnji i nekadašnji, Foto Luigi</p>
Umjetnički paviljon Juraj Šporer, Park sv. Jakova 1, Opatija
Umjetnički paviljon Juraj Šporer, Park sv. Jakova 1, Opatija
VRIJEME
30.01.2026. / 10.02.2026.
izložba
Čȅkoju me drȕgi snȉ
Muzej grada Splita
MJESTO
<p>
U petak, 30. siječnja 2026. u 19 sati, u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu, u sklopu manifestacije Noć muzeja održat će se otvorenje izložbe „Čȅkoju me drȕgi snȉ“, posvećene slikarskom i pjesničkom opusu Tonke Petrić. Organizator izložbe je Muzej grada Splita.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se priređuje povodom tridesete obljetnice smrti Tonke Petrić (1929. – 1996.) te donosi izbor radova koji prate razvoj njezina slikarstva i predstavljaju autoricu kao jednu od relevantnih protagonistica hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća. Autorice izložbe su Nela Žižić i Nada Topić.</p>
Galerija Emanuel Vidović, Poljana kraljice Jelene bb, Split
Galerija Emanuel Vidović, Poljana kraljice Jelene bb, Split
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Zdenko Šlibar: transFuzija
Galerija Prica
MJESTO
<p>
U petak 30. siječnja 2026. u 18 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica, otvorit će se izložba <strong>Zdenko Šlibar – „transFuzija“.</strong></p>
<p>
Izložba je otvorena za posjetitelje <strong>do 8. ožujka 2026.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Zdenko M. Šlibar: transFuzija</strong><br />
<i>Arhetipske figure u keramici i metalu</i></p>
<p>
Naslov izložbe <i>transFuzija</i> upućuje na dvostruki proces koji obilježava kiparski opus Zdenka M. Šlibara. S jedne strane riječ je o fizičkoj fuziji keramike i metala – lomljivog i trajnog, poroznog i čvrstog, krhkog i otpornog. S druge strane, prisutna je simbolička transfuzija: prijenos arhetipskih obrazaca, povijesnih iskustava i unutarnjih stanja u tijelo skulpture. Smisao se ne nanosi izvana, nego se oblikuje iz same strukture djela – iz odnosa mase i praznine, težine i ravnoteže, punine i reza. Čak i kada su lišene jasne naracije, ove skulpture komuniciraju s promatračem svojom fizičkom prisutnošću, sugerirajući tih, ali intenzivan dijalog.</p>
<p>
U Šlibarovoj kiparskoj praksi materijalnost i forma čine nerazdvojivu cjelinu. Materijal u njegovu radu nije neutralan niti podređen unaprijed zadanoj ideji; on je polazište i sugovornik, aktivni čimbenik oblikovanja. Razbijeni fragmenti šamotnih kalupa, vareno željezo i ostaci odavno završenih industrijskih procesa zadržavaju tragove svoje prethodne namjene, no istodobno bivaju izuzeti iz logike proizvodnje i preneseni u prostor kiparskog promišljanja. Iz tih materijalnih krhotina nastaju figure koje ne ilustriraju stvarnost, nego je kondenziraju u znakovite oblike.</p>
<p>
U tom se kontekstu pojavljuju Ratnici, Samuraji, likovi iz povijesnih i mitskih slojeva kolektivne memorije, ali i transformirani predmeti svakodnevice, lišeni izvorne funkcije i preusmjereni u suptilnu, često satiričnu kritiku društva. Te figure ne pripadaju određenom vremenu ni prostoru; njihov se identitet gradi u dodiru materijala, geste i forme, kroz napetosti koje nadilaze pojedinačno i aktualno.</p>
<p>
Šetnja izložbom započinje susretom s artefaktom: keramoskulpturom jaja na hrđavim tačkama, znakovitim simbolom potencijala i neizvjesnosti – obećanjem nastanka koje istodobno postavlja pitanje o onome što će se iz njega izleći. Izložbeni put zatvara jabuka koju kipar „otvara“ metalnim otvaračem za konzerve, puštajući iz njezine tamne unutrašnjosti nepoznati sadržaj u svijet. Između ta dva pola – začetka i oslobađanja; zatvorenosti i otvaranja – niže se čitav niz figura i prizora: leptiri zarobljeni u krletkama, sjajne srebrne ptice koje streme visinama, žene reducirane na trokutaste forme, mušketiri, dvorci, samuraji i ratnici, ali i kolo sreće koje se, barem za neke, uopće ne okreće. Ti motivi ne tvore linearnu priču, već asocijativno polje u kojem se prepliću osobno i kolektivno, stvarno i imaginarno, ozbiljno i ironično.</p>
<p>
Šlibar svoj kiparski postupak gradi kontinuiranim istraživanjem odnosa između forme, materijala i značenja. Sustavno ispituje granice, otpore i mogućnosti metala kao kiparskog medija. Spajanjem metala i keramike te uključivanjem pronađenih ready-made elemenata, skulptura se oblikuje iz napetosti između oblikovanog i zatečenog, između autorske intervencije i postojećeg oblika. Minimalnim, ali preciznim zahvatima, zatečeni fragmenti gube status funkcionalnog ostatka i ulaze u polje simboličkog. Njihova nova uloga ne proizlazi iz transformacije u prepoznatljiv oblik, nego iz promjene odnosa: prema prostoru, prema drugim elementima skulpture i prema promatraču. Na taj se način materijalni višak nastao nakon proizvodnog procesa preobražava u nositelja značenja, a skulptura postaje mjesto u kojem se tehničko iskustvo pretače u izražajnu, autonomnu formu.</p>
<p>
Konkavno-konveksni ritmovi ploha te napetosti između masa i praznina, stabilnosti i krhkosti, tvore oblike koji ostaju čvrsto ukorijenjeni u iskustvu stvarnosti i otvoreni suptilnoj društvenoj kritici, a istodobno dosljedne autonomiji same forme. Upravo u toj ravnoteži između izražajne ekonomije i formalne složenosti očituje se kontinuitet Šlibarova kiparskog mišljenja.</p>
<p>
U vremenu informacijskog zasićenja i vizualne buke, ove skulpture ne nude odgovore na dublja filozofska pitanja. One ne objašnjavaju – one postoje. U toj gotovo asketskoj prisutnosti, u svojoj težini, materijalnosti i trajnosti, postaju točke prijenosa: između fragmenata i cjeline, unutarnjeg i vanjskog, prošlog i sadašnjeg. <em>transFuzija</em> se ne zaustavlja u formi - ona se nastavlja u susretu s promatračem.</p>
<p>
Elizabeta Wagner</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Zdenko M. Šlibar</strong> rođen je u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost, te završio srednju tehničku školu. Već u školskim klupama pokazivao je veliku sklonost prema likovnom izrazu, a prvi materijal s kojim je radio bilo je tada lako dostupno drvo. Zaposlio se u Tvornici "Jedinstvo" u Jankomiru kao tehnički crtač, ali svaki slobodni trenutak koristi za bijeg u svoj atelje ili srcu prirasle planine i prirodu. Radi u tvornici metalne industrije, pa metal kasnije u Zdenkovom opusu postaje primarni medij izraza, uz uvijek prisutnu keramiku. Opsjednut prirodom, čovjekom i ljudskim pokretom, stvarao je uz miris rastaljene kovine likove iz stvarnosti i mašte, istražujući nove mogućnosti metala kao materijala. Osobitu pažnju posvećuje skulpturi koja nastaje spajanjem metala, keramike i ready-made objekata. Radovi postaju suptilna, humoristična ostvarenja, čvrsto ukorijenjena u iskustvu stvarnosti i istodobno dosljedna autonomiji forme.</p>
<p>
Aktivno je sudjelovao na likovnim kolonijama (Keramička kolonija: „Prijateljstvo kroz vatru, Zagreb, Orlovac; Likovna kolonija: Kijevo; Raku saziv: Plemenitaš,Gorski kotar; Likovna kolonija: 20.godina bratimljenja Hrvatske i Japana, Zagreb; Keramička kolonija: Lončarija DA, Varaždin; Keramička kolonija: „Plemenitaš”,Gorski kotar). Kao član Grupe 69 od 1985.godine, sudjelovao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama koje su redom bilo dobro primljene od javnosti. Član je ULUPUH-a od 2000.god. (Sekcije za kiparstvo i Sekcije za keramiku, porculan i staklo) i Kerameikon-a - HKU iz Varaždina. Održao je16 samostalnih i sudjelovao na 64 skupne žirirane izložbe u zemlji i inozemstvu od kojih mu je instalacija "Globalno zagrijavanje" na VIII. Trijenalu hrvatskog kiparstva jedna od dražih. Postavio je više skulptura u javnom prostoru Grada Zagreba (Djevojka s kišobranom u krugu Tvornice Jedinstvo – ne postoji više na izvornoj lokaciji, Teniski rekvizit u Teniskoj dvorani Podsused, Hrvatska čigra na Autobusnom kolodvoru Zagreb i Mesocetus agrami u Podsusedu). U svom ateljeu u Zagrebu neumorno stvara fantastične skulpture koje iznova izazivaju divljenje promatrača.</p>
<p>
</p>
<p>
Zdenko M. Šlibar<br />
10090 Zagreb, Jelašićka II.4<br />
+385 98 9706025<br />
<a href="mailto:slibar.m.zdenko@gmail.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">slibar.m.zdenko@gmail.com</span></a><br />
<a href="http://www.zdenkomslibar.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.zdenkomslibar.com</span></a><br />
</p>
<p>
</p>
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
Trg Matice hrvatske 6, Samobor
VRIJEME
30.01.2026. / 08.03.2026.
izložba
RASTAVI, SASTAVI, NASTAVI / MODUL 4
Galerija umjetnina
MJESTO
<p>
U petak, 30 siječnja 2026. u 20 sati, u Galeriji umjetnina, otvorit će se izložba <strong>RASTAVI, SASTAVI, NASTAVI / MODUL 4</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
U Noći muzeja, s početkom u 20 sati, otvara se izložba studentskih umjetničkih intervencija u postavu zbirke Galerije umjetnina koja je rezultat suradničkog projekta Galerije umjetnina, Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu. <br />
<br />
U projektu sudjeluju:<br />
Studenti Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu: Karolína Černušková, Ema Jelača, Toni Minigo, Nika Proleta, Zvonimir Roko, Norah Vuković, Leana Žitko <br />
<br />
Studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu: Ivana Katičić, Sunčica Klarić, Klara Marušić, Marijeta Musinov, Eni Pandža, Domagoj Silobrčić, Teuta Stančić, Tara Todorović<br />
<br />
Mentori: doc. art. Sonja Gašperov, doc. art Anita Miloš Tomaić, izv. prof. art. Vedran Perkov, prof. art (T) Viktor Popović, prof. art. Neli Ružić (Umjetnička akademija u Splitu); izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević (Filozofski fakultet u Splitu)<br />
Suradnici: Josip Šurlin, asist., Marieta Vulić, asist.<br />
Autorica koncepta je Jasminka Babić, ravnateljica Galerije umjetnina, a voditelji projekta su prof. art. (T) Viktor Popović, prof. art. Neli Ružić (Umjetnička akademija u Splitu), izv. prof. dr.sc. Dalibor Prančević (Filozofski fakultet u Splitu).<br />
<br />
Projekt je financiran sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p>
<p>
više o projektu: <a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&id=19fcf12fd7&e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Rastavi, sastavi, nastavi / Modul 4 Galerija umjetnina...</span></a></p>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.
izložba
Noć muzeja 2026. / Gradska galerija Striegl
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<p>
Gradska galerija Striegl u ovaj petak, 30. siječnja 2026., sudjeluje u 21. Noći muzeja, u periodu 17:00 - 24:00 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
I ovogodišnja Noć muzeja donosi otvorene programe (drop-in radionice, projekcije filmova), javno i stručno vodstvo kroz aktualnu izložbu te susret s umjetničkim procesima koji potiču dijalog, iskustvo i sudjelovanje publike.</p>
<p>
Kroz večernje sate posjetitelji će imati priliku uživati u koncertu i promociji drugog studijskog albuma nagrađivanog i od kritike hvaljenog sisačkog benda LHD.</p>
<p>
</p>
<p>
Cjeloviti program može se naći <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Program_No%C4%87%20muzeja%202026.%20u%20Gradskoj%20galeriji%20Striegl.pdf"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a>.</p>
<p>
</p>
<p>
Ulaz je slobodan.</p>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća) - u tijeku je obnova prostora nakon potresa, Sisak
VRIJEME
30.01.2026. / 30.01.2026.