izložba
Povijest izložbene djelatnosti Narodnog muzeja Labin 1960. – 1999.
Narodni muzej Labin
MJESTO
<p>
Predblagdansko doba u Narodnom muzeju Labin obilježit će se otvaranjem nove izložbe. Ovogodišnja izložba postavljena u muzejskim izložbenim prostorijama nosi naziv <i>Izložba o izložbama: Povijest izložbene djelatnosti Narodnog muzeja Labin 1960. – 1999.</i> u autorstvu i kustostvu Olje Višković, voditeljice i kustosice Narodnog muzeja Labin.</p>
<p>
<i>Izložbom o izložbama</i> predstavljaju se bogata i raznovrsna izložbena djelatnost Narodnog muzeja Labin od osnutka 1960. do 1999. godine i osnivanja labinske Gradske galerije, te brojne izložbe (do danas 537 izložbi) postavljene u muzejskim izložbenim prostorijama ili kao gostovanja u organizaciji Muzeja. Izložbena aktivnost i raznolikost prikazana je kroz izložene popratne muzejske publikacije: kataloge, plakate, pozivnice te fotografije koji kao fizički svjedoci dočaravaju vrijeme i prilike u kojima se izložba održala, počevši od skromnih početaka, crno–bijelih fotografija i ručno pisanih plakata do recentnih publikacija suvremenog dizajna koji sami postaju zasebno umjetničko djelo.</p>
<p>
Ovom izložbom Narodni muzej Labin pridružuje se obilježavanju ovogodišnje 25. godišnjice osnutka i djelovanja Gradske galerije Labin kao izlagačkog prostora za modernu i suvremenu umjetnost te donosi svojevrstan uvid u razdoblje koje je prethodilo osnivanju Galerije. Koautor postava i autor vizualnog identiteta izložbe je grafički dizajner Oleg Morović, a kao stručni suradnici sudjelovali su Stephanie Peršić i Tullio Vorano.</p>
<p>
Otvaranje izložbe predviđeno je za <strong>petak 6. prosinca 2024. godine</strong> u <strong>19</strong> <strong>sati</strong> u Narodnom muzeju Labin.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će biti dostupna za razgled do <strong>1. veljače 2025. godine.</strong></p>
<p>
</p>
Ulica 1. maja 6, Labin
Ulica 1. maja 6, Labin
VRIJEME
06.12.2024. / 01.02.2025.
izložba
Otvorenje izložbe pejzažnih astrofotografija i promocija fotomonografije BRANKO NAĐ – „HRVATSKA POD ZVIJEZDAMA“
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
U petak, 6. prosinca u 19 sati, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja održat će se otvorenje izložbe pejzažnih astrofotografija i promocija fotomonografije <strong>BRANKO NAĐ – „HRVATSKA POD ZVIJEZDAMA“</strong>.</p>
<p>
Izložba ostaje otvorena do 19. siječnja 2025.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O IZLOŽBI:</strong><br />
<strong>Ciklus „Hrvatska pod zvijezdama“ autora Branka Nađa donosi fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paškim poljima soli.</strong><br />
Kada ste zadnji puta bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česti, vrlo se rijetko mogu vidjeti <strong>noćne astrofotografije.</strong> Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira. Autor izložbe Branko Nađ noćno nebo uvijek snima u RAW formatu, bira noći kada nema Mjeseca, ili snima sami Mjesec, ali i dakako, prati vremenske prognoze. Služi se aplikacijama kojima unaprijed možete isplanirati zalaske i izlaske Sunca, Mjeseca, položaj Mliječne staze, kiše meteora itd…</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O KNJIZI:</strong><br />
<strong>Fotomonografija „Hrvatska pod zvijezdama“ u izdanju Naklade Slap, na više od 230 stranica, donosi stotinjak fotografija nastalih u gotovo svim krajevima Hrvatske, od međimurskih vinograda do doline Neretve, od istarske špice do baranjskih veduta.</strong><br />
Svaka od njih prikazuje dio noćnog neba nad poznatim pejzažima, a uz ilustracije prikazuje i oblike najpoznatijih zviježđa i nebeskih objekata koji su vidljivi i golim okom. Neke su fotografije popraćene i prigodnim astrovideom, odnosno <em>timelapseovima</em> do kojih se pristupa jednostavnim skeniranjem QR kodova.<br />
Uvodnik knjige potpisuje <strong>Korado Korlević</strong>, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i naš svjetski priznati astronom, koji u svom uvodniku između ostalog kaže: „<em>Branko je izašao van, za sve nas. Otišao je tražiti kutke Hrvatske gdje još žive krijesnice i noćni leptiri i u njihovu je društvu bilježio i starim fotonima slikao ostatke našega neba</em>”.<br />
Recenzije knjige potpisuju <strong>Ante Radonić</strong>, dugogodišnji popularizator astronomije i voditelj radijske emisije Andromeda, <strong>Saša Zavrtnik</strong> s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te <strong>Ives Vodanović Lukić</strong> s Instituta za turizam. Povjesničarka umjetnosti Vodanović Lukić o Brankovim astrofotografijama kaže: „<em>Zvijezde iza objektiva Branka Nađa, u svojim zavodljivim, magličastim nijansama žute, ljubičaste i crvene, okupane nijemim spokojem svemira, vape da svrnemo pogled sa svakodnevnog, rutinskog, utilitarnog, materijalnog i ne zaboravimo da i duh treba njegu!“</em><br />
</p>
<p>
<strong>O AUTORU:</strong><br />
<strong>Branko Nađ</strong> rođen je 25. veljače 1977. godine u Čakovcu. Nakon čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog upisuje novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Zapošljava se u županijskom tjedniku Međimurke novine i tada počinje njegov put novinarstvom i fotografijom.<br />
Autor je danas glavni urednik Akademski.hr, portala Sveučilišta u Zagrebu, a zadnjih nekoliko godina njegova fotografska strast usmjerena je ka pejzažnoj astrofotografiji.<br />
Iza sebe ima nekoliko izložbi u Čakovcu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Motovunu te nekoliko domaćih i inozemnih foto nagrada i priznanja.<br />
Koristi Nikon fotoaparate i Sigma objektive.</p>
<p>
</p>
Muzej nematerijalne baštine "Riznica Međimurja“, Trg Republike 7, Čakovec
Muzej nematerijalne baštine "Riznica Međimurja“, Trg Republike 7, Čakovec
VRIJEME
06.12.2024. / 19.01.2025.
izložba
Atelijeri Žitnjak – Od periferije do centra
Galerija Klovićevi dvori
MJESTO
<p>
Izložba „Atelijeri Žitnjak – Od periferije do centra“ druga je u ciklusu izložbi Galerije Klovićevi dvori o zagrebačkim atelijerima: to su prostori kreacije u kojima su nastali neki od najboljih radova hrvatske umjetnosti od druge polovice 20. stoljeća do danas. Izložba će se održati na 1. katu Galerije Klovićevi dvori <strong>od 5. prosinca 2024. do 19. siječnja 2025.</strong> godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Prva izložba u okviru ciklusa pod naslovom „Atelijeri Medulićeva – Sjećanje na zaborav“ otvorena je u travnju 2023. godine, a obradila je stvaralaštva umjetnika okupljenih oko atelijera u Medulićevoj ulici 12 te predstavila 185 djela iz opusa šesnaestero umjetnika, nastalih od 1969. do 2023. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Nova izložba posvećena je umjetnicima vezanima uz Atelijere Žitnjak. Umjetničku organizaciju „Atelijeri Žitnjak“ osnovali su 2004. godine umjetnici kojima su od Grada Zagreba na korištenje dodijeljeni atelijeri u sastavu stare osnovne škole na Žitnjaku. Galerija AŽ osnovana je 2005. godine kao višenamjenski izložbeni prostor u kojem je održano više stotina izložaba, performansa, predavanja, razgovora i drugih kulturnih događanja. Fokus prvih sudionika okupljanja na Žitnjaku bila revitalizacija tzv. urbanih periferija i industrijskih zona u smislu njihove kulturne i socijalne afirmacije. Ovom izložbom iz ciklusa o zagrebačkim atelijerima želimo istaknuti ulogu umjetnika koji su <em>roh-bau</em> prostor pretvorili u mjesto kreacije i druženja, kao i onih koji danas u taj prostor unose novi život i ostvaruju vrhunska djela na polju kiparstva, slikarstva, grafike i drugih umjetničkih oblika.</p>
<p>
</p>
<p>
Odabrani su dijelovi iz opusa 21 umjetnice i umjetnika: Marko Ambroš, Antonija Balić, Neven Bilić, Boris Cvjetanović, Hamo Čavrk, Boris Greiner, Dražen Grubišić, Alem Korkut, Dora Kovačević, Vladimir Meglić, Kata Mijatović, Hrvoje Mitrov, Zoran Pavelić, Predrag Pavić, Vesna Pokas, Frane Rogić, Hrvoje Šercar, Nikola Šimunić, Mirjana Vodopija, Fedor Vučemilović i Vlasta Žanić. Kroz stvaralaštvo navedenih umjetnika ukazuje se na vrijednost djelovanja u kolektivu, zajedničkog promišljanja izložbenog prostora kao i trajnost entuzijazma i umjetničke svježine.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Autorica izložbe:</strong> Koraljka Jurčec Kos<br />
<strong>Koautorica izložbe:</strong> Anamarija Komesarović<br />
<strong>Kustosice izložbe:</strong> Koraljka Jurčec Kos, Anamarija Komesarović</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Jezuitski trg 4, Zagreb
Jezuitski trg 4, Zagreb
VRIJEME
05.12.2024. / 19.01.2025.
izložba
Ma, najbolje ćemo vam to mi čuvat u Muzeju! / Nove akvizicije Muzeja grada Pazina (2014. – 2024.)
Muzej grada Pazina
MJESTO
<p>
U četvrtak, 5. prosinca 2024. godine u 17 sati, u Muzeju grada Pazina otvorit će se izložba „Ma, najbolje ćemo vam to mi čuvat u Muzeju! / Nove akvizicije Muzeja grada Pazina (2014. – 2024.)“.</p>
<p>
Izložba je koncipirana je kao šetnja kroz nabavljenu građu, naše zbirke, odjele i fundus, ali i kao šetnja kroz sobe i dnevne boravke, trgove, ulice grada Pazina i mjesta Pazinštine. </p>
<p>
Predstavljen je izbor građe pribavljene otkupom ili darovanjem za fundus Muzeja u desetogodišnjem razdoblju, od 1. siječnja 2014. do 31. listopada 2024. godine.<br />
<br />
Ovom izložbom, ali i drugim izložbenim, edukativnim, izdavačkim i ostalim muzejskim programima, djelatnici Muzeja grada Pazina nastojali su i nastavit će u svojim nastojanjima da ne samo prikupljaju građu, već ju i vraćaju javnosti u obliku kvalitetnih programa i aktivnosti. </p>
<p>
</p>
Trg Istarskog razvoda 1, Pazin
Trg Istarskog razvoda 1, Pazin
VRIJEME
05.12.2024. / 05.12.2024.
izložba
Retrospektiva Vilima Svečnjaka – U obrani slobode izraza
Galerija grada Krapine
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/U%20obrani%20slobode%20izraza.jpg" style="width: 550px; height: 275px;" /></p>
Magistratska 25, Krapina
Magistratska 25, Krapina
VRIJEME
05.12.2024. / 05.12.2024.
izložba
U sjećanje na Munirove pastorale ili na svijet od jučer
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<p>
Povodom nedavnog odlaska istaknutog hrvatskog slikara i grafičara Munira Vejzovića (Doboj, 29. siječnja 1945. – Zagreb, 29. rujna 2024.), Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu, u Galeriji Josip Račić od 5. prosinca 2024. do 5. siječnja 2025., kao simbolički oproštaj od umjetnika koji je mnogo surađivao s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti i Galerijom Račić, gdje su održane njegove brojne tematske, retrospektivne i monografske izložbe organizira malu komornu izložbu „U sjećanje na Munirove pastorale ili na svijet od jučer“.</p>
<p>
</p>
<p>
Autorica i kustosica izložbe Iva Körbler u predgovoru izložbe pojašnjava kako je opus Munira Vejzovića zapamćen kao jedan od posebnijih slikarskih i crtačkih svjetova u modernoj hrvatskoj umjetnosti. „Na tragu velikog vala odavanja hommage- a značajnim europskim umjetnicima 20. stoljeća, ovaj je umjetnik izgradio rukopis koji možda – bez obzira na sav njegov vitalizam, hedonizam, raskoš motiva i boje - pomalo pesimistično ukazuje na činjenicu kako su vrhunci europske umjetnosti i civilizacije prošli i kako danas još možemo živjeti samo na njihovim fragmentima, sjećanjima, ili krhotinama. No opet, u tom okretanju prema prošlosti, slikar je formirao specifičan stil i motive koji funkcioniraju bezvremeno, bez obzira na slikarske trendove i mijene. Kada svodimo nečiji opus na nekoliko bitnih odrednica ili lajtmotiva, ili kada tragamo za radovima u kojima se najpotpunije iskazuje umjetnikov svjetonazor i senzibilitet, tada se unutar opusa Munira Vejzovića možemo odmaknuti od njegovih reprezentativnih, velikih slikarskih kompozicija i okrenuti se bogatoj grafičkoj ostavštini, u kojoj se krije ključ njegove riznice motiva i tema. Serije monotipija, od kojih su neke tiskane kao samostalni grafički listovi, druge unutar grafičkih mapa ili bibliofilskih izdanja, za Munira su bile prostor osobne slobode, gdje je prenosio esenciju vlastitog umjetničkog i slikarskog manifesta. Mali formati monotipija – od kojih, jasno, niti jedna nije identična - u tolikoj su mjeri napunjeni živom, vibrantnom energijom, s vrlo pažljivo razrađenim rasporedom motiva u kompoziciji, da možemo ustvrditi kako su mnoge monotipije bile predloškom za kasnije slikarske kompozicije većih i velikih formata. Neke od monotipija korištene su za plakate izložbi 'Pastorala' u galerijama Račić i Schira, u periodu kad je Munirov rad na ovim grafičkim otiscima bio najintenzivniji: između 1986. i 1988. godine, i kada su čvrsto postavljeni horizonti njegovog slikarstva“.<br />
Svi radovi za ovu izložbu posuđeni su iz Zbirke Biškupić.</p>
<p>
</p>
<p>
Munir Vejzović osnovno obrazovanje završava u rodnom gradu, a Školu primijenjene umjetnosti u Sarajevu, slikarski odjel, gdje su mu predavali Mica Todorović i Vojo Dimitrijević. Godine 1965. upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarsko-grafički smjer, gdje uči od profesora Ljube Ivančića, Ive Režeka, Krste Hegedušića, Vjekoslava Paraća i Antuna Mezdjića. Na ALU je kod prof. Frane Baće učio i grafiku kao neobavezni predmet. Tijekom studija na ALU prekida studiranje na trećoj godini i odlazi u Pariz, baš u vrijeme studentskih nemira 1968. godine. Nakon godinu dana ipak se vraća u Zagreb gdje cum laude diplomira u klasi prof. Antuna Mezdjića 1970. godine.</p>
<p>
Slijedi razdoblje opstanka u metijeru iako je primoran raditi na nekoliko škola u Doboju. Nakon kratkog boravka u rodnom gradu vraća se u Zagreb. Godine 1977. predaje na Srednjoj školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, i to je bilo njegovo posljednje pedagoško iskustvo. Od tada radi u svojstvu samostalnog profesionalnog umjetnika.<br />
Boraveći u više navrata u Parizu upoznaje i usvaja veliki dio francuske moderne likovne baštine po raznim muzejima i galerijama (Louvre), istodobno pohađajući neobavezno École des Beaux Arts.<br />
Opsežnu monografiju napisali su 2009. godine o Munirovom slikarstvu akademik Tonko Maroević i Biserka Rauter Plančić, u izdanju Galerije Klovićevi dvori i Art magazina Kontura, a zadnja velika izložba „Zagrljaj erotike i plastike“ organizirana mu je u NMMU- u u Zagrebu 2016. godine, s izborom djela akademika Tonka Maroevića i samog autora. Njegove su radove posebice prepoznali galeristi i kolekcionari u Francuskoj i Italiji, gdje je više puta izlagao i imao svoje kontinuirane pratitelje.</p>
<p>
Munirove slike, crteži, grafike i skulpture nalaze se u fundusima svih značajnih hrvatskih muzeja i galerija te u hrvatskim i inozemnim privatnim zbirkama (Francuska, Italija, Austrija).<br />
Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za 2008. godinu. Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Orbico Grupe. </p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
Galerija "Josip Račić", Margaretska 3, Zagreb
VRIJEME
05.12.2024. / 05.01.2025.
izložba
Srednjovjekovne crkve Brodskog Posavlja
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/POZIVNICA%20-%20Srednjovjekovne%20crkve.jpg" style="width: 550px; height: 367px;" /></p>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
05.12.2024. / 05.12.2024.
izložba
Zlatko Bourek & kazalište
Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica
MJESTO
<p>
Muzej grada Koprivnice u Galeriji Koprivnica otvara izložbu „Zlatko Bourek & kazalište“ u četvrtak, 5. prosinca 2024. u 18 sati. Izložba je organizirana kao dio programa Europskog dana židovske kulture i baštine, a krajem prošle godine predstavljena u kultnoj Galeriji Kranjčar na zagrebačkom Kaptolu kao dio programa. U Galeriji Koprivnica bit će izložene kazališne figure iz kultnih predstava i Bourekovog teatra nakaza te izborom slika iz bogatog slikarskog opusa.</p>
<p>
</p>
<p>
Zagrebački umjetnik Zlatko Bourek (1929. – 2018.) akademik, akademski kipar i slikar, režiser, animator, scenograf, kostimograf i lutkar, autor kazališnih predstava, animiranih i igranih filmova jedan je od onih likovnih umjetnika koji opravdavaju epitet renesansnog čovjeka. Rođen je u Slavonskoj Požegi 4. rujna 1929., a osnovnu i srednju školu pohađao je u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo i slikarstvo 1955. godine na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Crtanim filmom počeo se baviti kao crtač podloga, a svoj prvi uspjeh postigao je 1957. filmom Cowboy Jimmy. Kao pripadnik Zagrebačke škole crtanog filma sudjelovao je na projektu crtanog filma profesor Baltazar. Kao scenograf i kostimograf debitirao je 1960. u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu u predstavama Mesar iz Abervilla i Meštar Pathelin. Od 1971. kao scenograf i kostimograf surađuje s kazalištima SR Njemačke, a od 1988. stalni je član kazališta Hans Wurst Nachfaren u Berlinu. Sedamdesetih godina, inspiriran spojem lokalne tradicije i japanskog bunraku kazališta Bourek je započeo obnovu naše lutkarske kazališne scene.</p>
<p>
</p>
<p>
Radi se o višegodišnjoj kulturnoj suradnji Muzeja grada Koprivnice i Židovske općine Koprivnica kojoj su predstavljeni kulturni i umjetnički programi, koncerti i izložbe. Ovaj put će koprivničkoj javnosti biti predstavljeni radovi akademika Zlatka Boureka (1929. – 2018.) umjetnika židovskog porijekla koji je u drugoj polovici 20. stoljeća izvršio snažan utjecaj na animiranim film i kazalište te od sedamdesetih godina svojim kazališnim figurama obilježio suvremenu scenu našeg lutkarskog kazališta. Autorica i kustosica izložbe Draženke Jalšić Ernečić u izložbenom prostoru Galeriji Koprivnica naglasak je stavila na tridesetak kazališnih figura iz Bourekovih kultnih predstava te slikarstvo u kojem se čitaju različiti kulturni slojevi, tradicionalne i suvremene teme. Važan dio izložbe čini multimedija čija je autorica zagrebačka povjesničarka umjetnosti i redateljica Mira Wolf, ujedno i autorica višegodišnje stručne koncepcije programa Europskog dana židovske kulture i baštine. Multimedijalni sadržaj predstavlja višestruko nagrađivane animirane filmove Zlatka Boureka: Bećarac (1966.), Mačka (1971.) i Wiener Blut (2014.) te crticu Hrvatske radiotelevizije TV kalendar autorice Renate Labaš.</p>
<p>
Fotografije Bourekovih kazališnih figura snimio je zagrebački majstor fotografije Mario Krištofić.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se može pogledati do 4. siječnja 2025.</p>
<p>
</p>
<p>
Projekt je realiziran sredstvima Grada Koprivnice i Židovske općine Koprivnica.</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="https://www.muzej-koprivnica.hr/zlatko-bourek-kazaliste/#more-20418">muzej-koprivnica.hr</a></p>
<p>
</p>
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
VRIJEME
05.12.2024. / 04.01.2025.
izložba
Muzej za poluvrijeme – Donacija Artura Takača i varaždinskog sporta
Gradski muzej Varaždin
MJESTO
<p>
U četvrtak, 5. prosinca u 16 sati, u Areni Varaždin održat će se otvorenje izložbenog postava <strong><i>Muzej za poluvrijeme</i></strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong><i>Muzej za poluvrijeme</i></strong> izložbeni je postav ostvaren iz Zbirki donacije Artura Takača i varaždinskog sporta iz Gradskog muzeja Varaždin, a postavljen u Areni Varaždin. Donosi uvid u povijest sporta u Varaždinu koja se proteže kroz protekla dva stoljeća. Veliki dio izloženih predmeta prikupljen je 1979. za Stalnu izložbu fizičke kulture i sporta koja je bila postavljena u današnjoj dvorani Srednjoškolac, dok je drugi dio predmeta prikupljen u proteklih dvadeset godina darovima varaždinskih građana i sportaša. Izloženi su i predmeti koji govore o povijesti onih sportova koji su u određenom vremenu bili dio sportskog života Grada, ali se danas više ne treniraju. Znatan dio postava posvećen je sportskome djelovanju Artura Takača, od njegovih početaka kao istaknutog i svestranog varaždinskog sportaša pa do njegova djelovanja u Međunarodnom olimpijskom odboru. Izložen je dio predmeta iz Takačeve ostavštine koju je on osobno darovao gradu Varaždinu 1993. godine.</p>
<p>
</p>
Arena Varaždin, Šetalište Franje Tuđmana 1
Arena Varaždin, Šetalište Franje Tuđmana 1
VRIJEME
05.12.2024. / 05.12.2024.
izložba
Driant Zeneli: Dolina čudnih ljubavnika
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe<strong> Driant Zeneli: Dolina čudnih ljubavnika</strong> održat će se u utorak 3. prosinca u u 19 sati u Zbirci Richter.<br />
</p>
<p>
U središtu projekta što ga je Driant Zeneli osmislio za Zbirku Richter je dojmljiv i emotivan film o čudnim ljubavnicima koji nastaje usred krize izazvane iskapanjem litija i borbe za ekološku i okolišnu pravdu na zapadnom Balkanu. Središnji protagonist pripovijesti maleni je list koji utjelovljuje krhkost i ranjivost suvremenog čovjeka. Driant Zeneli koristi sliku ljubavlju opsjednutog lista kao metaforu potpune otvorenosti i ranjivosti, ali istodobno i paradoksalno, odvažnog junaka koji beskompromisno slijedi svoju viziju bez obzira na gubitak iluzija tijekom vlastite misije. Driant Zeneli (1983, Shkoder, Albania) živi i radi između Torina i Tirane. 2019. i 2011. izlagao je kao odabrani umjetnik Paviljona Albanije na 58. venecijanskom Bijenalu suvremene umjetnosti i 54. venecijanskom Bijenalu u skupnoj izložbi. </p>
<p>
Više: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/driant-zeneli-dolina-cudnih-ljubavnika/1614/hr.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>
<p>
</p>
VRIJEME
03.12.2024. / 03.03.2025.
izložba
Trinaest desetljeća željeznice do Požege
Gradski muzej Požega
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/Trinaest_desetljeca_zeljeznice.jpg" style="width: 550px; height: 694px;" /></p>
Matice hrvatske 1, Požega
Matice hrvatske 1, Požega
VRIJEME
03.12.2024. / 03.02.2025.
izložba
Tanino Liberatore: Fragmenti kaosa
Zbirka umjetnina grada Pule
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2024/Tanino%20Liberatore%20-%20Fragmenti%20kaosa.jpg" style="width: 550px; height: 846px;" /></p>
Gradska galerija - Kandlerova 8, Pula
Gradska galerija - Kandlerova 8, Pula
VRIJEME
03.12.2024. / 31.01.2025.
izložba
Udruženje hrvatskih arhitekata / Mies u Zagrebu
Hrvatski prirodoslovni muzej
MJESTO
<p>
Nastavno na prošlogodišnje događanje održano u Muzeju suvremene umjetnosti, ovog prosinca Udruženje hrvatskih arhitekata po drugi put organizira program „Mies u Zagrebu“, u partnerstvu s Fundació Mies van der Rohe iz Barcelone.</p>
<p>
Program započinje u ponedjeljak, 2. prosinca 2024. u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (Demetrova ul. 1, Zagreb) u 17:30 sati otvorenjem izložbe „EU Mies Awards 2024“, koja donosi pregled ostvarenja koja su konkurirala za najprestižniju europsku arhitektonsku nagradu u 2024. godini, a predstavljeni će biti pobjednički radovi, nagrađeni mladi autori, finalisti, radovi koji su ušli u uži izbor, te deset hrvatskih nominacija, od kojih su tri u užem izboru.</p>
<p>
Nakon otvorenja slijede predavanja putem kojih će se predstaviti finalisti u kategoriji mladih autora, Branco del Río Arquitectos (Portugal), te autori radova u užem izboru, Floating University Berlin (Njemačka) i querkraft (Austrija). Izložbu će otvoriti Ivan Blasi, kustos nagrada i programa Fundacije Mies van der Rohe, koji će održati i predavanje o Miesovom Paviljonu u Barceloni.</p>
<p>
Izložbu je moguće pogledati do 12. prosinca 2024. u radnom vremenu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, od utorka do četvrtka između 10 i 18 sati, a od petka do nedjelje između 11 i 19 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Ulaz na čitav program je slobodan.</p>
<p>
</p>
<p>
Više o predavačima:</p>
<p>
<strong>Branco del Río Arquitectos / Paula del Río, João Branco</strong></p>
<p>
Branco del Río arhitektonski je ured sa sjedištem u Coimbri, Portugal, kojeg su osnovali Paula del Río i João Branco u 2014. godini. Finalisti su nagrade „EU Mies Awards 2024“ u kategoriji mladih autora za projekt trga i turističkog ureda u naselju Piódão.</p>
<p>
Paula del Río (Soria, Španjolska, 1985.) diplomirala je arhitekturu na Politehničkom sveučilištu u Madridu (2003.–2010.), gdje je završila i magisterij 2011. godine. Karijeru je započela kao asistentica na katedri prof. Juana Carlosa Sancha. Radila je u uredu arhitekta Francisca Mangada (Pamplona) te uredu Sancho-Madridejos (Madrid). Od 2018. gostujuća je asistentica na Odsjeku za arhitekturu Sveučilišta u Coimbri, gdje trenutno radi na doktorskoj disertaciji.</p>
<p>
João Branco (Coimbra, Portugal, 1983.) diplomirao je arhitekturu na Sveučilištu u Coimbri i ETSA-u u Barceloni (2001.–2008.), a 2011. završio je magisterij na Politehničkom sveučilištu u Madridu, gdje je radio kao asistent na katedri prof. Juana Carlosa Sancha. U 2014. završio je poslijediplomski program EfS (2014.), inicijativu Sveučilišta u Coimbri i programa MIT Portugal. Radio je u uredima arhitekata Jorgea Teixeire Diasa, Jordija Badije i Joãa Mendesa Ribeira (2008.–2010.), a od 2011. djeluje samostalno. Trenutno razvija doktorsku disertaciju na Odsjeku za arhitekturu Sveučilišta u Coimbri.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Floating University Berlin / Lorenz Kuschnig Lefort, Hannah Lu Verse </strong></p>
<p>
Floating University je eksperimentalni, off-grid kampus u Berlinu, koji potiče transformaciju na sjecištu dizajna, ekologije i edukacije. Smješten u retencijskom bazenu za prihvat oborinskih voda, služi kao platforma za suradnju na preispitivanju urbanog okoliša i održivih praksi. Arhitekti Lorenz Kuschnig Lefort i Hannah Lu Verse predstavit će rad organizacije Floating e.V. i podijeliti uvide o tome kako Floating University spaja arhitekturu, prirodu i obrazovanje. Njihovo će izlaganje istražiti transformativni potencijal ovog projekta u angažiranju zajednica i inspiriranju otpornijih urbanih budućnosti.</p>
<p>
Inicijativa Floating University Berlin prihvaćena je u uži izbor nagrade „EU Mies Awards 2024“.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Peter Sapp</strong>, rođen 1961. u Linzu, Austrija, studirao je arhitekturu na Tehničkom sveučilištu u Beču, gdje je diplomirao 1994. Godine 2001. bio je gostujući profesor na Sveučilištu Roger Williams u Rhode Islandu, SAD. U razdoblju od 2001. do 2004. predavao je na Tehničkom sveučilištu u Beču, a od 2004. do 2011. sudjelovao u ljetnim školama istog sveučilišta u Motovunu. Od 2007. do 2010. sudjelovao je kao gostujući kritičar na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. U razdoblju od 2006. do 2011. obnašao je dužnost redovitog profesora arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu. Od 2016. do 2018. bio je član Savjetodavnog odbora za prostorno uređene grada Linza. Od 2024. djeluje kao gostujući profesor na Tehničkom sveučilištu u Pragu. Jedan je od osnivača arhitektonskog ureda querkraft, koji je u 2024. ušao u uži izbor nagrade „EU Mies Awards“ za projekt poslovnice IKEA Wien Westbahnhof.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Demetrova 1 i 3, Zagreb
Demetrova 1 i 3, Zagreb
VRIJEME
02.12.2024. / 12.12.2024.
izložba
Djeca oko nas – to je naše, na to smo ponosni / Djeca i hrvatska tradicijska kultura
Muzeji i galerije Konavala - Zavičajni muzej Konavala
MJESTO
<p>
U nedjelju, 1. prosinca u 18 sati u Zavičajni muzej Konavala na otvorenje izložbe fotografija Saše Pjanića „Djeca oko nas – to je naše, na to smo ponosni / Djeca i hrvatska tradicijska kultura“ nastale u okviru istoimenog projekta Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i uz partnerstvo Etnografskog muzeja iz Zagreba.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbom fotografija nagrađivanog fotografa i putopisca Saše Pjanića predstavljaju se aspekti baštine i kulturni identitet različitih krajeva Hrvatske. Zastupljeno je dvanaest lokaliteta Hrvatske odnosno njihova kulturna dobra koja su upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Umijeće izrade konavoskog veza, koje je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske zaštićeno 2015. godine, konavoski je doprinos izložbi u kojem su sudjelovali i članovi dječje folklorne skupine Kulturno umjetničkog društva Čilipi.</p>
<p>
</p>
Beroje 49, Čilipi
Beroje 49, Čilipi
VRIJEME
01.12.2024. / 31.01.2025.
izložba
Hrvatski Božić: jaslice Danijela Šimunovića
Etnografski muzej Zagreb
MJESTO
<p>
U Etnografskome muzeju u Zagrebu od 1. prosinca 2024. do 2. veljače 2025. održat će se izložba „Hrvatski Božić: jaslice Danijela Šimunovića“.</p>
<p>
U sklopu izložbe održat će se ciklus koncerata „Došli smo vam kolendati!“, pripovjedaonice božićnih priča za djecu, dječje predstave, radionice izrade božićnog nakita, šetnju kroz izložbu „Intimni prostori svakodnevice” i stalni postav narodnih nošnji Hrvatske uz predstavljanje božićnih običaja.</p>
<p>
</p>
Trg Mažuranića 14, Zagreb
Trg Mažuranića 14, Zagreb
VRIJEME
01.12.2024. / 02.02.2025.
izložba
Koraci/Zbirka NMMU u Staroj gradskoj vijećnici
Muzej grada Splita
MJESTO
<p>
U subotu, 30. studenoga u 12 sati, u Staroj gradskoj vijećnici otvorit će se izložba „Koraci/Zbirka NMMU u Staroj gradskoj vijećnici“.</p>
<p>
</p>
<p>
U Staroj gradskoj vijećnici izlaže se nacionalno blago hrvatske moderne, najbolja imena hrvatske likovnosti od kraja 19. stoljeća pa do tridesetih godina 20. stoljeća. Radi se o izložbi „Koraci“ na kojoj posjetitelji imaju priliku vidjeti djela Meštrovića, Medovića, Čikoša-Sesije, Becića, Babića, Miše, Detonija, Hegedušića, Svečnjaka, Frangeša-Mihanovića, Valdeca... Izložba je otvorena do 2. veljače 2025. godine.</p>
<p style="margin-left:3.6pt;">
</p>
<p style="margin-left:3.6pt;">
- Ovu izložbu, prije svega, ne smije propustiti ni jedna obrazovna institucija iz našeg šireg okruženja jer se radi o nasljeđu i neposrednom učenju o samoj biti hrvatskog umjetničkog izričaja, od vremena kada je očuvanje nacionalnog identiteta bilo primarno pitanje, pa do vremena, koja su umjetnicima dopuštala razvoj u srednjeeuropskim okvirima – istaknula je <strong>Vesna Bulić Baketić</strong>, ravnateljica Muzeja grada Splita, domaćina izložbe. Dodala je kako će sjedinjenjem dviju velikih institucija, gradske i nacionalne, nacionalna umjetnička i baštinska djela biti dostupna i publici, koja svoje potrebe za kulturom i umjetnošću može ispuniti isključivo u vlastitoj sredini, a Split je dokazao kako može ugostiti i postaviti i kapitalne izložbe.</p>
<p>
</p>
<p>
S obzirom da se Nacionalni muzej moderne umjetnosti obnavlja, ova je izložba ujedno i izuzetna prilika, koja podcrtava i naglašava snagu nacionalnog umjetničkog izričaja u kojem treba uživati, osvijestiti ga i upoznati u jedinstvenom prostoru splitske Vijećnice.</p>
<p>
</p>
<p>
Odabir djela napravio je kustos izložbe i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU), <strong>Branko Franceschi</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
- Prisilna hibernacija u kojoj od 2022. godine djeluje Nacionalni muzej moderne umjetnosti radi cjelovite obnove, strateškim je programskim obratom postala okidačem njegove nikad veće nacionalne prisutnosti. Suradnjom s Muzejom Grada Splita i izložbom u Staroj gradskoj vijećnici zatvaramo prvi krug gostovanja. Nakon splitske izložbe, koja u tri „koraka“ predstavlja našoj publici posebno drago razdoblje likovnosti prve polovice 20. stoljeća, u Muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu ćemo otvoriti njen komplementarni pol, izložbu visokog modernizma u Hrvatskoj u drugoj polovici toga stoljeća – najavio je ravnatelj Franceschi, koji je istaknuo i ambiciju da splitskoj publici predstavi i neka od ikoničkih radova zbirke njegovog muzeja, a koji su do sada bili redovito uključeni u njihov stalni postav i zato nedovoljno izlagani izvan Zagreba.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Stara gradska vijećnica, Narodni trg (Pjaca), Split
Stara gradska vijećnica, Narodni trg (Pjaca), Split
VRIJEME
30.11.2024. / 02.02.2025.
izložba
Martina Miholić: HYPERTOPOS – BIT
Gradski muzej Virovitica
MJESTO
<p>
U subotu, 30. studenoga u 19:30 sati, u Gradskom muzeju Virovitica otvorit će se izložba Martine Miholić „HYPERTOPOS – BIT“.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Distopijski krajolici i arhetipovi</strong></p>
<p>
Martina Miholić proteklih pet godina na samostalnim i skupnim izložbama razrađuje ambijentalne instalacije. Različitim tvorevinama, poput komada drva i lubanja, pronađenim predmetima, digitalnim ispisima, fotografijama, folijama i rasvjetnim tijelima kreira distopijske krajolike, sazdane od začudnih otoka, arhipelaga i grebena. Rad „Hypertopos“ sažima teme cikličnosti i arhetipa, koje Martina kontinuirano analizira. (Barbara Vujanović<em>)</em></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Martina Miholić</strong> rođena je 1981. u Zagrebu, a diplomirala je na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, 2004. godine, a 2011. magistrirala na Central Saint Martins College u Londonu. Godine 2006. postaje umjetnička ravnateljica Međunarodnog festivala studentskog kazališta i multimedije Test! kojeg vodi do 2010. Od iste do 2012. unutar udruge ULAZ u kolaboraciji s Veleposlanstvom RH u Londonu provodi projekt „Export – Import“. Godine 2016. s Miom Orsag bila je kustosica 33. salona mladih. Voditeljica je galerija PM i Prsten u HDLU te je producentica brojnih manifestacija poput Salona mladih, Bijenala slikarstva i Zagrebačkog salona. Od 2021. članica je umjetničkog vijeća inovativnih kulturnih praksi pri Ministarstvu kulture. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a dobitnica je nagrade 14. trijenala hrvatskog kiparstva.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Trg bana J. Jelačića 23, Virovitica
Trg bana J. Jelačića 23, Virovitica
VRIJEME
30.11.2024. / 30.11.2024.