Meštrovićev Spomenik Marku Maruliću

<p> Povodom obilježavanja 100. godi&scaron;njice postavljanja&nbsp;<i>Spomenika Marku Maruliću</i>&nbsp;Muzeji Ivana Me&scaron;trovića priredili su izložbu pod nazivom&nbsp;&bdquo;Me&scaron;trovićev&nbsp;<i>Spomenik Marku Maruliću</i>&ldquo;&nbsp;koja će&nbsp;u četvrtak, 4. rujna u 11.30 sati biti otvorena u Galeriji Muzeja grada Splita.</p> <p> Izložba je organizirana&nbsp;u partnerstvu s Muzejom grada Splita&nbsp;u čijim je prostorima postavljena,&nbsp;te uz podr&scaron;ku Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i OTP banke, a u programu otvaranja sudjelovat će predstavnici organizatora i pokrovitelja.</p> <p> Autorica izložbe je muzejska savjetnica Galerije Me&scaron;trović Zorana Jurić &Scaron;abić, autor likovnog postava i grafičkog oblikovanja Viktor Popović, dok je ilustracije napravio Valts Čibals, a video Dragan Đokić iz Studia Baranda. Izložbu prati i pedago&scaron;ki program koji je pripremila i izvodi Iris Marinović, vi&scaron;a kustosica Galerije Me&scaron;trović.</p> <p> <i>Spomenik Marku Maruliću</i>, rad Ivana Me&scaron;trovića, svečano je otkriven 26. srpnja 1925. godine. U bogatom kiparevu opusu značajan dio zauzimaju javne skulpture i spomenici, a ovaj je jedan od rijetkih primjera kod kojega namjeravana lokacija postava nije potaknula kritike i negodovanja. Me&scaron;trovićev spomenik postavljen je pred baroknom palačom Milesi, obilježavajući tada 400. obljetnicu Marulićeve smrti.</p> <p> Izložbom koju Muzeji Ivana Me&scaron;trovića priređuju u Galeriji Muzeja grada Splita obilježava se stoljeće od postavljanja spomenika koji dandanas krasi Trg braće Radić, kolokvijalno nazivan Voćni trg, ali i memorira Me&scaron;trovićev čin darovanja ove impozantne skulpture Splitu s ciljem oplemenjivanja javnog prostora umjetničkim djelima.</p> <p> Izložba donosi Me&scaron;trovićeve idejne crteže i skice za spomenik, sadreno i brončano poprsje Marka Marulića iz zbirke Atelijera Me&scaron;trović u Zagrebu i Muzeja grada Splita, te na vi&scaron;e dvojezičnih panoa približava priču o nastanku i značaju jednog od najpoznatijih spomenika grada Splita. Također, izložba donosi i video, nastao neposredno pred njeno postavljanje, koji prikazuje suživot spomenika sa stanovnicima i posjetiteljima kojima je nezaobilazna točka upoznavanja s gradom. A na zanimljiv način o istom progovara i ilustrativni prikaz koji kombiniranom tehnikom govori o suvremenom konzumentu kulture i turizma. Takvom aktualizacijom teme izložba nije samo u službi memoriranja, nego i aktualiziranja značaja kulturnog sadržaja u javnom prostoru i identitetu grada.&nbsp;&nbsp;</p> <p> Cilj ove izložbe je, prije svega, obilježiti 100. obljetnicu postavljanja&nbsp;<i>Spomenika Marku Maruliću</i>, jednog od prepoznatljivih simbola grada Splita. Posredno, izložba ističe lik i djelo Ivana Me&scaron;trovića, jednog od najutjecajnijih hrvatskih umjetnika, koji je ostavio značajan trag u kulturno-umjetničkom životu grada Splita, podariv&scaron;i mu svoj dom na Mejama zajedno sa sakralno-umjetničkim kompleksom Ka&scaron;tilac Crikvine, oplemeniv&scaron;i ga javnim spomenicima i skulpturama koje danas čine prepoznatljiv identitet Splita &ndash; grada kojem se Me&scaron;trović za života uvijek vraćao, a u kojem ostaje trajno prisutan po svojim djelima.</p> <p> Izložbu će biti moguće posjetiti do 15. listopada, od utorka do nedjelje, u vremenu od 10 do 18 sati.</p> <p> &nbsp;</p>

Predrag Todorović / Lokalitet bez mjesta

<p> U četvrtak, 4. rujna 2025., s početkom u 20 sati, u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6), održat će se otvorenje samostalne izložbe Predraga Todorovića &ndash; &bdquo;Lokalitet bez mjesta&ldquo;. Izložba u organizaciji Hrvatskih likovnih umjetnika dio je programa Me&scaron;trovićev paviljon u gostovanju i ostaje otvorena do 27. rujna 2027. godine.<br /> <br /> Predrag Todorović, umjetnik čiji je medij s&acirc;m eksperiment, u ovoj se izložbi predstavlja radovima u kojima kombinira proces otiskivanja s ambijentalnim pristupom prostoru, stvarajući postav nalik svojevrsnom simboličkom arheolo&scaron;kom nalazi&scaron;tu fragmenata. Kroz eksperiment, umjetnik istražuje granice između prostora i tvari, a svaki rad u sebi nosi skriveni sloj koji poziva na usporavanje, promatranje i otkrivanje onoga &scaron;to se skriva iza vidljivog.<br /> Todorović u svom radu priziva iskustvo pogleda koje uvijek izmiče konačnoj definiciji te osjećaj enigmatičnog mjesta koje se opire mapiranju ili fiksiranju. Izložba se zapravo ne odnosi na arheolo&scaron;ke lokacije, već upućuje na postojanje neuhvatljive prisutnosti &ndash; mjesta kojeg fizički nema.<br /> <br /> Iz predgovora Neve Lukić:<br /> &bdquo;Mimesis se ovdje multiplicira, prilazi mu se iz vi&scaron;e perspektiva &ndash; sastav djela je u mimesisu jer može djelovati kao imitacija nekog drugog materijala; otisak na tom materijalu je u mimesisu jer je predmet koji je otisnut odsutan; naposljetku, i ono &scaron;to rad predstavlja ulazi u sferu mimetičkog jer on nije ta krhotina, taj fragment nečega koji djeluje da jest.&ldquo;</p> <p> &nbsp;</p>

Petar Vranjković: „source–archive B/FA–A(SA/EMS)“

<p> Galerija umjetnina i&nbsp;<br /> queerANarchive<br /> Vas sa zadovoljstvom pozivaju na&nbsp;<br /> otvorenje izložbe&nbsp;</p> <p> <br /> PETAR VRANJKOVIĆ<br /> <em>&bdquo;source&ndash;archive B/FA&ndash;A(SA/EMS)&ldquo;</em><br /> <br /> u četvrtak, 4. rujna 2025. godine u 19 sati</p> <p> <br /> Kustos izložbe: Tonči Kranjčević Batalić<br /> &nbsp;<br /> Izložbom&nbsp;<em>source&ndash;archive B/FA&ndash;A(SA/EMS)</em>&nbsp;Petar Vranjković se predstavlja kao umjetnik - istraživač, arhivist, i pripovjedač. Polazeći od predmeta koji se pod nerazja&scaron;njenim okolnostima i u neutvrđeno vrijeme na&scaron;ao u njegovom posjedu, umjetnik razvija rad koji uznemiruje arhiv kao mjesto diskurzivne moći i u njemu otvara prostore za spekulativne interpretacije koje nose i utopijski potencijal. Sam postav rada sastoji se od tri tapiserije te tri manja artefakta, jedan iz privatne zbirke umjetnika, a druga dva iz zbirke Etnografskog muzeja Split.<br /> <br /> Petar Vranjković (1997.) je transmedijski umjetnik i istraživač&nbsp;koji se u svom radu koristi predmetima iz različitih arhiva, kao i fotografijom, videom, grafikom i dizajnom. Magistrirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Posebno se zanima za oblikovanje sjećanja i pripovijedanje priča putem umjetničkih narativa. Jedna od sredi&scaron;njih tema njegovog rada je intimna povijest pojedinca, koja je uvijek interpretacija ba&scaron;tine, tradicije i kulture određene zajednice u vremenu i prostoru. Vranjkovićeve recentne samostalne izložbe održane su u Garaži Kamba (Zagreb, 2024.); Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter (Zagreb, 2023.) i Galeriji Miroslav Kraljević́ (Zagreb, 2022.). Svoje je radove predstavio na 42. Splitskom salonu i 36. Salonu mladih u Zagrebu.<br /> <br /> Izložba je financirana sredstvima Grada Splita, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklade Kultura nova.<br /> &nbsp;</p>

Josip Račić

<p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe<br /> &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;<br /> &nbsp;JOSIP RAČIĆ<br /> &nbsp;(1885. -&nbsp;2025.)<br /> <br /> Kustosica: Tihana Galić</p> <p> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</p> <p> (...) Godina 2025. donosi dvije važne obljetnice koje povezuje ime Josipa Račića &ndash; 140 godina od rođenja jednog od najznačajnijih slikara hrvatske moderne umjetnosti, te 50 godina od osnutka Galerije&nbsp;<em>Josip Račić</em>, izložbenog prostora koji sve to vrijeme njeguje suvremenu likovnu produkciju. Ova izložba posvećena je Josipu Račiću, koji povezuje te dvije obljetnice &ndash; njegovu životu, djelu i naslijeđu, ali i prostoru koji nosi njegovo ime i koji je kroz godine oblikovao likovnu scenu Zagreba i Hrvatske. Ovo je izložba memorijalnog karaktera pa je izbor njegovih djela sužen na najpoznatija ostvarenja nastala u svega dvije godine likovnog stvarala&scaron;tva, za vrijeme umjetnikova &scaron;kolovanja, koja su u nacionalnoj povijesti umjetnosti ostavila neizbrisiv trag. &nbsp;(...) Tihana Galić, iz teksta u pratećem katalogu izložbe</p> <p> &nbsp;</p>