1. Otočni salon

<p> Muzej Staroga Grada će u petak 30. siječnja, okviru 21. manifestacije Noć muzeja &#39;26 otvoriti izložbu &bdquo;1. Otočni salon&ldquo; u 19 sati.</p>

Držićeve su teme vječne

<p> U Noći muzeja 2026. u petak, 30. siječnja 2026. godine u 20 sati, u Domu Marina Držića održat će se otvorenje tematske izložbe iz fundusa Memorijalne zbirke Marina Držića &bdquo;Držićeve su teme vječne&ldquo;.</p> <p> Vi&scaron;e o cjelokupnom programu Doma Marina Držića u Noći muzeja 2026.: <a href="https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/program-doma-marina-drzica-u-noci-muzeja-2026,112821.html?date=30-01-2026"><span style="color:#009ee3;">https://mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/program-doma-marina-drzica-u-noci-muzeja-2026,112821.html?date=30-01-2026</span></a></p>

Fanita Barčot-Nikolac i Ivica Nikolac: Kvadrat je u krugu

<p> Kao zaseban događaj u sklopu manifestacije Noć muzeja 2026., u Kockici se otvara fotografska izložba &bdquo;Kvadrat je u krugu&ldquo; Fanite Barčot - Nikolac i Ivice Nikolca. Autorski par njome predstavlja recentnu seriju fotografija u sklopu zajedničkog projekta. Kako sami kažu u najavi događaja, &bdquo;koncept izložbe zasniva se na ispitivanju forme i oblika u kompoziciji s naglaskom na motiv tijela kao sredi&scaron;njeg interesa.&ldquo; Siže izlagačkog istupa može se svesti na introspektivno poniranje protagonista u vlastitu intimu uz istodobno pomicanje granica i eksperimentiranje unutar medija do inovativnih razina.</p> <p> Autori su aktivni protagonisti riječke fotografske scene gotovo četiri desetljeća, članovi HDLU-a&nbsp; Rijeka i HDLU-a Istre te ULUPUH-a (Ivica Nikolac). Ivica Nikolac fotografijom se bavi od 1974., a prema sklonosti preispitivanja vlastitog fotografskog pogleda na svijet, obilježjima fotografskog izraza i usmjerenosti na odnos fotograf &ndash; dru&scaron;tvo, može se smatrati pripadnikom konceptualizma u fotografiji. Imao je desetak samostalnih izložbi te sudjelovao na vi&scaron;e od 70 skupnih, član je brojnih žirija, Umjetničkog savjeta manifestacije Photodays Rovinj, te selektor izložbi nacionalne razine. U&nbsp;četiri&nbsp;navrata&nbsp;bio je predsjednik Hrvatskog fotosaveza (1998. - 2014.). Autor je i koautor brojnih izložbi,&nbsp; mentor &nbsp;i voditelj radionica fotografije, starih fotografskih tehnika, kustos, predavač i esejist. Nositelj počasnog zvanja HonEFIAP &ndash; FIAP (Federation Internationale de l&rsquo;Art Photographique) Međunarodne federacije umjetničke fotografije. Dobitnik vi&scaron;e nagrada i priznanja na međunarodnim salonima te nagrada za promicanje fotografije.</p> <p> Fanita Barčot-Nikolac od studentskih se dana bavi fotografijom, izlažući na vi&scaron;e desetaka izložbi, osvojiv&scaron;i vi&scaron;e nagrada i priznanja. Premda naginje crno-bijeloj optici, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji, eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njen izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija je njena strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autori izložbenog postava su Fanita Barčot Nikolac, Ivica Nikolac i muzejska kustosica Sabrina Žigo. Izložba se otvara 30. siječnja u prizemlju Kockice, Trg R. Zanelle 2, s početkom u 19 sati. Traje do 28. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p>

Priroda i tehnika

<p> Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Muzej Slavonije pozivaju na otvorenje izložbe &bdquo;Priroda i tehnika&ldquo; u&nbsp;petak, 30. siječnja 2026. godine u 19 sati. Izložba će biti otvorena u sklopu programa Noći muzeja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autorice izložbe i kataloga su Ksenija Katalinić, voditeljica tehničkih zbirki Muzeja Slavonije i muzejska savjetnica te Sanja Vidović, voditeljica prirodoslovnih zbirki Muzeja Slavonije i muzejska savjetnica.</p> <p> Izložba je nagrađena posebnim priznanjima za izvrsnost muzejskih projekata ICOM Hrvatska za Inovativne održive muzejske prakse i temu Međunarodnog dana muzeja 2023. godine.</p> <p> Izložba &bdquo;Priroda i tehnika&ldquo; Muzeja Slavonije otkriva zapanjujuću složenost prirode za inovativnosti u svijetu tehnologije. Prirodoslovna i tehnička građa na neobičan način donose različite vrste odnosa prirode i tehnolo&scaron;kih dostignuća od pro&scaron;losti do danas. Od spiralne geometrije jednog od najče&scaron;ćih obrazaca u prirodi i motiva ljudskog stvarala&scaron;tva do prirodnih oblika, funkcija, struktura i boja. Biomimikrija, inovativan pristup tehnolo&scaron;kog opona&scaron;anja prirodnih oblika, procesa i sustava spojila je komarca i mikroiglu, djetlića i crnu kutiju, skakavca i autonomna vozila, vodomara i japanski vlak&hellip;</p>

NMMU u gostima: U Prolazu

<p> Dok je njegovo sjedi&scaron;te i dalje zatvoreno zbog cjelovite obnove, Nacionalni muzej moderne umjetnosti u 2026. nastavlja s fragmentarnim predstavljanjem svoje zbirke kroz ciklus&nbsp;<i>NMMU u gostima</i>. <i>U Prolazu </i>je druga ovogodi&scaron;nja izložba iz spomenutog ciklusa<i>,&nbsp;</i>a otvara se 30. siječnja u Gradskom muzeju Požega, u 19 sati.</p> <p> U kustoskoj koncepciji muzejske pedagoginje NMMU Lorene &Scaron;imić Majić izložba objedinjuje tridesetak djela hrvatskih umjetnica i umjetnika iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nastalih u razdoblju od početka 19. stoljeća do danas u kojima se motiv prijevoznih sredstava prezentira kao važan vizualni i značenjski element. Kroz odabrane radove ona prati načine na koje su se različiti oblici kretanja odrazili na umjetničkim prikazima svakodnevice, krajolika, rada, putovanja i slobodnog vremena te predstavlja različite oblike kretanja i njihovu refleksiju u svakodnevici, umjetničkoj imaginaciji i kolektivnoj vizualnoj kulturi. Kustosica ističe da izložba ne donosi kronolo&scaron;ki pregled razvoja prometnih sredstava, već niz različitih pogleda na kretanje kao trajno ljudsko iskustvo te dodaje - Prijevozna sredstva u ovim djelima prikazana su kao dio krajolika, kao znak dru&scaron;tvenih promjena ili kao metafora unutarnjih stanja. Ona povezuju pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, rad i zabavu, stvarno i zami&scaron;ljeno. Na kraju, izložba nas podsjeća da je kretanje sastavni dio na&scaron;eg postojanja. Bilo da se odvija polako ili ubrzano, svakodnevno ili iznimno, ono nas neprestano smje&scaron;ta između polaska i dolaska. Promatrajući djela okupljena na izložbi&nbsp;<i>U Prolazu</i>, postajemo svjesni vlastite pozicije &ndash; i sami smo sudionici svijeta u stalnom kretanju, uvijek na putu, uvijek u prolazu.</p> <p> Umjetnici: Joso Bužan, Marijan Detoni, Stipe Dizdar, Ivo Dulčić, Marta Ehrlich, Jadranka Fatur, Robert Frange&scaron;-Mihanović, Andrija Hangya, Krsto Hegedu&scaron;ić, Oton Iveković, Vasilije Jordan, Franz Jaschke, Nives Kavurić-Kurtović, Albert Kinert, Ivan Lovrenčić, Nikola Ma&scaron;ić, Zdravko Milić, Karlo Mijić, Franjo Pavačić, Pavao Perić, Tonka Petrić, Juraj Plančić, Oton Postružnik, Arsen Roje, Reska &Scaron;andor, Slavko &Scaron;ohaj, Slavko Tomerlin, Kamilo Tompa, Petar Ujević, Milivoj Uzelac, Emanuel Vidović&nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a u Gradskom muzeju u Požegi ostaje otvorena do 4. travnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Milivoj Uzelac, <i>Platane</i>, 1933.<br /> ulje na platnu, 117 x 89,5 cm, MG-1018<br /> Foto Goran Vranić&nbsp;<i>&copy; </i>Nacionalni muzej moderne umjetnosti<em>, </em>Zagreb</p>

Sva lica perlica – Prošlost, sadašnjost i budućnost tradicijskog nakita

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Sva%20lica%20perlica.jpg" style="width: 508px; height: 272px;" /></p>

Noć muzeja 2026. / Zavičajni muzej Ozalj

<p> Program Noći muzeja 2026. u Zavičajnom muzeju Ozalj:</p> <p> &nbsp;</p> <p> 18:00 Otvorenje izložbe slika Blaženke Zvonković</p> <p> Izložba slika akademske slikarice Blaženke Zvonković odvodi u svijet pejzaža i povijesne arhitekture.</p> <p> Ova izložba poseban je <i>hommage</i> njezinu sinu Jurici, koji nas je prerano napustio.</p> <p> &nbsp;</p> <p> 18:00-00:00 Numizmatička izložba &bdquo;Novčanice Austro-Ugarske Monarhije 1867. &mdash; 1918.&ldquo;</p> <p> Postav izložbe obuhvaća novčanice po kronolo&scaron;kom rasporedu: guldeni iz razdoblja 1880. do 1888., krune od 1900. do 1918., i nostrifikacijski ovjerene krunske novčanice iz razdoblja 1919. i 1920. godine. Svaku novčanicu dopunjuje opis s tehničkim podacima i imenima dizajnera. Izložbu je pripremio Damir Stipančić, čija je knjiga &bdquo;Novčanice Austro-Ugarske Monarhije 1867. &ndash; 1918.&ldquo; nedavno predstavljena u Starom gradu Ozlju, a ovom prigodom moći će se prolistati i kupiti od samog autora.</p> <p> &nbsp;</p> <p> 20:00-00:00 Kostimirano stručno vodstvo</p> <p> Vodstva će biti svaki puni sat počev&scaron;i od 20:00 sati nadalje.</p>

Premijera filma „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme“

<p> Krajem listopada 2025. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru zavr&scaron;en je projekt snimanja kratkog dokumentarnog filma naslova &bdquo;LUX IN VITRO &ndash; Staklene svjetiljke kroz vrijeme&ldquo; kojega su osmislili te uz pomoć suradnika realizirali muzejski savjetnici dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav &Scaron;tefanac.</p> <p> Riječ je o kratkom (14&#39;) filmu u kojem se kombiniraju eksperimentalni i dokumentarni elementi na temu primjene staklenih svjetiljki u pro&scaron;losti, njihove izrade, vrijednosti, važnosti i značenja u svakodnevnom životu.</p> <p> Ideja o snimanju filma proistekla je iz vi&scaron;egodi&scaron;nje znanstvene zaokupljenosti autora temom rasvjete i osvjetljivanja prostora u pro&scaron;losti, poglavito staklenim rasvjetnim tijelima. Svoje rezultate istraživanja tipologije i izrade staklenih svjetiljki prikazali su jo&scaron; 2018. godine projektom izložbe <em>Staklene svjetiljke kroz vrijeme &ndash; staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća</em> koja je tada prvi put predstavljena u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a do danas je imala tri važna gostovanja, uz posljednje, četvrto jo&scaron; uvijek aktualno gostovanje u Dubrovačkim muzejima.</p> <p> Snimanje filma provodilo se u nekoliko faza, u razdoblju od veljače 2025. g. do rujna 2025. g., a osim unutarnjih prostorija zgrade Muzeja antičkog stakla, obuhvaćene su i vanjske lokacije u gradu. Posebni efekti osvjetljivanja staklenim svjetiljkama postignuti su snimanjem&nbsp; u izvornim sakralnim prostorima crkve sv. Lovre i klaustra samostana sv. Frane, &scaron;to je rezultiralo zanimljivim spojem povijesno-arheolo&scaron;ke muzejske&nbsp; građe i sakralne arhitektonske ba&scaron;tine Zadra, u zajedničkoj temi osvjetljivanja životnog prostora u pro&scaron;losti.</p> <p> Snimanje i post-produkcijsku obradu potpisuje VMC PRODUKCIJA iz Zadra, a projekt je u cijelosti financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p> <p> Premijera filma u Muzeju antičkog stakla zakazana je za 30. siječnja 2026. godine u 20 sati, kao dio programa manifestacije Noći muzeja 2026.</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2026. / izložba „U zagrljaju majke i mora“

<p> U Noći muzeja, u petak, 30. siječnja 2026., u Galeriji Fritzi od 18 do 23 sata posjetitelji će moći razgledati izložbu &bdquo;U zagrljaju majke i mora&ldquo;, posvećenu majčinstvu i ranom djetinjstvu u prvoj polovici 20. stoljeća na otocima lo&scaron;injskoga arhipelaga: Lo&scaron;inju (Mali i Veli Lo&scaron;inj, Sveti Jakov, Nerezine, Punta Križa), Unijama, Susku i Iloviku, autorice Branke Reljac i Zrinke Ettinger Starčić.</p> <p> Cilj izložbe je prikazati okolnosti rađanja i odrastanja djece u otočnim zajednicama te sagledati utjecaj dru&scaron;tvenih, prostorno &ndash; prirodnih i političko-ekonomskih čimbenika na oblikovanje svakodnevice i odgoja najmlađih. Svaki pojedinačni novi život predstavlja početak procesa učenja i prijenosa znanja, čime se osigurava kontinuitet zajednice i njezin razvoj kroz buduće generacije.</p> <p> Kao i svake godine u Noći muzeja, u programu sudjeluju kazivači s četiri otoka lo&scaron;injskoga arhipelaga, koji će svoja sjećanja približiti publici kroz osobna kazivanja, fotografije i predmete. Kroz navedeno ponovno će udahnuti život pro&scaron;lim trenucima i povezati ih s dana&scaron;njom publikom.</p> <p> U sklopu programa, u 19 sati u palači Fritzi, održat će se predavanje &bdquo;Nekako smo bili puno vi&scaron;e dica&ldquo;, temeljeno na sadržaju knjige &bdquo;Nekako smo bili puno vi&scaron;e dica &ndash; fragmenti sjećanja na djetinjstvo u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća&ldquo;. Predavanje govori o generacijskim promjenama i važno&scaron;ću očuvanja tradicije, uz poseban naglasak na autentična iskustva otočana i dojmljive crtice iz njihova djetinjstva, prikupljene kroz životne priče sudionika istraživanja.</p> <p> O temi će govoriti dr. sc. Ivana Miočić, jedna od urednica knjige, s Filozofskog fakulteta u Rijeci.</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2026. / izložba „Sastavljeni svjetovi – umjetnosti kolaža“

<p> U Noći muzeja, u petak, 30. siječnja 2026. u Muzeju Apoksiomena, od 18 pa sve do 23 sata posjetitelji će moći razgledati i biti sukreatori izložbe <strong><i>Sastavljeni svjetovi &ndash; umjetnosti kolaža.</i></strong> Interaktivna izložba predstavlja kratku panoramu razvoja tehnike kolaža i podžanrova kroz prizmu povijesti i suvremene umjetnosti interpretirajući kolaž kao komentar određenog doba. Noć muzeja kao nezaobilazni kulturni događaj, za cilj ima potaknuti daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje potiču istraživanje, inovativnost, kreativnost, te drugačiji pogled na svijet. Prostor za učenje, opu&scaron;tanje i druženje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može razgledati do 7. veljače u radnom vremenu Muzeja Apoksiomena.&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Autor izložbe: Martinela Mužić, vi&scaron;a kustosica</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2026. / događanja u Gradskom muzeju Varaždin

<p> <strong>Gradski muzej Varaždin</strong> sudjeluje u nacionalnoj manifestaciji <strong>Noć muzeja</strong>, koja se i ove godine u koordinaciji Hrvatskoga muzejskog dru&scaron;tva održava u muzejima i drugim ba&scaron;tinskim ustanovama diljem Hrvatske, u <strong>petak, 30. siječnja. </strong></p> <p> Izložbeni postavi Gradskog muzeja Varaždin otvoreni su za razgled <strong>od 18 do 23 sata</strong>, a ulaz je <strong>besplatan.&nbsp; </strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<u>&nbsp;Program GMV-a: </u></p> <p> <strong>Palača Patačić: &bdquo;</strong>Varaždinski spomenar&ldquo;: 100 godina Gradskog muzeja Varaždin</p> <p> <strong>Palača Herzer: </strong>Stalni postav &bdquo;Svijet kukaca&ldquo; / 8. Bijenale slikarstva (II. dio)</p> <p> <strong>Palača Sermage: </strong>8. Bijenale slikarstva (I. dio)</p> <p> <strong>Arena Varaždin: </strong>Izložbeni postav <strong>&bdquo;</strong>Muzej za poluvrijeme&ldquo;. &nbsp;&nbsp;</p> <p> Stari grad je zbog radova na energetskoj obnovi zatvoren.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Antun Boris Švaljek: Oblak u glavi

<p> U <strong>Muzeju moderne umjetnosti</strong> u Mostaru otvara se izložba <strong>Antuna Borisa &Scaron;valjeka &bdquo;Oblak u glavi&ldquo;,</strong> koja je premijerno predstavljena u Varaždinu pro&scaron;le godine.</p> <p> Retrospektiva Antuna Borisa &Scaron;valjeka (1951. &ndash; 2023.) ostvarena je s ciljem objedinjavanja, katalogiziranja i cjelovitog prikaza umjetnikova opusa, u čiju su realizaciju uključene institucije iz Zagreba, Zadra, Mostara i Varaždina, gradova s kojima je &Scaron;valjek osobito povezan svojim životom i djelovanjem. Izložba je u Mostaru otvorena do 29. ožujka, nakon čega se predstavlja u Zadru, a iduće godine i u Zagrebu.</p> <p> Organizator: Gradski muzej Varaždin.<br /> Suorganizatori: Narodni muzej Zadar, Muzej moderne umjetnosti Mostar, Hrvatsko dru&scaron;tvo likovnih umjetnika.<br /> Autor izložbe: Milan Be&scaron;lić.<br /> Kustosica izložbe: Elizabeta Igrec (GMV).<br /> Kustosi suradnih institucija: Nevena &Scaron;tokić (NMZ), Koraljka Alavanja (NMZ), Toni Barać (MMU).</p>

Noć muzeja 2026. / otvorenje izložbe radova Zorana Trtice

<p> U Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učili&scaron;tu Otočac održat će se Noć muzeja i otvorenje izložbe radova Zorana Trtice, u petak, 30. siječnja 2026., u 19 sati na katu Gackog pučkog otvorenog učili&scaron;ta u Otočcu.&nbsp;<br /> <br /> Cjelovit program Noći muzeja u Muzeju Gacke dostupan je na poveznici&nbsp;<a href="https://www.gpou-otocac.hr/noc-muzeja-u-muzeju-gacke-2/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">https://www.gpou-otocac.hr/noc-muzeja-u-muzeju-gacke-2/</span></a>.</p>

Skupna izložba Ljiljane Mihaljević, Natalie Borčić i Anite Kontrec „Linije koje pamte“

<p> U petak, 30. siječnja u 19:00 sati, u sklopu manifestacije Noć muzeja 2026, u Galeriji Galženica otvorit će se skupna izložba triju renomiranih hrvatskih umjetnica, multimedijalne umjetnice <strong>Ljiljane Mihaljević</strong>, slikarice <strong>Natalie Borčić</strong>&nbsp;i kiparice<strong>&nbsp;Anite Kontrec</strong>&nbsp;naziva &bdquo;Linije koje pamte&ldquo;. Kustosica izložbe i autorica predgovora je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka <strong>Iva K&ouml;rbler</strong>.</p> <p> <strong>Iz predgovora izložbe:</strong></p> <p> Jo&scaron; uvijek postoje umjetnice koje bez velikih umjetničkih i/ili ideolo&scaron;kih proglasa postojano rade na vidljivosti i aktualizaciji tzv. <i>ženskih tema</i>, ženske (obiteljske) povijesti, sakupljanju i osvje&scaron;tavanju fragmenata iz djetinjstva, djevoja&scaron;tva, majčinstva ili cjelokupne ženske povijesti koja se za svaku pojedinačno manifestira u jedinstvenim narativima. Ta su iskustva istovremeno vrlo osobna i intimna i tako kolektivno razumljiva. S njima se možemo povezati, u njima prepoznati vlastite situacije, od divnih i osnažujućih trenutaka do trauma koje nas tijekom života oblikuju.&nbsp;</p> <p> Anita Kontrec, Ljiljana Mihaljević i Natalia Borčić već trinaest godina, otkako su se upoznale na rezidencijalnom programu u Leipzigu u organizaciji Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika (HDLU-a), &bdquo;pletu mrežu&rdquo; s triju različitih umjetničkih pozicija. Osim &scaron;to su protkane u tri različite generacije žena, u njihovu radu postoje i neke na prvi pogled nevidljive su&scaron;tinske poveznice poput kontinuirane težnje za kritičkim i analitičkim promatranjem stvarnosti te &bdquo;hvatanjem&rdquo;&ldquo; detalja i metafora&nbsp; na različite načine iskazanih u djelima. Njihova je umjetnost slojevita, a svaka njeguje vlastiti medij i morfologiju izražavanja. Svaka u svojem pristupu umjetnosti ravnomjerno održava sklad filozofskog, sociolo&scaron;ko-antropolo&scaron;ko-kulturalnog aspekta umjetničkog djela, koji nikada nije u prvom planu kao alibi za slabiju ili nedostatnu kvalitetu umjetničke izvedbe u odabranom mediju i materijalu, s čime se prečesto susrećemo u recentnoj umjetničkoj produkciji. (&hellip;)</p> <p> Zaključno, oblikuju nas različite linije i na putu odrastanja uvjetuju&nbsp; prilikom prihvaćanja ženskih uloga, identiteta i iskustava. Trajno se urezuju u na&scaron;e tijelo, emocije/srce, psihu i du&scaron;u. One mogu biti transformirajuće, razarajuće, formativne ili iscjeliteljske, a procesi u kojima se te materijalne i metaforičke ženske linije stvaraju trajno ostaju dio nas. Anita Kontrec, Ljiljana Mihaljević i Natalia Borčić poput drevnih magijskih struna kontinuirano pletu svoje linije svjetla, transformirajući u umjetničkom iskustvu destruktivne narative, taloge i iskustva životnih putova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena do 27. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ljiljana Mihaljević</strong>&nbsp;(1969.) akademska je slikarica i multimedijalna umjetnica. Diplomirala je slikarstvo na Sveučili&scaron;tu u Firenci u Italiji, na Accademia di Belle Arti. Predstavljala je hrvatsku videoumjetnost na Festivalu hrvatske kulture u Francuskoj &bdquo;Croatie, la voici&rdquo; (2013.), a ranije i na Međunarodnom sajmu suvremene umjetnosti &bdquo;Huntenkunst&rdquo; u&nbsp; Nizozemskoj, u selekciji hrvatsko-nizozemskog žirija (2010.). Finalistica je nagrade &bdquo;Josip Račić&rdquo; za izložbu godine u Zagrebu (2010.) i dobitnica otkupne nagrade &bdquo;Gaetano Moresi&rdquo; (Bari) za mladog umjetnika Italije u selekciji talijanskih likovnih akademija (2003.). Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama: Umjetnički paviljon, Muzej Suvremene umjetnosti, Muzej Mimara, Galerija Bačva, Galerija Prsten, Galerija SC, Galerija Klovićevi dvori, Galerija Oris u Zagrebu, Galerija Galženica u Velikoj Gorici, Galerija Dioklecijanovi podrumi u Splitu, Galerija Kortil u Rijeci, Muzej likovnih umjetnosti i Galerija Waldinger u&nbsp; Osijeku, Galerija Garis &amp; Hahn u New Yorku, Galerija MC u New Yorku, Centar za suvremenu umjetnost Spinnerei u Leipzigu, ADA Project Space u Rotterdamu, Laznia Centar za suvremenu umjetnost u Gdanjsku, Multimedijalni centar &Scaron;i&scaron;ka u Ljubljani, Nacionalna galerija Makedonije u Skopju, Museo Virgiliano u Mantovi, Nacionalna galerija moderne umjetnosti u Rimu, Accademia delle Arte del Disegno u Firenci, Fabrica Europa u Firenci te od skupnih i žiriranih: 45. Zagrebački salon,&nbsp; 20. Slavonski bijenale, &nbsp;VIII., XI., i XIII. Trijenale hrvatskog kiparstva, XII. Međunarodni dani performansa Varaždin, HT@MSU nagrada, 13 Almissa open art festival, Oglede &ndash; festival izvedbenih umjetnosti i suvremenih umjetnički praksi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Anita Kontrec</strong>&nbsp;(1952.) multimedijalna je umjetnica. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu (engleski jezik i književnost, sociologiju i kulturnu antropologiju) te paralelno pohađala kiparsku klasu prof. Ivana Sabolića na ALU. Međunarodnu likovnu karijeru izgradila je tijekom života u K&ouml;lnu u Njemačkoj. 2016. godine u zagrebačkoj je galeriji &bdquo;Prsten&rdquo; u Me&scaron;trovićevu paviljonu održala retrospektivnu izložbu &bdquo;KRUŽNI TOK / KREISVERKEHR / ROUNDABOUT &rdquo; i izdala istoimenu trojezičnu monografiju. Surađivala je s vodećim njemačkim i europskim muzejima i galerijama kao &scaron;to su Ludwig Museum, K&ouml;ln, Ludwig Forum f&uuml;r internationale Kunst, Aachen, Frauenmuseum, Bonn, Spinnerei, Leipzig. Na poziv Europskog kulturnog centra (ECC-a) 2017. godine je izlagala u venecijanskoj palači Palazzo Mora u okviru 57. Venecijanskog bijenala. Predavala je na Dulwich College-u u Londonu te izlagala u galeriji Space 2017. godine. Iste godine bila je na rezidenciji u Cit&eacute; internationale des arts u Parizu. Tijekom 2018. boravila je u Chicagu u John David Monney Foundation, gdje je 2019. održala izložbu &bdquo;Script and Architecture&rdquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Natalia Borčić</strong>&nbsp;(1989.) akademska je slikarica. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2013. godine u klasi prof. Matka Vekića. Članica je Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Autorica je nagrade za 14. Festival radiodrame Grand Prix Marulić. Osmislila je umjetnički projekt &bdquo;U trećoj brzini&rdquo; u okviru kojeg vodi likovne i literarne radionice u domovima za starije i nemoćne. Bavi se i ilustracijom te je ilustrirala mnoge legende i priče otoka Visa. Izlagala je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu te vi&scaron;e puta sudjelovala u programima umjetničkih rezidencija. Dobitnica je nagrada &bdquo;Mlada umjetnica 7. Bijenala slikarstva&rdquo; te &bdquo;Kontrapukt nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković &ndash; umjetnici umjetniku&rdquo;.</p>

60 let maškaranog Lumber kluba Opatija

<p> Hrvatski muzej turizma i Lumber kluba Opatija otvaraju izložbu &bdquo;60 let ma&scaron;karanog Lumber kluba Opatija&ldquo;, u petak, 30. siječnja 2026. u 18 sati u Umjetničkom paviljonu Juraj &Scaron;porer u Opatiji. Otvorenje izložbe je dio programa Noći muzeja 2026. Hrvatskog muzeja turizma.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba donosi pogled &scaron;ezdeset godina djelovanja Lumber kluba Opatija, najdugovječnije ma&scaron;karane skupine koja djeluje na području Opatije i &scaron;ireg riječkog kraja. Izložba je nastala u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma i Lumber kluba Opatija, te u suradnji s Festivalom Opatija.</p> <p> Na zapadnom dijelu riječkog prstena ma&scaron;karana događanja započinju blagdanom sv. Antuna Pustinjaka &ndash; Antonja, kada simbolično počinje peto godi&scaron;nje doba, a ključevi gradova prelaze u ruke ma&scaron;kara. U takvom ozračju već &scaron;est desetljeća djeluju i opatijski lumbera&scaron;i, članovi udruge osnovane 1966. godine s ciljem uvođenja i njegovanja ma&scaron;karanog života u Opatiji. Sam naslov himne Lumber kluba Opatija &bdquo;Mi smo z Lumbera doma (A ki smo mi?)&ldquo; otvara mjesto odgovoru na isto pitanje u prvoj strofi himne:</p> <p> &bdquo;Opatijska vela fameja</p> <p> Puna &scaron;kerci i veseja</p> <p> O puste se vavek sprave</p> <p> I po celen klate kraje&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Himna kluba na najbolji način opisuje tko su lumbera&scaron;i i čime se bave već dugih &scaron;ezdeset godina. Nakon kraće pauze, rad lumbera&scaron;a obnovljen je 1995. godine, kada je tradiciju preuzela nova generacija &ndash; djeca osnivača kluba. Od 2000. godine predsjednici Lumber kluba ujedno preuzimaju i simboličnu ulogu &bdquo;gradonačelnika&ldquo; Opatije tijekom ma&scaron;karanog razdoblja te aktivno sudjeluju u organizaciji pusnih i karnevalskih događanja. &Scaron;ezdeset godina djelovanja Lumber kluba obilježeno je ne samo lokalnim ma&scaron;karanim događanjima, nego i aktivnim sudjelovanjem na karnevalima diljem Hrvatske i inozemstva. Lumbera&scaron;i su bili među ključnim pokretačima opatijskog karnevala i povezanih manifestacija poput Balinjerade, začetnika i organizatora Du&scaron;ka Jeličića. Njihova energija i kostimi odveli su ih na Riječki karneval, Samoborski fa&scaron;nik, Đakovačke Bu&scaron;are, u Cres, Delnice, Labin, Senj, ali i preko granica domovine - u Italiju, Austriju i drugdje.</p> <p> Izložba prikazuje vi&scaron;e od pola stoljeća povijesti i stvarala&scaron;tva Lumber kluba kroz arhivske fotografije, originalne kostime, maske i rekvizite, pusta i druge eksponate koji svjedoče o kontinuiranom stvaranju i očuvanju ma&scaron;karane tradicije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Organizacija: Hrvatski muzej turizma, Lumber klub Opatija</p> <p> Suradnja: Festival Opatija</p> <p> Kustosica izložbe: Matea Pli&scaron;ić</p> <p> Autorice tekstova: Matea Pli&scaron;ić</p> <p> Dizajn postava: Lada Sega</p> <p> Tehnički postav: Festival Opatija, Tanja Gvozdić, Ranko Puž</p> <p> Dizajn i grafička priprema: Wanda design</p> <p> Medijska promidžba: Ivan Modrić</p> <p> Lektura: Dijana Stanić-Re&scaron;icki</p> <p> Zahvale: Grad Opatija, Romano Grozić, lumbera&scaron;i sada&scaron;nji i nekada&scaron;nji, Foto Luigi</p>

Čȅkoju me drȕgi snȉ

<p> U petak, 30. siječnja 2026. u 19 sati, u Galeriji Emanuel Vidović u Splitu, u sklopu manifestacije Noć muzeja održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Čȅkoju me drȕgi snȉ&ldquo;, posvećene slikarskom i pjesničkom opusu Tonke Petrić. Organizator izložbe je Muzej grada Splita.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se priređuje povodom tridesete obljetnice smrti Tonke Petrić (1929. &ndash; 1996.) te donosi izbor radova koji prate razvoj njezina slikarstva i predstavljaju autoricu kao jednu od relevantnih protagonistica hrvatskog slikarstva druge polovice 20. stoljeća. Autorice izložbe su Nela Žižić i Nada Topić.</p>

Zdenko Šlibar: transFuzija

<p> U petak 30. siječnja 2026. u 18 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica, otvorit će se izložba <strong>Zdenko &Scaron;libar &ndash; &bdquo;transFuzija&ldquo;.</strong></p> <p> Izložba je otvorena za posjetitelje <strong>do 8. ožujka 2026.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Zdenko M. &Scaron;libar: transFuzija</strong><br /> <i>Arhetipske figure u keramici i metalu</i></p> <p> Naslov izložbe <i>transFuzija</i> upućuje na dvostruki proces koji obilježava kiparski opus Zdenka M. &Scaron;libara. S jedne strane riječ je o fizičkoj fuziji keramike i metala &ndash; lomljivog i trajnog, poroznog i čvrstog, krhkog i otpornog. S druge strane, prisutna je simbolička transfuzija: prijenos arhetipskih obrazaca, povijesnih iskustava i unutarnjih stanja u tijelo skulpture. Smisao se ne nanosi izvana, nego se oblikuje iz same strukture djela &ndash; iz odnosa mase i praznine, težine i ravnoteže, punine i reza. Čak i kada su li&scaron;ene jasne naracije, ove skulpture komuniciraju s promatračem svojom fizičkom prisutno&scaron;ću, sugerirajući tih, ali intenzivan dijalog.</p> <p> U &Scaron;libarovoj kiparskoj praksi materijalnost i forma čine nerazdvojivu cjelinu. Materijal u njegovu radu nije neutralan niti podređen unaprijed zadanoj ideji; on je polazi&scaron;te i sugovornik, aktivni čimbenik oblikovanja. Razbijeni fragmenti &scaron;amotnih kalupa, vareno željezo i ostaci odavno zavr&scaron;enih industrijskih procesa zadržavaju tragove svoje prethodne namjene, no istodobno bivaju izuzeti iz logike proizvodnje i preneseni u prostor kiparskog promi&scaron;ljanja. Iz tih materijalnih krhotina nastaju figure koje ne ilustriraju stvarnost, nego je kondenziraju u znakovite oblike.</p> <p> U tom se kontekstu pojavljuju Ratnici, Samuraji, likovi iz povijesnih i mitskih slojeva kolektivne memorije, ali i transformirani predmeti svakodnevice, li&scaron;eni izvorne funkcije i preusmjereni u suptilnu, često satiričnu kritiku dru&scaron;tva. Te figure ne pripadaju određenom vremenu ni prostoru; njihov se identitet gradi u dodiru materijala, geste i forme, kroz napetosti koje nadilaze pojedinačno i aktualno.</p> <p> &Scaron;etnja izložbom započinje susretom s artefaktom: keramoskulpturom jaja na hrđavim tačkama, znakovitim simbolom potencijala i neizvjesnosti &ndash; obećanjem nastanka koje istodobno postavlja pitanje o onome &scaron;to će se iz njega izleći. Izložbeni put zatvara jabuka koju kipar &bdquo;otvara&ldquo; metalnim otvaračem za konzerve, pu&scaron;tajući iz njezine tamne unutra&scaron;njosti nepoznati sadržaj u svijet. Između ta dva pola &ndash; začetka i oslobađanja; zatvorenosti i otvaranja &ndash; niže se čitav niz figura i prizora: leptiri zarobljeni u krletkama, sjajne srebrne ptice koje streme visinama, žene reducirane na trokutaste forme, mu&scaron;ketiri, dvorci, samuraji i ratnici, ali i kolo sreće koje se, barem za neke, uopće ne okreće. Ti motivi ne tvore linearnu priču, već asocijativno polje u kojem se prepliću osobno i kolektivno, stvarno i imaginarno, ozbiljno i ironično.</p> <p> &Scaron;libar svoj kiparski postupak gradi kontinuiranim istraživanjem odnosa između forme, materijala i značenja. Sustavno ispituje granice, otpore i mogućnosti metala kao kiparskog medija. Spajanjem metala i keramike te uključivanjem pronađenih ready-made elemenata, skulptura se oblikuje iz napetosti između oblikovanog i zatečenog, između autorske intervencije i postojećeg oblika. Minimalnim, ali preciznim zahvatima, zatečeni fragmenti gube status funkcionalnog ostatka i ulaze u polje simboličkog. Njihova nova uloga ne proizlazi iz transformacije u prepoznatljiv oblik, nego iz promjene odnosa: prema prostoru, prema drugim elementima skulpture i prema promatraču. Na taj se način materijalni vi&scaron;ak nastao nakon proizvodnog procesa preobražava u nositelja značenja, a skulptura postaje mjesto u kojem se tehničko iskustvo pretače u izražajnu, autonomnu formu.</p> <p> Konkavno-konveksni ritmovi ploha te napetosti između masa i praznina, stabilnosti i krhkosti, tvore oblike koji ostaju čvrsto ukorijenjeni u iskustvu stvarnosti i otvoreni suptilnoj dru&scaron;tvenoj kritici, a istodobno dosljedne autonomiji same forme. Upravo u toj ravnoteži između izražajne ekonomije i formalne složenosti očituje se kontinuitet &Scaron;libarova kiparskog mi&scaron;ljenja.</p> <p> U vremenu informacijskog zasićenja i vizualne buke, ove skulpture ne nude odgovore na dublja filozofska pitanja. One ne obja&scaron;njavaju &ndash; one postoje. U toj gotovo asketskoj prisutnosti, u svojoj težini, materijalnosti i trajnosti, postaju točke prijenosa: između fragmenata i cjeline, unutarnjeg i vanjskog, pro&scaron;log i sada&scaron;njeg. <em>transFuzija</em> se ne zaustavlja u formi - ona se nastavlja u susretu s promatračem.</p> <p> Elizabeta Wagner</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Zdenko M. &Scaron;libar</strong> rođen je u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost, te zavr&scaron;io srednju tehničku &scaron;kolu. Već u &scaron;kolskim klupama pokazivao je veliku sklonost prema likovnom izrazu, a prvi materijal s kojim je radio bilo je tada lako dostupno drvo. Zaposlio se u Tvornici &quot;Jedinstvo&quot; u Jankomiru kao tehnički crtač, ali svaki slobodni trenutak koristi za bijeg u svoj atelje ili srcu prirasle planine i prirodu. Radi u tvornici metalne industrije, pa metal kasnije u Zdenkovom opusu postaje primarni medij izraza, uz uvijek prisutnu keramiku. Opsjednut prirodom, čovjekom i ljudskim pokretom, stvarao je uz miris rastaljene kovine likove iz stvarnosti i ma&scaron;te, istražujući nove mogućnosti metala kao materijala. Osobitu pažnju posvećuje skulpturi koja nastaje spajanjem metala, keramike i ready-made objekata. Radovi postaju suptilna, humoristična ostvarenja, čvrsto ukorijenjena u iskustvu stvarnosti i istodobno dosljedna autonomiji forme.</p> <p> Aktivno je sudjelovao na likovnim kolonijama (Keramička kolonija: &bdquo;Prijateljstvo kroz vatru, Zagreb, Orlovac; Likovna kolonija: Kijevo; Raku saziv: Plemenita&scaron;,Gorski kotar; Likovna kolonija: 20.godina bratimljenja Hrvatske i Japana, Zagreb; Keramička kolonija: Lončarija DA, Varaždin; Keramička kolonija: &bdquo;Plemenita&scaron;&rdquo;,Gorski kotar). Kao član Grupe 69 od 1985.godine, sudjelovao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama koje su redom bilo dobro primljene od javnosti. Član je ULUPUH-a od 2000.god. (Sekcije za kiparstvo i Sekcije za keramiku, porculan i staklo) i Kerameikon-a - HKU iz Varaždina. Održao je16 samostalnih i sudjelovao na 64 skupne žirirane izložbe u zemlji i inozemstvu od kojih mu je instalacija &quot;Globalno zagrijavanje&quot; na VIII. Trijenalu hrvatskog kiparstva jedna od dražih. Postavio je vi&scaron;e skulptura u javnom prostoru Grada Zagreba (Djevojka s ki&scaron;obranom u krugu Tvornice Jedinstvo &ndash; ne postoji vi&scaron;e na izvornoj lokaciji, Teniski rekvizit u Teniskoj dvorani Podsused, Hrvatska čigra na Autobusnom kolodvoru Zagreb i Mesocetus agrami u Podsusedu). U svom ateljeu u Zagrebu neumorno stvara fantastične skulpture koje iznova izazivaju divljenje promatrača.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zdenko M. &Scaron;libar<br /> 10090 Zagreb, Jela&scaron;ićka II.4<br /> +385 98 9706025<br /> <a href="mailto:slibar.m.zdenko@gmail.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">slibar.m.zdenko@gmail.com</span></a><br /> <a href="http://www.zdenkomslibar.com" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.zdenkomslibar.com</span></a><br /> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

RASTAVI, SASTAVI, NASTAVI / MODUL 4

<p> U&nbsp;petak, 30 siječnja 2026.&nbsp;u 20 sati, u Galeriji umjetnina, otvorit će se izložba <strong>RASTAVI, SASTAVI, NASTAVI / MODUL 4</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U Noći muzeja, s&nbsp;početkom u 20 sati, otvara se izložba studentskih umjetničkih intervencija u postavu zbirke Galerije umjetnina koja je rezultat suradničkog projekta Galerije umjetnina, Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu.&nbsp;<br /> <br /> U projektu sudjeluju:<br /> Studenti Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu: Karol&iacute;na Černu&scaron;kov&aacute;, Ema Jelača, Toni Minigo, Nika Proleta, Zvonimir Roko, Norah Vuković, Leana Žitko&nbsp;<br /> <br /> Studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu: Ivana Katičić, Sunčica Klarić, Klara Maru&scaron;ić, Marijeta Musinov, Eni Pandža, Domagoj Silobrčić, Teuta Stančić, Tara Todorović<br /> <br /> Mentori: doc. art. Sonja Ga&scaron;perov, doc. art Anita Milo&scaron; Tomaić, izv. prof. art. Vedran Perkov, prof. art (T) Viktor Popović, prof. art. Neli Ružić (Umjetnička akademija u Splitu); izv. prof. dr. sc. Dalibor Prančević (Filozofski fakultet u Splitu)<br /> Suradnici: Josip &Scaron;urlin, asist., Marieta Vulić, asist.<br /> Autorica koncepta je Jasminka Babić, ravnateljica Galerije umjetnina, a voditelji projekta su prof. art. (T) Viktor Popović, prof. art. Neli Ružić (Umjetnička akademija u Splitu), izv. prof. dr.sc. Dalibor Prančević (Filozofski fakultet u Splitu).<br /> <br /> Projekt&nbsp;je financiran&nbsp;sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</p> <p> vi&scaron;e o projektu:&nbsp;<a href="https://galum.us9.list-manage.com/track/click?u=dfce76c6d08f16fd1c6332e3c&amp;id=19fcf12fd7&amp;e=4c977c6b51" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Rastavi, sastavi, nastavi / Modul 4 Galerija umjetnina...</span></a></p>

Noć muzeja 2026. / Gradska galerija Striegl

<p> Gradska galerija Striegl u ovaj petak, 30. siječnja 2026., sudjeluje u 21. Noći muzeja, u periodu 17:00 - 24:00 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> I ovogodi&scaron;nja Noć muzeja donosi otvorene programe (drop-in radionice, projekcije filmova), javno i stručno vodstvo kroz aktualnu izložbu te susret s umjetničkim procesima koji potiču dijalog, iskustvo i sudjelovanje publike.</p> <p> Kroz večernje sate posjetitelji će imati priliku uživati u koncertu i promociji drugog studijskog albuma nagrađivanog i od kritike hvaljenog sisačkog benda LHD.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Cjeloviti program može se naći <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Program_No%C4%87%20muzeja%202026.%20u%20Gradskoj%20galeriji%20Striegl.pdf"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz je slobodan.</p>

Boris Ljubičić: Kvadrat i krug

<p> U četvrtak, 29. siječnja 2026. godine, u Gradskoj loži, s početkom u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe <strong>Boris Ljubičić, &bdquo;Kvadrat i krug&ldquo;</strong>.</p>

Doba leda i vatre

<p> Uoči Noći muzeja,&nbsp;u četvrtak, 29. siječnja u 13 sati, u Muzeju vučedolske kulture održat će se otvorenje gostujuće izložbe Muzeja Brodskog Posavlja pod nazivom&nbsp;&bdquo;Doba leda i vatre&ldquo;. Autorica izložbe je Ivana Maru&scaron;čak, vi&scaron;a kustosica Prirodoslovnog odjela Muzeja Brodskog Posavlja.</p> <p> Izložba&nbsp;&bdquo;Doba leda i vatre&ldquo;&nbsp;multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontolo&scaron;ke i arheolo&scaron;ke ostatke s područja brodskog Posavlja prikazuje najznačajnija globalna događanja tijekom posljednjeg ledenog doba.</p>

Vojin Bakić: Princip nade

<p> Izložba &bdquo;Vojin Bakić: Princip nade&ldquo; otvara se 29. siječnja 2026. godine u upravo obnovljenom Gradskom muzeju Bjelovar, i trajat će do 18. travnja.</p> <p> Riječ je o prvoj opsežnoj prezentaciji Bakićevog lika i djela u njegovu rodnom gradu nakon 1966. godine, kojom Muzej potvrđuje svoju strate&scaron;ku posvećenost valorizaciji opusa jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Kustosica izložbe je Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, koja je koncept razvila u dijalogu s kustoskim kolektivom &bdquo;&Scaron;to, kako i za koga / WHW&ldquo; (Ivet Ćurlin, Nata&scaron;a Ilić i Sabina Sabolović).</p> <p> Autorice postava su arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, nasljednice umjetnikova opusa.</p>

Stjepan Skoko / Mjera mora: Oktogon NMMU

<p> Seminalna instalacija&nbsp;<i>Mjera mora</i>&nbsp;akademskog kipara Stjepana Skoke, koju je umjetnik osmislio i ostvario za nastup Bosne i Hercegovine 2024. na jubilarnom 60. Venecijanskom bijenalu, bit će predstavljena i hrvatskoj publici na izložbi, koja se u srijedu 28. siječnja u 19 sati otvara u Oktogonu NMMU u Zagrebu.</p> <p> <i>Mjera mora&nbsp;</i>postavom je bila prilagođena dvori&scaron;tu i trijemu venecijanske Palače Zorzi, a kustoski i organizacijski aspekt umjetničkog projekta vodio je tada&scaron;nji povjerenik paviljona BiH i ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru Marin Ivanović, osnažen timom lokalnih povjesničara umjetnosti - Vladimirom Filipovićem, Tonijem Baraćem i Dinkom Bakovićem.</p> <p> (...) Venecijanski uspjeh Stjepana Skoke, kojeg će bez sumnje slijediti i uspjeh zagrebačkog postava, rijedak je primjer razmatranja složenih identitetskih, kulturolo&scaron;kih, klimatolo&scaron;kih i političkih pitanja koja se iz specifične geografske pozicije s lakoćom i bez deklarativne suhoparnosti ili patetike, zahvaljujući mudrom promi&scaron;ljanju, intuitivnom z&ocirc;ru, suverenoj gesti i baratanju formom i značenjima, spontano i s lakoćom uzdižu do univerzalnih i globalnih dubioza. Stjepan Skoko postavio je visoku mjeru na koju će u istom venecijanskom prostoru uskoro trebati odgovoriti i predstojeći hrvatski nastup. -&nbsp; Branko Franceschi, iz teksta u pratećem katalogu</p> <p> Vi&scaron;e na: <a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=1d161ae327&amp;e=5e36afad7c" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">nmmu.hr</span></a></p>

Moja koža – kultura tetoviranja

<p> U Etnografskom muzeju otvorit će se u utorak 27. siječnja s početkom u 18 sati izložba <i>Moja koža &ndash; kultura tetoviranja</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba <i>Moja koža &ndash; kultura tetoviranja</i> obrađuje povijest i suvremenost tetoviranja kao dinamični kulturni fenomen, danas općenito prihvaćen popularnom kulturom. U suradnji s profesionalnom<i> tattoo </i>zajednicom aktualne zagrebačke scene oblikovan je izložbeni sadržaj koji pokazuje raznolikost i inkluzivnost osoba koje se bave tetoviranjem kao i onih koji se tetoviraju. Tetoviranje je poznato u gotovo svim kulturama i civilizacijama, od pretpovijesti do danas;&nbsp; ljudska se koža obilježava tisućama godina iz raznih razloga i s različitim značenjima. Prateći trag tetoviranja u pro&scaron;losti otvara se pitanje koliko i kako su vremenski i prostorno udaljene tradicijske prakse utjecale jedna na drugu, ali i kakva je suvremena percepcija i recepcija tradicijske tetovaže. Između inspiracije i autentičnosti, rituala i mode, duhovnosti i estetike, tetovaža prelazi granice pripadanja i izdvajanja, tradicije i promjene i u tim se prijelazima stvaraju nova značenja. Pigment je zauvijek pod kožom, ispisuje osobne priče, privlači i odbija. Prikazi tetovaža i razgovori sa sudionicima istraživanja prate iskustva, motivaciju, odnos prema tijelu, stilu i načinu na koji tetovaže stvaraju identitet, bilježe stavove i pamte proživljeno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je otvorena od 27. siječnja do 3. svibnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autorica izložbe: </strong>Tea Rittig</p> <p> <strong>Oblikovanje postava i vizualni identitet: </strong>Bilić_M&uuml;ller Studio</p>

Na valovima uspjeha: povijest sportskog ribolova u Zadru / Zaron u prošlost: povijest ronilačkog sporta u Zadru

<p> U&nbsp;utorak,&nbsp;27.&nbsp;siječnja&nbsp;2026.&nbsp;godine,&nbsp;u&nbsp;Providurovoj&nbsp;palači&nbsp;u&nbsp;Zadru,&nbsp;s&nbsp;početkom&nbsp;u&nbsp;19&nbsp;sati otvorit će se izložbe &bdquo;Na valovima uspjeha: povijest sportskog ribolova u Zadru&ldquo; i &bdquo;Zaron u pro&scaron;lost: povijest ronilačkog sporta u Zadru&ldquo;.</p>