Linija života / Crteži iz fundusa Zbirke Andra Vida Mihičića

<div> U Galeriji Fritzi Lo&scaron;injskog muzeja, u srijedu, 7. lipnja u 19 sati otvorit će se studijska izložba Linija života: Crteži iz fundusa Zbirke Andra Vida Mihičića autorice kustosice Martinele Mužić. U ostav&scaron;tini Lo&scaron;injskog muzeja, u Zbirci Mihičić pohranjen je velik broj crteža od kojih većina nije nikada izložena javnosti. Riječ je o djelima iz nekoć privatne kolekcionarske zbirke Andra Vida Mihičića (Beli, Cres, 1896. - Krk, 1992.) pisca i pjesnika, povjesničara umjetnosti i redovitog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. &Scaron;iroj i stručnoj javnosti nepoznati crteži, preko 250 radova priznatih umjetnika i manje poznatih imena hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća, nastali su u vremenskom rasponu od &scaron;ezdeset godina. Bogat segement Zbirke čine serije radova Mihičićevih studenata s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu nastali 1953. godine, te crteži prijatelja, renomiranih hrvatskih umjetnika pro&scaron;log stoljeća.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Godina 2023. predstavlja 30. obljetnicu od postavljanja i izlaganja umjetnina Zbirke Mihičića javnosti, a koje su 1993. postale dio stalnog postava Palače Fritzi. Izložbom se željelo objaviti te javnosti prezentirati crteže u kontekstu opusa pojedinih autora te u fokusu stručnog rada Andra Vida Mihičića, intelektualca koji je uz likovnu građu koju je sakupljao bio neraskidivo povezan. Krajnji je cilj valorizacija i popularizacija crteža kao samostalnog i pažnje vrijednog umjetničkog medija. Crteži umjetnika iz kruga zastupljenog u Zbirci Mihičić predstavljaju nasljeđe čija je umjetnička i dokumentarna vrijednost trag jednog vremena. Andro Vid Mihičić veći je dio života proveo u umjetničkim krugovima stekav&scaron;i mnoga prijateljstva među umjetnicima koji su mu poklanjali ili od kojih je otkupljivao likovne radove temeljem kojih je nastala umjetnička zbirka pohranjena u Lo&scaron;injskom muzeju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://www.culturenet.hr/hr/linija-zivota-crtezi-iz-zbirke-andra-vida-mihicica/195322">https://www.culturenet.hr/hr/linija-zivota-crtezi-iz-zbirke-andra-vida-mihicica/195322</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna slika preuzeta s:&nbsp;<a href="https://www.muzej.losinj.hr/izlozba/izlozba-linija-zivota-crtezi-iz-fundusa-zbirke-andra-vida-mihicica">https://www.muzej.losinj.hr/izlozba/izlozba-linija-zivota-crtezi-iz-fundusa-zbirke-andra-vida-mihicica</a></div>

Ruža i Ivan Meštrović - priča o ljubavi, prijateljstvu i umjetnosti

<div> Festival ljubavne poezije Vrazova Ljubica, koji se od 1990. godine održava u Samoboru, prilika je da se hrvatskoj javnosti predstavi izuzetna životna priča Ruže i Ivana Me&scaron;trovića - njihov ljubavni, prijateljski i umjetnički odnos kroz manji izbor umjetničkih radova te manji dio prepiske Ruže i Ivana Me&scaron;trovića[1] koja se čuva u Obiteljskoj arhivi Ka&scaron;telančić. U Arhivi su sačuvana 303 pisma i dopisnice koji su autentični svjedoci vremena. Brojni podaci navedeni u njima obogaćuju te mjestimično ispravljaju dosada&scaron;nja saznanja vezana za kulturni život, ne samo tada&scaron;nje hrvatske i jugoslavenske sredine (Zagreb, Split, Dubrovnik, Beograd), već govore i o životima umjetnika s ovih na&scaron;ih prostora i njihovom snalaženju u europskim i svjetskim sredinama (Beč, Pariz, Rim, Ženeva, London, Prag, Barcelona, Valencija, Chicago, New York, Buenos Aires, Montevideo) u razdoblju od 1903. do 1942. godine, odnosno do Ružine smrti.&nbsp; Spomenuta pisma uglavnom nisu objavljena u Hrvatskoj.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Njihova opsežna pisma, koja su izmjenjivali za vrijeme braka i nakon rastave, otkrivaju bogatstvo njihovih života, isprepleteno brojnim kulturnim događanjima, putovanjima, susretima s poznatim osobama onoga doba, istodobno govore o planiranju izložbi i raspravama o njihovim budućim umjetničkim projektima. Za nas su ovdje posebno važna pisma koja fragmentarno, ali kontinuirano svjedoče o odnosu dvoje ljudi koji su bili vezani sponama ljubavi, prijateljstva te umjetničkog stvarala&scaron;tva. Taj odnos nije uvijek bio lagan i jednostavan, ali općenito ga možemo smatrati brižnim, toplim i razumijevajućim u svim aspektima njihovih životā.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Umjetnički radovi i korespondencija izloženi na ovoj izložbi, međusobno su nerazmjerno predstavljeni, odnosno većina umjetničkih radova pripada Ruži, a pisma Ivanu. To nije samo puka koincidencija ili nemogućnost posudbe Ivanovih radova zbog trenutne situacije u kojoj su zagrebački muzeji većinom zatvoreni zbog obnove zgrada o&scaron;tećenih u potresu 2020. godine, već nam se činilo zanimljivim pokazati jo&scaron; uvijek nedovoljno poznat Ružin umjetnički rad[2]. Jednako tako, smatramo važnim pokazati onu drugu, manje poznatu, nježnu i brižnu stranu Ivanova karaktera kroz pisma, jer njegov umjetnički opus opće je mjesto ne samo hrvatske povijesti umjetnosti, nego kulture općenito. Svakako je zanimljiv uvid u Ivanova pisma s jezičnog aspekta - njegov arhaični izraz mogao bi zbog hibridnosti jezika biti predmetom interesa hrvatskih jezikoslovaca.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor i vi&scaron;e informacija na:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/ruza-i-ivan-mestrovic-prica-o-ljubavi-prijateljstvu-i-umjetnosti-n8932">https://www.samobor.hr/galerija-prica/ruza-i-ivan-mestrovic-prica-o-ljubavi-prijateljstvu-i-umjetnosti-n8932</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Naslovna foografija preuzeta s:&nbsp;<a href="https://www.samobor.hr/galerija-prica/ruza-i-ivan-mestrovic-prica-o-ljubavi-prijateljstvu-i-umjetnosti-n8932">https://www.samobor.hr/galerija-prica/ruza-i-ivan-mestrovic-prica-o-ljubavi-prijateljstvu-i-umjetnosti-n8932</a></div>

Performans – Apstraktna umjetnost MIRÓ I BANKSY

<p> U Providirovoj palači održat će se u srijedu 7. lipnja 2023. u 18 sati&nbsp; <strong>Performans &ndash;<em> Apstraktna umjetnost &nbsp;</em>MIR&Oacute; I BANKSY.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Koreografija performansa :</strong> Sanja Petrovski, Natali Perić, Patricija Gospić</p> <p> <strong>Trajanje performansa:</strong> 60 min.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Performans izvode plesačice, članice Zadarskog plesnog ansambla i učenici &Scaron;PUD- a.</p> <p> Performansom predstavljamo učeničke ideje, koncepte, kreacije koje su oblikovane u sklopu projekta <strong><em>Kako nas muzej pokreće;</em></strong><strong><em> Apstraktna umjetnost </em></strong>&nbsp;<strong>MIR&Oacute; I BANKSY, EMA 2023.</strong>, na stručnim radionicama namijenjenim učenicima &scaron;kole Primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar. Projekt je osmi&scaron;ljen u Etnolo&scaron;kom odjelu Narodnog muzeja Zadar, u Dizajnerskom studiju EO - NMZ (u razvoju).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tema i inspiracija projekta i u njemu stručne radionice (time i performansa i izložbe) je moderna umjetnost, apstraktna umjetnost J. MIR&Oacute; te ulična umjetnost Banksya. Izborom teme i djela navedenih autora, istraživali smo na području likovnih i scenskih&nbsp; umjetnosti. Projekt tematizira kazali&scaron;ni kostim u inscenaciji i u promijenjenoj funkciji, tijelo u pokretu u kostimu u galerijskom prostoru, crtež i kostim&nbsp; kao izložak u galerijama i muzejima. Učenici su prema analizi umjetničkih djela Miroa i Banksya, ostvarili svoju umjetničku interpretaciju, djelo od ideje do realizacije. Krajnji rezultat radionice: idejni koncept, skice, grafike, tisak, &scaron;ablone, kostimi &ndash; odjeća &ndash; skulpture itd.</p> <p> Likovne tehnike: crtačke, zračni kist, kolaž, asamblaž, reciklaž (različita odjeća, torbe, cipele, karton, papir novinski, pakpapir i dr. otpadni materijal), multimedija. Umjetnički pravci: moderna &ndash; postmoderna: pop art, op art, ready- maid, konceptualizam, kubizam, nadrealizam, performans, avangarada....</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rezultat projekta je izložba i modni- performans, kako predstaviti svoje djelo, &bdquo;&Scaron;TO I KAKO?&ldquo; &nbsp;Projektima vezanim uz izložbe Narodnog muzeja Zadar tematiziramo muzej kao mjesto susreta i preno&scaron;enja znanja i kreativnosti, uz razvoj stručne edukacije i očuvanje kulturne ba&scaron;tine. Rezultat radionica i njihov sastavni dio je proces nastajanja &nbsp;izložbe i prezentacija kroz umjetničku formu performansa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sudionici projekta: 49 učenica/ka &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Odjeli : GRAFIČKI DIZAJNER, SLIKARSKI DIZAJNER, DIZAJNER ODJEĆE, DIZAJNER TEKSTILA, ARANŽERSKO-SCENOGRAFSKI DIZAJNER, FOTOGRAFSKI DIZAJNER</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon performansa rezultat radionica biti će predstavljen izložbom crteža, plakata, grafika i scenskih kostima u prostoru ophoda (foajea i staklenih ni&scaron;a) Kneževe palače u periodu od 14. do 23. lipnja. 2023.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jedan od ciljeva ovog &nbsp;izložbeno-edukativnog projekta je predstavljanje Dizajnerskog studija NMZ u razvoju i njegov doprinos razvoju muzejske edukacije na području likovnih i izvedbenih umjetnosti te razvoja muzejskih suvremenih praksi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Marija &Scaron;arić-Ban</p> <p> voditeljica EO- NMZ, kustosica&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Ikebana

<div> U sklopu Srijede u Muzeju 7. lipnja 2023. u lapidariju Staroga grada Gradskog muzeja Varaždin otvara se izložba <strong>Ikebana</strong>. Na izložbi će biti predstavljeno desetak ikebana polaznica međunarodne radionice održane 4. i 5. svibnja 2023. u GMV-u pod vodstvom Han Le Han, majstorice ikebane iz Berlina. Han Le Han je povjesničarka umjetnosti koja je specijalizirala azijsku umjetnost, a u Japanu je u &scaron;koli Ikenobō, najstarijoj &scaron;koli ikebane, osnovanoj u 15. stoljeću, učila ovu tradicionalnu umjetnost aranžiranja cvijeća.</div> <div> Ikebana u doslovnom prijevodu znači &bdquo;davanje života cvijeću&ldquo; ili &bdquo;dopustiti cvijeću da se izrazi&ldquo;, pri čemu je cilj uhvatiti ljepotu cvijeća, li&scaron;ća i grana te prikazati biljke u trenutku njihove najveće ljepote, za &scaron;to su bitni i mentalna koncentracija, mir i sklad te osobni osjećaji umjetnika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polaznice radionice, keramičarke iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke, izložit će svoje ikebane u autorskim keramičkim i porculanskim vazama i predstaviti ih kao cjelovite projekte.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz otvorenje izložbe Han Le Han će govoriti o majstorstvu izrade ikebane i publici demonstrirati postupak njihove izrade.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu Ikebana,&nbsp; organiziraju Gradski muzej Varaždin i Snježana Pokos-Vujec, samostalna umjetnica u okviru projekta Ceramica Populi.</div> <div> &nbsp;</div>

Pogrebni obredi i običaji Starog Rima

<p> U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka bit će u srijedu 7. lipnja 2023. u 12 sati otvorenja izložbe <strong>Pogrebni obredi i običaji Starog Rima</strong> u organizaciji Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar.</p> <p> Autorice izložbe su Cornelia A. Giunio i Timka Alihodžić.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Poslije otvorenja izložbe, Timka Alihodžić, jedna od autorica, održat će predavanje temom vezano uz izložbu.</p> <p> &nbsp;</p>

Kad sam bio dječak

<div> <div> Nakon odgode otvorenja zbog plavljenja većeg dijela grada Obrovca uslijed nedavnog izlijevanja rijeke Zrmanje iz korita, Zavičajni muzej Obrovac i Muzej Like Gospić organiziraju otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Kad sam bio dječak</strong>&ldquo; koje će se održati u utorak 6. lipnja 2023. godine u 12.30 sati u Zavičajnom muzeju Obrovac.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Kad sam bio dječak&ldquo; posvećena je Nikoli Tesli (1856.-1843.), jednom od najvećih svjetskih i hrvatskih izumitelja, elektrotehničara i fizičara. Putem izložbenih plakata i samostojećih panela u animiranom obliku Izložba donosi prikaz djetinjstva Nikole Tesle, &scaron;kolovanja i prvih istraživačkih vizija i snova u rodnom Smiljanu. Uz prve istraživačke korake, posjetitelji će se upoznati i sa znamenitim osobama i anegdotama iz Teslina života.</div> </div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe: Josipa Starčević Prpić, Ana-Marija &Scaron;olaja i Ivana Starčević (Muzej Like Gospić i MC &bdquo;Nikola Tesla&ldquo; Smiljan)</div> <div> &nbsp;</div>

Numizmatička zbirka Frane Radića u "Prozoru u prošlost"

<div> &bdquo;<strong>Numizmatičku zbirku Frane Radića</strong>&ldquo;, autorice Erike Trbojević svi će zainteresirani moći pogledati u &ldquo;Prozoru u pro&scaron;lost&rdquo; od 6. lipnja od 26. rujna ove godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Frano Radić rođen je 1857. godine u Bolu na Braču. U životu je imao mnogo vokacija te je ostao upamćen kao polihistor, pedagog, arheolog, prevoditelj i prosvjetar. Pula ga pamti kao velikog numizmatičara čija se numizmatička zbirka danas čuva u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre. U povodu 70. godi&scaron;njice donacije njegove zbirke Muzeju, predstavljamo nekoliko najljep&scaron;ih primjeraka iz njegove kolekcije u na&scaron;oj vitrini u Carrarinoj 4 u Puli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Numizmatička zbirka Frane Radića je za njegova života brojila oko 2000 primjeraka. Bila je to impozantna kolekcija grčkog, rimskog, bizantskog, srednjovjekovnog, mletačkog, dubrovačkog i austrijskog novca. Godine 1953. Radićeve kćeri donirale su dio zbirke Arheolo&scaron;kom muzeju Istre i na taj način obogatile muzej s 280 novih numizmatičkih nalaza. Zbirku odlikuju raznovrsni kovovi među kojima su iznimno brojni rimski i venecijanski primjerci, a posebno se ističe novac Dubrovačke Republike; inače vrlo rijedak pronalazak na području Istre kada govorimo o sustavnim istraživanjima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovom prigodom posjetitelji će, uz spomenuti novac Dubrovačke Republike, moći pogledati novac grčkih polisa, rimski novac, te rane primjere mletačkog novca iz ove nevjerojatno bogate kolekcije.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kolekcije koja je ujedno i podsjetnik važnosti donacije arheolo&scaron;kog materijala muzejima koji ga mogu valorizirati i predstaviti &scaron;iroj publici.</div> <div> &nbsp;</div>

Eko izložbe Dječjeg vrtića Viškovo

<div> Povodom Svjetskog dana za&scaron;tite okoli&scaron;a, Prirodoslovni muzej Rijeka u proljetnom ambijentu Primorskog botaničkog vrta ugo&scaron;ćuje<strong> Eko izložbu Dječjeg vrtića Vi&scaron;kovo</strong>, jasličkih skupina Sovice i Vjeverice. Izložba se otvara u ponedjeljak, 5. lipnja 2023. godine u 18 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dječji vrtić Vi&scaron;kovo njeguje status eko vrtića kroz sve segmente odgojno-obrazovnog rada. Kroz cijelu godinu provode mno&scaron;tvo aktivnosti poput razvrstavanja otpada uključujući i kompostiranje, provode akciju Zelena čistka, ističu vrijednosti zdravog života (prehrana, vježbanje i boravak u prirodi), surađuju s planinarskim dru&scaron;tvom, sudjeluju u humanitarnim akcijama itd.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jasličke skupine Sovice i Vjeverice povodom Svjetskog dana za&scaron;tite okoli&scaron;a s ponosom Vam predstavljaju svoja umjetnička djela stvorena od recikliranog i otpadnog materijala. Navratite u Prirodoslovni muzej Rijeka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Mentorice: Jasmina Fodolović, Ivana Željeznjak, Irena &Scaron;egan i Martina A. Maras, odgojiteljice</div> <div> Tehnička realizacija izložbe u Muzeju: Anita Hodak</div>

In nomine sanctę...Castrum Pisinum

<div> Ka&scaron;tel, tisućljetni starac</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ka&scaron;tel starac mnogo pamti...</div> <div> Klonule mu trudne ruke.</div> <div> Na licu mu crne brazde</div> <div> izbrazdale mnoge muke.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Gle, ostado&scaron;e grbovi</div> <div> kao sjena gospodara.</div> <div> Tu su da pričaju svakom</div> <div> o vremenu &scaron;to razara.</div> <div> &nbsp;</div> <p> Tugomil Ujčić</p> <p> <img alt="" src="/files/images/2023/pazin2.jpg" style="width: 450px; height: 278px;" /></p>

Dajla-Daila. Testamenta heri et hodie (Oporuke jučer i danas)

<div> Izložbu, nazvanu po istoimenoj monografiji, mogli bismo imenovati i &bdquo;<strong>Kako smo radili knjigu o Dajli</strong>&ldquo;, jer velik dio građe koju predstavljamo dolazi s njezinih stranica. Upravo istraživanja i rad na knjizi ukazali su na pregr&scaron;t novih podataka, arhivskih vrela, tlocrta i fotografija o postojanju i životu nekoć bogatog i moćnog ladanjskog i samostanskog kompleksa Dajla, po kojem je to mjesto, nedaleko Novigrada, i najpoznatije. Ono &scaron;to dodatno doprinosi teorijski visokoj spomeničkoj valorizaciji maritimne Dajle izrazito je bogata povijest i dug kontinuitet života ladanjske cjeline. Koliko je god danas cjelina arhitektonskog sklopa u Dajli različita od izvorne, elitističke atmosfere uzornih gospodarstava i ladanjskih kulturnih sredi&scaron;ta, modelom unutar kakvih se gospodarilo nakon Drugog svjetskog rata ipak su na svoj specifičan, uglavnom pasivan način, sačuvali dobar dio ove ba&scaron;tine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U suradnji s Arhivom opatije iz Praglie izlaže se arhivska, umjetnička i fotografska građa koja sažetom vizualnom naracijom govori o dolasku benediktinaca iz matične Praglie pored Padove u (austrijsku) Istru, tj. Dajlu. No, i prije toga vodimo vas do koparskih patricija Sabini/Grisoni i njihovih renovacija kuća/ka&scaron;tela/palače u Dajli. Vrijedna je i dokumentacija arheolo&scaron;kih istraživanja o antičkom i ranokr&scaron;ćanskom postojanju Dajle.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posebno se ističu fotografije s kraja 20. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata, na kojima pratimo pastoralno i gospodarsko djelovanje dajlanskih benediktinaca s osvrtom na sustav kolonatskih i napoličarskih odnosa. S tim u vezi, slijedi izbor građe iz Pismohrane Grada Novigrada i fundusa Muzeja Lapidarium kojom tematiziramo najosjetljivije razdoblje Dajle, ono pretvorbe benediktinskog samostana u funkciju Doma starih i iznemoglih (1947. &ndash; 1989.), &scaron;to u osnovi donosi paradigmatski primjer napetosti koje su se nakupile na talijansko-jugoslavenskoj granici u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata do stabilizacije pograničnog područja Londonskim memorandumom (1954.). Između nerije&scaron;enog pitanja Trsta, neprijateljstva između blokova u Hladnom ratu i jugoslavenske želje za</div> <div> stvaranjem novog dru&scaron;tva nad kojim je država morala vr&scaron;iti čvrstu kontrolu, dolazi do osude redovnika iz Dajle, dok je agrarnom reformom razvla&scaron;teno gotovo cijelo benediktinsko imanje. Izložena građa iz tog složenog istarskog poraća donosi i kulturolo&scaron;ku komponentu. Naime, povijesni arhitektonski sklop Dajle 1956. progla&scaron;en je spomenikom kulture, te postaje predmetom istraživanja svrstavajući je time u polja građevinske ba&scaron;tine naslijeđene vrijednosti, &scaron;to i ovom izložbom želimo prikazati. Izložba donosi i alternativne poglede na Dajlu. Riječ je o djelima (tada) mladih slovenskih umjetnika Marka Pogačnika i Na&scaron;ka Križnara (Grupa OHO) i književnika Francija Zagorčnika nastalih u Dajli 1965. Da je suvremena umjetnost ljep&scaron;a strana priče, možemo vidjeti i na recentnim djelima Brigitte Brand, koja nas usmjerava k tome da svaki pomak doživljaja Dajle stvara novi pogled i otkriva nove kontekste i konstrukcije, &scaron;to se zajedno mijenjalo u vremenu i prostoru.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je rađena u suradnji s Arhivom opatije iz Praglie (Archivio dell&#39; Abbazia di Praglia). Posudba i prava na objavljivanje građe: Arheolo&scaron;ki muzej Istre, Dajla &ndash; Župa sv. Ivana Krstitelja, Knjižnica Koper &ndash; Biblioteca Capodistria, Ministarstvo kulture i medija. Uprava za za&scaron;titu kulturne ba&scaron;tine.&nbsp; Konzervatorski odjel u Rijeci, Pokrajinski muzej Koper-Museo regionale di Capodistria, Pismohrana Grada Novigrada, Pokrajinski arhiv Koper &ndash;Archivio Regionale di Capodistria, Moderna galerija Ljubljana, Narodna in univerzitetna knjižnica Ljubljana, Muzej-Museo Lapidarium.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica izložbe Jerica Ziherl. Oblikovanje izložbe Feodora Guba&scaron; (Gu&scaron;t Dizajn Pula). Lektura hrvatskog teksta Marina Laszlo. Prijevodi Željka Mikolo&scaron;ević (engleski), Jan Vanek (talijanski) i Renata Kmet (talijanski). Izrada panoa Simbol grafika Karigador i Tiskara Nova Galižana. Tehnički postav izložbe Ivan Bla&scaron;ković i Anika Mijanović Simić. Produkcija Muzej-Museo Lapidarium, 2023.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Realizaciju izložbe omogućili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Novigrad-Cittanova, Turistička zajednica Grada Novigrada -mCittanova,&nbsp; Muzej-Museo Lapidarium.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Predstavljanje monografije &bdquo;Dajla-Daila. Testamenta heri et hodie&ldquo; predviđeno je za subotu, 24. lipnja 2023. u 17 sati, crkva Sv. Ivana Kristitelja u Dajli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Muzej-Museo Lapidarium, Veliki trg 8a, Novigrad-Cittanova. Radno</div> <div> vrijeme,info na: www.muzej-lapidarium.hr.</div>

Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku

<p> Narodni muzej Zadar organizira izložbu <strong><em>Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku</em></strong> u suradnji s Memorijalnom zbirkom Joze Kljakovića u cilju prezentacije važnosti muzejskih donacija i autorskih umjetničkih zbirki. &nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba, autorice &nbsp;Lidije Fi&scaron;trek pripremljena je za pedesetu obljetnicu smrti Joze Kljakovića za &nbsp;galerijski prostor Memorijalne zbirke Kljaković, Zagreb, 2019. Na izložbi je prezentiran scenografski segment stvaralačkog opusa umjetnika, slikara Joze Kljakovića. Autorica izložbe, kustosica &nbsp;Lidija Fi&scaron;trek je provela detaljno istraživanje Kljakovićevog rada na području scenografije jer u njegovoj zbirci ima malo zapisa i građe i prema rezultatima istraživanja koncipirala izložbu. Autorica istražuje i dokumentira, izlaže i educira na području likovne i scenske umjetnosti. Prema sačuvanim zapisima, fotografijama, libretima i crtežima do&scaron;la je do podataka o postavljenim dvjema inscenacijama&nbsp; koje su rađene za opere Antuna Dobrovića, Dubravka i Dubrovački diptihon&nbsp; dvadesetih godina pro&scaron;log stoljeća. Na tome je izgradila ovaj izložbeni postav. U zbirci se nalaze četiri fotografije originalnih predložaka scenskih prikaza i jedna fotografija skica prijedloga kostimografije za operu Dubrovački diptihon. Prema izboru crteža kostima za lik <em>Capitano,</em> studenti Učili&scaron;ta Profokus iz Zagreba su uz mentoricu Mariju &Scaron;arić-Ban i Branku Atletić oblikovali i interpretirali repliku kostima koja je sastavni dio izložbe. Istraživanje je provedeno u suradnji s Nacionalnom i sveučili&scaron;nom knjižnicom (muzička zbirka) u Zagrebu, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (odsjekom za povijest kazali&scaron;ta) od koje su i posuđene dvije originalne scenografske skice (opera <em>Dubravka</em>), Udrugom Antuna Dobranića i Učili&scaron;tem Profokus uz kori&scaron;tenje dokumentacije i zapisa koji se nalaze u fundusu zbirke. U katalogu je tema prikazana s različitih stajali&scaron;ta, tako akademik, prof. dr. sc Boris Senker prikazuje Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Zagrebu&nbsp; i avangardne tendencije &nbsp;u dvadesetim godinama 20. stoljeća, Marija &Scaron;arić-Ban se osvrnula na kostimografiju Joze Kljakovića, Ira Karlović je pisala o skladatelju Antunu Dobroniću, Lidija Fi&scaron;trek o scenografiji Joze Kljakovića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Sve vi&scaron;e svjedočimo iznimnom interesu za otkrivanje, dokumentiranje i organiziranje materijala, &scaron;to zauzima posebno mjesto u istraživanju u muzejima te dovodi do formiranja novo &ndash; starih, inovativnih formi i potrebe za otkrivanjem, pro&scaron;irivanjem&nbsp; i formiranjem muzejskih fundusa (čuvaonica).</p> <p> &nbsp;</p> <p> NMZ se zahvaljuje&nbsp;<em>Memorijalnoj zbirci Kljaković</em> na ovoj poticajnoj međumuzejskoj suradnji koja tematizira muzeje i galerije kao mjesta istraživanja, mjesta znanja i otkrivanja te umjetničke spoznaje o pro&scaron;lim i sada&scaron;njim vremenima i time preno&scaron;enje memorije i stvaranja novih memorija za daljnju nadgradnju.</p> <p> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> dr. art. Marija &Scaron;arić-Ban, kustosica&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> voditeljica Etnolo&scaron;kog odjela Narodnog muzeja Zadar</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Riječ / Margareta Peršić

<div> U Muzeju grada Trogira može se od 1. do 15. lipnja 2023. godine pogledati izložba <strong>Margarete Per&scaron;ić </strong>&ldquo;<strong>Riječ</strong>&rdquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &ldquo;Riječ&rdquo; Margarete Per&scaron;ić je neizgovorena, ona je oslikana u dvadeset i osam slika koje zajedno čine &ldquo;Tihu knjigu&rdquo; &ndash; slikovnicu za odrasle. Iako su slike okupljene pod nazivom &ldquo;Riječ&rdquo; &ndash; u samoj slikovnici nema niti jedne napisane riječi!</div> <div> &nbsp;</div> <div> Čega onda ima, pitate se?</div> <div> &nbsp;</div> <div> &ldquo;Glazbe ima. Predivne. I slika. Neka vam govore dok &scaron;ute, dok zvuče. A vas pozivam da počujete glazbu koja izvire iz njih, otvorite slike u sebi potaknuti slikama smje&scaron;tenim u okvire polaroidnih fotografija, izdvojenih trenutaka u vremenu koje nam nestaje pred očima. Pozivam vas da ispričate priču. Da pronađete riječ po kojoj sve priče nastaju i po kojoj sve postaju. Žive i ostaju. U nama. U drugima. Da uđete u &scaron;pil, izgovorite ju na glas i zaigrate (na) kartu koja uvijek dobiva.&rdquo;, poručuje autorica.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Margareta Peri&scaron;ić rođena je u Zagrebu 1976. godine. Članica je HSZU-a, HDLU-a i ULUPUH-a. U svojem životopisu kaže da je pozavr&scaron;avala neke &scaron;kole, a da onu životnu jo&scaron; te&scaron;e. Izrađuje lutke i njihove haljinice, slika slike i slikovnice, pripovijeda priče i bajke &ndash; u nekima od njih je kraljica, u nekima pere posuđe&hellip; Margaretin rad možete pratiti na internetskoj stranici Magisdolls te na facebooku.</div>

Blaga masline u riječi i slici

<p> <img alt="" src="/files/images/2023/masline.jpg" style="width: 450px; height: 248px;" /></p>

Hrvatska arheološka baština

<div> U četvrtak, 1. lipnja 2023. godine, u Palači Zichy u Bratislavi otvorena je izložba &bdquo;<strong>Hrvatska arheolo&scaron;ka ba&scaron;tina</strong>&ldquo; / &bdquo;<strong>Croatian Archaeological Heritage</strong>&ldquo; Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu. Otvorenje izložbe održano je u sklopu prijema u organizaciji Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Slovačkoj Republici, a u povodu obilježavanja Dana državnosti, Dana Hrvatske vojske, 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji i 30. obljetnice diplomatskih odnosa Slovačke Republike i Republike Hrvatske.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Okupljenim uzvanicima obratio se Aleksandar Heina, veleposlanik Republike Hrvatske u Slovačkoj republici Aleksandar Heina i otvorio izložbu. Izložbu &bdquo;Hrvatska arheolo&scaron;ka ba&scaron;tina&ldquo; / &bdquo;Croatian Archaeological Heritage&ldquo; publika može razgledati do 10. lipnja 2023. godine&nbsp; u Palači Zichy u Bratislavi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;<strong>Hrvatska arheolo&scaron;ka ba&scaron;tina</strong>&ldquo; postavljena je u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske&nbsp; i Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi &bdquo;<strong>Hrvatska arheolo&scaron;ka ba&scaron;tina</strong>&ldquo; povijesni spomenici i arheolo&scaron;ki lokaliteti Hrvatske predstavljeni su na printanim prezentacijama - plakatima velikih dimenzija te posjetiteljima sugeriraju &scaron;etnju kroz hrvatsku arheolo&scaron;ku ba&scaron;tinu. Izložba tematizira očuvanje nacionalne arheolo&scaron;ke ba&scaron;tine, njezin značaj i ulogu u turizmu, ali i poveznicu sa zajedničkom europskom kulturnom ba&scaron;tinom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impresum:</strong></div> <div> Autor izložbe: Sanjin Mihelić, Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</div> <div> Tekstovi: Sanjin Mihelić, Sta&scaron;o Forenbaher, Lara Černicki, Ivor Janković, Branko Kirigin, Igor Uranić</div> <div> Grafički dizajn: Srećko &Scaron;krinjarić</div> <div> Fotografije: Arhiv Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu s izložbe Arheologija I turizam u Hrvatskoj</div> <div> Organizacija: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Semper fidelis – kućni ljubimci u antici

<div> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu, od srijede 31. svibnja, ponovno je moguće razgledati izložbu <strong>Semper fidelis &ndash; kućni ljubimci u antici</strong>. Izložba je ponovo postavljena, nakon &scaron;to je bila privremeno sklonjena zbog tekuće obnove na o&scaron;tećenjima nastalim u potresu u Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu. Ulaz je besplatan a izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2023. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Semper fidelis &ndash; kućni ljubimci u antici prva je izložba u ciklusu manjih izložbi na kojima se interpretiraju teme iz svakodnevnog života u Rimskom Carstvu. Ideja autorice, kustosice Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu, Nine Gostinski, je zasebnim izložbama prikazati publici manje poznate segmente svakodnevnog života antike koje se podudaraju s gorućim temama u modernom dru&scaron;tvu, poput odnosa prema životinjama. Tako, danas ra&scaron;irena praksa držanja kućnih ljubimaca nije zaobi&scaron;la niti stare Rimljane, čiji je raspon životinja varirao od uobičajenijih pasa, mačaka i ptica, pa sve do reptila, vodozemaca, riba, insekata i egzotičnih životinja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi Semper fidelis &ndash; kućni ljubimci u antici mogu pogledati 50-ak predmeta iz fundusa Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu s raznim prikazima životinja koje su se u Rimskom Carstvu smatrali ljubimcima.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizator izložbe&nbsp; &nbsp; Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu</div> <div> Autorica izložbe: Nina Gostinski</div> <div> Foto: Ukrasna aplika u obliku psa, Egipat (?), 5. &ndash; 6 . st./ Igor Krajcar AMZ</div> <div> &nbsp;</div> <div> Stalni postav Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu zatvoren je za posjetitelje zbog sanacije posljedica nastalih u potresu.</div>

Modernizam za sve! Od mapiranja prostora do kulturne memorije

<div> U organizaciji Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU u suradnji s Pučkim otvorenim učili&scaron;tem Zagrebi&nbsp; IPU otvorenje izložbeno-didaktičkoga programa &quot;<strong>Modernizam za sve! Od mapiranja prostora do kulturne memorije</strong>&quot; bit će u srijedu, 31. svibnja 2023. s početkom u 18 sati u prostoru Knjižnice Pučkog otvorenog učili&scaron;ta Zagreb (prizemlje lijevo), Ulica grada Vukovara 68 u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Program otvaraju:</strong></div> <div> Ivan &Scaron;utalo, dipl. ing., ravnatelj Pučkog otvorenog učili&scaron;ta Zagreb</div> <div> izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU</div> <div> dr. sc. Iva Ceraj, vi&scaron;a kustosica Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU i autorica programa</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="/files/images/2023/Modernizam-za-sve!.pdf">Program</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon otvorenja održat će se inicijalno <strong>vodstvo kroz izložbeno-programske cjeline</strong> u interijeru zgrade:</div> <div> &nbsp;</div> <div> 18.30&nbsp; sati</div> <div> CENTRALNI HOL PRIZEMLJA</div> <div> dr. sc. Vanja Brdar Mustapić, muzejska savjetnica, Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu</div> <div> Pars pro toto &ndash; izvorni mobilijar na izvornom mjestu: prva revitalizacijska zona</div> <div> &nbsp;</div> <div> 18.45&nbsp; sati</div> <div> SJEVERNI PODEST PRVOGA KATA</div> <div> izv. prof. dr. sc. Sanja Lončar, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu</div> <div> Čovjek kao mjerilo: od antropologije prostora do obrazovanja za sve</div> <div> &nbsp;</div> <div> 19 sati</div> <div> HODNIK UPRAVE I JUŽNI PODEST PRVOGA KATA</div> <div> dr. sc. Iva Ceraj, vi&scaron;a kustosica, Hrvatski muzej arhitekture HAZU</div> <div> Stvaranje kulturne memorije: fotografije Željka Krčadinca na pozicijama in situ</div> <div> &nbsp;</div> <div> 19.15 sati</div> <div> KNJIŽNICA POUZ</div> <div> Zaključno.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Program je realiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH</div> <div> Pod pokroviteljstvom: Hrvatska komora arhitekata</div> <div> Podr&scaron;ka tiska: Ars Kopija</div> <div> Podr&scaron;ka digitalizacije: B-Nula Studio</div> </div> <p> &nbsp;</p>

Šest prsta jedne ruke

<p> U Gradskoj loži održat će se u srijedu, 31. svibnja u 19 sati&nbsp; otvorenje izložbe &bdquo;<strong>&Scaron;est prsta jedne ruke</strong>&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbi će prethoditi svečano otvorenja <a href="/files/images/2023/MUK.pdf">10. Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu</a>, kojeg organizira Narodni muzej Zadar u partnerstvu s Gradskom galerijom iz Bihaća, te Udrugom &bdquo;Kreativa&ldquo; i Udrugom mladih &bdquo;Kumbul&ldquo; O&scaron;ljak. Na Koloniji sudjeluje &scaron;est renomiranih umjetnika, redom predavača na umjetničkim akademijama (M&uuml;nchen, Bremen, Zagreb, Sarajevo, Osijek i Mostar) te članovi udruge mladih Kumbul i Kreativa.</p>

Amela Frankl / Kamen na grani

<div> Izložbom <strong>Kamen na grani</strong> u Galeriji Josip Račić vizualna umjetnica <strong>Amela Frankl</strong> nastavlja svoj kompleksni umjetnički projekt &#39;Crno staklo&#39; na putu kojeg u različitim medijima i disciplinama, kroz vi&scaron;e konsekutivnih izložbi, namjerava predstaviti u nekoliko izložbenih prostora. Njezina multidisciplinarna umjetnička praksa uključuje sve discipline od slikarstva do socijalne skulpture ili sve od stvaranja umjetničkog objekta do participativnih performativnih događanja, a redovito uključuje osobne životne situacije i obiteljsku povijest.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Okosnicu izložbe čini serija plakata, o kojima u predgovoru pratećeg kataloga povjesničar umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi pi&scaron;e: Plakati su u dijalogu umjetnice s dizajnericama, zasnivaju se na performativnim crno-bijelim fotografijama koncentriranim na figuru, geste i izraz lica umjetnice, kako bi demonstrirali intenzitet njezinih unutra&scaron;njih dijalo&scaron;kih procesa. Izravne i ispovjedne izjave iznesene s neočekivanom &scaron;aljivo&scaron;ću kolokvijalnih frazema u vi&scaron;e-manje rimovanim strofama, ujednačeno su u fontu i poziciji poput filmskih titlova postavljeni u dnu vizuala kao njihov integralni dio. Plakati u pravilnom ritmu nalik filmskoj traci ili fotoromanu u potpunosti saturiraju parametre izložbenog prostora. - te nastavlja: Ovom uniformiranom, crno-bijelom nizu statičnih situacija kao dijalo&scaron;ki par predstavljena su dva video rada sa zvukom i u boji koji se referiraju na kontekst Mauretanije. Prvi, PK22, predstavlja snimku fizički zahtjevnog tamo&scaron;njeg načina ribarenja koje zapadnjački voajerski pogled lako može protumačiti kao uzbudljivu koreografiju. Drugi, nazvan Pretposljednji motiv, performans je izravnog sučeljavanja umjetnice s nepreglednim pustinjskim pejzažem na rubu utabane ceste koja vijuga u prostor do izlaska u kadar.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu Kamen na grani, koja se u Galeriji Josip Račić može razgledati od 31. svibnja do 2. srpnja, prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom ravnatelja NMMU Branka Franceschija. Grafičko oblikovanje kataloga potpisuje Ana Zubić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Životopis umjetnice</div> <div> Amela Frankl je vizualna umjetnica, rođena u Zagrebu 1963. godine. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Članica je HSZU-a. Živi i radi u Zagrebu. Vi&scaron;e informacija o radu umjetnice: <a href="http://www.amelafrankl.com">www.amelafrankl.com</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> * Potpis pod fotografije u privitku:</div> <div> Amela Frankl, Kamen na grani , 2022./2023.</div> <div> Serija plakata, digitalni tisak na jet coat 200 gr papiru 70 x 50 cm</div> <div> Videostill: Miran Krčadinac</div> <div> Oblikovanje plakata: BilicMuller Design Studio</div> <div> Lektura: Martina Fryda Kaurimsky</div> <div> Prijevod i prilagdba na engleski: Ljiljana Culjak</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tisak: Kvikprint, d.o.o., Zagreb</div> </div> <p> &nbsp;</p>